Novi Sad, jun 2020.

Sedište: Marka Miljanova 9 i 9A, 21101 ; Tel: +381 21 421 700 web site: www.institut.co.rs Ogranak Šabac: Vlade Jovanovića 22, 15000 Šabac; Tel: +381 15 353 460 e-mail: [email protected] Ogranak Niš: Drugog srpskog ustanka 19, 18108 Niš; Tel: +381 18 553 100 PIB: 101708085; MB: 08112517 Ogranak : Trg Slobode 1/112, 34000 Kragujevac; Tel: +381 34 251 120

* „RAUCH “ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Q7-00-43/1 [ 2 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Nosilac projekta: „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA

Projekat: IZGRADNJA POSTROJENJA ZA PRERADU OTPADNIH VODA UZ AŢURIRANJE POSTOJEĆE STUDIJE

Mesto: KOCELJEVA, Šesta lička 2, kat.parcela: 581/1 k.o. Koceljeva varošica

Elaborat: STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU

Broj: SPU-233-3

Stručni tim: Milena Dončev Bačić, dipl.inţ.pejz.arh. Smilja Sekulić, dipl.inţ.građ. Duška Milošević, dipl.inţ.tehnol.

Mesto i datum: Novi Sad, jun 2020.

NOSILAC PROJEKTA DIREKTOR INSTITUTA

______dr Ţeljko J. Tomić, dipl.inţ.tehn.

Q7-00-43/1 [ 3 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

S A D R Ţ A J : strana OPŠTI DEO ...... 5 OPŠTA DOKUMENTACIJA ...... 6 ZADATAK ...... 14 ZAKONSKA REGULATIVA ...... 15 KORIŠĆENA DOKUMENTACIJA ...... 17 POSEBNI DEO ...... 20 1. PODACI O NOSIOCU PROJEKTA ...... 21 2. OPIS LOKACIJE ...... 21 2.1 Makro i mikrolokacija ...... 21 2.2 Naseljenost i koncentracija stanovništva ...... 25 2.3 Klimatske karakteristike sa meteorološkim pokazateljima ...... 26 2.4 Orografija terena, geološke i hidrogeološke karakteristike zemljišta ...... 29 2.5 Flora, fauna i zaštićena prirodna i kulturna dobra ...... 41 2.6 Postojeća i planirana infrastruktura ...... 43 3. OPIS PROJEKTA...... 47 3.1 Opis prethodnih radova ...... 58 3.2 Opis projekta ...... 59 3.3. Utrošak vode, energije i sirovina ...... 75 3.4. Procena vrste i koliĉine otpadnih materija ...... 104 3.5. Prikaz tehnologije tretiranja otpadnih materija ...... 107 4. PRIKAZ GLAVNIH ALTERNATIVA KOJE SU RAZMATRANE ...... 111 5. PRIKAZ STANJA ŢIVOTNE SREDINE ...... 117 5.1 Makrolokacija ...... 117 5.2 Mikrolokacija ...... 121 6. OPIS MOGUĆIH ZNAĈAJNIJIH UTICAJA PROJEKTA NA ŢIVOTNU SREDINU ...... 126 6.1 Za vreme izvoĊenja radova ...... 126 6.2 Za vreme redovnog rada projekta ...... 127 6.3 Po prestanku rada projekta ...... 131 7. PROCENA UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU U SLUĈAJU UDESA ...... 132 8. OPIS MERA PREDVIĐENIH U CILJU SPREĈAVANJA, SMANJENJA I, GDE JE TO MOGUĆE, OTKLANJANJA SVAKOG ZNAĈAJNIJEG UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU ...... 156 8.1. Mere predviĊene zakonskim i podzakonskim aktima ...... 156 8.2. Mere koje treba preduzeti u sluĉaju udesa ...... 158 8.3 Planovi i tehniĉka rešenja zaštite ţivotne sredine ...... 158 9. PROGRAM PRAĆENJA UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU ...... 167 10. NETEHNIĈKI KRAĆI REZIME ...... 178 11. PODACI O TEHNIĈKIM NEDOSTACIMA ILI NEPOSTOJANJU, ODNOSNO NEMOGUĆNOSTI PRIBAVLJANJA PODATAKA ...... 183 PRILOZI ...... 184

Q7-00-43/1 [ 4 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

OPŠTI DEO

Q7-00-43/1 [ 5 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

OPŠTA DOKUMENTACIJA

 Uĉesnici izrade Studije o proceni uticaja na ţivotnu sredinu  Rešenje agencije za privredne registre  Rešenje o odreĊivanju odgovornog projektanta  Licence projektanata

Q7-00-43/1 [ 6 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Na osnovu ĉlanova 107. i 109. Zakona o planiranju i izgradnji („Sluţbeni glasnik RS“ broj 47/2003), kao i ĉlana 19. Zakona o proceni uticaja na ţivotnu sredinu („Sluţbeni glasnik RS“ broj 135/04) donosim:

R E Š E NJ E

Za potrebe izrade tehniĉke dokumentacije:

STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU PROJEKTA IZGRADNJA POSTROJENJA ZA PRERADU OTPADNIH VODA UZ AŢURIRANJE POSTOJEĆE STUDIJE

odreĊujem za odgovornog projektanta sledećeg radnika:

Milena Dončev-Bačić, dipl.inţ.pejz.arh.

U Novom Sadu, jun 2020.

DIREKTOR

______dr Ţeljko J. Tomić, dipl.inţ.tehnol.

Q7-00-43/1 [ 7 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Uĉesnici izrade Studije o proceni uticaja na ţivotnu sredinu

U izradi Studije su uĉestvovali radnici „Instituta za zaštitu na radu“ d.o.o. iz Novog Sada:

- Milena Donĉev Baĉić, DIPA ______

 Smilja Sekulić, dipl.inţ.gra Ċ. ______

 Duška Milošević, dipl.inţ.tehnol. ______

Q7-00-43/1 [ 8 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Q7-00-43/1 [ 9 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Q7-00-43/1 [ 10 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Q7-00-43/1 [ 11 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Q7-00-43/1 [ 12 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Q7-00-43/1 [ 13 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

ZADATAK

Na osnovu ovlašćenja „RAUCH SERBIA“ DOO Koceljeva, u svojstvu Nosioca projekta, zadatak „Instituta za zaštitu na radu“ a.d. iz Novog Sada je da izradi Studiju o proceni uticaja na ţivotnu sredinu projekta izgradnja postrojenja za preradu otpadnih voda uz aţuriranje postojeće studije.

Cilj izrade ove Studije je da se analizira postojeće stanje ţivotne sredine, definišu mogući uticaji na ţivotnu sredinu predviĊenog projekta, kao i da se predvide mogući uticaji i pojedinaĉne posledice uticaja, odnosno definišu mere prevencije i program praćenja uticaja na ţivotnu sredinu.

Studija se radi u skladu sa Pravilnikom o sadrţini studije o proceni uticaja na ţivotnu sredinu („Sluţbeni glasnik RS“ broj 69/05) i Rešenjem Opštinske uprave opštine Koceljeva, Odeljenja za urbanizam, komunalne, stambene i imovinsko-pravne poslove, broj 501-25/02- 19 od 05.12.2019.

Q7-00-43/1 [ 14 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

ZAKONSKA REGULATIVA

Studija o proceni uticaja na ţivotnu sredinu se radi na osnovu sledećih propisa i zakonske regulative:  Zakon o planiranju i izgradnji („Sluţbeni glasnik RS“ broj 72/09, 81/09, 64/10, 24/11, 121/12, 42/13, 50/13, 98/13, 132/14, 145/14, 83/18, 31/19, 37/19 i 9/20)  Zakon o zaštiti prirode („Sluţbeni glasnik RS“ broj 36/09, 88/10, 91/10, 14/16 i 95/18)  Zakon o zaštiti ţivotne sredine („Sluţbeni glasnik RS“ broj 135/04, 36/09, 72/09, 43/11, 14/16, 76/18 i 95/18).  Zakon o proceni uticaja na ţivotnu sredinu („Sluţbeni glasnik RS“ br. 135/04 i 36/09)  Uredba o utvrĊivanju Liste projekata za koje je obavezna procena uticaja i Liste projekata za koje se moţe zahtevati procena uticaja na ţivotnu sredinu („Sluţbeni glasnik RS“ broj 114/08);  Pravilnik o sadrţini studije o proceni uticaja na ţivotnu sredinu („Sl. glasnik RS“ broj 69/05)  Zakon o potvrĊivanju Konvencije o proceni uticaja na ţivotnu sredinu u prekograniĉnom kontekstu („Sluţbeni glasnik RS – MeĊunarodni ugovori“, broj 102/07)  Zakon o zaštiti od poţara („Sluţbeni glasnik RS“ broj 111/09, 20/15 i 87/18)  Zakon o zaštiti vazduha („Sluţbeni glasnik RS“ br 36/09 i 10/13)  Uredba o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha („Sluţbeni glasnik RS“, broj 11/10, 75/10 i 63/13)  Uredba o postupanju sa supstancama koje oštećuju ozonski omotaĉ, kao i o uslovima za izdavanje dozvola za uvoz i izvoz tih supstanci („Sluţbeni glasnik RS“, broj 114/13, 23/18, 44/18 - drugi propis i 95/18 - drugi propis)  Uredba o postupanju sa fluorovanim gasovima sa efektom staklene bašte, kao i o uslovima za izdavanje dozvola za uvoz i izvoz tih gasova („Sluţbeni glasnik RS“, broj 120/13 i 44/18 – drugi propis)  Uredba o metodologiji za izradu inventara emisija i projekcija zagaĊujućih materija u vazduh („Sluţbeni glasnik RS“ broj 3/16)  Uredba o metodologiji prikupljanja podataka za Nacionalni inventar emisije gasova sa efektom staklene bašte („Sluţbeni glasnik RS“ broj 81/10)  Uredba o o merenjima emisija zagaĊujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora zagaĊivanja („Sluţbeni glasnik RS“, broj 5/16)  Uredba o graniĉnim vrednostima emisija zagaĊujućih materija u vazduh iz postrojenja za sagorevanje („Sluţbeni glasnik RS“, broj 6/16)  Uredba o graniĉnim vrednostima emisija zagaĊujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora zagaĊivanja, osim postrojenja za sagorevanje („Sluţbeni glasnik RS“, broj 111/15)  Zakon o vodama („Sl. glasnik RS“ broj 46/91, 53/93, 67/93, 48/94, 54/96, 101/05 i 30/10)  Zakon o vodama („Sluţbeni glasnik RS“ broj 30/10, 93/12, 101/16 i 95/18)  Pravilnik o opasnim materijama u vodama („Sluţbeni glasnik SRS“ broj 31/82)  Pravilnik o naĉinu i uslovima za merenje koliĉine i ispitivanje kvaliteta otpadnih voda i sadrţini izveštaja o izvršenim merenjima („Sluţbeni glasnik RS“, broj 33/16)  Uredba o graniĉnim vrednostima emisije zagaĊujućih materija u vode i rokovima za njihovo dostizanje („Sluţbeni glasnik RS“, broj 67/11, 48/12 i 1/16)

Q7-00-43/1 [ 15 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Uredba o graniĉnim vrednostima prioritetnih i prioritetnih hazardnih supstanci koje zagaĊuju površinske vode i rokovima za njihovo dostizanje („Sl. glasnik RS“, broj 24/14)  Uredba o graniĉnim vrednostima zagaĊujućih materija u površinskim i podzemnim vodama i sedimentu i rokovima za njihovo dostizanje („Sluţbeni glasnik RS“, broj 50/12)  Zakon o upravljanju otpadom („Sluţbeni glasnik RS“ broj 36/09, 88/10, 14/16 i 95/18 – drugi zakon)  Pravilnik o kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji otpada („Sluţben glasnik RS“, broj 56/10 i 93/19)  Pravilnik o naĉinu skladištenja, pakovanja i obeleţavanja opasnog otpada („Sluţbeni glasnik RS“ broj 92/10)  Pravilnik o uslovima i naĉinu sakupljanja, transporta, skladištenja i tretmana otpada koji se koristi kao sekundarna sirovina ili za dobijanje energije („Sluţbeni glasnik RS“ broj 98/10)  Pravilnik o obrascu dokumenta o kretanju otpada i uputstvu za njegovo popunjavanje („Sluţbeni glasnik RS“ broj 17/17)  Pravilnik o obrascu dokumenta o kretanju opasnog otpada i uputstvu za njegovo popunjavanje („Sluţbeni glasnik RS“ broj 17/17)  Zakon o zaštiti od buke u ţivotnoj sredini („Sluţbeni glasnik RS“ broj 36/09 i 88/10)  Pravilnik o dozvoljenom nivou buke u ţivotnoj sredini („Sluţbeni glasnik RS“ broj 54/92 i 72/10)  Pravilnik o metodologiji za odreĊivanje akustiĉkih zona („Sluţbeni glasnik RS“, broj 72/10)  Uredba o indikatorima buke, graniĉnim vrednostima, metodama za ocenjivanje indikatora buke, uznemiravanja i štetnih efekata buke u ţivotnoj sredini („Sluţbeni glasnik RS“, broj 75/10)  Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu („Sluţbeni glasnik RS“ broj 101/05, 91/15 i 113/17 – drugi zakon)  Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju hemijskim materijama („Sluţbeni glasnik RS“, broj 106/09 i 117/17)  Pravilnik o klasifikaciji, pakovanju, obeleţavanju i oglašavanju hemikalije i odreĊenog proizvoda u skladu sa Globalno harmonizovanim sistemom za klasifikaciju i obeleţavanje UN („Sluţbeni glasni RS“, broj 105/13, 52/17 i 21/19)  Pravilnik o naĉinu pruţanja prve pomoći, vrsti sredstava i opreme koji moraju biti obezbeĊeni na radnom mestu, naĉinu i rokovima osposobljavanja zaposlenih za pruţanje prve pomoći („Sluţbeni glasnik RS” broj 109/16)  Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad na radnom mestu („Sluţbeni glasnik RS“, broj 21/09 i 1/19)  Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju buci („Sluţbeni glasnik RS“, broj 96/11, 78/15 i 93/19)

Q7-00-43/1 [ 16 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

KORIŠĆENA DOKUMENTACIJA

Pri izradi Studije korišćena je sledeća dokumentacija i pravna akta:  Rešenje o potrebi izrade studije o proceni uticaja na ţivotnu sredinu uz odreĊivanje njenog obima i sadrţaja, broj 501-25/02-19 od 05.12.2019. (Opštinska uprava opštine Koceljeva, Odeljenje za urbanizam, komunalne, stambene i imovinsko-pravne poslove)  Rešenje o davanju saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na ţivotnu sredinu projekta rekonstrukcija i razvoj proizvodnih pogona za preradu voća, broj 501-7/02-07 od 01.08.2007. (Opštinska uprava opštine Koceljeva, Odeljenje za urbanizam, komunalne, stambene i imovinsko-pravne poslove)  Rešenje da za projekat izgradnje novog magacina u okviru fabrike Rauch Serbia nije potrebna procena uticaja na ţivotnu sredinu, broj 501-08/02-18 od 04.06.2018. (Opštinska uprava opštine Koceljeva, Odeljenje za urbanizam, komunalne, stambene i imovinsko-pravne poslove)  Rešenje o davanju saglasnosti na Plan zaštite od udesa broj 217-2610/14-10 od 07.11.2016. (MUP RS, Sektor za vanredne situacije, Odeljenje za vanredne situacije u Šapcu)  Rešenje o odobrenju lokacije za postavljanje prenosnog rezervoara za CNG, broj 217.3-82/13 od 23.08.2013. godine (MUP RS, Sektor za vanredne situacije, Odeljenje za vanredne situacije u Šapcu)  Saglasnost na tehniĉku dokumentaciju u pogledu mera ZOP za instalacije CNG, broj 217.2-101/13 od 31.10.2013. godine (MUP RS, Sektor za vanredne situacije, Odeljenje za vanredne situacije u Šapcu)  Rešenje o sprovedenosti mera ZOP predviĊenih tehniĉkom dokumentacijom za izgradnju instalacija CNG, broj 217-2315/14-1 od 25.04.2014. (MUP RS, Sektor za vanredne situacije, Odeljenje za vanredne situacije u Šapcu)  Saglasnost na tehniĉku dokumentaciju u pogledu mera ZOP za izgradnju proizvodno objekta – fabrika voćnih koncentrata, broj 217.2-11/12 od 26.04.2012. godine (MUP RS, Sektor za vanredne situacije, Odeljenje za vanredne situacije u Šapcu)  Rešenje o sprovedenosti mera ZOP predviĊenih tehniĉkom dokumentacijom za izgradnju proizvodno objekta – fabrika voćnih koncentrata, broj 217.4-138/12 od 12.11.2012. (MUP RS, Sektor za vanredne situacije, Odeljenje za vanredne situacije u Šapcu)  Saglasnost na tehniĉku dokumentaciju u pogledu mera ZOP za magacin gotovih proizvoda sa nadstrešnicom, broj 217.2-187/09 od 10.11.2009. godine (MUP RS, Sektor za vanredne situacije, Odeljenje za vanredne situacije u Šapcu)  Rešenje o sprovedenosti mera ZOP predviĊenih tehniĉkom dokumentacijom za izgradnju filterskog postrojenja za preradu sanitarnih voda, kotlarnice, kompresorskog postrojenja, postrojenja za tretman otpadnih voda i rekonstrukciju objekta za preradu voća, broj 217-130/08 od 05.08.2008. (MUP RS, Sektor za zaštitu i spasavanje, Uprava za preventivu)

Q7-00-43/1 [ 17 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Rešenje o upotrebnoj dozvoli za izgraĊene i rekonstruisane pogone za preradu voća, broj 351-392/07-02 od 08.08.2008. (Opštinska uprava, Odeljenje za urbanizam, komunalne, stambene i imovinsko-pravne poslove, opštine Koceljeva)  Rešenje o upotrebnoj dozvoli za stanicu TNG za parnu kotlarnicu, broj 315-68/09-02 od 05.11.2012. (Opštinska uprava, Odeljenje za urbanizam, komunalne, stambene i imovinsko-pravne poslove, opštine Koceljeva)  Rešenje o upotrebnoj dozvoli za gasifikacionu stanicu teĉnog azota sa razvodnim cevovodima gasovitog i teĉnog azotaTNG za parnu kotlarnicu, broj 315-69/09-02 od 05.11.2012. (Opštinska uprava, Odeljenje za urbanizam, komunalne, stambene i imovinsko-pravne poslove, opštine Koceljeva)  Rešenje o upotrebnoj dozvoli za fabriku voćnih koncentrata, bazena za prijem jabuĉastog voća i tanka za skladištenje voćnih koncentrata sa mostom za cevni razvod, broj 315-64/12-02 od 22.11.2012. (Opštinska uprava, Odeljenje za urbanizam, komunalne, stambene i imovinsko-pravne poslove, opštine Koceljeva)  Rešenje o upotrebnoj dozvoli za magacin gotovih proizvoda, broj 315-131/09-02 od 29.12.2014. (Opštinska uprava, Odeljenje za urbanizam, komunalne, stambene i imovinsko-pravne poslove, opštine Koceljeva)  Rešenje o upotrebnoj dozvoli za II fazu izvedenog objekta – parne kotlarnice u okviru proizvodnog pogona za preradu voća, broj 351-95/02-2019 od 13.11.2019. (Opštinska uprava, Odeljenje za urbanizam, komunalne, stambene i imovinsko- pravne poslove, opštine Koceljeva)  Rešenje o davanju saglasnosti na program obuke radnika iz oblasti ZOP, broj 217- 6557/15 od 12.06.2015. (MUP RS, Sektor za vanredne situacije, Odeljenje za vanredne situacije u Šapcu)  Rešenje o izdavanju vodne dozvole, broj 325-04-01340/2015-07 od 22.12.2015. (Ministarstvo poljoprivrede i zaštite ţivotne sredine RS, Republiĉka direkcija za vode)  Kopija katastarskog plana broj 953-1-003/2019-64 od 02.08.2019. (Republiĉki geodetski zavod, Sluţba za katastar nepokretnosti Koceljeva  Prepis lista nepokretnosti broj 823 k.o. Koceljeva varošica od 02.08.2019.

 Studija o proceni uticaja projekta rekonstrukcije i razvoja proizvodnih pogona za preradu voća „Rauch sokovi“ DOO u Koceljevi na ţivotnu sredinu, broj E-287/07 iz maja 2007. (GraĊevinski biro „Axis“ Novi Sad)  Plan upravljanja otpadom – Druga revizija, april 2019. (Agencija za preventivni inţenjering „ID Preving 022“ , Nikola Nenadić PR)  Plan zaštite od udesa  Tehniĉka dokumentacija: Projekat za graĊevinsku dozvolu – Magacin gotovih proizvoda u okviru „Rauch“ kompleksa broj 05.PGD._/18  Tehniĉka dokumentacija: Projekat za izvoĊenje – Magacin gotovih proizvoda u okviru „Rauch“ kompleksa broj 05.PZI._/18  Tehniĉka dokumentacija: Projekat za graĊevinsku dozvolu Rekonstrukcije i dogradnje postojećih objekata za potrebe proizvodnje u okviru komleksa fabrike Rauch broj 1.PGD._/19

Q7-00-43/1 [ 18 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Tehniĉka dokumentacija: Projekat za izvoĊenje Rekonstrukcije i dogradnje postojećih objekata za potrebe proizvodnje u okviru komleksa fabrike Rauch broj 1.PZI._/19  Idejno rešenje preĉišćavanja otpadnih voda u fabrici Rauch, broj 15/19 iz novembra 2019.  Lokacijski uslovi za izgradnju postrojenja za preĉišćavanje otpadnih voda za potrebe proizvodnje..., broj ROP-KOC-9985-LOC-1/2020 od 25.05.2020. (Opštinska uprava Koceljeva, Odeljenje za urbanizam, komunalne, stambene i imovinsko pravne poslove)  Uslovi i saglasnost JKP „Progres“ Koceljeva, broj 866/19 od 25.12.2019. godine  Vodni uslovi JVP „Srbijavode“ Beograd, broj 3730/1 od 15.05.2020. godine

 Izveštaj o ispitivanju otpadne vode, broj OV0110/19 ID 69 od 20.03.2019. (Zavod za javno zdravlje Šabac)  Izveštaj o ispitivanju otpadne vode, broj OV0271/19 ID 183 od 26.06.2019. (Zavod za javno zdravlje Šabac)  Izveštaj o ispitivanju otpadne – atmosferske vode, broj OV0111/19 ID 70 od 20.03.2019. (Zavod za javno zdravlje Šabac)  Izveštaj o ispitivanju otpada – mulj nakon obrade otpadnih voda, broj 02-163-V/1 od 15.05.2019. („Institut za zaštitu na radu“ AD Novi Sad)  Izveštaj o ispitivanju površinske vode (reka , 50 m pre ispusta), broj OV0269/19 ID 182 od 26.06.2019. (Zavod za javno zdravlje Šabac)  Izveštaj o ispitivanju površinske vode (reka Tamnava, 50 m posle ispusta), broj OV0270/19 ID 182 od 26.06.2019. (Zavod za javno zdravlje Šabac)  Izveštaj o merenju emisije zagaĊujućih materija u vazduh, broj 02-475-VIII/1 od 29.08.2019. („Institut za zaštitu na radu“ AD Novi Sad)  Izveštaj o merenju emisije zagaĊujućih materija u vazduh, broj 02-475-VIII/2 od 29.08.2019. („Institut za zaštitu na radu“ AD Novi Sad)  Izveštaj o merenju buke u ţivotnoj sredini, broj 02-475-VIII/3 od 29.08.2019. („Institut za zaštitu na radu“ AD Novi Sad)

Q7-00-43/1 [ 19 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

POSEBNI DEO

Q7-00-43/1 [ 20 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

1. PODACI O NOSIOCU PROJEKTA

 Nosilac projekta: Rauch Serbia DOO  Adresa: Šesta liĉka 2, Koceljeva  PIB: 101397632  Matiĉni broj: 07647107  Delatnost: Proizvodnja sokova od voća i povrća  Šifra delatnosti: 1032  Telefon: (015) 361 800  Fax: (015) 556 604  e-mail: [email protected]  Direktor: Perica Aleksić  Lice za kontakt: Branka Smiljanić, Quality Assistant ~ e-mail: [email protected] ~ Mobilni: 063 271 253 ~ Telefon: (015) 361 886 ~ Fax: (015) 556 604

2. OPIS LOKACIJE

2.1 Makro i mikrolokacija

Kompleks fabrike je izgraĊen na teritoriji opštine Koceljeva koja je jedna od osam opština koja se prema regionalnoj podeli nalazi u Maĉvanskom okrugu. Opština Koceljeva se nalazi u plodnoj Tamnavskoj ravnici u severozapadnom delu Centralne Srbije. Okruţena je Kolubarskim basenom na istoku, Maĉvom i Pocerinom na zapadu, Sremom na severu, planinskim pobrĊem Vlašića i valjevske Podgorine na jugu. Osnovne karakteristike koje determinišu vrednost geografskog poloţaja opštine su tranzitnost izmeĊu velikih industrijskih centara u Republici (, Šabac, i dalje prema Beogradu) i prohodnost terena, što omogućuje dobru komunikativnost ovog prostora. Poseban znaĉaj ima drţavni put IB-13 reda (magistralni put M-21) Šabac – Valjevo kojim se obavljaju skoro sve komunikacije izmeĊu ova dva znaĉajna industrijska centra. Centralno mesto opštine je naselje Koceljeva koje se nalazi uz drţavni put IB-13 reda (magistralni put M-21) Šabac – Valjevo, a zauzima poloţaj izmeĊu 44 i 45 ° severne geografske širine i 19 i 20 ° istoĉne geografske duţine. Najveći deo naselja izgraĊen je u ravnici na obalama reka Tamnave i Rasnice. Oko 80 % stanovništva se bavi poljoprivredom (preteţno stoĉarstvom i voćarstvom), a zatim industrijom (prehrambena i opekarska) i rudarstvom (nemetali).

Q7-00-43/1 [ 21 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Slika: Poloţaj opštine u Mačvanskom okrugu

Kompleks je smešten na katastarskoj parceli 581/1 k.o. Koceljeva varošica, ukupne površine 54.923 m2. Parcela se nalazi u neposrednoj blizini puta Šabac – Valjevo i reke Tamnava. Okruţen je parcelama u privatnom vlasništvu. Fabrika je locirana na ravnom terenu na proseĉnoj nadmorskoj visini od 112 m n.m. Postojeći objekat za preĉišćavanje otpadnih voda se nalazi uz jugoistoĉnu granicu kompleksa, prema reci Tamnavi.

Slika: Poloţaj Projekta u odnosu na naselje

Q7-00-43/1 [ 22 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Slika: Kopija katastarskog plana

Objekti koji se nalaze u kompleksu fabrike, prema aktuelnoj situaciji, obuhvataju:1 1 – Portirnica 1 11c – Sortirnica 1a – Kolska vaga 12 – Mašinska rashladna sala 2 – Portirnica 2 13a – Punionica buradi 2a – Kolska vaga 13b – Uparivaĉi 3 – Upravna zgrada 13c – Garderobe (koncentrati) 4 – Punionica sokova 14 – Trafostanica „Proizvodnja“ 4a – Prostorija duvaljke 15 – Trafostanica „Hladnjaĉa“ 4b – Magacin pretformi 16 – Kotlarnica 4c – ABC kompresor 17 – Postrojenje otpadne vode 5 – Priprema proizvodnje 18 – Punjenje baterija 6 – Prostor za tankove 19 – Kompresori, hladna voda 7 – Nadstrešnica-skladište 20 – Priprema vode 8 – Garderobe, menza 21 – Cisterna za gorivo 9 – Radionica 22 – TNG rezervoar 9a – Magacin rezervnih delova 22a – CNG trejleri 10 – Stari magacin got. proizvoda 23 – Isparivaĉka stanica TNG / CNG 10a – Aneks magacina got.proizv. 24 – Tankovi za koncentrat 10b – Utovar gotovih proizvoda 25 – Bazen jabuke 10c – Šatorsko skladište 1 26 – Parking 10d – Novi magacin got.proizvoda 27 – Šatorsko skladište 2 10e – Magacin repromaterijala 27a – Šatorsko skladište 3 11 – Prijem sveţeg voća 27b – Šatorsko skladište 4 11a – Rashladne komore 28 – Odlaganje otpada 11b – Manipulativni hodnik 29 – Magacin hemikalija

1 Situacioni plan je dat u prilogu

Q7-00-43/1 [ 23 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Slika: Prostorni raspored objekata i obeleţene zone izgradnje/rekonstrukcije novih

NOVA PROIZVODNJA

Tokom 2006. godine izvršena je vlasniĉka transformacija (kupovina) pravnog subjekta „Voćar-Koceljeva“ AD u steĉaju, nakon ĉega je usledila rekonstrukcija fabrike. Tokom 2007. godine izraĊena je Studija procene uticaja projekta rekonstrukcije i razvoja proizvodnih pogona za preradu voća „Rauch sokovi“ DOO u Koceljevi na ţivotnu sredinu. Predmetna studija, koja je dobila saglasnost (data u prilogu), obuhvatila je veliki deo objekata i njihovo fazno izvoĊenje. Vremenom, došlo je do izgradnje studijom predviĊenih objekata, ali i do nekih odstupanja kroz rekonstrukcije, izmenu predviĊenih proizvodnih linija, uvoĊenje novog energeta i sl. Sve to je dovelo do povećanja kapaciteta proizvodnje što za sobom povlaĉi veću koliĉinu otpadnih voda koja nastaje u toku redovnog rada fabrike, a koje predviĊeni i izgraĊeni sistem za preĉišćavanje neće moći da preradi zbog svog ograniĉenog kapaciteta. Ova studija predviĊa rekonstrukciju postojeće nadstrešnice u Novi proizvodni pogon i izgradnju Novog postrojenja za preradu otpadnih voda sa korišćenjem postojećih elemenata.

Q7-00-43/1 [ 24 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Svi postojeći objekti su graĊeni od tvrdog materijala (opeka, armirani beton i sl.), a samo je nekoliko objekata za skladištenje izvedeno kao montaţni objekti šatorskog tipa. Pored najznaĉajnijih objekata i sadrţaja u postojećem kompleksu fabrike zastupljene su i velike površine namenjene motornom saobraćaju (kolovozi, parkinzi za putniĉka i teretna vozila, manipulativne površine i sl.), kao i pešaĉkom saobraćaju. Saobraćajnice unutar kruga fabrike su asfaltirane, minimalne širine 3,5 m. Saobraćaj je organizovan tako da se putanje vozila što manje ukrštaju, a svakom objektu je moguće pristupiti sa najmanje dve strane. Ceo kompleks je ograĊen ţiĉanom ogradom, a ulaz je omogućen preko tri kapije i kontrolisan preko dve portirnice.

2.2 Naseljenost i koncentracija stanovništva

Jednu od bitnih odlika analiziranog prostora, u smislu odreĊivanja mogućih uticaja na ţivotnu sredinu, predstavlja karakteristika naseljenosti i ljudske populacije. Ove ĉinjenice svoj puni smisao imaju prvenstveno zbog potrebe da se detaljno istraţe mogući negativni uticaji na stanovnike koji naseljavaju analizirano podruĉje. Na teritoriji Opštine Koceljeva, prema popisu iz 2011. godine, ţivi 13.129 stanovnika, a u naselju Koceljeva oko 4.182. Opština je depopulaciona sredina sa negativnim prirodnim priraštajem. Od 1948. do 2011.g. godine stanovništvo se konstantno smanjivalo. Do povećanja broja stanovnika je došlo u opštinskom centru što je uslovljeno migracijama stanovništva selo – grad., dok seoska naselja uglavnom imaju gubitak stanovnika. U poslednjih deset godina broj stanovnika opada na nivou cele opštine Stanovništvo ovog podruĉja ima u većini zastupljene starije dobne grupacije, odnosno, prirodni priraštaj je u opadanju. Stanovništvo opštine Koceljeva nalazi u otvorenoj depopulacij i u opštini se javlja veći broj starijih nego mladih stanovnika. Poseban problem je nepovoljna obrazovna struktura stanovništva starijeg od 15 godina, posebno seoskih naselja. U odnosu na opštinu u celini, podruĉje grada Koceljeva beleţio je u prethodnim decenijama intenzivniji porast broja stanovnika, što se promenilo poslednjim popisom 2011. godine. Kod stanovništva opštine zastupljeni su svi vidovi privrednih aktivnosti.

Tabela: Broj stanovnika prema popisima stanovništa za opštinu i naselje Koceljeva Godina . 1981. 1991. 2002. 2011. Broj stanovnika Opština Koceljeva 18.367 17.064 15.636 13.129 Grad Koceljeva 3.561 4.202 4.645 4.182

Q7-00-43/1 [ 25 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

2.3 Klimatske karakteristike sa meteorološkim pokazateljima

Najbliţa meteorološka stanica podruĉju obrade je locirana u Valjevu. Imajući u vidu poloţaj Koceljeve i orografiju terena, osnovni meteorološki podataci sa ove stanice potpuno su validni za procenu klimatske situacije na posmatranom podruĉju. Ovo podruĉje se karakteriše sa umereno kontinentalnom klimom gde se pojavljuju odreĊene specifiĉnosti u smislu povećanog stepena kontinentalnosti. Najĉešće se definišu na osnovu podataka o temperaturi vazduha, vlaţnosti vazduha, oblaĉnosti, osunĉavanju, padavinama i kretanju vazdušnih masa. Temperatura vazduha spada u najvaţnije klimatske elemente jer od nje, kao i od temperature podloge (tlo, voda, sneg i dr.), zavise intenzitet i veliĉina isparavanja vode, vlaţnost vazduha, oblaĉnost padavine i dr. Prema tome temperatura vazduha je modifikator klime. Sem toga, ljudi i organski svet u celini u velikoj su zavisnosti od temperature vazduha. U tabeli su date srednje meseĉne i srednje godišnje tempereture vazduha. Predmetna lokacija kao i podruĉje opštine grada Koceljeva nalazi se u središtu umerenog toplotnog pojasa sa umerenom kontinentalnom klimom i kontinentalnim pluvimetrijskim reţimom. Prema publikovanim podacima Republiĉkog hidrometeorološkog zavoda Srbije za najbliţu meteorološku stanicu Valjevo koja je udaljena oko 30 km od Koceljeve, proseĉna srednja godišnja temperatura vazduha iznosi 10,9 °C. Najtopliji mesec u godini je jul sa proseĉnom temperaturom 20,8 °C, a najhladniji januar sa temperaturom -0,4 °C. Tokom februara minimalna temperatura vazduha moţe imati vrednost i niţu od -23,0 °C, a tokom januara i ispod -28,0 °C. Maksimalne temperature vazduha mogu biti više od 39,0 °C tokom jula i avgusta. Temperaturne karakteristike za meteorološku stanicu Valjevo prikazane su u narednoj tabeli.

Tabela: Srednje mesečne i srednja godišnja temperetura vazduha u °C Mesec J F M A M J J A S O N D God. Period 1961-1990. -0,4 2,0 6,3 11,1 16,0 19,1 20,8 20,2 16,5 11,2 6,1 1,5 10,9 1981-2010. 0,6 2,0 6,6 11,6 16,8 19,9 21,9 21,4 16,8 11,7 6,1 1,9 11,4

Tabela: Srednji mesečni i srednji godišnji maksimumi i minimumi temperature vazduha (u °C) Mesec J F M A M J J A S O N D God. Srednja

- 4,2 7,0 12,2 17,3 22,0 24,9 26,9 27,0 23,7 18,3 11,6 5,7 16,7 max. t.

1990. 1961 Srednja -4,4 -2,0 1,0 5,4 9,9 13,1 14,6 14,0 10,5 5,7 1,7 -2,3 5,6 min. t. Srednja

- 5,3 7,4 12,7 17,7 22,9 25,6 28,0 28,1 23,6 18,6 11,8 6,3 17,3 max. t.

2010. 1981 Srednja -3,2 -2,3 1,5 5,8 10,6 13,9 15,6 15,3 11,1 6,4 1,7 -1,7 6,2 min. t.

Q7-00-43/1 [ 26 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Tabela: Apsolutni mesečni i godišnji maksimumi i minimumi temperature vazduha (u °C) Mesec J F M A M J J A S O N D God. Apsolutna

- 19,9 23,7 28,8 29,9 35,4 36,5 39,8 39,8 37,3 30,7 28,3 21,3 39,8 max. t.

1990.

1961 Apsolutna -28,4 -23,3 -15,7 -5,0 -1,4 3,4 7,3 3,2 -2,4 -6,1 -15,3 -21,0 -28,4 min. t. Apsolutna

- 23,3 25,4 30,0 31,8 34,5 37,7 42,4 40,8 38,1 32,7 28,3 23,8 42,4 max. t.

2010.

1981 Apsolutna -26,4 -23,3 -16,3 -7,0 -1,0 5,5 5,9 3,2 2,4 -6,1 -11,5 -19,9 -26,4 min. t.

Vetrovi imaju znaĉajan uticaj na formirane karakteristike podneblja. Oni utiĉu na organski i neorganski svet i na mnoge ljudske delatnosti, kako neposredno tako i posredno. Na primer, oni utiĉu na prinose u poljoprivredi; od njih u mnogome zavisi da li će biti više ili manje padavina; kakvog će intenziteta biti isparavanje iz tla i biljaka; oni potpomaţu oprašivanje; nanose štete itd. Sem toga, utiĉu na psihiĉko i fiziĉko stanje ljudi, odnosno na njihovu povećanu ili smanjenu aktivnost itd. Uticaj vetrovitosti na posmatrano podruĉje moţe se sagledati iz podataka o ĉestini i jaĉini vetrova. Ukupna ĉestina vetrova je 565 ‰ godišnje, dok preostalih 435 ‰ ĉine tišine. Najuĉestaliji su vetrovi severozapadni i severni sa 176 ‰ i 159 ‰, a najmanje vetrova je iz juţnog i zapadnog pravca sa 70 ‰ i 75 ‰. Severozapadni vetrovi su najĉešći zimi, severni u jesen, a jugoistoĉni krajem zime i poĉetkom proleća. Severni vetrovi mahom donose suv kontinentalni vazduh, severozapadni su vlaţni, povećavaju oblaĉnost i mogućnost pojave padavina. Topli juţni vetrovi dodatno smanjuju ionako malu vlaţnost zemljišta u letnjim mesecima. Brzine vetrova su tokom godine razliĉite i kreću se od 1,9 m/s do 3,0 m/s u aprilu. Po godišnjim dobima jaĉine vetrova su nejednake od 1,9 m/s u jesen do 3,1 m/s. U tabeli je data srednja uĉestalost vetrova i tihog vremena kao i srednje brzine vetrova, a grafiĉki prikaz (ruţa vetrova) je data u nastavku.

Tabela: Srednja učestalost vetrova (č) u ‰ i srednje brzine vetrova (b) izraţene u m/s za period 1981-2010. N NNE NE ENE E ESE SE SSE S SSW SW WSW W WNW NW NWW C rel.ĉest. ‰ 30 16 32 43 43 23 12 7 11 9 25 93 122 52 33 15 435 sr.brz. m/s 2,7 2,1 2,3 2,4 2,6 2,7 2,6 2,1 2,8 2 2,1 1,9 2,5 2,7 3,1

Q7-00-43/1 [ 27 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Slika: Ruţa vetrova

Vlažnost vazduha. U vazduhu se uvek nalazi izvesna koliĉina vodene pare. Zasićenost vazduha vodenom parom naziva se relativna vlaţnost vazduha. Godišnji tok relativne vlaţnosti vazduha je suprotan godišnjem toku temperature vazduha. To znaĉi da su u hladnijem delu godine vrednosti relativne vlaţnosti vazduha više, odnosno da su u toplijem delu niţe. Srednje meseĉne vrednosti relativne vlaţnosti kreću se od 82,6 % u decembru do 67 % u julu. Više ili niţe vrednosti od srednje godišnje vlaţnosti su u vezi sa smenjivanjem razliĉitih vremenskih tipova, odnosno atmosferskih procesa.

Tabela: Srednje mesečne i srednja godišnja vrednost relativne vlaţnosti vazduha (u %) Mesec J F M A M J J A S O N D God. 1961-1990. 81,6 77,9 71,6 69,0 70,7 72,2 69,8 71,5 75,3 77,6 80,6 82,6 75,0 1981-2010. 82 76 70 68 68 70 67 69 74 78 80 82 74

Padavine. Koliĉina padavina predstavlja jedan od dominantnih ekoloških faktora, a koji odreĊuju uslove za razvoj vegetacije. Vegetacioni period i vremenski raspored padavina se ne poklapaju. Na teritoriji Srbije postije znatne rezlike u koliĉini padavina ĉak i kod bliskih kišomernih stanica. Visina padavina uglavnom opada od zapada ka istoku. Iz pregleda srednjih meseĉnih visina padavina moţe se uoĉiti da u godišnjoj raspodeli padavina postoji priliĉna neravnomernost. Naime, tokom godine postoje dva vlaţnija i dva sušnija perioda. Glavni maksimum padavina se javlja krajem proleća i poĉetkom leta sa maksimumom padavina u junu. Glavni minimum se javlja poĉetkom godine s najmanjom visinom padavina u februaru.

Q7-00-43/1 [ 28 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Tabela: Srednje mesečne i srednje godišnje visine padavina (mm) Mesec J F M A M J J A S O N D God. 1961-1990. 50,4 46,2 54,2 63,5 88,1 108,3 76,7 67,9 59,6 48,3 59,6 59,4 782,2 1981-2010. 49,9 44,6 57,9 59,9 72,1 110,2 71,0 70,7 65,3 62,9 62,7 60,6 787,7

Sem u obliku kiše padavine se izluĉuju u obliku snega, susneţice, krupe, grada i sugradice. Period javljanja snega je od septembra do maja meseca. Ovi dani se najĉešće javljaju u januaru. Sneţne padavine se godišnje javljaju 29,9 dana.

2.4 Orografija terena, geološke i hidrogeološke karakteristike zemljišta

Maĉva se nalazi u juţnom delu dna i oboda Panonskog basena, koji predstavlja široku tektonsku podolinu. To je preteţno ravniĉarski teren, koji je sa tri strane okruţen rekama Drinom i Savom, a sa jedne planinom Cer. IzmeĊu Drine i Save se prostire akumulativna maĉvanska ravnica, izbrazdana starim reĉnim koritima. Dalje, prema jugoistoku, ova ravnica prelazi u Posavinu – podruĉje izrazitih reĉno-denudacionih površi, predstavljenih niskim breţuljcima i razvoĊima, a prema jugu, prelazi u brdovitu Pocerinu koja okruţuje nisku planinu Cer. Reljef Maĉve je sloţen, raznovrstan po obliku, genezii vremenu postanka. U njemu se istiĉu tri morfološke celine, od kojih je najveća Maĉva, zatim Šabaĉka Posavina i Pocerina, kao i sam Cer. U reljefu ovih celina znatno preovlaĊuje radijalna tektonika. Posebno su znaĉajni radijalni pokreti spuštanja koji su izazvali akumulaciju šljunkova oko donje Drine. Usled spuštanja zemljišta duţ većeg broja dubokih raseda, u mlaĊim neogenim naslagama obrazovano je fosilno tektonsko - erozivno udubljenje koritastog oblika koje je u toku kvartara ispunjeno nanosima Drine i Save. To je današnja Maĉvanska ravnica. Dno Maĉve, naroĉito u okolini Šapca, spušteno je zajedno sa koritom Save, a zemljište oko Cera i Posavo-Tamnavske grede je izdizano, što ukazuje na diferencirana tektonska kretanja, koja su uzrok nejednakim visinama istih statigrafskih ĉlanova u razliĉitim delovima Maĉve. Na severu i jugu Maĉve pontijske naslage izbijaju na površinu, dok su u srednjem delu nizije znatno spuštene. Najplodnija zemljišta Maĉve su formirana na sedimentnoj osnovi. U geološkom smislu ona predstavlja kvartamu ravnicu sastavljenu od kvartamih peskova i dmgih nanosa Save i Drine. Severni deo Maĉve uglavnom je izgraĊen od savskog mulja i peska, a srednji i juţni od drinskog šljunka i peska i pretaloţenih neogenih sedimenata Pocerine.

Geomorfološke i geološke karakteristike Maĉva je dobro individualizovana geomorfološka celina. Ima oblik lepezaste akumulativne ravnice, izmeĊu savskog luka i donjeg toka Drine. To je struktuma odnosno akumulativna zaravan, makroplavina reke Drine. Inicijalni nagib Maĉve odredio je orijentaciju njene hidrografske mreţe prema severoistoku. Najniţi deo Maĉve su prostrane aluvijalne ravni Save i Drine i njihovih desnih pritoka. To su moĉvarni i vodoplavni tereni koji su bili plavljeni prilikom svakog povodnja i po kojima su reke razvijale svoje meandre.

Q7-00-43/1 [ 29 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

U sklopu pripremnih radova za izgradnju-rekonstrukciju objekta nove proizvodnje, izvršeni su istraţni radovi koji su uzeli u obzir i prethodna istraţivanja vršena na ovom podruĉju. Istraţni radovi su izvedeni u okviru planiranog programa istraţivanja. Pre lociranja istraţnih bušotina izvršeno je rekognosciranje terena radi sagledavanja inţenjerskogeoloških odlika šireg prostora. Istraţno bušenje izvedeno je dana 09.02. i 10.02.2018., ruĉnom sondaţnom garniturom, preĉnicima Ø 128 i 101 mm, bez upotrebe isplake, odnosno vode.

Tabela: Tehnički podaci o izvedenim istraţnim bušotinama Pribliţna Dubina Broj Broj Broj P.P.V. N.P.V. Oznaka kota bušotine izvedenih izvedenih uzetih 26.02.2019 26.02.2019 bušotine bušotine (m) opita SPT opita DP uzoraka (m) (m) (m) B-1 126,97 8,0 5 - 2 1,2 1,0 B-2 126,93 8,5 6 - 3 6,8 1,5 B-3 127,14 8,0 6 2 2 6,0 2,1 B-4 127,14 2,5 2 2 - - -

Rezultati istraživanja – Geološki sastav, strukturni sklop i geomorfološke odlike terena Istraţni prostor izgraĊuju neogeni sedimenti miocenske starosti i kvartarni sedimenti. Neogeni sedimenti izgraĊuju osnovu terena, kako na ovom tako i na širem prostoru. Predstavljeni su peskovima i šljunkovima do slabovezanim pešĉarima i konglomeratima gornjeg miocena (M31). Debljina ovih sedimenata nije utvrĊena na ovom prostoru, ali se na osnovu podataka Osnovne geološke karte, list 1:100.000 i hidrogeoloških istraţivanja (izrada duboke hidrogeološke bušotine u podruĉju mikrolokacije) moţe proceniti na oko 220 m. Kvartarni sedimenti leţe preko neogenih sedimenata. Predstavljeni su nanosom reke Tamnave. U gornjem delu nanos reke izgraĊuju prašinasto-peskovite gline (facija povodnja), dok su u donjem delu profila zastupljeni šljunkovi (facija korita). Debljina reĉnih naslaga se kreće do 6,5 m, od ĉega je debljina glinovitog pokrivaĉa od 3,5-4,0 m, a šljunka od 0,3-1,2 m. Na pojedinim delovima terena šljunak izostaje i razvijena je kora raspadanja osnovnog stenskog kompleksa, preteţno peskovitog sastava. Strukturni odnosi su dosta jednostavni: preko jako ubranih trijaskih sedimenata leţe neogeni sedimenti sa neporemećenim, skoro horizontalnim poloţajem slojeva. U morfološkom pogledu, teren pripada levoj dolinskoj strani reke Tamnave koja protiĉe i ograniĉava istraţivanu lokaciju sa jugoistoĉne strane. Apsolutne kote terena se kreću oko 125-127 mnv, ali su prirodne kote izmenjene nasipanjem u sklopu izgradnje i kasnije eksploatacije proizvodnih pogona Raucha. Teren je veštaĉki nivelisan, tako da je dosta ravan i pogodan za izgradnju objekata.

Geomehanička svojstva pojedinih litoloških članova Istraţivana lokacija pripada aluvijalnoj ravni reke Tamnave koja direktno leţi preko osnove izgraĊene od neogenih sedimenata. Na osnovu terenskih istraţivanja i laboratorijskih analiza moţe se izdvojiti sledeća struktura tla, idući od površine terena ka njegovim dubljim delovima:

Q7-00-43/1 [ 30 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 nasip (tn)  barska glina (CI)  glina (CI)  pesak (SC)  konglomeratiĉni pešĉar

Nasip (tn) Nasip je utvrĊen na prostoru cele lokacije i zastupljen je od površine terena pa do dubina od 0,7 m (bušotina B-1) do 1,5 m (bušotine B-2; B-3 i B-4). Formiran je prilikom izgradnje postojećih objekata i izvoĊenja ranijih nivelacionih radova. Heterogenog je sastava, ali je generalno izgraĊen od asfalta i betona do dubine od 0,3 m, do 0,9 m izgraĊen je od ţute gline pomešane sa malo šljunka, a dublje do 1,5 m izgraĊen je od barske gline pomešane sa šljunkom. Nasip predstavlja neuslovno tlo za izgradnju i fundiranje objekta, pa se preporuĉuje njegovo uklanjanje.

Barska glina (CI) Barska, muljevita glina je zastupljena u podini nasipa i nastala je degradacijom sloja gline koja se nalazi u njenoj podini u uslovima zabarenosti. Nema kontinualno rasprostranjenje, tako da nije utvrĊena u istraţnoj bušotini B-1. Debljine je oko 0,3-0,8 m. Sive je boje, mekane do srednje tvrde konzistencije, srednje plastiĉnosti. Pripada grupi slabo nosivog tla, pa se pre izgradnje temelja objekta mora ukloniti i zameniti materijalom povoljnijih geomehaniĉkih svojstava.

Glina (CI) Sloj gline ima kontinualno rasprostranjenje i nalazi se ispod nasutog materijala i muljevitih glina na dubinama od 0,7 m u zoni bušotine B-1, pa do 6,6 m koliko je utvrĊeno u bušotini B-2. Do 1,3 m je degradirana i prošarana sivom barskom glinom, a od 2 m je više ţute boje, mestimiĉno prošarana sivom glinom sa skramama mangana, srednje plastiĉnosti i srednje tvrde konzistencije.

Pesak (SC) Pesak je utvrĊen u svim istraţnim bušotina, osim u plitkoj bušotini B-4. Zastupljen je na razliĉitim dubinama. Nalazi se u podini gline na dubini od 5,5 m (zona bušotine B-1) do dubine 8,1 m (zona bušotine B-2). Ovaj pesak je sive boje, sitnozrn i srednjezrn, šljunkovit, zaglinjen, srednje do dobro zbijen.

Konglomeratični peščar Konglomeratiĉni pešĉar – šljunkoviti pesak do slabo vezan konglomeratiĉni pešĉar je utvrĊen u svim dubljim istraţnim bušotinama, na dubinama od 6,3 m do 8,1 m pa do dubine bušenja i dublje. Dobro je zbijen. Opitima standardne penetracije izmeren je Nspt>100, što znaĉi da se radi o veoma zbijenom, prekonsolidovanom i praktiĉno nestišljivom tlu za oĉekivana dopunska opterećenja od temelja (bedrock). Predstavlja krutu podlogu sa relativno stišljivim glinovito-peskovito-šljunkovitim sedimentima u povlati.

Q7-00-43/1 [ 31 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Hidrogeološke karakteristike Hidrogeološki uslovi terena (naslage šljunka i peska nataloţenih na ĉitavom podruĉju Maĉve) su povoljni za formiranje akumulacija podzemnih voda. Svojom potencijalnošću u ovom hidrogeološkom regionu istiĉe se aluvijalni nanos reke Drine, deponovan na ĉitavom prostoru Maĉve. Posebno je znaĉajno priobalje Drine na potezu od Badovinaca i Pmjavora do Cme Bare i Ravnja. U tom pojasu dugom oko 20 km i širokom oko 5 km, debljina vodopropusnog šljunkovito - peskovitog nanosa iznosi 50-75 m. Posebnu hidrološku osobenost ovog podruĉja predstavljaju termomineralne vode na nekoliko lokaliteta, koje se malo koriste i nisu jos detaljno izuĉene. Hidrogeološke odlike terena su u direktnoj zavisnosti od geološkog sastava i hidrogeoloških funkcija pojedinih litoloških ĉlanova. U hidrogeološkom pogledu mogu se izdvojiti 4 sredine sa razliĉitim hidrogeološkim funkcijama i karakteristikama i to:  nasip  glina  pesak  konglomeratiĉni pešĉar Nasip i barska glina su zastupljeni u površinskom delu terena i odlikuju se generalno slabom vodopropusnošću. Nasip ima preteţno funkciju kolektora-sprovodnika površinski infiltriranih voda, koje se usled slabe ocedljivosti i pri visokom nivou podzmenih voda zadrţavaju u površinskim delovima prirodnog terena. To dovodi do zabarenja, tako da se u podini nasipa u najvećem delu terena javlja barska glina, najĉešće vodozasićena i stišljiva, sa ostacima raspadnuth biljnih ostataka. Glina je zastupljena u podini nasipa ili barske gline. Po hidrogeološkim parametrima pripadaju grupi slabo vodopropusnih sredina. Zbog promenljivog sadrţaja peskovitih frakcija, izraţena je neznatna anizotropija u pogledu filtracionih svojstava. Površinske vode se sporo proceĊuju ka dubljim slojevima, a podzemne vode se kapilarno penju ka površini terena, tako da se radi o sezonski potpuno vodozasićenoj sredini. Na mestima manje vodopropusnosti ovih sedimenata, a veće vodopropusnosti nasutog materijala, javljaju se zabarenja, o ĉemu svedoĉi prisustvo muljevitih glina i zone hemijske izmene humificiranog dela ovog sloja. Pesak ima funkciju hidrogeoloških kolektora u kojima je formirana izdan podzemne vode, a koja predstavlja deo šire izdani formirane u aluvijonu reke Tamnave. Odlikuju se meĊuzrnskim tipom poroznosti. Debljina vodonosnog horizonta je razliĉita i uslovljena je otpornošću podinskih sedimenata (pešĉara) koji predstavljaju podinsku barijeru kretanju vode akumulirane u ovom sloju. Filtraciona svojstva su direktno zavisna od granulometrijskog sastava, pa je izraţena anizotropija u pogledu filtracionih svojstava. Konglomeratiĉni pešĉari nalaze se u podini peskova, najĉešće na dubini oko 7,5 m. Lokalno su degradirani u pesak, a prema ranijim istraţivanjima zastupljeni su sve do dubine od 10 m, a verovatno i dalje. Sveţi pešĉari spadaju u grupu hidrogeoloških izolatora. Nivo podzemne vode u terenu je u direktnoj zavisnosti od filtracionih karakteristika prisutnih litoloških ĉlanova. Zona prisustva podzemnih voda je vezana za peskovito-šljunkovite

Q7-00-43/1 [ 32 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3 slojeve. U njima je formirana izdan podzemne vode koja se nalazi u hidrauliĉkoj vezi sa vodotokom reke Tamnave. Oscilacije nivoa vode u reci prenose se na oscilacije nivoa izdani. U toku istraţnog bušenja 26.02.2019. godine registrovane su pojave podzemnih voda na razliĉitim dubinama i to: u bušotini B-1 na 1,2 m, u bušotini B-2 na 6,8 m i u bušotini B-3 na 6,0 m. U plitkoj bušotini B-4 pojava vode nije utvrĊena. Nakon završenog istraţnog bušenja izmereni su ustaljeni nivoi podzemne vode na dubinama od 1,0 m koliko je izmereno u bušotini B-1, do 2,1 m u bušotini B-3. Maksimalni nivo podzemne vode je pretpostavljen orijentaciono na oko 1,0 m od kote prirodnog terena.

Slika: Preseci terena

Maĉva je bogata površinskim i podzemnim vodama. Podruĉje Mašvanskog okruga je omeĊeno sa tri strane velikim rekama Savom i Drinom, a sa ĉetvrte, razvoĊem na Ceru i Tamnavskoj gredi, tako da predstavlja relativno poseban hidrografski sistem. Velike reke Drina i Sava iz ovog podruĉja primaju manje vodotoke bujiĉnog karaktera, kao što su Jerez, Mutnik, Zasavica, Bitva, , Dumaĉa, Dobrava. Ovaj okrug obiluje velikim koliĉinama podzemnih voda, tako da je skoro iskljuĉivi vid vodosnadbevanja stanovništva Maĉve iz podzemnih izvora. Hidrografska mreţa gravitira prema reci Savi i ima izgled lepeze sa ĉvorom kod Šapca.

Q7-00-43/1 [ 33 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Kroz samo naselje Koceljeva, u neposrednoj blizini fabrike Rauch, protiĉe reka Tamnava. Na ovoj reci nalazi se izveštajna stanica sa koje se mogu dobiti podaci o karakteristikama površinskog toka reke Tamnave.

Slika: Poloţaj izveštajne stanice Koceljeva na reci Tamnavi

Podaci stanice površinskih voda:  Naziv stanice: KOCELJEVA ~ Reka: TAMNAVA ~ Sliv: KOLUBARA ~ Godina osnivanja: 1954 ~ Kota „0“ (m n.j.m.): 120,31 ~ Udaljenost od ušća (km): 47,5  Površina slivа (km2): 208 ~ Naĉin registrovanja vodostaja: . letva od (god.): 1955 . limnigraf od (god.): 1978 . digitalno registrovanje od (god.): - ~ Merenje proticaja od (god.): 1957 ~ Merenje temperature vode od (god.): 1980 ~ Protok suspendovanog nanosa od (god.): - ~ Ledene pojave od (god.): 1955 ~ Ispitivanje kvaliteta vode od (god.): -  Naĉin izveštavanja: radio veza

Tabela: Srednji mesečni i godišnji vodostaji reke Tamnava (Koceljeva) u zadnjih 10 godina (cm) God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII godišnji 2018. 10 20 32 14 18 18 27 15 - - - - - min. -4 0 10 -2 -4 10 10 8 - - - - - max. 52 68 84 68 66 68 64 22 - - - - - 2017. 1 27 25 15 7 -7 -15 -16 -16 -10 -5 1 1 min. 0 0 6 0 0 -14 -16 -16 -16 -16 -14 -4 -16 max. 6 112 142 95 22 0 -14 -10 -16 50 4 12 142 2016. 46 42 71 - - 14 -8 -3 -13 -11 -12 -4 - min. 18 30 30 - - -2 -18 -14 -18 -16 -16 -8 - max. 113 70 174 - - 50 42 36 -2 7 -3 6 - 2015. 174 70 93 61 28 ------23 - min. 72 48 44 32 16 ------16 - max. 270 96 276 146 62 ------50 - 2014. 67 64 67 87 117 22 18 40 48 33 86 137 66 min. 62 63 63 60 32 10 6 10 16 12 26 68 6 max. 74 65 20 260 560 54 83 120 130 128 120 174 560

Q7-00-43/1 [ 34 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII godišnji 2013. 68 78 94 77 70 67 62 51 48 54 61 67 66 min. 64 68 70 67 64 60 49 44 44 48 58 64 44 max. 88 137 158 104 99 73 64 60 50 68 64 70 158 2012. 70 86 78 77 81 65 56 50 48 48 53 63 65 min. 62 79 66 66 63 56 48 48 48 48 48 58 48 max. 105 121 142 118 271 76 58 58 49 48 58 84 271 2011. 81 93 95 78 81 69 63 57 51 56 58 58 70 min. 76 74 80 72 64 62 54 50 48 54 57 57 48 max. 93 138 115 95 109 121 92 68 54 59 59 59 138 2010. 96 112 102 89 87 113 78 71 73 82 80 90 89 min. 74 74 82 75 74 74 55 58 60 64 70 78 55 max. 215 219 153 115 223 370 231 148 132 145 161 202 370 2009. 74 87 103 70 63 78 70 59 54 66 73 101 75 min. 56 74 77 67 58 58 57 54 54 54 65 66 54 max. 114 124 309 79 67 203 110 83 55 98 142 254 309 Prosek 69 68 76 63 61 49 39 36 37 40 49 60 62 min. 48 51 53 49 41 35 27 27 30 31 37 44 34 max. 113 115 157 120 164 113 81 65 57 75 76 101 278

Tabela: Srednji mesečni i godišnji proticaji vode na reci Tamnava (Koceljeva) u zadnjih 10 godina (m3/s) God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII godišnji 2018. 0,478 0,958 2,28 1,20 1,29 1,27 1,60 0,085 - - - - - min. 0,081 0,143 0,884 0,556 0,514 0,884 0,027 0,017 - - - - - max. 2,53 4,90 7,03 4,90 4,66 4,90 4,42 0,189 - - - - - 2017. 0,269 1,44 1,26 0,805 0,316 0,051 0,002 0,001 0,001 0,129 0,086 0,168 0,377 min. 0,237 0,237 0,269 0,143 0,143 0,001 0,001 0,001 0,001 0,001 0,001 0,082 0,001 max. 0,371 9,14 13,6 6,71 0,793 0,143 0,004 0,001 0,001 2,38 0,222 0,433 13,6 2016. 1,59 0,993 4,66 - - 0,691 0,172 0,258 0,065 0,083 0,064 0,178 - min. 0,115 0,396 1,26 - - 0,199 0,020 0,046 0,020 0,031 0,031 0,108 - max. 8,29 2,89 20,7 - - 2,46 1,92 1,57 0,199 0,397 0,182 0,371 - 2015. - 3,03 - 2,62 0,423 ------0,277 - min. - 1,24 - 0,462 0,086 ------0,086 - max. - 5,63 - 13,2 2,22 ------1,36 - 2014. 0,244 0,106 0,166 3,30 14,3 0,231 0,300 1,44 1,620 0,875 - - - min. 0,164 0,091 0,091 0,055 0,000 0,011 0,002 0,011 0,055 0,021 - - - max. 0,322 0,120 0,455 44,2 178 1,62 4,15 8,88 10,4 10,1 - - - 2013. 0,431 1,50 3,00 1,00 0,559 0,363 0,187 0,023 0,002 0,100 0,146 0,346 0,638 min. 0,239 0,410 0,502 0,410 0,239 0,239 0,104 0,002 0,002 0,002 0,066 0,239 0,002 max. 1,92 9,19 13,4 3,75 3,13 0,653 0,239 0,104 0,005 0,410 0,239 0,502 13,4 2012. 0,659 1,71 1,41 1,10 2,46 0,298 0,055 0,012 0,002 0,002 0,029 0,258 0,665 min. 0,164 1,03 0,322 0,322 0,193 0,066 0,002 0,002 0,002 0,002 0,002 0,066 0,002 max. 3,88 6,37 10,1 5,86 48,5 0,816 0,066 0,066 0,002 0,002 0,066 1,41 48,5 2011. 0,527 1,23 1,27 0,410 0,580 0,231 0,123 0,050 0,008 0,027 0,038 0,036 0,378 min. 0,331 0,281 0,455 0,243 0,107 0,081 0,013 0,005 0,004 0,013 0,031 0,031 0,004 max. 1,07 5,73 2,83 1,19 2,22 3,48 1,02 0,171 0,013 0,047 0,047 0,047 5,73 2010. 2,65 4,75 2,71 1,33 1,75 6,07 1,36 0,684 0,452 1,03 0,839 1,90 2,13 min. 0,385 0,436 0,776 0,436 0,334 0,334 0,004 0,004 0,005 0,021 0,130 0,589 0,004 max. 26,7 27,9 10,0 3,83 29,2 83,8 31,7 9,02 6,22 8,45 11,7 22,7 83,8 2009. 0,711 1,32 2,45 0,074 0,023 0,697 0,194 0,034 0,007 0,101 0,234 1,81 0,638 min. 0,050 0,519 0,209 0,040 0,012 0,012 0,010 0,007 0,007 0,007 0,024 0,032 0,007 max. 3,69 5,06 47,6 0,232 0,040 14,3 1,75 0,350 0,007 0,994 4,74 28,1 47,6 Prosek 0,840 1,704 2,134 1,315 2,411 1,100 0,444 0,287 0,270 0,293 0,205 0,622 0,804 min. 0,196 0,478 0,530 0,296 0,181 0,203 0,020 0,011 0,012 0,012 0,041 0,154 0,003 max. 5,419 7,693 13,968 9,319 29,863 12,464 5,030 2,261 2,106 2,848 2,457 6,865 35,438

Q7-00-43/1 [ 35 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Tabela: Srednje mesečne i godišnje temperature vode na reci Tamnava (Koceljeva) u zadnjih 10 godina (°C) God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII godišnji 2018. 4,2 3,4 3,4 13,3 18,4 22,7 17,9 23,0 - - - - - min. 3,0 1,8 1,0 6,4 17,2 18,4 13,4 16,8 - - - - - max. 5,6 4,0 6,4 18,2 19,6 25,0 22,2 25,0 - - - - - 2017. 1,2 1,9 8,6 12,5 14,6 21,5 25,1 22,2 12,9 8,7 7,8 5,6 11,9 min. 0,2 0,4 6,0 8,0 12,0 18,4 23,0 17,8 8,8 7,6 5,6 4,4 0,2 max. 2,6 4,8 13,0 15,4 18,0 24,2 27,0 26,0 18,4 10,0 9,6 6,4 27,0 2016. 2,4 5,2 6,7 - - 21,0 22,4 19,9 18,3 - - - - min. 1,0 3,8 4,8 - - 19,4 17,8 16,2 16,8 - - - - max. 4,2 7,0 8,3 - - 24,4 25,2 23,8 19,6 - - - - 2015. 3,4 4,0 6,6 10,2 17,6 ------4,9 - min. 1,8 2,0 4,8 6,8 15,6 ------3,4 - max. 5,2 8,0 8,4 15,0 19,4 ------6,0 - 2014. - 5,3 8,6 12,1 14,6 20,2 21,5 21,7 17,6 14,1 10,4 5,1 - min. - 0,6 6,2 9,2 9,6 16,4 20,0 19,6 14,8 8,0 7,8 2,4 - max. - 8,4 12,2 14,0 20,0 23,2 23,0 23,6 19,8 17,0 12,6 7,2 - 2013. ------min. ------max. ------2012. ------min. ------max. ------2011. ------min. ------max. ------2010. ------min. ------max. ------2009. ------min. ------max. ------Prosek 2,8 4,0 6,8 12,0 16,3 21,4 21,7 21,7 16,3 11,4 9,1 5,2 11,9 min. 1,5 1,7 4,6 7,6 13,6 18,2 18,6 17,6 13,5 7,8 6,7 3,4 0,2 max. 4,4 6,4 9,7 15,7 19,3 24,2 24,4 24,6 19,3 13,5 11,1 6,5 27,0

Pedološke karakteristike Koceljeva pripada slivu Kolubare koji obuhvata delove ili celokupne teritorije opština Obrenovac, , Sopot, , Koceljeva, Ub, Valjevo, , , , AranĊelovac, i Kosjerić. Prema regionalnoj podeli, sliv se prostire na teritoriji Kolubarskog, Maĉvanskog, Moraviĉkog, Šumadijskog, Zlatiborskog okruga, a obuhvata i deo teritorije Grada Beograda.

Q7-00-43/1 [ 36 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Slika br.7. Geoprostorni raspored sliva Kolubare

Pedološke karakteristike, tipovi zemljišta koji se javnjaju na prostoru opštine Koceljeva, jedan je od znaĉajnih uslova za gajenje poljoprivrednih kultura kao i na formiranje travne i šumske vegetacije. Na prostoru koji danas zahvata sliv reke Kolubare moguće je izdvojiti razliĉite genetske tipove zemljišta, a njihov raspored uslovljen je delovanjem osnovnih pedogenetskih ĉinilaca u koje se ubrajaju: geološka osnova, reljef, klima i vegetacija. Kombinacije meĊusobnog delovanja pomenutih ĉinilaca dovele su do formiranja razliĉitih tipova zemljišta koji su predstavljeni površinskim (poligonalnim) elementom. Pseudoglejna zemljišta zahvataju najveću površinu u slivu Kolubare (oko 25 %) i zastupljena su na ravnim ili blago zatalasanim terenima. Najzastupljenija su na nadmorskim visinama 150-350 m. Ovo su izrazito kisela zemljišta, siromašna glinom, humusom i hranljivim materijama. Imaju nepovoljne hemijske i vodno-vazdušne osobine i teţe se propusne za vodu. U slivu reke Kolubare veoma je zastupljena i grupa smeĊih zemljišta (distriĉni kambisol) koja su obrazovana na razliĉitim geološkim podlogama. U okviru grupe smeĊih zemljišta izdvojene su tri podgrupe: smeĊa zemljišta na škriljcima, na magmatskim i sedimentnim stenama. Veliki delovi reĉnih dolina u slivu Kolubare pokriveni su livadskim zemljištem (semiglej). Formirana su u središnim delovima aluvijalneravni, pretvaranjem aluvijalnih nanosa sa visokim nivoom podzemne vode, a zahvaljujući velikoj vlaţnosti odlikuju se razvijenom travnom i šumskom vegetacijom. Po sadrţaju hranljivih materija spadaju u grupu veoma bogatih zemljišta. Zbog velike blizine vode, teškog mehaniĉkog sastava, suvišne

Q7-00-43/1 [ 37 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3 vlaţnosti u zimskom periodu i nedovoljne biološke aktivnosti bonitet livadskih zemljišta je na vrlo niskom nivou.

Slika: Pedološka karta sliva Kolubare *

* Pedološka karta sliva Kolubare data je prema WRB klasifikaciji zbog nepotpune usklaĎenosti nacionalne klasifikacije i kartografskih naziva iz različitih perioda izrade osnovne pedološke karte Srbije.

Seizmiĉke karakteristike Osnovni stepen seizmiĉnog intenziteta za istraţno podruĉje odreĊen je Kartom seizmiĉkog hazarda za povratni period od 475 godina. Prema ovoj karti podruĉje opštine Koceljeva pripada zoni 7- 8 ° po MKS. Sagledavajući maksimalno horizontalno ubrzanje na tlu tipa A (Vs,30 > 800m/s) opština Koceljeva pripada zoni sa maksimalnim gravitacionim ubrzanjem 0,1 g.

Q7-00-43/1 [ 38 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Slika: Karta seizmičkog hazarda za povratni period 475 godina

Vodni resursi i vodosnabdevanje Hidrološke pojave i promene su, u velikoj meri, posledica geološko-pedoloških kao i geomorfoloških prilika. Podruĉje opštine Коцелјева odlikuje se velikm bogatstvom podzemnih i površinskoh voda. Izvorište vodosnabdevanja. Objekti gradskog vodovodnog sistema Koceljeva su: izvorište u Svileuvi kojeg ĉine tri bušena bunara ( 1, 2 i 3), ukupne izdašnosti oko 40 l/s kojim se zahvata podzemna voda i potisnim cevovodima duţine 11 km dovodi u razvodnu vodovodnu mreţu naselja Koceljeva. Voda je veoma dobrog kvaliteta i odgovara Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće („Sluţbeni list SRJ“, br. 42/98 i 44/99) tako da bez dodatne prerade ide direktno u sistem, uz obavezno hlorisanje. Na predmetnoj lokaciji voda se koristi kao:  sanitarna voda – voda za piće,  tehniĉka voda – voda za grejanje i hlaĊenje i pranje tehnološke opreme,  tehnološka voda – voda za pranje voća i povrća, i voda koja ulazi u sastav sokova i napitaka, i  voda za protivpoţarnu zaštitu. U cilju zaštite vode od namernog ili sluĉajnog zagaĊenja, kao i drugih štetnih dejstava koja mogu trajno uticati na ispravnost vode i izdašnost izvorišta, predviĊene su zone sanitarne zaštite izvorišta:  zona neposredne zaštite (zona strogog nadzora);  uţa zona zaštite (zona ograniĉenja);  šira zona zaštite (zona nadzora);  pojas zaštite. Zone zaštite izvorišta opredeljene su Generalnim projektom snabdevanja vodom naselja opštine Koceljeva (2005.), a na osnovu hidrauliĉkog proraĉuna podzemnih voda, koji je potrebno uskladiti sa Pravilnikom o naĉinu odreĊivnja zona sanitarne zaštite izvorišta vodosnabdevanja, („Sluţbeni glasnik RS“, br. 92/08). Granice ovako uspostavnjenih zaštitnih

Q7-00-43/1 [ 39 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3 zona, mogu se primenjivati sve dok se ne uradi Projekat zaštitnih zona izvorišta kojim će se iznova definisati granice zaštnih zona u skladu sa graniĉnim uslovima definisanim Pravilnikom o naĉinu odreĊivnja zona sanitarne zaštite izvorišta vodosnabdevanja. Zona neposredne zaštite (zona strogog nadzora – prva zona): Prva zona sanitarne zaštite predstavlja prostor oko vodozahvatnog objekta, koje se obezbeĊuje ograĊivanjem (ograĊeni prostor 450 x 200 m oko bunara i zgrade za hlorisanje – u površini od 9 ha) i gde je pristup dozvoljen samo licima ovlašćenim od strane korisnika objekta koja su zaduţena za odrţavanje i ostale intervencije na istom. Uţa zona zaštite (druga zona) odnosi se na celu parcelu na kojoj je smešteno izvorište, definisana je na 650 x 500 m, u površini od 32,5 ha. Lokacija fabrike Rauch se nalazi izvan zone sanitarne zaštite izvorišta. U odnosu na lokaciju fabrike, izvorište se nalazi severno na udaljenosti od preko 5 km, što je bezbedna razdaljina sa aspekta zaštite izvorišta u sluĉaju ekscesnih situacija. Površinske vode. Prema hidrografskim podacima najbliţi vodotok predmetnom objektu je reka Tamnava koja protiĉe neposredno pored jugoistoĉne granice parcele i predstavlja recipijent za atmosferske otpadne vode iz fabrike Rauch. Osim toga, reka Tamnava je recipijent otpadnih voda iz kanalizacionog sistema grada Koceljeva, a preĉistaĉ otpadnih voda koji se planira još nije izgraĊen. Reka Tamnava pripada podslivu reke Kolubare (vodno podruĉje Sava) i najveća je njena leva pritoka. Vodotoci na podruĉju opštine su dominantno bujiĉnog karaktera i kako su u slivu reke Tamnave, ĉesto je dolazilo do izlivanja toka u ravniĉarski deo oppštine, koji se nalazi baš u naselju Koceljeva. Iz tog razloga je uraĊena regulacija najnizvodnijeg dela toka reke Tamnave, kroz naselje Koceljevu od uliva reĉice Borine u Tamnavu, nizvodno oko 3 km i regulacija reke Rasnice oko 1 km uzvodno od ušća u Tamnavu. Nakon ovih radova, nisu zabeleţene veće poplave. Podzemne vode su vode koje se nalaze u zemljinoj kori ispod topografske površine, smeštene u prirodnim rezervoarima. One nisu ĉiste nego sadrţe raznovrsne rastvorene meterije. Podzemne vode ĉine jedinstvenu podzemnu hidrosferu. Podzemne vode vadoznog tipa vode poreklo od atmosferskih voda i sa zemljine površine. Najveći deo ovih voda dospeva u podzemnu hidrosferu upijanjem odnosno infiltracijom kroz pukotine i pore gornjih slojeva. Infiltracione vode su najvećim poreklom od atmosferskih padavina koje se izluĉuju u zemljinu površinu. Samo jedan deo ovih voda se upije, jer drugi deo uzme vegetacija, treći ispati, a ĉetvrti završi u rekama. Ove vode se pod dejstvom zemljine teţe kreću kroz šupljine izmeĊu ĉestica rastresitog sloja do nepropustljivog sloja u dubini zemlje gde se nagomilavaju. Ovaj sloj „izdaje“ vodu izvorima u dubini. Pojave podzemnih voda su vezane za sloj šljunka koji je zastupljen na dubini ispod 11 m. U ovom sluĉaju je formirana izdan koja se nalazi u hidrauliĉkoj vezi sa vodotokom i blago pada u pravcu i niz tok reke Tamnave. Prirodni rezervoar podzemne vode je pod blagim subarterskim pritiskom. Maksimalni nivo podzemnih voda moţe se pretpostaviti na oko 6,0 m od površine terena.

Q7-00-43/1 [ 40 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

2.5 Flora, fauna i zaštićena prirodna i kulturna dobra

Uzimajući u obzir ĉinjenicu da se fabriĉki kompleks nalazi u naseljenom graĊevinskom reonu, ne moţe se dati poseban prikaz flore i faune na ovoj lokaciji, izuzev da se radi o travnatim površinama izmeĊu samih objekata. Na njima je zasaĊena trava i ukrasno rastinje. U nastavku je dat prikaz flore i faune koja je karakteristiĉna i zastupljena u Maĉvanskom okrugu. U Maĉvi, šumske biljne zajednice su se razvile u zavisnosti od nadmorske visine i klimatogenih zemljišta, od barske ive, do hrasta luţnjaka i graba. Sadašnju autohtonu šumsku vegetaciju karakterišu razliĉite fitocenoze. U sevemom delu zastupljene su šume i vrbe, u centralnom luţnjaka i graba, a u juţnom delu Maĉve hrastove, sladuna i cera i šume luţnjaka i ţutilovke. Sa porastom nadmorske visine, od severa prema jugu, povećava se šumovitost, bogatstvo i sloţenost šumskih ekosistema. Na podvodnim terenima Maĉve, duţ reĉnih tokova Drine i Save zastupljena je sastojina mekih lišćara (topola i vrba) koju grade sledeće fitocenoze:  šume barske ive, duţ Zasavice i u zabarenim staništima  šume bademaste vrbe, nadovezuju se na predhodne i prostiru se u severnoj, severozapadnoj i severoistoĉnoj Maĉvi  šume crvene vrbe  šume bele vrbe, rasporeĊene su pored Save, Drine i oko drugih reka i moĉvara  šume sive vrbe, u pojasu pored Drine  šume crne topole  šume bele topole, duţ Save i Drine i po mikrodepresijama u Maĉvi  šume crne jove, nalaze se pored Drine  šume sive jove, nalaze se samo na Radnoj Adi, napuštenom rukavcu Drine Na reĉnim terasama u dolinama Drine i Save, kao i njihovih pritoka u Maĉvi, pre privoĊenja ovih terena kulturi, rasla je šuma hrasta luţnjaka. Ona je predstavljena većim brojem varijeteta, od vlaţnih do suvih. Najĉešća varijanta je sa jasenom koja se nalazi na zabarenom aluvijumu koji se plavi. TakoĊe, ĉesto se poljskom jasenu pridruţuju druge vrste, kao bela topola, luţnjak i poljski brest. Najniţe je razmeštena fitocenoza svih ovih vrsta – šuma hrasta luţnjaka, poljskog jasena, poljskog bresta i bele topole. Prostire se u istoĉnoj i severoistoĉnoj Maĉvi. Danas su lugovi pod jakim antropogenim degradacionim procesima, preostali u vidu manjih zabrana, razmešteni gotovo ravnomerno po ĉitavoj Maĉvi. Šuma luţnjaka i graba nalazi se na nešto većoj visini od prethodne, u juţnom i jugozapadnom delu Maĉve, desno od puta Šabac – . Ove šume ĉine kariku u lancu koji povezuje plavne šume luţnjaka sa šumama luţnjaka i cera, a ove dalje sa šumama sladuna i ceraka koje se nalaze na pobrĊu Cera i Vidojevice. Šuma luţnjaka i cera nalazi se na gredama i uzvišenjima koje nisu vodoplavne, u severozapadnoj Maĉvi. Ovo je najtermofilnija šumska fitocenoza u Maĉvi. Zemljišta u ovoj, kao i u predhodnoj šumi, je tipa gajnjaĉa, pa su one zbog njegove poljoprivredne vrednosti većinom iskrĉene. Šume luţnjaka su se oĉuvale u Maĉvi na malim površinama, uglavnom u malim zabranima veliĉine oko 1 ha. U sastavu navedenih tipova šuma zastupljene su sledeće vrste: bagrem, brest, beli jasen, lipa, poljski jasen, beli grab, klen, beli glog, trnjina, i druge. Ove šumske vrste rastu na aluvijumu

Q7-00-43/1 [ 41 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3 sa dubljom podzemnom vodom, na livadskom zemljištu, smonici i gajnjaĉi, koji se sreću na niţim oceditijim terenima. Navedene vrste ne ĉine neprekidne šumske komplekse, već se pojavljuju u vidu buketa, prekrivene puzavicama i gustim travnatim pokrivaĉem. Na vlaţnijim terenima u ovim šumskim kompleksima rastu mestimiĉno topola, jova i vrba. Od nekada razvijenih šuma, danas se u Maĉvi mogu naći samo pojedinaĉna stogodišnja stabla luţnjaka, lipe i bagrema, koji sluţe samo kao svedoci nekadašnjeg šumskog pokrivaĉa na ovom podruĉju. Moĉvarna vegetacija je predstavljena sa dve asocijacije: As. Scirpeto-Phragmitetum i As. Sparganieto-Glycerietum fluitanatis. Predstavnici ovih hidrofita sreću se u barama i moĉvarama duţ Drine i Save, kao i tamo gde je podzemna voda stalno visoka i gde preovlaĊuju barska i moĉvarna zemljišta. Oni naseljavaju bare Zasavicu, Ribnjaĉu, Popovicu, Široku baru, Jovaĉu i druge u Maĉvi. Korito reke Zasavice je jako obraslo gustom barskom vegetacijom. U sastavu navedenih asocijacija ulaze trska, ševar, lokvanj, rogoz, vodena metvica, vodena bokvica, vodeni ljutić, ritski bosiljak, dubaĉac, ritska detelina, vodena kudelja, vesljuga, zeĉiji trn, ritska gomšica, troskot, plavetnjak i druge. Na podvodnim terenima koji se u toku leta isušuju, kao niţi sprat vegetacije u odnosu na ševar, rogoz, trsku i druge izrazite hidrofite, sreću se i druge fitocenoze kao mleĉika i druge, a na terenima gde je podzemna voda blizu površine sreću se prelazne asocijacije od moĉvarne vegetracije ka vegetaciji dolinskih livada i pašnjaka, ĉiji su predstavnici razne vrste oštrica. TakoĊe, sreću se i neke korovske biljke koje rastu na vlaţnim staništima, mahom na ritskim crnicama i mineralnim barskim zemljištima. Predstavnici ove asocijacije su konjski bosiljak, vodena metvica, dugolisna metvica, ljutić, muhar, sitna sita, hibridna detelina i drugi. Vegetacija ravniĉarskih livada i pašnjaka javlja se na oceditijim i suvljim staništima oko reka Drine, Save i donjih tokova njenih pritoka – Dumaĉe, Dobrave, Vukodraţa. Javlja se na ritskim crnicama i livadskim zemljištima. Na takvim zemljištima zastupljena je asocijacija kamforove trave i zubaĉe, a pored njih i bela detelina, kotrljan, poponac, detelina, kantarion, ĉiĉak, majĉina dušica, crni slez i druge. Naroĉit znaĉaj, obzirom na kvalitet i zastupljenost u ovom tipu vegetacije imaju asocijacije sa livadarkom i lisiĉijim repkom. Zastupljeni su maslaĉak, hajduĉka trava, štavalj, crvena detelina, uskolisna bokvica, ivanjsko cveće, poljska gorušica, ivica, beli bosiljak i druge. U sastavu ove vegetacije mogu se naći i mnoge druge biljke iz ĉega se moţe videti bogatstvo floristiĉkog sastava dolinskih livada i pašnjaka. Velike površine livada su poslednjih decenija u Maĉvi pretvorene u oranice. Kada je reĉ o korovskoj vegetaciji, ona se javlja u velikom broju vrsta na poljoprivrednim površinama, duţ meĊa i puteva. Predstavnici su: kopriva, maslaĉak, mleĉika, kukolj, divlji ovas, palamida, troskot, ljutić, poponac, a susreću se i mrtva kopriva, lavlji repak, vrbena, ĉiĉak, crni slez i druge. Kombinovanjem mehaniĉkih, hemijskih i bioloških metoda moţe se suzbiti korov u toku jedne rotacije plodoreda, a već u toku sledeće, on se ponovo javlja. Ukrasne biljke se u Maĉvanskom okrugu, gaje u baštama i okućnicama. Ĉeste su: šeboj, ruzmarin, perunika, ljubiĉica, divlji zumbuli, beli krin, kukurek, visibaba, ĊurĊevak, trandobilje, kadulja, pitomi bosiljak, ruţa, selen, jorgovan i druge. Selo je poznato po rasadnicima ruţa, ĉetinara i ukrasnog šiblja. Lekovito bilje, šumski plodovi i gljive su takoĊe zastupljeni većim brojem vrsta. Vaţnije vrste lekovitog bilja su ţalfija, kamilica, kantarion, beli slez, hajduĉka trava, metvica, majĉina dušica, kopriva, velebilje itd. Od šumskih plodova u Maĉvi se javljaju glog, dren, jagoda, malina,

Q7-00-43/1 [ 42 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3 kupina, šipurak, trnjina, crvena zova, kleka. U Maĉvi rastu i mnoge vrste jestivih gljiva – rudnjaĉa, smrĉak, hrĉak, vrganj, papernjaĉa ili mleĉica, sunĉanica ili kozara i lisiĉica. Fauna Maĉve pripada panonskom faunistiĉkom regionu u kome ţive srednjeevropske i stepske ţivotinje. Sa smanjivanjem šumskog pokrivaĉa opada i broj ţivotinjskih vrsta. Najvaţniji predstavnici ţivotinjskog sveta su: lisica, zec, jazavac, vuk, vidra, lasica, srna, jelen, krtica, jeţ, divlja svinja, hrĉak, evropska tekunica, pacovi, miševi, obiĉni tvor, voluharica i drugi. Kada je reĉ o pticama karakteristiĉne vrste su: vrabac, velika senica, siva senica, crna vrana, siva vrana, gavran, bela roda, detlić, jastreb mišar, svraka, ĉavka, siva ţuna, prugasti detlić, ĉvorak, crnoglava grmuša, crni i ţuti kos, divlji golub, gugutka, poljska ševa, kukavica, prepelica, poljska jarebica, fazan, sova, kreja, kobac i druge. Od karakteristiĉnih vrsta vodozemaca i gmizavaca su: barska komjaĉa, šumska ţaba, ţaba kreketuša, daţdevnjak, mrmoljak, slepić, šumski gušter, zidni gušter, zmija belouška i druge, dok riblju faunu predstavljaju šaran, štuka, karaš, smuĊ, keĉiga, som i druge vrste. Stalno suţavanje i menjanje prirodnih staništa usled krĉenja šuma, meliorizacije i isušivanja moĉvara i sl., zatim hemizacija poljoprivrede, kao i neracionalan lov i ribolov, jako su proredili neke vrste ţivotinja. Uprkos tome ovo podruĉje je još uvek floristiĉki i faunistiĉki bogato. Iz pregleda biljnog i ţivotinjskog sveta Maĉve, moţe se zakljuĉiti da se radi o jednom biogeografski sloţenom i raznovrsnom podmĉju. Floristiĉka raznovrsnost i mozaiĉan razmeštaj biljnog sveta, odraz su raznovrsnih fiziĉko-geografskih i ekoloških uslova. Sa aspekta zaštite prirodnih dobara potencijale planskog podruĉja predstavljaju: Spomenik prirode „Hrast pop Luke Lazarevića“, prostori oĉuvane prirode, koji nisu zaštićeni, ali imaju veliki znaĉaj za oĉuvanje ţivotne sredine i biljnih i ţivotinjskih vrsta. U najznaĉajnije objekte i lokalitete spadaju: zaštićena utvrĊena nepokretna kulturna dobra; bogato i vredno kulturno istorijsko nasleĊe vezano za Prvi i Drugi srpski ustanak, Prvi i Drugi svetski rat, tj. podruĉja, mesta, spomenici i obeleţja vezani za istorijske dogaĊaje i liĉnosti; krajputaši, kojima opština obiluje; kuće u kojima su roĊene ili su u njima ţivele i radile zasluţne i istaknute istorijske liĉnosti (Pop Luka Lazarević i Janko Veselinović). Na samoj lokaciji predmetnog kompleksa nema zaštićenih ni prirodnih, ni kulturnih dobara. TakoĊe, na pomenutom prostom nisu predviĊena podruĉja za nauĉna istraţivanja, niti su evidentirana arheološka nalazišta. Ukoliko se u toku izvoĊenja radova uoĉi postojanje arheoloških ostataka, radovi će se odmah prekinuti, a o tome će biti obaveštene nadleţne institucije.

2.6 Postojeća i planirana infrastruktura

Lokacija projekta je komunalno u potpunosti opremljena kao i cela zona u kojoj se nalazi. Saobraćajnice. Glavni pristup kompleksu je iz ulice Šesta liĉka divizija, sa jugozapadne strane, gde je omogućen pešaĉki i kolski ulaz. Drugi kolski ulaz je nešto severnije iz iste ulice i namenjen je dopremi repromaterijala i otpremi gotovih proizvoda, a treći teretni ulaz je sa severne strane kompleksa, iz ulice Tamnavski put. Kompleks je pokriven mreţom internih saobraćajnica razliĉitih širina koje omogućavaju jednosmeran ili

Q7-00-43/1 [ 43 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

dvosmeran saobraćaj i prilagoĊene su za kretanje teških vozila. U okviru kompleksa predviĊen je i prostor za parkiranje kamiona i šlepera. Ukupna površina internih saobraćajnica je 2.556 m2. Vodovod: Sanitarna i PP voda: Snabdevanje kompleksa vodom je iz gradske vodovodne mreţe 300, preko prikljuĉka 80 i cevnog prstena 80 sa koga se odvajaju prikljuĉci za pojedine objekte. Gradska mreţa obezbeĊuje dovoljnu koliĉinu i pritisak vode u mreţi tako da nije bila potrebna ugradnja ureĊaja za povišenje pritiska. Raspoloţiv nadpritisak je do 4 bar, a raspoloţiva koliĉina vode 18 l/s. Iza glavnog vodomera postoje tri grane koje vode ka sledećim pogonima fabrike: . Prva grana ide ka postrojenju za pripremu vode gde se opet grana ka sledećim potrošaĉima:  jedan krak ide ka reverznoj osmozi,  drugi ka kotlarnici, a  treći ka unutrašnjoj hidrantskoj mreţi u punionici soka . Druga glavna grana iza glavnog vodomera vodi ka fabrici koncentrata, hladnjaĉi i ka njihovooj unutrašnjoj hidrantskoj mreţi; . Treća glavna granapredstavlja spoljašnji hidrantski prsten oko cele fabrike Tehnološka voda: Sistem za snabdevanje tehnološkom vodom se sastoji iz: . rezervoara pitke vode koji se napaja iz gradskog vodovoda, . pumpnog postrojenja i . postrojenja za tretman pitke vode – Sistem preĉišćavanja pitke vode za tehnološke svrhe koji se zasniva na reversnoj osmozi. Kanalizacija: Atmosferska kanalizacija: Atmosferske vode sa zastrtih površina (saobraćajnica i parking prostora) se upućuju na dva separatora za odvajanje masti i ulja i nakon preĉišćavanja se ispuštaju u reku Tamnavu preko izliva koji imaju izgraĊeno osiguranje kosina i dna korita reke u cilju spreĉavanja moguće erozije. Fekalna kanalizacija: Fekalna kanalizacija iz svih objekata je prikljuĉena na gradski kanalizacioni sistem. Grad Koceljeva nema izgraĊeno postrojenje za preĉišćavanje otpadnih voda. Tehnološka kanalizacija: Sve tehnološke vode iz fabrike (vode od pranja voća, opreme i prostora) se odvojeno sakupljaju i odvode na postojeći ureĊaj za primarno preĉišćavanje otpadnih voda. Nakon preĉišćavanja, ove vode se prikljuĉuju fekalnim otpadnim vodama i upuštaju u gradski kanalizacioni sistem. Postojeće PPOV: Postojeći sistem preĉišćavanja otpadnih voda obuhvata: grubi mehaniĉki tretman, korekciju pH vrednosti, koagulaciju, flokulaciju i flotaciju. Egalizacioni bazen je zapremine 30 m3, a flotacijsko

Q7-00-43/1 [ 44 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

postrojenje Huber, hemikalije i kontrolna oprema se trentno nalaze u zgradi izgraĊenoj pored bazena. Novi PPOV: Proces budućeg preĉišćavanja otpadnih voda pribliţno odgovara korišćenom principu, pri ĉemu se isti dopunjava, odnosno optimizuje, pored odvajanja većih koliĉina ĉvrstih materija putem finog prosejavanja, kao i biološkom razgradnjom ugljenika u rezervoaru za mešanje i egalizaciju. Elektroinstalacije: Napajanje: Snabdevanje elektriĉnom energijom kompleksa je preko dve 20 kV trafostanice TS1 i TS2, locirane u sklopu fabrike, u koje su ugraĊeni tzv. „suvi“ transformatori. Ove TS, preko zasebnih izvoda i razvodnih tabli, napajaju tehnološke potrošaĉe, termotehniĉke i hidrotehniĉke potrošaĉe, instalacije osvetljenja i prikljuĉnice. Telekomunikacija: Svi centralni telekomunikacioni ureĊaji se napajaju iz razvodnih tabli mreţnog napona osim komponenti raĉunarske mreţe komplksa (serveri) koji se napajaju preko UPS-eva sa vremenskom autonomijom od 4 h. Gromobranska instalacija i uzemljenje: Zaštita od atmosferskog praţnjenja je na svim objektima izvedena kao klasiĉna gromobranska instalacija. Sve metalne mase su povezane Fe/Zn trakom sa uzemljivaĉem objekta i redovno se kontrolišu prema zakonskoj regulativi. Centralni sistem nadzora i upravljanja (BMS): Za potrebe odrţavanja ambijentalnih uslova rada, nadzora i upravljanja nad termotehniĉkim, hidrotehniĉkim i elektroenergetskim sistemima, u kompleksu je sproveden centralni sistem nadzora i upravljanja (BMS) koji je projektovan tako da omogući prikupljanje podataka o predmetnim tehniĉkim sistemima, prenos podataka u kontrolni (dispeĉerski) centar koji se nalazi u administrativnom objektu, njihovu sistematizaciju, obradu i prikaz, kao i izdavanje upravljaĉki i regulacionih instrukcija Termotehničke instalacije: Termotehniĉke instalacije su namenjene proizvodnji tehnoloških fluida (para, komprimovani vazduh i sl.), hlaĊenju prostora za skladištenje voća, grejanju, ventilaciji i klimatizaciji objekata. Deli se na sledeće celine: Kotlarnica sa rezervoarima za goriva: Kotlarnica sa automatskim ureĊajem za hemijsku pripremu vode protoka 9 m3/h i dva parna kotla sa kombinovanim gorionicima koji mogu da sagorevaju: . CNG – novoizgraĊeni sistem koji se sastoji od trejlera max kapaciteta 8,4 t (baterije povezanih boca) i merno-regulacione stanice . TNG – jedan podzemni rezervoar zapremine 60 m3 sa pretakalištem za autocisterne, . lako loţ ulje (alternativno gorivo) – tri nadzemna rezervoara zapremine po 100 m3 sa betonskom tankvanom

Q7-00-43/1 [ 45 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Kompresorska stanica za vazduh: ~ tri vazduhom hlaĊena vijĉana kompresora, u posebnoj prostoriji energetskog bloka, pritiska 6 bar, ~ jednim klipnim kompresorom, u posebnoj prostoriji u okviru proizvodnog objekta, pritiska 40 bar i kapaciteta 1.074 m3/h Rashladna amonijačna instalacija: Postojeća rashladna amonijaĉna instalacija je kapaciteta oko 2 MW rashladne snage. Sastoji se od tri klipna kompresora visokog pritiska, tri klipna kompresora niskog pritiska, dva vijĉana kompresora, tri evaporativna koncenzatora, separatora teĉnog amonijaka, pumpi za amonijak, dva tunela za smrzavanje voća i isparivaĉa po komorama Rashladna instalacija za potrebe tehnologije: Za hlaĊenje, za potrebe tehnologije, predviĊen je zatvoreni sistem hlaĊenja vodom reţima 12/20 °C. Voda se hladi rashladnim agregatom sa dva rashladna kruga sa freonom R407C. Rashladni agregat nalazi se zajedno sa kompresorima za vazduh pritiska 6 bar u kompresorskoj stanici. Kondenzator rashladnog agregata hladi se zatvorenim sistemom sa mešavinom glikola i vode i zatvorenim kulama za hlaĊenje koje se nalaze na krovu objekta kompresorske stanice. U toku je proširenje sistema još jednim ĉilerom. Klimatizacija, grejanje i ventilacija: Upravne zgrade i garderobe: U upravnoj zgradi i garderobama izvedeno je radijatorsko grejanje sa sopstvenom podstanicom u objektu garderoba, iz koje se razvodi topla voda sistema 90/70 °C. Svaki objekat ima svoju cirkulacionu pumpu i razvod cevovoda. Topla voda se priprema parom pritiska 10 bar dovedenom parovodom iz kotlarnice pomoću izmenjivaĉa toplote sa podhlaĊivaĉem kondenzata. Uz pomoć ovog izmenjivaĉa toplote priprema se i topla voda za grejanje proizvodnog objekta. Ekspanzija vode je rešena ekspanzionom posudom sa membranom. Kancelarija: Rešena je lokalnim klimatizerima „split“ izvedbe sa kondenzatorima na fasadi objekta. Proizvodnih objekata: Rešeno je ventilacionim komorama sa filterom i ventilatorom za recirkulacioni i sveţ vazduh, toplovodnim grejaĉem vazduha i rekuperatorom toplote sa cirkulacijom rastvora glikola. Razvod vazduha vrši se kanalima od pocinkovanog ĉeliĉnog lima i preko distributivnih elemenata. Ventilacijom se obezbeĊuje minimum ĉetiri izmene vazduha na ĉas. U skladištu šećera obezbeĊen je dovoljan broj izmena vazduha otsisnom ventilacijom u protiveksplozijskoj izvedbi.

Q7-00-43/1 [ 46 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

3. OPIS PROJEKTA

Nakon vlasniĉke transformacije 2007. godine izraĊena je Studija procene uticaja projekta rekonstrukcije i razvoja proizvodnih pogona za preradu voća „Rauch sokovi“ DOO u Koceljevi na ţivotnu sredinu. Predmetna studija, koja je dobila saglasnost (data u prilogu), obuhvatila je veliki deo objekata i njihovo fazno izvoĊenje. Vremenom došlo je do izgradnje studijom predviĊenih objekata, ali i do nekih odstupanja kroz rekonstrukcije, povećanje kapaciteta, zamenu proizvodnih linija, uvoĊenje novog energeta i sl. Sve to je dovelo do povećanja koliĉine otpadnih voda koja nastaje u toku redovnog rada fabrike, a koje predviĊeni i izgraĊeni sistem za preĉišćavanje ne moţe da preradi zbog nedovoljnog kapaciteta. Objekti koji se nalaze u kompleksu fabrike, prema aktuelnoj situaciji, obuhvataju:2 1 – Portirnica 1 11c – Sortirnica 1a – Kolska vaga 12 – Mašinska rashladna sala 2 – Portirnica 2 13a – Punionica buradi 2a – Kolska vaga 13b – Uparivaĉi 3 – Upravna zgrada 13c – Garderobe (koncentrati) 4 – Punionica sokova 14 – Trafostanica „Proizvodnja“ 4a – Prostorija duvaljke 15 – Trafostanica „Hladnjaĉa“ 4b – Magacin pretformi 16 – Kotlarnica 4c – ABC kompresor 17 – Postrojenje otpadne vode 5 – Priprema proizvodnje 18 – Punjenje baterija 6 – Prostor za tankove 19 – Kompresori, hladna voda 7 – Nadstrešnica-skladište 20 – Priprema vode 8 – Garderobe, menza 21 – Cisterna za gorivo 9 – Radionica 22 – TNG rezervoar 9a – Magacin rezervnih delova 22a – CNG trejleri 10 – Stari magacin got. proizvoda 23 – Isparivaĉka stanica TNG / CNG 10a – Aneks magacina got.proizv. 24 – Tankovi za koncentrat 10b – Utovar gotovih proizvoda 25 – Bazen jabuke 10c – Šatorsko skladište 1 26 – Parking 10d – Novi magacin got.proizvoda 27 – Šatorsko skladište 2 10e – Magacin repromaterijala 27a – Šatorsko skladište 3 11 – Prijem sveţeg voća 27b – Šatorsko skladište 4 11a – Rashladne komore 28 – Odlaganje otpada 11b – Manipulativni hodnik 29 – Magacin hemikalija

U nastavku je dat pregled objekata koji su bili obuhvaćeni prethodnom studijom, izvršenih odstupanja i novoplaniranih objekata.

2 Situacioni plan je dat u prilogu

Q7-00-43/1 [ 47 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Slika: Prostorni raspored izgraĎenih i planiranih objekata

Q7-00-43/1 [ 48 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Tabela: Rezime predviĎenih, izvedenih i planiranih objekata Oznaka Kapacitet / Površina na Objekat situaciji PredviĊeno u studiji iz 2007. Realizovano do sada Novoplanirano P r o i z v o d nj a Pogon za proizvodnju voćnih sokova i osveţavajućih 1.350 m2 bezalkoholnih pića (OBP) Kontrolna soba / Šef proizvodnje 20 m2 Fiziĉko-hemijska i mikrobiološka 50 m2 laboratorija 8.000 kom/h (0,75 l) 7.000 kom/h (1 l) 4 Linija Tetrapak 1 - 6.000 kom/h (1 l) 6.000 kom/h (2 l) 8.000 kom/h (0,125 l) Linija Tetrapak 2 7.800 kom/h (0,2 l) 6.000 kom/h (0,2 l) Linija SIG3 - 6.000 kom/h (2 l) 15.500 kom/h (1,5 l) 12.000 kom/h (0,5 l) Linija PET 21.500 kom/h (0,5 l) 15.000 kom/h (0,5 l) 21.500 kom/h (0,33 l) Nadstrešnica / Paletizacija 835 m2 Gabariti: 46,0 x 49,0 m (2.254

m2) Kapacitet linije limenki: Formirana u okviru postojećeg objekta ispod 30.000 kom./h, 7 2 Nova Nova Linija Limenki - nadstrešnice 1.750 m :  600.000 kom./dan

proizvodnja 20.500 - 29.000 kom./h 10.500 l/h ili 250.000 l/dan Paletizacija: postojeća

3 SIG ambalaţa je vrsta aseptične kartonske ambalaţe proizvoĎača SIG Combibloc i moţe se smatrati vrstom tetrapak pakovanja

Q7-00-43/1 [ 49 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Oznaka Kapacitet / Površina na Objekat situaciji PredviĊeno u studiji iz 2007. Realizovano do sada Novoplanirano hala nadstrešnica Gabarit: 26,9 x 35,6 m 8,0 x 35,6 m Pogon za proizvodnju voćnih Spratnost: Pr Pr 13 koncentrata i aseptiĉke kaše sa 1.100 m2 908,95 m2 277,23 m2 - Neto P: pratećim sadrţajima = 1.186,18 m2 959,43 m2 285,12 m2 Bruto: = 1.244,55 m2 25 Bazen za jabuke - 20,9 x 7,6 m - Linije za pripremu i smrzavanje 11 koštiĉavog i bobiĉavog voća - 2 x 2,3 t/h - kontinualni tunel za smrzavanje Linija za doradu i pakovanje 11c U prostoriji za sortiranje - smrznutog voća S k l a d i š t e nj e 10 Magacin gotovih proizvoda 3.560 m2 - magacin nadstrešica 10a Aneks magacina gotovih proizvoda - Gabarit: - 54,4 x 15,4 m 15,4 x 18,0 m Gabariti: 55 x 10 m 10c Šatorsko skladište 1 - Namena: Skladištenje šećera u dţambo - vrećama Gabarit: 73,3 x 82,6 m 10d Novi magacin gotovih proizvoda - - Regalno skladište kapaciteta 14.100 paleta Skladište repromaterijala 86 m2 - predprostor 10e Skladište repromaterijala 1 290 m2 - Skladište repromaterijala 2 190 m2 -

Q7-00-43/1 [ 50 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Oznaka Kapacitet / Površina na Objekat situaciji PredviĊeno u studiji iz 2007. Realizovano do sada Novoplanirano Rekonstrukcija u okviru projekta Skladište paleta ispod nadstrešnice 602 m2 Nova proizvodnja - 5 vertikalnih metalnih rezervoara (V=5x 200 m3 ; H=9 m; 5,85 m) - jedan za skladištenje PP vode sa sopstvenom pumpnom stanicom Silosi / Rezervoari za - ĉetiri za skladištenje koncentrata - 1 vertikalni metalni rezervoar skladištenje: 3 jabuke (sa mobilnim monopumpama) 2 silosa po 60 m (V=200 m3 ; H=9 m; 5,85 m) 24 - voćnih koncentrata i kaša - aseptiĉna pakovanja se skladište posebno u silos 8 m3 za skladištenje koncentrata - šećera 3 objektu u buradima i IBC kontejnerima (silosi silosi 30-50 m jabuke - sirupa, voćnih kiselina i dr. ne postoje) - skladištenje šećera je u dţambo vrećama - skladištenje sirupa je u buradima - skladištenje voćnih kiselina (limunska) je u dţakovima - Skladištenje CO u vertikalnim rezervoarima - 2 (ne proizvode se gazirani napici) 3 Skladištenje N2 u bocama od 50 kg Vertikalni rezervoar V= 10 m - 1 komora (0 do 4 °C) 4 komore (0/-18 °C) 11a Skladišne komore – Hladnjaĉa 3 komore (-18 do -21 °C) - kapacitet: 3.000-3.500 t kapacitet: 3.000-3.500 t

Q7-00-43/1 [ 51 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Oznaka Kapacitet / Površina na Objekat situaciji PredviĊeno u studiji iz 2007. Realizovano do sada Novoplanirano Šator 2: 10 x 21,65 m Skladištenje: PK jabuke, streĉ folije, dţakova haube, kartona za voće (novi i korišćeni), perlit-filtera (Harborllite, Standardsupercell, Hyflosupercell) Šator 3: 10 x 23,75 m 27, 27a, Šatorsko skladište 2-4 - Skladištenje: rezervni delovi za Odrţavanje - 27b Šator 4: 10 x 24,70 m Skladištenje: PK jabuke, dţakova haube, kartona za voće (novi), perfit-filtera (Blankobent UF), aseptiĉna pakovanja (Aseptik standard Barrier, Aseptik High Barrier i Aseptik uzorci 2,5 l) A d m i n i s t r a t i v n i i p o m o ć n i o b j e k t i Upravno administrativni objekat A 344 m2 3 Upravno administrativni objekat B 685 m2 8 Garderobe sa ĉajnom kuhinjom 162,5 m2 Gabarit: 8,5 x 9,1 m Neto P: 66,3 m2 13c Garderobe (koncentrati) - Bruto P: 77,7 m2 Spratnost: Pr T e h n i č k i b l o k i i n f r a s t r u t u r a 225 m2 Kotlarnica dva kotla sa gorionicima na TNG i loţ dva kotla sa gorionicima na CNG, TNG i loţ ulje - 16 ulje Hemijska priprema vode 9 m3/h - 204 m2 21 Skladištenje loţ ulja - 3 x 100 m3 nadzemni rezervoari sa zajedniĉkom betonskom tankvanom 22 Skladištenje TNG-a 3 nadzemna rezervoara V= 2 x 84 m3. jedan podzemni rezervoar V= 60 m3 -

Q7-00-43/1 [ 52 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Oznaka Kapacitet / Površina na Objekat situaciji PredviĊeno u studiji iz 2007. Realizovano do sada Novoplanirano Preko trejlera; max. Q=8,4 t 22a Skladištenje CNG-a - (baterije povezanih boca pod pritiskom - koje dovozi snabdevaĉ) 2 2 29 Magacin hemikalija 64 m 115 m Rekonstrukcija u okviru projekta 9 Radionica 102 m2 Nova proizvodnja 18 Punionica viljuškara 48 m2 - 4c Kompresorska stanica za vazduh 1 4 x 246 l/s ; P=40 bar 1 x 1.074 m3/h; P= 40 bar - 19 Kompresorska stanica za vazduh 2 2 x 220 Nm3/h + 420 Nm3/h P=8 bar tri vijĉana kompresora; P = 6 bar - Zamena cevovoda visokog pritiska i teĉnog NH3, klipnih kompresora vijĉanim, modernizacija automatskog Realizovano: upravljanja - kapacitet Q= 2 MW Postojeći elementi sistema: - 3 klipna kompresora visokog pritiska - kapacitet Q= 5 MW - 3 klipna kompresora niskog pritiska - 3 klipna kompresora visokog - 2 vijĉana kompresora 12 Instalacija hlaĊenja amonijakom pritiska - - 3 evaporativna kondenzatora - 2 klipna kompresora niskog pritiska - separator teĉnog amonijaka, - 2 vijĉana kompresora - pumpe za amonijak - 4 evaporativna kondenzatora - 2 tunela za smrzavanje voća - separator teĉnog amonijaka, - isparivaĉi po komorama - pumpe za amonijak - 3 tunela za smrzavanje voća - isparivaĉi po komorama Zatvoren sistem reţima 12/20 °C; dva rashladna kruga sa R407C; kondenzator sa Instalacija hlaĊenja vodom - zatvorenim sistemom glikol-voda

Q7-00-43/1 [ 53 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Oznaka Kapacitet / Površina na Objekat situaciji PredviĊeno u studiji iz 2007. Realizovano do sada Novoplanirano Radijatorsko grejanje toplom vodom Radijatorsko grejanje toplom vodom 90/70 °C sa 90/70 °C sa sopstvenom podstanicom sopstvenom podstanicom Klimatizacija, grejanje i ventilacija Zagrevanje vode parom P=9 bar Zagrevanje vode parom P=10 bar dovedenom - upravne zgrade i garderoba dovedenom iz kotlarnice iz kotlarnice Klimatizacija lokalnim klimatizerima Klimatizacija lokalnim klimatizerima „split“ „split“ izvedbe izvedbe min. 4 izmene vazduha /h Grejanje i ventilacija proizvodno- Ventilacione komore sa filterom i ventilatorom za recirkulacioni i sveţ vazduh, - skladišnog objekta toplovodnim grejaĉem i rekuperatorom toplote sa cirkulacijom rastvora glikola Grejanje i ventilacija proizvodnog Rešeno na isti naĉin Nema - objekta sa hladnjĉama Grejanje i ventilacija pripreme Rešeno na isti naĉin s tim da je ventilacija u skladištu šećera u „Ex“ izvedbi - sokova i skladišta šećera Rešeno na isti naĉin uz obezbeĊivanje Grejanje i ventilacija restorana sa min. 30 m3/h sveţeg vazduha po Nema - distributivnom kuhinjom ĉoveku 14 TS 1 (TS „Proizvodnja“) 10/20/0,4 kV; 2x1.250 kVA - 15 TS 2 (TS „Hladnjaĉa“) 20/0,4 kV; 2x1.000 kVA + 1x1.600 kVA - Dizel-elektriĉni generator - 40 kVA - za PP potrebe - Termotehniĉki i hidrotehniĉki Upravljanje preko centralnog sistema Delimiĉno upravljanje - potrošaĉi nadzora i upravljanja (BMS-a) Revitalizacija i zamena instalacija u postojećim objektima, a u novim obezbeĊenje sledećih nivoa osvetljenja: - proizvodni pogon 400 lx - laboratorije 500 lx Osvetljenje i prikljuĉnice - magacini i ostalepomoćne prostorije 200 lx - Svetiljke metal halogene i fluoroscentne u odgovarajućem nivou zaštite Ugradnja paniĉnog osvetljenja sa sopstvenim AKU napajanjem i autonomijom rada 3 h Sve svetiljke su zamenjene sa LED

Q7-00-43/1 [ 54 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Oznaka Kapacitet / Površina na Objekat situaciji PredviĊeno u studiji iz 2007. Realizovano do sada Novoplanirano Napajanje iz razvodnih tabli mreţnog napona izuzev servera; raĉunarski rekovi po 1 kom. u: administraciji, restoranu, prijemu voća, proizvodnom pogonu, skladištu u Telekomunikacioni centralni sklopu hladnjaĉe i portirnici. UPS za napajanje raĉunarske opreme u serverskim - ureĊaji sobama za autonomiju rada od 4 h u restoranu van funkcije Smešten u administrativnom objektu (3); Pruţa mogućnost nadzora, upravljanja i regulacije nad: - elektroenergetskim sistemima (TS, inst. spoljnog osvetljenja, prisustvo napona u glavnim distributivnim razvodnim tablama), - termotehniĉkim sistemima (u funkciji pripreme i distribucije tople vode, pripreme Centralni sistem nadzora i komprimovanog vazduha, grejanja i ventilacije (ventilacione komore) i odsisni - upravljanja (BMS) ventilatori iz mokrih ĉvorova), - hidrotehniĉkim sistemima (postrojenja za pripremu vode, prerada otpadnih voda, centralna priprema sanitarne tople vode), - sistemi zaštite od poţara (status otvorenosti/zatvorenosti PP klapni) Delimiĉan nadzor Izjednaĉenje potencijala svih metalnih masa povezivanjem na uzemljivaĉ objekta preko Instalacije gromobrana i uzemljenja - glavnih šina Vodosnabdevanje 150; 80, - - prikljuĉak P=4,0-4,5 bar; Q=~40 l/s P= do 4 bar; Q= 18 l/s

- rezervoar ĉiste vode i pumpno V=150 m3; dovodni cevovod 100 sa V=200 m3 Jedan rezervoar za PP rezervu - postrojenje grubim predfilterom finoće 200 m (videti rezervoari pod brojem 24) 3 filtera Q= 65 m3/h: Q= 100 m3/h; Priprema vode: - filter sa aktivnim ugljem - pešĉani filteri 2 x 70 m3/h - mikrofilter 5-10 m sa filterskom - rezervoar sirove vode 75 m3 20 Postrojenje za tretman pitke vode - svećom od polipropilena - filteri sa aktivnim ugljem 2 x 35 m3/h - mikrofilter 5 m sa filterskom - reverzna osmoza 60+30 m3/h svećom od polipropilena i UV lampe - rezervoar omekšane vode

Q7-00-43/1 [ 55 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Oznaka Kapacitet / Površina na Objekat situaciji PredviĊeno u studiji iz 2007. Realizovano do sada Novoplanirano Odvajanje kišne kanalizacije od fekalne i ispuštanje u Tamnavu uz preĉišćavanje u Atmosferska kanalizacija - separatorima ulja i masti kapaciteta 20 i 15 l/s Fekalna kanalizacija Ispuštanje u gradski kanalizacioni sistem; 9,0 m3/dan; max. dotok 0,5625 m3/h - Tehnološka kanalizacija Odvojeno sakupljanje i upućivanje na tretman pre upuštanja u gradsku kanalizaciju - Priblizno odgovara korišćenom principu (prosejavanje, neutralisanje, koagulacija, flokulacija, flotacija, taloţenje) Dopunjava se: - odvajanjem većih koliĉina ĉvrstih materija putem finog - P = 200 m2 prosejavanja na bubanj situ - Sakupljanje tehnoloških otpadnih voda u sabirnom šahtu, veliĉine proreza 1 mm, - Propuštanje kroz grubu rešetku radi uklanjanje grubog i inertnog materijala iz vode, - bioloskom razgradnjom - Neutralizacija dodavanjem rastvora NaOH, ugljenika u rezervoaru za - Doziranje koagulanta – uklanjanje prisutnih koloidnih ĉestica mesanje i egalizaciju; Postrojenje za tretman otpadnih 17 - Doziranje flokulanta – ukrupnjavanje destabilizovanih koloidnih ĉestica - proširuje se šaht za pumpu i voda - Flotacija – uklanjanje izdvojenih ĉestica iz procesa koagulacije/flokulacije ugraĊuje se dodatna potopna - Taloţenje – izdvajanje teških ĉestica u kolektoru za mulj pumpa - Sabirni tank preĉišćene vode – prelivanje preĉišćene vode preko iviĉnih traka i njeno - novi rezervoar za mešanje i mešanje sa ostalim otpadnim strujama egalizaciju, V= 1.800 m³ - Izlivanje u gradsku kanalizaciju - nova snaznija flotacijska jedinica u novoj hali gabarita 7 x 30 m - novi rezervoar za mulj V= 300 m³ - pretvaranje postojećeg bazena od 30 m³ u bio-ventilacioni filter

Q7-00-43/1 [ 56 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Oznaka Kapacitet / Površina na Objekat situaciji PredviĊeno u studiji iz 2007. Realizovano do sada Novoplanirano Saobraćajnice i platoi 3.300 m2 - parking za putn.vozila 730 m2 (10+20 PM) Ukupna P = 2.556 m2 - - parking za šlepere 1.425 m2 - parking za kamione 1.020 m2 Ulazi sa portirnicama i vagama: 1, 1a, - Portirnica 1 i kolska vaga 24 m2 47 m2 - 2, 2a - Portirnica 2 i kolska vaga 24 m2 24 m2

Q7-00-43/1 [ 57 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

3.1 Opis prethodnih radova

Postojeći objekti se rekonstruišu i dograĊuju za potrebe proširenja postojeće proizvodnje i postavljanje tehnološke opreme za punjenje limenki. Deo postojeće konstrukcije na objektu se zadrţava, i to betonski stubovi i temelji, kao i deo fasadne ĉeliĉne konstrukcije. Svi radovi se izvode na terenu koji je u postojećem stanju prekriven asfaltom ili betonskom ploĉom. Zemljani radovi se izvode nakon prosecanja asfalta i lupanja postojeće ploĉe. Deo betonske podne ploĉe koji se zadrţava je oiviĉen susednim objektima na jugu i zapadu i postojećom podnom rešetkom na severu. Iskop se vrši za potrebe izrade temelja i nove AB podne ploĉe. Zbog postojanja nasipa ispod cele površine predmetnog objekta neophodno je izvršiti zamenu tla prema preporuci iz Elaborata o geotehniĉkim uslovima izgradnje. Da bi se omogućila izgradnja novih objekata potrebno je prvo sprovesti pripremne radove koji obuhvataju:  Demontaţu trapezastog lima na krovu proizvodnje, nadstrešnice i tople veze  Demontaţu drvenih roţnjaĉa ispod trapezastog lima  Demontaţu salonita sa krova radionice i magacina hemikalija  Demontaţu krovne konstrukcije uvidu nosaĉa-ĉeliĉnih rešetki i iviĉnih greda  Demontaţu oluka, snegobrana, opšivki i rigola  Demontaţu panela  Demontaţu ĉeliĉnih stubova i horizontala za nošenje panela  Demontaţu prozora i vrata  Rušenje zidova i AB stubova  Prosecanje podne ploĉe na granici rušenja  Rušenje podne ploĉe  Lupanje asfalta Sav demontirani materijal i graĊevinski šut se tretira kao otpad i u zavisnosti od materijala odnosi na deponiju ili predaje ovlašćenim operaterima na dalji postupak.

Q7-00-43/1 [ 58 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

3.2 Opis projekta

Opis objekta

Nova proizvodnja (7) Postojeći objekti se rekonstruišu i dograĊuju za potrebe proširenja postojeće proizvodnje i postavljanje tehnološke opreme za punjenje limenki. Objekat će imati tri funkcionalne celine, proizvodni deo, radionicu i magacin hemikalija. Naveći deo će ĉiniti proizvodni prostor za smeštaj linije za punjenje limenki, koji se sastoji iz suvog i mokrog dela proizvodnje. Proizvodni deo je jedan prostor, sa ĉistom visinom od 8,8 m, i ĉeliĉnom galerijom za smeštaj tehnološke opreme iznad jednog dela. Proizvodnom delu se spolja pristupa na mestima postojećih sekcionih vrata i pešaĉkih vrata sa juţne strane objekta. TakoĊe, obezbeĊena je i funkcionalna veza sa postojećim magacinom, radionicom i postojećom proizvodnjom. Zona radionice je podeljena na 3 funkcionalne celine, i to elektroradionicu, bravarsku radionicu i radionicu za sklapanje. U zoni radionice je smešten i toalet za zaposlene. Visina radionice je 3 m, a iznad cele površine se nalazi prostor galerije za odlaganje za potrebe radionice. U radionicu se ulazi direktno spolja sa severne strane. Magacin hemikalija je nezavisna celina u odnosu na ostale planirane funkcije i poseduje samo ulaz sa severne strane. Visina magacina hemikalija je 8,8 m. Objekat je prizeman, a svojom visinom venca se uklapa sa postojećim objektima (kotlarnica i kompresorska stanica), koji se nalaze sa njegove juţne strane.  Ukupna bruto površina objekta: 2.493,67 m2.  Ukupna neto površina objekta je 2.435,28 m2. Konstrukcija: Deo postojeće konstrukcije na objektu se zadrţava, i to betonski stubovi i temelji, kao i deo fasadne ĉeliĉne konstrukcije. Objekat se fundira na armirano-betonskim temeljima na prethodno pripremljenom tlu. Svi novi stubovi se izvode od armiranog betona. Kompletna krovna konstrukcija se menja, a novu krovnu konstrukciju ĉine pocinkovane ĉeliĉne rešetke. Zidani zidovi oko radionice se zidaju giter blokom do visine galerije. Na fasadi i zidovima na dilataciji ka susednim objektima je predviĊena dodatna pocinkovana ĉeliĉna potkonstrukcija za nošenje panela i formiranje atike. Zemljani radovi: Svi radovi se izvode na terenu koji je u postojećem stanju prekriven asfaltom ili betonskom ploĉom. Zemljani radovi se izvode nakon prosecanja asfalta i lupanja postojeće ploĉe. Deo betonske podne ploĉe koji se zadrţava je oiviĉen susednim objektima na jugu i zapadu i postojećom podnom rešetkom na severu. Iskop se vrši za potrebe izrade temelja i nove AB podne ploĉe. Krov objekta je ravan i ĉini ga ĉeliĉni pocinkovani plastificirani profilisani lim (sa odgovarajućom termo i hidro izolacijom) oslonjen na ĉeliĉne krovne rešetke.

Q7-00-43/1 [ 59 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Na krovu objekta postavljaju se kupole namenjene za odimljavanje objekta u sluĉaju poţara. Kupole su snabdevene odgovarajućim pneumatskim cilindrom i ampulom sa CO2, kao i elektromotorom za provetravanje pod uglom od 30° senzorima za zatvaranje na kišu i vetar i mreţom za insekte. Hidroizolacija: Horizontalna hidroizolacija podne ploĉe se izvodi preko nearmiranog betona u vidu bitumenskih traka Fasada, zidovi na dilataciji i unutrašnji zidovi: Fasada je projektovana od vatrootpornih fasadnih panela na bazi jezgra od kamene vune, u sendviĉu izmeĊu dva ĉeliĉna pocinkovana plastificirana lima i postavlja se na ĉeliĉnu potkonstrukciju. Postojeći paneli ka postojećoj proizvodnji, kompresorskoj stanici i kotlarnici se zadrţavaju. Unutrašnje pregrade u delu oko radionice se izvode do visine +3,2 m u vidu zidanog zida, a iznad ove visine se postavlja samo vertikalni panel na potkonstrukciji. Pregradni zidovi u radionici se izvode kao suvomontaţni zidovi od gips-kartonskih ploĉa Podovi: Pod objekta se sastoji iz postojeće i nove ploĉe. Postojeća ploĉa se nalazi u suvom delu proizvodnje i na njoj je predviĊeno da se izvrši ĉišćenje, mestimiĉno brušenje i sanacija na mestima vidljivih pukotina. Nova ploĉa je armirano-betonska i izvodi se u padu ka podnim rešetkama. Ploĉa je postavljena na tampon sloj zbijenosti u svemu prema zahtevima Geomehaniĉkog elaborata. U mokrom delu proizvodnje završni pod je poliuretanski, a na ivicama se izvodi odgovarajući holker. U suvom delu proizvodnje i radionici se izvodi betonski pod sa kvarcnim posipom koji obezbeĊuje zaštitu od klizanja. U magacinu hemikalija je predviĊen kiselootporni epoksidni pod. Spoljna aluminarija: Sva fasadna stolarija je aluminijumska. PredviĊena su evakuaciona vrata. Sva vrata se otvaraju ka spoljašnjem prostoru. Prozori su takoĊe aluminijumski sa termoprekidom. Zastakljeni su dvostrukim niskoemisionim staklom. Na fasadi su predviĊena i sekciona vrata. Unutrašnja vrata na mokrom ĉvoru su od eloksiranih aluminijumskih profila bez termoprekida. Vrata ka radionici su dvokrilna metalna protivpoţarna, a vrata izmeĊu prostorija u radionici su takoĊe dvokrilna metalna. Ka postojećem magacinu su planirana klizna protivpoţarna vrata koja su u stalno otvorenom poloţaju, ili odgovarajuće PP zavese. Pored njih postavljaju se brza industrijska vrata. Alternativa kliznim protivpoţarnim vratima mogu biti. Oluci i opšivke su od ĉeliĉnog pocinkovanog plastificiranog lima.

Q7-00-43/1 [ 60 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Slika: Nova proizvodnja

Novi magacin gotovih proizvoda (10d) Objekat sluţi za skladištenje gotovih proizvoda – sokova, u kompozitnoj ambalaţi na paletama. Za skladištenje se koriste metalni regali sa visinom poda poslednjeg regala na 11,9 m. Kapacitet skladištenja je 14.100 paleta. Za potrebe skladišta se korise VNA viljuškari, koji se kreću po indukcionim linijama izmeĊu regala. Pored dela za skladištenje, koji ima minimalnu svetlu visinu 14,5 m, objekat ima niţi aneks sa dodatnim sadrţajima u kome je smeštena zona za pripremu za utovar, zona kancelarija sa toaletima i ulazom za vozaĉe i zona punionice viljuškara. Minimalna svetla visina ovog dela je 5,5 m. Objekat je prizemni, podeljen u dva poţarna sektora sa zidom vatrootpornosti 120 min. Magacin je pravougaonog oblika dimenzija pribliţno 73,3 x 82,6 m, sa uvuĉenim delom na severu od 8,0 x 14,4 m. Kota poda je postavljena u ravni sa podom postojećih objekata. Glavni pristupi magacinu su sa severozapane strane gde se nalaze 4 utovarne rampe za direktan utovar u kamione, i gde je kota terena saobraćajnice spuštena za 1,2 m u odnosu na kotu terena. Sa iste strane se nalaze još dva protivpoţarna izlaza. Treći protivpoţarni izlaz je sa severoistoĉne strane objekta uz tehniĉku prostoriju za punjenje baterija. Na jugoistoĉnoj strani se nalaze još tri izlaza u sluĉaju poţara ĉime se obezbeĊuje i druga polovina objekta. Sa juţne strane se nalazi i ulaz za viljuškare sa obezbeĊenim pristupom preko rampe.

Q7-00-43/1 [ 61 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Objekat se jednom stranom naslanja na postojeći skladišni objekat. Na dva mesta projektovani su prolazi kojim je novi objekat spojen sa starim objektom i kroz koje se odvija interni saobraćaj. Ovi prolazi su zaštićeni od poţara protivpoţarnim vratima. Interni saobraćaj izmeĊu dve poţarne zone je obezbeĊen prolazima sa vatrootpornim zavesama. Bruto površina objekta: 5.935,84 m2, a neto površina je 5.833,76 m2.

Slika: Novi magacin

Rezervoar za voćni koncentrat (24) Pored pet izgraĊenih vertikalnih metalnih rezervoara, od kojih je jedan za PP vodu, a ĉetiri za voćne koncentrate (koncentrat jabuke), u planu je izgradnja još jednog rezervoara, istovetnih karakteristika, namenjenog voćnom koncentratu. Za šesti planirani rezervoar temeljna ploĉa je izgraĊena ranije. Svi rezervoari su istih karakteristika:  Materijal: ĉeliĉni prohrom lim,  Visina: H=9 m,  Zapremina: V=200 m3,  Preĉnik: R=5,85 m. Rezervoar u kome se skladišti PP voda ima sopstvenu pumpnu stanicu, a rezervoari namenjeni skladištenju voćnog koncentrata se prikljuĉuju na mobilne monopumpe.

Q7-00-43/1 [ 62 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Slika: Rezervoari za voćni koncentrat

Skladište CNG (22a) Pored teĉnog naftnog gasa (TNG), kao dopunska varijanta snabdevanja ekološkim gorivom, uvedeno je snabdevanje prirodnim gasom. Obzirom da gasovod još uvek nije prošao kroz ovaj deo Srbije, kao privremeno rešenje uvedeno je snabdevanje komprimovanim prirodnim gasom (CNG) preko baterija povezanih boca pod pritiskom (trejlera) koje dovozi snabdevaĉ. Postojeća isparivaĉka stanica za. TNG se uz potrebna podešavanja koristi i za CNG. Maksimalna koliĉina ovako uskladištenog prirodnog gasa iznosi Qmax = 8,4 t.

Slika: Isparivačka stanica za TNG i CNG (desno gore) i trejleri CNG-a (desno dole)

Q7-00-43/1 [ 63 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Novi PPOV (17) Zbog povećanja obima proizvodnje koje neminovno nastaje izgradnjom novog proizvodnog objekta, kapacitet postojećeg PPOV postaje nedovoljan te se predviĊa njegova rekonstrukcija, odnosno proširenje. Projekat predviĊa proširenje postojećeg postrojenja za preĉišćavanje otpadnih voda na naĉin da se u što je moguće većem procentu iskoriste postojeći objekti i raspoloţivi prostor, ali da se postignu zadovoljavajući rezultati preĉišćavanja tehnoloških otpadnih voda. Idejnim projektom se predviĊa da se delovi postojećeg PPOV, kao npr. crpna stanica, egalizacioni bazen od armiranog betona ili grubo prosejavanje, ukljuĉe u planiranje i proširenje. Kao rezultat, neće se uštedeti samo troškovi ulaganja nego i dragoceni prirodni resurs – prostor. Na narednoj slici novoplanirani delovi postrojenja su prikazani crvenom bojom.

Slika: Proširenje postrojenja za preradu otpadnih voda

Postojeće PPOV

Q7-00-43/1 [ 64 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

PredviĊa se izgradnja sledećih objekata:  Objekat 1 – hala za postrojenje za preradu otpadnih voda: je slobodnostojeći objekat, prizemne spratnosti. Ima dve prostorije: glavnu u kojoj su ureĊaji za preĉišćavanje i prostoriju za kontrolu procesa. Ulaz u objekat je iz pravca severozapada. Konstrukcija objekta se izvodi ĉeliĉnim ramovima postavljenim u rasteru od 4 m sa rasponom od 7 m. Krovni pokrivaĉ je trapezasti plastificirani ĉeliĉni lim u okviru krovnih panela sa termoizolacionom ispunom od kamene vune. Krov je dvovodni sa nagibom od 10°. Fasadni zidovi su od fasadnih panela sa ispunom od kamene vune, a postavljaju se hotizontalno i fiksiraju za ĉeliĉne stubove konstruktivnih ramova objekta;  Objekat 2 – rezervoar za aeraciju otpada: postavlja se na temeljnu betonsku ploĉu kruţnog oblika, preĉnika 10 m, ukupne visine 2 m, ĉiji je nadzemni deo 1 m iznad terena. Rezervoar je preĉnika 6,83 m, a visine 10 m iznad temeljne ploĉe, koja je ujedno i manipulativni plato oko rezervoara;  Objekat 3 – rezervoar za mešanje otpada: postavlja se na temeljnu, betonsku ploĉu kruţnog oblika, preĉnika 20 m, ukupne visine 2 m, ĉiji je nadzemni deo 1 m iznad terena. Rezervoar je preĉnika 17,08 m, sa visinom 9,87 m iznad temeljne ploĉe, koja je ujedno i manipulativni plato oko rezervoara;  Objekat 4 – novi bazen – kanal sa rešetkom; objekti se postavljaju u blizini postojećih objekata za preĉišćavanje otpadnih voda koji su manjih kapaciteta.

Opis tehnološkog procesa

Nova proizvodnja Postrojenje za punjenje proizvoda u limenke, radiće u tri smene 260 dana godišnje. Kapacitet postrojenja za punjenje iznosi oko 30.000 limenki/h, odnosno oko 600.000 limenki/dan. Zapreminski kapacitet je oko 10.500 l/h ili oko 250.000 l/dan. Snabdevanje postrojenja elektriĉnom energijom i ostalim energetskim fluidima (komprimovani vazduh, vodena para, tehnološka i hladna voda, azot) obezbeĊeno je unutar fabriĉkog kompleksa, prikljuĉkom na postojeće instalacije. Osnovni proizvodi su: 1. Voćni nektari (jabuka, breskva, pomorandţa, višnja, borovnica, jagoda...) 2. Osveţavajuća, bezalkoholna pića (ledeni ĉajevi)

Tehnološki postupak sastoji se iz sledećih celina:  Raspakivanje, priprema i transport praznih limenki do punjaĉa  Razblaţivanje finalnog sirupa sa vodom na gustinu finalnog proizvoda, pasterizacija  Punjenje proizvoda, zatvaranje limenki  Tunelska pasterizacija  Transport, obeleţavanje, pakovanje i paletizacija

Q7-00-43/1 [ 65 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Tabela: Sastavni elementi postrojenja za punjenje u limenke 1. Sistem za raspakivanje, pripremu i transport praznih limenki do punjaĉa

 Depaletizer – je mašina koja vrši raspakivanje praznih limenki. Viljuškar donosi paletu sa praznim limenkama u ubacuje u prijemni deo depaletizera koji prihvata tu paletu i vrši automatsko raspakivanje praznih limenki. TakoĊe, odvaja prazne palete na jedno mesto, gde se one preuzimaju viljuškarom i odnose u magacin.

 Inspektor praznih limenki – je mašina koja vrši kontrolu praznih limenki, pomoću kamere. Vrši se kontrola oštećenja, geometrije. Inspektor sadrţi i sistem za odbacivanje defektnih limenki – guraĉ.

2. Sistem za razblaţivanje finalnog sirupa vodom i pasterizaciju  Mikser – ureĊaj koji ima svrhu deaeracije, mešanja i karbonizacije. Omogućemo je mešanje dve komponente – finalnog sirupa i vode, u unapred zadatom odnosu. Na taj naĉin se sniţava gustina sirupa na gustinu finalnog proizvoda. Homogenzacija se postiţe sa dve dinamiĉne sekcije za mešanje. Mašina ima memoriju gde se skladište podaci o receptima, sa protocima, odnosima mešanja... To omogućava preciznan i siguran rad. Kontrola parametara, i ulaznih, i izlaznih, se vrši kontinualno. TakoĊe, omogućena je automatska korekcija parametara, kada su van opsega.  Cevasti pasterizator sa bafer tankom – gotov proizvod se zagreva u svrhu pasterizacije: prvo se greje, zadrţava na definisanoj temperaturi zadati period vremena, pa hladi. Tokom termiĉkog procesa, broj mikroorganizama se redukuje pre samog punjenja, da bi se postigla ispravnost i bezbednost proizvoda. UreĊaj sadrţi sekciju rekuperacije toplote koja sniţava ukupnu koliĉinu energije potrebnu za proces (rekuperacija energije je preko 80 %). Pasterizator ima opciju varijabilnog protoka (8.000- 11.000 lit/h), kao i dve opcije vremenskog zadrţavanja:

30 i 60 sekundi.

Q7-00-43/1 [ 66 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

U cilju povezivanja i funkcionisanja veze izmeĊu pasterizatora i punjaĉa, izmeĊu njih je postavljen bafer tank, ĉija je svrha da obezbedi rezervu proizvoda u sluĉaju zastoja na punjaĉu. Pasterizator sa bafer tankom je montiran na okviru i ĉine jedinstvenu celinu. 3. Sistem za punjenje i zatvaranje  Punjaĉ sa dozatorom azota – vrši punjenje proizvoda u limenke; od nerĊajućeg je ĉelika, rotacionog tipa sa 44 ventila za punjenje. Punjenje se vrši na osnovu induktivnih meraĉa protoka, postavljenih na svakom ventilu koji su elektro-pneumatski kontrolisani. U sklopu samog punjaĉa je integrisan i sistem za doziranje azota. Sistem se sastoji od glave koja ukapava, u svaku pojedinaĉnu limenku, kap teĉnog azota. Ukapavanje se vrši odmah nakon punjenja, a pre zatvaranja.  Zatvaraĉ – vrši zatvaranje napunjenih limenki poklopcima koji se trasportuju pomoću sistema za doziranje poklopaca. Sastoji se od glavnog motora, glava za zaĉepljivanje, sistema za podešavanje vrste poklopca i sistema za automatsko voĊenje procesa.  Sistem za doziranje poklopaca – ureĊaj koji vrši trasport poklopaca do zaĉepljivaĉa. Poklopci dolaze u zbirnom pakovanju i postavljaju se na ulazni kanal ureĊaja. UreĊaj trasportuje poklopce, pomoću komprimovanog vazduha, do zaĉepljivaĉa, gde se vrši zatvaranje napunjenih limenki.

 Inspektor napunjenih limenki – vrši kontrolu nivoa punjenja pomoću radiotehnologije. TakoĊe, vrši i kontrolu prisustva poklopca. Inspektor vrši i analizu i vizualizaciju rada, preko kontrolnog panela. Inspektor sadrţi i sistem za odbacivanje loših limenki - guraĉ.

 UreĊaj za pranje penom – je ureĊaj za pripremu i aplikaciju rastvora za spoljno pranje punjaĉa. Za pripremu rastvora se koriste Oxodes (hlorovodoniĉna kiselina) i Oxonet (Na-hlorit). Aplikacija se vrši pomoću pumpe i creva.

Q7-00-43/1 [ 67 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 UreĊaj za automatsko pranje – vrši automatsko pranje unutrašnjosti opreme (Cleaning In Place - CIP): mikser sa bafer tankom, punjaĉ, cevasti pasterizator... Sastoji se iz tankova gde se priprema rastvor za ĉišćenje, pumpe, izmenjivaĉa toplote (kojim se greju rastvori za ĉišćenje) i sistema za kontrolu i automatiku. Hemikalije koje se koriste su: MIP C (Na-hidroksid, bazna komponenta) – 200 kg, Horolith FL (azotna kiselina, kiselinska komponenta) – 200 kg, Oxonia (persirćetna kiselina, komponenta za dezinfekciju) – 25 kg. Ovo su koliĉine koje se jednovremeno nalaze u proizvodnji, pored ureĊaja za pranje. Ove koliĉine su dovoljne za odvijanje procesa nekoliko dana. Koncentracije rastvora su:  Bazna komponenta – 2 %  Kiselinska komponenta – 1 %  Komponenta za dezinfekciju – 0,1 % 4. Tunelska pasterizacija  Tunelski pasterizator sa kulom za hlaĊenje – je ureĊaj gde se vrši tunelska pasterizacija već napunjenog proizvoda. UreĊaj je na dva nivoa, a proces pasterizacije se odvija u 12 zona. Proces ima 4 para rekuperativnih zona, 3 zone pasterizacije i jednu hlaĊenja. Kontrola pasterizacije se vrši pomoću kontrole pasterizacionih jedninica (PU – pasteurization unit), koje su kombinacija temperature i vremena zadrţavanja. Uobiĉajeni parametri su: temperatura 82 °C, vreme zadrţavanja 12 min. 5. Sistem za transport, obeleţavanje, pakovanje i paletizaciju  Transporteri limenki - su svi transporteri pojedinaĉnih limenki. Na njima se nalaze i dizne, koje obezbeĊuju podmazivanje transportera da bi se smanjila frikcija (sve zajedno ĉini sistem centralnog podmazivanja. U sklopu transportera se nalazi i vodeni ispiraĉ limenki, kontrola vakuuma, kao i ureĊaj za rotaciju limenki.  Štampaĉ – vrši obeleţavanje, štampanje, oznaka na samoj, napunjenoj limenci. Obeleţavanje se vrši mastilom (ink jet sistem), naĉin obeleţavanja moţe biti u jednom/dva/tri reda. Unošenje podataka za štampanje se vrši preko kontrolnog panela. Najĉešće oznake koje se štampaju: dan/mesec/godina proizvodnje ili isteka roka, vreme punjenja, oznake za identifikaciju (broj šarţe, radnog naloga, šifra linije...)  Sušaĉ – vrši sušenje limenki vazduhom, uz pomoć ventilatora koji trasportuje vazduh na dizne. Dizne su pozicionirane taĉno tako da se uklanjanje vode izvede brzo i efikasno.

Q7-00-43/1 [ 68 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Pakerica – pakuje limenke ili u kompletno kartonsko zbirno pakovanje (wrap around) ili u pakete koji se sastoje iz kartonske tacne obmotane termoskupljajućom folijom. Sastoji se iz dve zone:  I – vrši se pakovanje ili u kompletan kartonski paketi ili samo na tacnu;  II – obmotavanje termofolije i tunel gde se vrši skupljanje iste (pod uticajem toplote). UreĊaj koristi karton i foliju, koji se dopremaju iz postojećeg magacina repromaterijala i zalaţu na mašinu.

 Transporteri paketa – su transporteri zbirnih paketa. Povezuju izlaz iz pakerice sa ulazom paletizatora. Sastoje se od jedne staze, sa valjkastim graniĉnicima koji je moguće podešavati ruĉno.  Inspektor paketa – ureĊaj koji vrši kontrolu paketa pomoću vage, koja je sastavni deo ureĊaja. Paketi u jednom redu dolaze do ovog ureĊaja. Tu se vrši kontinualno merenje svakog paketa i obrada podataka koje vaga pruţi. U sluĉaju da je teţina paketa van opsega, aktivira se alarm koji zaustavlja proces.

 Paletizator – je ureĊaj koji vrši pakovanje zbirnih paketa na paletu. On preuzima pakete, slaţe ih u odreĊenu, unapred definisanu, šemu i, sloj po sloj, pakuje na paletu. TakoĊe, ova mašina automatski uzima i meĊukartone, koje pozicionira izmeĊu svakog sloja limenki.

 Mašina za streĉovanje paleta – obmotava paletu gotovih proizvoda streĉ folijom. Na ovaj naĉin se obezbeĊuje njena sigurnost. Paleta se moţe obmotati parcijalno ili kompletno. Transporteri paleta - su transporteri punih paleta. Sastoje se iz dva sektora:  sektor koji povezuje izlaz iz paletizera sa ulazom u mašinu za streĉovanje paleta i  sektor na izlazu iz mašine za streĉovanje paleta, do dela za prihvat ustreĉovanih paleta.

Punu, ustreĉovanu paletu uzima viljuškar i odnosi u skladište gotovog proizvoda, gde paleta ostaje do isporuke kupcima. Dijagram toka proizvodnje na novoj liniji limenki je prikazan nan narednoj slici.

Q7-00-43/1 [ 69 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Slika: Dijagram toka proizvodnje na liniji limenki

Q7-00-43/1 [ 70 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Novi magacin gotovih proizvoda Objekat je namenjen za prijem i skladištenje gotove robe – upakovanih voćnih sokova i bezalkoholnih pića na paletama. U procesu rada su prisutne sledeće operacije:  Prijem robe,  Regalno skladištenje i  Izdavanje robe. Proces rada je karakteristiĉan za skladišni prostor. Manipulacija se vrši visokoregalnim viljuškarima. Roba koja se skladišti nije lako zapaljiva.

Rezervoar za voćni koncentrat Novoplanirani rezervoar je namenjen za skladištenje pripremljenog voćnog koncentrata. Sa pogonom se povezuje na isti naĉin kao i postojeći rezervoari prikljuĉkom na mobilne monopumpe. Pretakanje se vrši dvosmerno:  Iz pogona za proizvodnju voćnih koncentrata u rezervoar za skladištenje i  Iz rezervoara u pogon za pripremu sokova i toĉenje u prodajnu ambalaţu. Materija koja se skladišti nema karakteristike opasnih materija.

Skladšte CNG CNG se skladišti u sistemu boca pod pritiskom (trejleri) koja po potrebi dovozi isporuĉilac. CNG je namenjen za sagorevanje u parnoj kotlarnici do koje se dovodi preko isparivaĉke stanice zajedniĉke za TNG i CNG i pratećeg cevovoda.

Novi PPOV Proces budućeg preĉišćavanja otpadnih voda pribliţno odgovara postojećem principu, pri ĉemu se dopunjava, odnosno optimizuje, pored odvajanja većih koliĉina ĉvrstih materija putem finog prosejavanja, kao i biološkom razgradnjom ugljenika u rezervoaru za mešanje i egalizaciju. Na sledećem dijagramu toka prikazan je princip rada postrojenja.

Q7-00-43/1 [ 71 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Slika: Dijagram toka principa PPOV

Q7-00-43/1 [ 72 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Dotok otpadnih voda na PPOV će se u poĉetku koristiti nepromenjeno u podruĉju grubog prosejavanja. Zbog povećanja koliĉine otpadnih voda proširuje se šaht za pumpu i pored postojeće pumpe se ugraĊuje dodatna potopna pumpa. Dovodne pumpe prenose otpadnu vodu na fino prosejavanje, koje je zamišljeno kao bubanj-sito sa širinom proreza od 1 mm. Izdvojene ĉvrste materije se sakupljaju u kontejneru zapremine 1 m³ koje po potrebi prazni nadleţno preduzeće. Izdvojene materije ne predstavljaju opasan otpad. Integrisanje novog rezervoara za mešanje i egalizaciju, zapremine 1.800 m³ ima za cilj da uravnoteţi koncentraciju taloga i putem ciljanog unosa kiseonika i rasta biomase konvertuje neĉistoće. Rezervoar za mešanje i egalizaciju deluje kao reaktor za proĉišćavanje. U takvom postupku, dobijeni mulj se ne zadrţava u sistemu nego se, zajedno sa protokom, ispušta iz bazena rezervoara/reaktora. Kroz rast biomase u bazenu za mešanje i egalizaciju specifiĉnog sastava otpadnih voda iz proizvodnje voćnih sokova i napitaka, moţe se, pri zadrţavanju od 1,5 dana, raĉunati sa redukcijom HPK od oko 30-40 %. Nakon aerobne obrade, otpadne vode prolaze kroz novu, snaţniju flotacijsku jedinicu, kao u postojećem postrojenju. Uz pomoć polimera, smanjuje se koliĉina suspendovanih ĉvrstih materija (SM), hemijska potrošnja kiseonika (HPK) i petodnevna biološka potrošnja kiseonika (BPK5), zbog ĉega se zahteva izgradnja nove hale. Hala (7 x 30 m) će biti postavljena izmeĊu magacinskog šatora i reke Tamnava. Pored postrojenja za flotaciju, smeštaju se hemikalije i upravljaĉke jedinice. Postojeći delovi postrojenja za preciscavanje otpadnih voda, koji se nalaze u postojećoj zgradi, se demontiraju nakon puštanja u rad proširenog postrojenja. Postojeća zgrada će se kasnije koristiti u druge svrhe. Odvojeni aktivni mulj i zadrţane ĉvrste materije iz aerobne faze obrade otpadnih voda se ĉuvaju u novom rezervoaru za mulj (zapremine ~ 300 m³). Skladište se takoĊe oprema ventilacijom i automatskim odvodom mutne vode. Obzirom da se kompleks nalazi u neposrednoj blizini stambenog podruĉja, pri projektovanju se posebno uzimaju u obzir emisije buke i neprijatnih mirisa. Zbog toga se za tretman izduvnih gasova obezbeĊuje filter pretvaranjem postojećeg bazena od 30 m³ u bio ventilacioni filter. Sledeće slike pokazuju primere komponenata planiranog postrojenja.

Slika: Fino prosejavanje / Bubanj sito (levo) i Bazen za mešanje i egalizaciju (desno)

(Fa. Nijhus) (Fa. Henze Harvestore)

Q7-00-43/1 [ 73 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Slika: Flotacija (levo) i Ventilacioni biofilter (desno)

(Fa.Nijhus) (Fa. Likusta)

Početni uslovi za prečišćavanje otpadnih voda Uzimajuci u obzir specifikaciju i fokus prerade otpadnih voda na lokaciji Rauch-a,

redukciju HPK, BPK5 i SM, sa budućim proširenjem postrojenja moći će da se na odgovarajući naĉin prerade dodatne koliĉine otpadnih voda, kao i nastalog mulja. Budući kvalitet otpadnih voda na mestu izliva u javnu kanalizaciju će u normalnom radu sigurno biti ispod propisanih graniĉnih vrednosti.

Tabela: Rezime uvodnih graničnih vrednosti kvaliteta otpadnih voda Graniĉne vrednosti za Red. Kom.otp.vode Parametar Jedinica Kom.otp.vode Reke br. (javna kanal. mere (Zakon) (Zakon) Koceljeva) 1 pH - 6,5-9,5 6,5-9,5 2 Hemijska potrošnja kiseonika (HPK) mgO2/l 1.000 max. 900 110 3 Biološka potrošnja kiseonika (BPK5) mgO2/l 500 <300 25 4 Rastvoreni kiseonik mgO2/l Ukupni neorganski azot (NH -N, 5 4 mg/l 120 2 NO3-N, NO2-N) 6 Sadrţaj nitrita mgN/l 7 Sadrţaj nitrata mgNO3-N/l 8 Ukupni azot mgN/l 150 Amonijak izraţen preko azota 9 mgNH4-N/l 100 10 5 (NH4-N) 10 Taloţne materije nakon 10 minuta mg/l 150 35 11 Taloţne materije nakon 2 sata mg/l 12 Ukupan fosfor mg/l 20 2 13 Mineralna ulja mg/l 30 40 14 Sulfati mg/l 400 350 15 Aktivni hlor mg/l 30 2 16 Temperatura vode °C 40 30

Q7-00-43/1 [ 74 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

3.3. Utrošak vode, energije i sirovina

Postojeća proizvodnja Postojeća proizvodnja podrazumeva toplu i hladnu preradu voća, proizvodnju voćnog koncentrata i njegovo skladištenje, te pripremu voćnih sokova, nektara i bezalkoholnih osveţavajućih pića, njihovo punjenje u odgovarajuću ambalaţu, pakovanje i skladištenje. Potrošnja vode, energije i sirovina u postojećoj proizvodnji je data u narednim tabelama.

Tabela: Utrošak energenata i vode u 2018. godini Elektriĉna energija [kWh] Potrošnja po CNG [kg] Hladno skladištenje Proizvodnja Voda [m3] mesecima i linija koncentrata (tetra, pkl, kompresori...) Januar 86.962,41 166.080 457.680 29.728 Februar 81.435,46 155.640 429.210 26.028 Mart 89.702,13 165.920 417.750 34.214 April 81.170,92 204.440 470.580 26.548 Maj 86.229,08 233.924 511.899 33.125 Juni 102.259,57 382.364 534.933 39.053 Juli 98.002,13 323.808 550.422 35.813 Avgust 99.628,37 327.464 516.087 36.725 Septembar 145.601,42 283.060 442.287 35.097 Oktobar 162.384,40 330.432 452.877 38.875 Novembar 158.739,72 313.592 413.370 35.831 Decembar 156.712,06 282.920 487.506 36.986 Ukupno 1.348.827,66 3.169.644 5.684.601 408.023

Tabela: Utrošak vode, energenata i sirovina u toploj preradi voća u 2018. Pire linija PC Koncentrati Matiĉni sok Arome Sveţe/smrznuto voće 1.732.268 4.875.542 13.633.396 1.808.732 13.633.396 Voda [m3] 15.269 26.274 Struja [kWh] 296.790 2.578.735 Sredstva za ĉišćenje [kg] 5.698 16.049 44.881 5.960 / Enzimi / / 2.263 300 / IBC kontejneri / / 240 / 100 Burad 3.870 8.630 / 550 / Aseptik vreće 3.870 8.630 / 200 / Neaseptik vreće 3.870 8.630 / 950 / Drvene palete 980 2.170 / 150 / Gotov proizvod (t/h) 4,5 1,9 1,9 7 /

Tabela: Utrošak vode, energenata i sirovina u hladnoj preradi voća u 2018. Linija za Linija za Linija za Linija za Linija za Linija za višnju bez malinu I malinu II kupinu I kupinu II višnju košpe kvaliteta kvaliteta kvaliteta kvaliteta Sveţe voće [~ kg] / 500.000 10.000 500.000 30.000 1750000 Kartonske kutije K-190 / 52.000 / / / / [kom.]

Q7-00-43/1 [ 75 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Linija za Linija za Linija za Linija za Linija za Linija za višnju bez malinu I malinu II kupinu I kupinu II višnju košpe kvaliteta kvaliteta kvaliteta kvaliteta Kartonske kutije K-200 / / 1.000 50.000 3.000 175000 [kom.] Kartonske kutije K-240 / / 500 4.500 1.500 4.500 [kom.] Kese 10 kg [kom.] / 85.000 1.500 55.000 4500 185.000 Kese 2,5 kg [kom.] / / 200 20.000 / / Streĉ folija [kg] / 350 1 450 5 1.400 Kartonski podmetaĉ / 600 1 80 5 90 [kom.] EUR drvene palete / 600 1 80 5 90 [kom.] Industrijske drvene / 500 2 700 45 2.500 palete [kom.] Ramske palete [kom.] / 500 2 700 45 2.500 Holandeze 3/1 [kom.] / / 4.000 200.000 12.000 700.000 Holandeze 6/1 [kom.] / / / / / / Holandeze 12/1 [kom.] / 36.000 / / / / Holandeze 20/1 [kom.] / / / / / / Struja / Voda / Amonijak / Freon / Rashladni sistem tunela / Amonijaĉni Amonijaĉni Amonijaĉni Amonijaĉni Amonijaĉni Sredstva za ĉišćenje / Topax 66 Topax 66 Topax 66 Topax 66 Topax 66 Gotov poluproizvod [kg] / 336.000 4.800 34.500 18.000 48.000 Gotov proizvod / 330.000 4.500 27.600 16.200 38.400 Nus proizvod / II kvalitet / 20.000 5.300 87.400 13.800 81.600 blok

Tabela: Uskladištene količine proizvedenih poluproizvoda od voća Skladište Pire Matiĉni IQF IQF IQF Meša- Pire Koncentrat Aroma sirovina koncentrat sok višnja malina kupina vina Proizvedeno 1.495.663 1.806.144 2.199.347 99.500 1.352.948 Nabavljeno

------

Sirovine za izgradnju objekata podrazumevaju graĊevinski materijal: armirani beton, negorive panele i ĉeliĉnu konstrukciju, u svemu prema projektu. Oprema koja se ugraĊuje obuhvata fabriĉki proizvedene i ispitane komponente, u svemu prema projektu.

Nova proizvodnja Osnovne sirovine koje se koriste u procesu su:  Voda – kvalitet ulazne vode ispunjava zakonske i tehnološke zateve.  Finalni sirup – mešavina svih sirovina za proizvodnju (koncentrisani voćni sokovi, voćne kaše, šećer, limunska kiselina, vitamin C, voda) bez konaĉne koliĉine vode za dobijanje gotovog proizvoda. Finalni sirup je razliĉit za svaki ukus i priprema se po

Q7-00-43/1 [ 76 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

odobrenom tehnološkom procesu u već postojećem pogonu pripreme (sirupani). Taj sirup se transportuje cevovodima i pumpom do linije za limenke, taĉnije do miksera, gde se vrši razblaţivanje finalnog sirupa definisanom koliĉinom vode, u cilju dobijanja finalnog proizvoda  Prazne limenke  Poklopci za limenke  Kartoni za zbirna pakovanja  Folija za zbirna pakovanja

U procesu ĉišćenja i redovnog odrţavanja opreme koriste se sledeće hemikalije:  MIP C (Na-hidroksid)  Horolith FL (azotna kiselina)  Oxonia (persirćetna kiselina)  Topax 66 (pena sa aktivnim hlorom)  Oxodes (hlorovodoniĉna kiselina)  Oxonet (Na-hlorit)

Proseĉni normativi potrošnje sirovina:  Voda 5.500 lit/h; 150.000 lit/dan  Finalni sirup 5.000 lit/h; 100.000 lit/dan  Prazne limenke 30.000 kom/h; 600.000 kom/dan  Poklopci 30.000 kom/h; 600.000 kom/dan  Kartoni 1.250 kom/h; 27.000 kom/dan  Folija 2.500 m/h; 54.000 m/dan

Proseĉni normativi potrošnje hemikalija:  MIP C (Na-hidroksid) 50 kg/dan  Horolith FL (azotna kiselina) 20 kg/dan  Oxonia (persirćetna kiselina) 5 kg/dan  Topax 66 (pena sa aktivnim hlorom) 5 kg/dan  Oxodes (hlorovodoniĉna kiselina) 5 kg/dan  Oxonet (Na-hlorit) 5 kg/dan

Za osnovne sirovine, koje se koriste u procesu, namenjena su tri skladišna prostora izvan prostora proizvodnje: skladište repromatarijala, skladište hemikalija i pogon pripreme (sirupana). U naredneoj tabeli dati su kapaciteti navedenih skladišta, kao i potrošnja ovih supstanci.

Tabela: Skladište repromaterijala Repromaterijal Skladišni prostor Nedeljna potrošnja Rezerva Skladište repromaterijala Isporuka dobavljaĉa Prazne limenke 500 paletnih mesta 500 paleta/meseĉno taĉno na vreme Poklopci za limenke 5 paletnih mesta 4 paleta/meseĉno 1 paleta

Q7-00-43/1 [ 77 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Repromaterijal Skladišni prostor Nedeljna potrošnja Rezerva Kartoni 40 paletnih mesta 30 paleta/meseĉno 10 paleta Folija 30 paletnih mesta 20 paleta/meseĉno 10 paleta Skladište hemikalija MIP C 1.000 kg 250 kg/meseĉno 750 kg Horolit FL 1.000 kg 200 kg/meseĉno 800 kg Oxonia 200 kg 25 kg/meseĉno 175 kg Topax 66 50 kg 25 kg /meseĉno 25 kg Oxodes 50 kg 25 kg/meseĉno 25 kg Oxonet 50 kg 25 kg/meseĉno 25 kg Skladišni prostor pogona pripreme (sirupana) Sirupi 400.000 l 100.000 l/dan 300.000 l

Tabela: Normativi potrošnje energije i energetskih fluida

Novi magacin gotovih proizvoda U objektu novog magacina ne troši se voda u tehnološke svrhe već samo za sanitarnu i protivpoţarnu namenu. Snabdevanje sanitarnom vodom je sa postojećeg prikljuĉka vodovoda. O odvoĊenje upotrebljenih i fekalnih voda je preko postojećeg prikljuĉka u gradsku kanalizaciju, a odvoĊenje atmosferske i drenaţne vode postojećim izlivom u reku Tamnavu. Protivpoţarna zaštita objekata je izvedena postavljanjem hidrantske mreţe prema Pravilniku o tehniĉkim normativima za hidrantsku mreţu za gašenje poţara („Sluţbeni glasnik RS“, broj 3/18), prema kome je potrebna koliĉina vode za gašenje poţara 20,0 l/s.

U redovnom radu ovog objekta nema potrošnje bilo koje vrste sirovina, obzirom da se radi o skladištenju gotove upakovane robe, spremne za ekspediciju ka potrošaĉima.

Q7-00-43/1 [ 78 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Projektom je planirano snabdevanje elektriĉnom energijom za:  Razvodne ormane,  Instalaciju osvetljenja – predviĊena je LED rasveta odgovarajućeg tipa u zavisnosti od zahteva pojedinih prostora, Instalaciju prikljuĉnica i tehnoloških potrošaĉa – u prostoriji punionice predviĊene su prikljuĉnice za punjaĉe baterija za punjenje viljuškara, a sva oprema u ovim prostorijama u Ex zaštiti; u prostoriji punionice i kancelariji predviĊene su prikljuĉnice za napajanje ventilatora , a u magacinskom prostoru opšte prikljuĉnice  Telekomunikacione i signalne instalacije  Gromobransku instalaciju.

Instalisana snaga novog magacina iznosi PINST = 140,53 kW, a jednovremena maksimalna PJMAX = 112,42 kW, IJMAX = 176,3 A. Merenje elektriĉne energije je preko postojeće indirektne merne grupe.

Novi PPOV U tehnološkom procesu preĉišćavanja otpadnih voda koriste se iskljuĉivo tehnološke i sanitarne otpadne vode fabrike Rauch, koje u ovom sluĉaju predstavljaju zapravo osnovnu sirovinu. U konsultaciji sa „Rauch Serbia“ d.o.o. definisano je proseĉno hidrauliĉno opterećenje od 50 m³/h (oko 1.200 m³/d). Koliĉina proizvedene otpadne vode je veća je od proseĉnih vrednosti drugih preduzeća sa sliĉnom proizvodnjom. U proseku se proizvede 2 litre otpadne vode po litri voćnog soka, a kod kompanije Rauch Srbija vrednost je 3 litre po litri proizvoda.

Za rad postrojenja za preĉišćavanje otpadnih voda potrebna je samo elektriĉna energija. Najveći deo energije je potreban za rad ventilatora i pumpi za cirkulaciju u rezervoaru za mešanje i egalizaciju. Ispod je pribliţan proraĉun potrošnje energije.

Tabela: Procena potrošnje energije za novo PPOV Komponenta postrojenja Priključni kablovi [kW] Potrošnja [kWh/a] Crpna pumpa 6 +3 48.000 Grubo prosejavanje 1 8.000 Bubanj sito 0,75 6.000 MAB ventilacija 22+11 176.000 MAB cirkulacija 9 30.000 Flotacija 12 96.000 Pumpa za mulj 1,5+1,5 12.000 Bazen za mulj (ventilacija) 7 45.000 Bazen za cirkulacioni mulj 1,5 2.500 Ostalo 10 80.000 Suma rd. 72 + 16 500.000

Godišnja količina otpadne vode [m³/a] Spec. potrošnja [kWh/m³] Spec. potrošnja 360,000 rd. 1,4

U oblasti postrojenja za preĉišćavanje otpadnih voda koriste se hemikalije za neutralizaciju pH (uglavnom baze), polimeri za flotaciju i opciono mašinsko zgušnjavanje mulja, kao i eventualne materije u tragovima za podsticanje mikroorganizama u

Q7-00-43/1 [ 79 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3 ventilacionom bazenu za mešanje i egalizaciju. Sledeće koliĉine su izraĉunate na osnovu dnevnih koliĉina otpadnih voda 1.200 m³/d i 300 radnih dana/po godini.

Tabela: Hemikalije Br. Opis CAS br. Količina m³/a Napomena Prijem 0,2 l/m³ 1 Natrijum hidroksid (NaOH - 40%) 1310-73-2 rd. 240 l/dan rd. 80 otpadne vode 2 Sona kiselina (HCL – 30 %) 7647-01-0 - rd. 1 Po potrebi 3 GvoţĊe(III)hlorid-sulfat 12410-14-9 - rd. 5 Po potrebi Polimer FlocStar 7555 UHM 4 - 28 kg/dan 8,4 t/a - (Flotacija) Polimer PAC 18 5 - 9 kg/dan 2,7 t/a 6 gWS/tTS (zgušnjavanje mulja)

Osobine materija u procesu4

Energetski fluidi postojećeg kompleksa

Prirodni zemni gas Prirodni ili zemni gas je prirodno gasovito fosilno gorivo sa visokim sadrţajem metana. Redovno je prisutan u nalazištima nafte (gasna kapa iznad leţišta) i sirova nafta na izlazu iz bušotune ga sadrţi u izdvojenom ili u rastvorenom obliku. Ovaj gas se nakon dovoĊenja na povrsinu u separatorima odvaja od nafte i ĉisti od primesa, (vode, ostataka nafte, mehaniĉkih neĉistoća) još na samom nalazištu da bi se doveo u granice propisanog kvaliteta. Hemijski sastav zemnog gasa iz našeg gasovoda (ĉvorište u Panĉevu) je sledeći:

Gas Uobicajeni sastav (% zapr.) Sastav ĉvorista Panĉevo (% zapr.) metan 50-98 92,599 etan <10 2,784 propan <7 0,413 butan <7 0,056 vodonik - - ugljenmonoksid - - ugljendioksid <30 2,416 kiseonik <12 - azot <28 1,729 sumporovodonik <2 -

Prirodni gas je bez boje i mirisa, temperatura paljenja mu je 650 °C, granice eksplozivnosti su izmeĊu 4,4-15 % zapr., a oktanski broj izmeĊu 120 i 130. Sa sastavom mu se menja i toplotna moć: veći udeo ugljovodonika sa većim brojem atoma ugljenika u prirodnom gasu uzrok je njegove veće toplotne moći. Toplotna moć suvih zemnih gasova je orijentaciono 36 MJ/m3, a vlaţnih 38 MJ/m3, a ide i do 41MJ/m3. Pri sagorevanju nastaju male koliĉine produkata štetnih po ţivotnu okolinu. Zahvaljujući ĉinjenici da mu je glavni sastojak metan on u poreĊenju sa ostalim fosilnim gorivima ima najmanji koeficijent emisije CO2 po jedinici osloboĊene energije. Zato se zemni gas smatra kao prirodno ekološko gorivo.

4 Bezbednosni listovi su dati u prilogu

Q7-00-43/1 [ 80 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Komprimovani prirodni gas (CNG) Komprimovani prirodni gas predstavlja sabijeni zemni gas, odnosno jedan od oblika u koji se zemni gas pretvara radi lakšeg transporta i ĉuvanja. U našoj terminologiji ima skraćeni naziv KPG, ali je odomaćeni naziv CNG (engleski naziv Compressed Natural Gas). Glavni sastojak je metan, koji u poreĊenju sa ostalim derivatima, ima najmanji koeficijent emisije CO₂ po jedinici osloboĊene energije i kao takav doprinosi poboljšanju kvaliteta vazduha, ĉuvanja prirode i zaštiti ţivotne sredine. Upotrebljava se kao gorivo za grejanje u industriji i domaćinstvima, ali i kao motorno gorivo za motore sa unutrašnjim sagorevanjem. Smatra se gorivom budućnosti, jer je energetski efikasniji, ekonomski isplativiji od mazuta, a ekološki aspekt sagorevanja ga ĉini nezamenljivim u bliskoj budućnosti. Proizvodnja komprimovanog prirodnog gasa, predstavlja sabijanje prirodnog gasa iz distributivnog sistema Srbijagasa, Jugorosgasa ili nekog trećeg distributera prirodnog gasa, specijalnim kompresorima, velikih snaga i radnih pritissak izmeĊu 200 i 250 bara, na koje se sabija prirodni gas. Postrojenje za komprimovanje prirodnog gasa, odnosno proizvodnju CNG-a, ĉinedve celine: (a) kompresorsko postrojenje koje je instalirano u zatvorenom objek-tu i (b) platforma sa paletama i bocama komprimovanog prirodnog gasa, koja se fiziĉki nalazi u neposrednoj blizini kompresorske stanice.

Slika: Izgled armature koja povezuje boce CNG-a na platformi Transport komprimovanog gasa do instalacije vrši se platformama. Na objektu korisnika CNG-a će se uvek nalaziti jedna platforma. Princip na kome funkcioniše bezbedan i blagovremeni transport komprimovanog prirodnog gasa ĉini ciklus kretanja punih kamina prema korisnicima, a praznih kamiona prema proizvoĊaĉu CNG-a.

Slika: Princip funkcionisanja transporta CNG-a

Pretakaĉko mesto sluţi za pretakanje (prijem) komprimovanog prirodnog gasa iz platform do MRS. Lagerovanje CNG-a vršiće se kamionima sa platformama na kojima se nalaze baterije (paketi sa bocama) za CNG. Pretakaĉko mesto se sastoji od dva prikljuĉka 3/8“ i potrebnih zapornih ventila i manometra, kao i odzraĉne cevi za rasterećenje linije. Povezivanje pretakališta sa skladištem vrši se posredstvom visokopritisnih fleksibilnih creva sa brzim spojkama. Povezivanje pretakališta sa MRS vrši se preko nadzemne ĉeliĉne visokopritisne cevi. Celokupna operacija lagerovanja CNG-a, je zamena praznih sa punim platformama.

Q7-00-43/1 [ 81 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Rezervoarski prostor za gas pod visokim pritiskom sastavljen je od više cilindriĉnih rezervoara i nalazi se na posebnom nosaĉu smeštenim na tegljaĉ. Karakteristike rezervoarskog prostora su:  ukupna zapremina: pokretna baterija rejler Q=5.000-7.000 Nm3, 23.130 l;  maksimalni radni pritisak: 300 bar;  radni pritisak 200 bar;  rezervoari su projektovani po: PED (Propisi Evropske Direktive).

Hemijski sastav i klasifikacija opasnosti:

 H220 –Veoma zapaljivi gas.  H225 –Lako zapaljiva teĉnost i para.  H270 –Moţe da izazove ili podstakne vatru; oksidujuće sredstvo.  H280 –Sadrţi gas pod pritiskom, moţe da eksplodira ako se izlaţe toploti.  H304 –Moţe izazvati smrt ako se proguta i dospe do disajnih puteva.  H315 –Izaziva iritaciju koţe.  H336 –Moţe da izazove pospanost i nesvesticu.  H411 –Toksiĉno po ţivi svet u vodi sa dugotrajnim posledicama.

Osnovna fizička i hemijska svojstva hemikalije:  Fiziĉko stanje: Gas  Boja: Bezbojan  Miris: Bez mirisa  pH hemikalije: Neutralan  Taĉka kljuĉanja (ĉist metan): -161,5 °C na 1 bar (literaturni podatak)  Taĉka paljenja (ĉist metan): 188 °C (literaturni podatak)  Zapaljivost: nije odreĊeno  Oksidujuća svojstva: nije odreĊeno  Pritisak para na 40° C: nije odreĊeno  Gustina na 15° C (ĉist metan): 0,678 kg/m3  Rastvorljivost: nije odreĊeno  Rastvorljivost u vodi (17°C) (ĉist metan): 35 mg/l (literaturni podatak)

Q7-00-43/1 [ 82 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Koeficijent raspodele u sistemu n-oktanol/voda: nije odreĊeno  Taĉka teĉenja: nije odreĊeno  Viskoznost: nije odreĊeno  Gustina pare: nije odreĊeno  Brzina isparljivosti: nije odreĊeno  Granice eksplozivnosti: 5-15 % (literaturni podatak)  Taĉka samozapaljenja: 595 °C

Reaktivnost:  Nema dostupnih informacija.

Hemijska stabilnost:  Stabilna pri propisanim uslovima skladištenja.

Toksikološki podaci:  Koţa: Izaziva iritaciju koţe  Oko: Izaziva iritaciju oka.  Senzibilnost: Izaziva senzibilnost koţe. Izaziva osetljivost respiratornog sistema  Dodatne informacije: Visoka koncentracija ili duţe vreme izloţenosti moţe izazvati nesvesticu ili gušenje.

Ekotoksikološki podaci:  Uticaj na vodu: Zbog manje gustine ostaje na površini vode i moţe izazvati oneĉišćenje.  Uticaj na zemljište: ZagaĊuje biljni i ţivotinjski svet.  Uticaj na vazduh: Sa vazduhom stvara eksplozivnu smešu.

Tečni naftni gas (TNG) Teĉni naftni gas (TNG) je smeša ugljovodonika preteţno propana i butana, koja se na temperaturi okoline i atmosferskom pritisku nalazi u gasovitom stanju, a pri povećanju pritiska prelazi u teĉno stanje i u takvom stanju se skladišti u rezervoare. Smeša propan– butana ima intenzivan miris kako bi se omogućilo otkrivanje prisustva gasa u vazduhu već u koncentracijama većim od jedne petine donje granice paljenja. Manji poţari TNG se gase suvim prahom, CO2 (zatvoren prostor), a veći poţari što većim raspršenim vodenim mlazom. Hemijski sastav teĉnog naftnog gasa TNG po SRPS B.H2.134 varira u sadrţini butana od 65 % dok ostatak ĉini propan sa manjim procentom ostalih ugljovodonika i to: Udeo u TNG Red.br. Sastav TNG Hemijska formula [%]

1 Butan C4H10 65 2 Propan C3H8 30,8 3 Metan CH4 2 4 Etan C2H6 1 5 Isopentan C4H10 1 6 n-Butan n-C4H10 7 iso-Butan iso-C4H10 8 Inertni gas - 0,2

Q7-00-43/1 [ 83 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Osnovna fizička i hemijska svojstva hemikalije:  Fiziĉko stanje: Teĉnost pod pritiskom  Boja: Bezbojan  Miris: Karakteristiĉan miris (veštaĉki dodat odorant)  Taĉka topljenja: < -138 °C  Taĉka kljuĉanja/ opseg kljuĉanja: od -162 do -0,5 °C  Taĉka paljenja: < -56 °C  Zapaljivost: Veoma lako zapaljiva hemikalija  Granice eksplozivnosti: Gornja: 8,5-15 %vol Donja: 1,9-5,3 %vol  Oksidujuća svojstva: Podaci nisu dostupni  Napon pare: <1550 kPa (na 40 °C)  Relativna gustina: 0,56 (na 15 °C)  Rastvorljivost u vodi: 0,024-0,061 g/l (na 20 °C)  Koeficijent raspodele u sistemu n-oktanol/voda : Podaci nisu dostupni  Kinematiĉka viskoznost: Podaci nisu dostupni  Temperatura paljenja: < -56 °C  Temperatura samopaljenja: 410-540 °C (nа 1 hPa)  Temperatura gorenja: Podatak nije dostupan  Opasni produkti sagorevanja: Ugljen monoksid  Brzina sagorevanja: Podatak nije dostupan  Specifiĉna toplota: Podatak nije dostupan

Stabilnost i reaktivnost:  Reaktivnost: Jako zapaljiv gas.  Hemijska stabilnost: Stabilno u normalnim uslovima. Stabilan prilikom pridrţavanja propisanih uslova skladištenja i korišćenja.  Mogućnost nastanka opasnih reakcija: Moţe reagovati sa jakim oksidansima, jakim kiselinama. Pare mogu formirati eksplozivnu smešu sa vazduhom.  Uslovi koje treba izbegavati: Izbegavati toplotu, plamen i varnice. I zbegavati izvor toplote, otvoren plamen, iskrenje i prisutnost vode kod visokih temperatura opreme.  Nekompatibilni materijali: Jaki oksidansi, jake kiseline i bakar.  Opasni proizvodi razgradnje: Opasni proizvodi razgradnje sa formiraju usled poţara. Oksidi ugljenika CO,CO2 i dim.

Toksikološki podaci:  Koţa: Izaziva iritaciju koţe  Oko: Izaziva iritaciju oka.  Senzibilnost: Izaziva senzibilnost koţe. Izaziva osetljivost respiratornog sistema  Dodatne informacije: Visoka koncentracija ili duţe vreme izloţenosti moţe izazvati nesvesticu ili gušenje.

Q7-00-43/1 [ 84 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Ekotoksikološki podaci:  Uticaj na vodu: Zbog manje gustine ostaje na površini vode i moţe izazvati oneĉišćenje.  Uticaj na zemljište: ZagaĊuje biljni i ţivotinjski svet.  Uticaj na vazduh: Sa vazduhom stvara eksplozivnu smešu.

Lako lož ulje Kao alternativno gorivo za potrebe kotlarnice predviĊeno je lako loţ ulje. Za pretovar loţ ulja iz cisterni i za dotur do gorionika predviĊene su cirkulacione pumpe koje se nalaze u šahtu neposredno pored tankvane rezervoara. U fabriĉkom kompleksu ovaj energent se moţe skladištiti u tri postojeća nadzemna rezervoara zapremine po 100 m3, mada se sve manje zaista koristi. Loţ ulje je treći glavni produkt prerade sirove nafte. Loţ ulja se razlikuju prema nameni. Lako loţ ulje se najĉešće upotrebljava kao energent za grejanje jer mu je toplotna moć oko 44 MJ/kg. Fiziĉke i hemijske karakteristike loţ ulja zavise pre svega od temperature, a vrednosti pojedinih osobina su prikazane u narednoj tabeli i odnose se na moguće vrednosti koje jedan uzorak loţ ulja moţe da ima.  Oznake rizika: H226 - Zapaljiva teĉnost i para H304 - Moţe biti smrtonosno ako se proguta i uĊe u disajne puteve. H315 – Iritira koţu. H332 - Štetno ako se udiše. H351 - Sumnja se da izaziva rak. H373 - Duţe ili ponavljano izlaganje moţe izazvati oštećenja organa. H411 - Otrovno za vodene organizme uz dugotrajna dejstva.  Prevencija: P261 – Izbegavati udisanje pare. P280 – Nositi zaštitne rukavice/ zaštitnu odeću/ zaštitne naoĉare/ zaštitu za lice.  Reagovanje: P301+P310 - U sluĉaju gutanja: Odmah nazvati centar za kontrolu trovanja ili lekara P331 - Nemojte izazivati povraćanje P501 - Sadrţaj/ posudu predati postrojenju ovlašćenom za odlaganje otpada

Fizičko-hemijske karakteristike  Fiziĉko stanje: Teĉnost  Boja: Crvena  Miris: Karakteristiĉan za miris ugljovodonika  pH vrednost: podaci nisu dostupni  Taĉka topljenja: podaci nisu dostupni  Taĉka kljuĉanja/ opseg kljuĉanja: 156-400 °C  Taĉka paljenja: ≥55 °C  Zapaljivost: podaci nisu dostupni  Granice eksplozivnosti: 0,6-6,5 %vol  Relativna gustina: ≤0,870 (na 15 °C)  Rastvorljivost u vodi: podaci nisu dostupni  Koeficijent raspodele u sistemu n-oktanol/voda: 3,9-6,0  Viskoznost: 2,5-6,0 mm2/s (na 20 °C) 2,0-4,5 mm2/s (na 40 °C)  Temperatura samopaljenja: >200 °C

Q7-00-43/1 [ 85 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Stabilnost i reaktivnost:  Reaktivnost: Zapaljiva teĉnost.  Hemijska stabilnost: Stabilno u normalnim uslovima. Stabilan prilikom pridrţavanja propisanih uslova skladištenja i korišćenja.  Mogućnost nastanka opasnih reakcija: Podaci nisu dostupni  Uslovi koje treba izbegavati: Izbegavati toplotu, plamen i varnice. Izbegavati izvor toplote, otvoren plamen, iskrenje i prisutnost vode kod visokih temperatura opreme.  Nekompatibilni materijali: Oksidansi, jake kiseline i baze.  Opasni proizvodi razgradnje: Opasni proizvodi razgradnje sa formiraju usled poţara. Oksidi ugljenika, azota i sumpora.

Toksikološki podaci:  Akutna toksiĉnost: Štetno ako se udiše  LD50, oralno, pacov >2.000 mg/kg  LD50, dermalno, zec >5.000 mg/kg  LC50, udisanje, pacov 4,10 mg/l (duţina izlaganja 4 h)

Ekotoksikološki podaci:  Otrovno za vodene organizme.  Moţe prouzrokovati dugotrajna neţeljena dejstva na vodenu sredinu  LC50, 96 h, ribe 165 mg/l  EC50, 48 h, dafnije 68 mg/l  ErC50 (аlge) 22 mg/l  NOEL, ribe: 0,083 mg/l  NOEL, beskiĉmenjaci: 0,2 mg/l

Amonijak Amonijak je bezbojni gas koji se lako pretvara u teĉnost, veoma oštrog, karakteristiĉnog mirisa. Lako je reaktivan, podloţan oksidaciji, supstituciji (atoma vodonika) i dodatnim reakcijama. Rastvorljiv je u vodi, etil-alkoholu, etil-etru i organskim rastvaraĉima, 750 l gasovitog amonijaka se rastvara u 1 l vode, a teĉan amonijak gradi najviše 25% rastvor uz oslobaĊanje toplote. Amonijak je lakši od vazduha tako da se pare skupljaju u gornjim delovima prostorije. U smeši sa vazduhom amonijak se teško pali i teško sagoreva

Fizičko-hemijske osobine  agregatno stanje: gas na ambijentalnoj temperaturi  boja: bez boje  miris: opor, zagušljiv  pH 11,7 (konc. 1% vodeni rastvor, 20 °C)  molekulska masa 17,03  temperatura topljenja -77,7 °C  temperatura kljuĉanja -33,4 °C (na 101,3 kPa)  relativna gustina pare 0,6 kg/m3 (vazduh = 1)  relativna gustina 0,6386 g/cm3 (na 0 °C i na 101,3 kPa)  napon pare 853,17 kPa  rastvorljivost u vodi jako rastvorljiv, 529 g/l (na 20 °C)

Q7-00-43/1 [ 86 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Zapaljiv, ali se teško moţe zapaliti na otvorenom. U zatvorenom prostoru mešavina amonijaka i vazduha moţe biti zapaljiva/eksplozivna. U sluĉaju zagrevanja, preti opasnost od eksplozije suda. Velika curenja teĉnog amonijaka mogu da stvore gust oblak, koji smanjuje vidljivost.  temperatura zapaljivosti gas koji gori  zapaljivost 450 °C  temperatura samopaljenja 651 °C  granica eksplozivne smeše 16-27 % NH3 po zapremini (160.000-270.000 ppm)

Prema stepenu opasnosti anhidrisani amonijak (hemijska formula NH3) spada u grupu II, u koju spadaju svi rashladni fluidi sa toksiĉnim ili nagriznim dejstvom, odnosno fluidi ĉija je smesa sa vazduhom, zapaljiva ili eksplozivna u uţim granicama. Ĉinjenica da je izuzetno toksiĉan predstavlja daleko veću opasnost od poţarne obzirom da je donja granica eksplozivnosti daleko iznad smrtno opasne koncentracije Kritiĉni pritisak anhidrisanog amonijaka iznosi pKR = 112,97 bar, a kritiĉna temperatura tKR = 132 °C. Iznad ovog pritiska i temperature, amonijak je u natkritiĉnom („parnom”) stanju, i ne moţe se kondenzovati. U rashladnoj instalaciji temperatura amonijaka moţe biti iznad kritiĉne, ali je pritisak uvek daleko niţi. Ovo se moţe desiti samo na potisnoj strani kompresora. Temperatura isparavanja pri atmosferskom pritisku (od 1 bar) je -33,4 °C. Temperatura oĉvršćavanja amonijaka na atmosferskom pritisku je -77,7 °C. Zbog niske temperature kljuĉanja na atmosferskom pritisku, transport i ĉuvanje amonijaka mora da se obavlja u zatvorenim bocama i sudovima. U uobiĉajenim uslovima primene, neke od vrednosti temperature i pritiska u ravnoteţnom stanju parne i teĉne faze su date u narednoj tabeli. Temperatura kondenzacije amonijaka moţe, u najnepovoljnijem sluĉaju rada instalacije, da poraste i do +40 °C, sa ravnoteţnim pritiskom od 15,54 bar), ali to se mora prihvatiti kao izuzetan sluĉaj.

Tabela: Ravnoteţne vrednosti temperature i pritiska amonijaka Red. broj Ravnoteţna temperature [°C] Ravnoteţni pritisak [bar] 1 -40 0,72 2 -38 0,80 3 -33,6 1,00 4 -10 2,91 5 +35 13,50

Toksičnost Amonijak je toksiĉan ukoliko se udiše, štetno deluje na sve delove tela izazivajući nekrozu, a polivanje teĉnim amonijakom moţe da izazove ozbiljne hladne opekotine.  GVI 14 mg/m3, 20 ppm  KGVI 36 mg/m3, 50 ppm  IDLH 300 ppm  DNEL (izvedena doza bez efekata): ~ kratkotrajno izlaganje na koţu za radnike: 6,8 mg/kg ~ dugoroĉno izlaganje pri udisanju za radnike: 36 mg/m3  PNEC (koncentracija za koju se predviĊa da nema efekata na ţivotnu sredinu:

Q7-00-43/1 [ 87 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

~ za vodu: 0,0011 mg/l Ako se amonijak naĊe u vazduhu, moţe izazvati sledeće posledice:  400 ppm (278 mg/m³) trenutna iritacija grla,  700 ppm (487 mg/m³) iritacija oka,  1.700 ppm (1.182 mg/m³) kašljanje,  2.500-6.500 ppm (1.738-4.519 mg/m³) opasno po ţivot nakon 30 minuta,  5.000-10.000 ppm i više (3.476-6.953 mg/m³) smrt. Toksiĉan je i za vodenu floru i faunu:  ribe: ~ LC50 = 0,5 mg/l, 96 h izaziva smrt (Lepomis cyanellus – zelena sunĉica); ~ LC50 =11-48 mg/l, 96 h izaziva smrt (Oncorhynchus mykiss – ruţiĉasta pastrmka)  dafnije: ~ LC50 = 101 mg/l, 48 h izaziva smrt (Daphnia magna)  alge: ~ EC50 = 2.700 mg/l, 18 d izaziva smrt (Chllorela vulgaris)

Azot Azot je inertni gas koji saĉinjava najveći procenat atmosfere. RashlaĊen teĉni gas pod pritiskom za profesionalnu i industrijsku upotrebu.  Oznake rizika: H281 - Sadrţi rashlaĊeni teĉni gas, moţe da izazove promrzline ili povrede.  Prevencija: P282 - Nositi rukavice koje štite od hladnoće/zaštitu za lice/zaštitu za oĉi. P403 - Skladištiti na mestu sa dobrom ventilacijom.  Reagovanje: P315 - Hitno potraţiti medicinski savet/mišljenje. P336 - Otopiti smrznute delove mlakom vodom. Ne trljati povreĊene površine..

Fizičko-hemijske osobine:  Izgled: gas  Boja: bez boje  Miris: bez mirisa  pH: nije primenljivo  Taĉka topljenja/mrţnjenja: -210 °C  Taĉka kljuĉanja/ opseg: -196 °C  Taĉka paljenja: Nije primenljivo  Brzina isparavanja: Nije primenljivo  Zapaljivost: Nije primenljivo  Gornja/donja granica zapaljivosti ili eksplozivnosti: Nije zapaljiv  Napon pare: Nije primenljivo  Gustina pare: Sliĉna vazduhu  Relativna gustina: 0,97  Rastvorljivost: 20 mg/l

Q7-00-43/1 [ 88 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Koeficijent raspodele u sistemu n-oktanol/voda: Nije primenljivo  Temperatura samopaljenja: Nije primenljivo  Temperatura razlaganja: Nije primenljivo  Viskozitet: Nije primenljivo  Eksplozivna svojstva: Nije primenljivo  Oksidujuća svojstva: Nema

Stabilnost i reaktivnost:  Reaktivnost: Nezapaljiv gas.  Hemijska stabilnost: Stabilno u normalnim uslovima.  Mogućnost opasnih reakcija: Nema.  Uslovi koje treba izbegavati: Izbegаvаti toplotu, plаmen i druge izvore toplote. Rezervoari mogu pući ili eksplodirаti аko su izloţeni toploti  Nekompatibilni materijali: Nema  Opasni proizvodi razgradnje: Nema

Toksikološke informacije:  Azot je zagušljiv gas. Udisanje u zatvorenom prostoru moţe dovesti do gušenja. Simptomi gušenja se javljaju zavisno od brzine smanjenja kocentracije kiseonika koji se udiše.  Akutna toksiĉnost: Najpre se javlja ubrzani puls i pojaĉano disanje, vrtoglavica, smanjena svest, glavobolja, loša koordinacija pokreta, emocionalna nestabilnost i brzo zamaranje. Kako napreduje gušenje, javlja se muĉnina, povraćanje, grĉevi, koma i smrt.

Ekotoksikološki podaci  Ovaj proizvod nema štetne uticaje na ţivotnu sredinu  Nema negativnih efekata na ozonski omotaĉ.

Materije za pranje procesne opreme (CIP)

MIP C Sredstvo namenjeno procesnom ĉišćenju; CIP procesu (ĉišćenje na licu mesta); iskljuĉivo za industrijsku i profesionalnu upotrebu.  Opasna supstanca: natrijum hidroksid ≥30 - <50 %  Oznake rizika: H290 - Moţe biti korozivno za metale. H314 - Izaziva teške opekotine koţe i oštećenje oka  Prevencija: P280 - Nositi zaštitne rukavice/ zaštitne naoĉare/ zaštitu za lice.  Reagovanje: P303 + P361 + P353 - AKO DOSPE NA KOŢU (ili kosu): Hitno ukloniti/skinuti svu kontaminiranu odeću. Isprati koţu vodom/ istuširati se. P305 + P351 + P338 - AKO DOSPE U OĈI: Paţljivo ispirati vodom nekoliko minuta. Ukloniti kontaktna soĉiva, ukoliko postoje i ukoliko je to moguće uĉiniti. Nastaviti sa ispiranjem. P310 - Hitno pozvati Centar za kontrolu trovanja ili se obratiti lekaru.

Q7-00-43/1 [ 89 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Fizičko-hemijske osobine:  Izgled: teĉnost  Boja: boja ćilibara  Miris: blag miris  pH: 13,0 – 14,0 (konc. 100%)  Rastvorljivost: rastvara se u vodi  Karakteristike eksplozivnosti: nije primenjivo  Oksidaciona svojstva: nije klasifikovano kao oksidujuća materija  Taĉka paljenja: nije primenljivo  Relativna gustina (H2O = 1): 1,38 – 1,46

Stabilnost i reaktivnost:  Reaktivnost: U uslovima normalne upotrebe nisu poznate opasne reakcije.  Hemijska stabilnost: Stabilno u normalnim uslovima.  Mogućnost opasnih reakcija: U uslovima normalne upotrebe nisu poznate opasne reakcije.  Uslovi koje treba izbegavati: Nepoznato  Nekompatibilni materijali: Kiseline, metali u prahu, aluminijum, niskougljeniĉni ĉelik  Opasni proizvodi razgradnje: Oksidi ugljenika, Oksidi azota (NOx), Oksidi Proizvodi raspadanja mogu sumpora, Oksidi fosfora sadrţati sledeće materije:

Toksikološke informacije:  Akutna toksiĉnost: Podaci o ovom proizvodu nisu dostupni  Potencijalna dejstva na zdravlje: Oĉi: Dovodi do teškog oštećenja oka Koţa: Izaziva teške opekotine koţe. Gutanje: Izaziva opekotine digestivnog trakta. Inhalaciono: Moţe nadraţiti nos, grlo i pluća. Hroniĉno izlaganje: Kod normalne upotrebe oštećenja zdravlja nisu poznata niti predviĊena.  Iskustvo na osnovu izlaganja ljudi: Dodir sa oĉima: Crvenilo, bolovi, korozija Dodir sa koţom: Crvenilo, bolovi, korozija Gutanje: Korozija, bolovi u stomaku Inhalaciono: Iritativnost respiratornih organa, kašalj

Ekotoksikološki podaci  Proizvod: Ekotoksikološka dejstva nisu poznata.  Natrijum hidroksid: Toksiĉnost za dafnije i ostale vodene beskiĉmenjake: 48 h EC50: 40 mg/l

Horolith FL Sredstvo za pranje, Procesno ĉišćenje; CIP proces (ĉišćenje na licu mesta).  Opasna supstanca: Azotna kiselina 20-70 %; Fosforna kiselina <10 %

Q7-00-43/1 [ 90 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Oznake rizika: H272 – Moţe da pospeši poţar; oksidujuće sredstvo H314 – Izaziva teške opekotine koţe i oštećenje oka.  Oznake bezbednosti: P280 - Nositi zаštitne rukаvice i zаštitne naoĉare/ zaštitu za lice. P303 + P361 + P353 - AKO DOSPE NA KOŢU (ili kosu): Hitno ukloniti/ skinuti svu kontaminiranu odeću. Isprati koţu vodom/ istuširаti se. P305 + P351 + P338 - AKO DOSPE U OĈI: Pаţljivo ispirati vodom nekoliko minutа. Ukloniti kontaktna soĉiva, ukoliko postoje i ukoliko je to moguće uĉiniti. Nastaviti sa ispiranjem. P310 - Hitno pozvati CENTAR ZA KOTROLU TROVANJA ili se obratiti lekаru

Fizičko-hemijske osobine:  Izgled: Bistra teĉnost  Miris: Oštar  pH: 0,9 – 1,1 (konc. 100%)  Rastvorljivost: Lako se rastvara u hladnoj i toploj vodi.  Karakteristike eksplozivnosti: nije primenjivo  Oksidaciona svojstva: Da  Taĉka topljenja: >100 °C  Taĉka kljuĉanja / Opseg: > 100 °C  Relativna gustina (H2O = 1): 1,25 – 1,35

Stabilnost i reaktivnost:  Hemijska stabilnost: Ovaj proizvod je stabilan.  Mogućnost opasnih reakcija: Pod normalnim uslovima skladištenja i upotrebe, neće doći do opasnih reakcija  Uslovi koje treba izbegavati: Nema specifiĉnih podataka  Nekompatibilni materijali: Baze – ekstremno reaktivan

Toksikološke informacije:  Akutna toksiĉnost: fosforna kiselina LC50 Udisanje Prašine i magle Pacov 0,962 mg/l 4 sati LD50 Koţni Pacov >2.000 mg/kg LD50 Oralno Pacov >2.000 mg/kg  Moguća akutna dejstva na zdravlje: Udisanje: Moţe osloboditi gas, isparenja ili prašinu koja je veoma nadraţujuća ili korozivna za respiratorni sistem. Izlaganje proizvodima razlaganja moţe prouzrokovati opasnost po zdravlje. Posle izlaganja ozbiljne posledice mogu biti odloţene.  Gutanje: Korozivno za digestivni trakt. Izaziva opekotine. Moţe izazvati opekotine u ustima, grlu i ţelucu.  Dodir sa koţom: Izaziva teške opekotine.  Dodir sa oĉima: Dovodi do teškog oštećenja oka

Oxodes Proizvod za zaštitu i sanitizaciju vode za piće i bazenske vode. Proizvod za zaštitu i sanitizaciju procesne vode. Rezervisano za industrijsku i profesionalnu upotrebu.  Opasna supstanca: hlorovodoniĉna kiselina ≥5 - <10 %

Q7-00-43/1 [ 91 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Oznake rizika: H290 - Moţe biti korozivno za metale. H314 - Izaziva teške opekotine koţe i oštećenje oka H335 - Moţe da izazove iritaciju respiratornih organa

Fizičko-hemijske osobine:  Izgled: teĉnost  Boja: svetlo ţuta  Miris: aromatiĉan miris  pH: 0,5 – 1,0 (konc. 100%)  Rastvorljivost: rastvara se u vodi  Poĉetna taĉka kljuĉanja i opseg kljuĉanja: >100 °C  Karakteristike eksplozivnosti: nije primenjivo  Oksidaciona svojstva: nije klasifikovano kao oksidujuća materija  Taĉka paljenja: nije primenljivo  Relativna gustina (H2O = 1): 1,02 – 1,06

Stabilnost i reaktivnost:  Reaktivnost: U uslovima normalne upotrebe nisu poznate opasne reakcije.  Hemijska stabilnost: Stabilno u normalnim uslovima.  Mogućnost opasnih reakcija: Ne mešati sa izbeljivaĉem ili drugim proizvodima na bazi hlora - dolazi do oslobaĊanja gasovitog hlora.  Uslovi koje treba izbegavati: Nepoznato  Nekompatibilni materijali: Baze, aluminijum, niskougljeniĉni ĉelik  Opasni proizvodi razgradnje: Oksidi ugljenika, Oksidi azota (NOx), Oksidi Proizvodi raspadanja mogu sumpora, Oksidi fosfora sadrţati sledeće materije:

Toksikološke informacije:  Akutna toksiĉnost: Podaci o ovom proizvodu nisu dostupni  Akutna inhalaciona toksiĉnost (hlorovodoniĉna kiselina): 4 h LC50 pacov: 3.789 ppm

Ekotoksikološki podaci  Dejstva na ţivotnu sredinu: Ekotoksikološka dejstva proizvoda nisu poznata.

Oxonet Proizvod za zaštitu i sanitizaciju vode za piće i bazenske vode. Proizvod za zaštitu i sanitizaciju procesne vode. Rezervisano za industrijsku i profesionalnu upotrebu.  Opasna supstanca: Natrijum hlorit ≥5 - <10 %  Oznake rizika: H312 - Štetno u kontaktu sa koţom. H318 - Dovodi do teškog oštećenja oka EUH032 - U kontaktu sa kiselinama oslobaĊa veoma toksiĉan gas.  Oznake bezbednosti: P280 - Nositi zaštitne rukavice/ zaštitne naoĉare/ zaštitu za lice.

Q7-00-43/1 [ 92 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Reagovanje: P303+P361+P353 - AKO DOSPE NA KOŢU (ili kosu): Hitno ukloniti/skinuti svu kontaminiranu odeću. Isprati koţu vodom/ istuširati se. P305+P351+P338 - AKO DOSPE U OĈI: Paţljivo ispirati vodom nekoliko minuta. Ukloniti kontaktna soĉiva, ukoliko postoje i ukoliko je to moguće uĉiniti. Nastaviti sa ispiranjem. P310 - Hitno pozvati Centar za kontrolu trovanja ili se obratiti lekaru.

Fizičko-hemijske osobine:  Izgled: teĉnost  Boja: svetlo ţuta  Miris: bez mirisa  pH: 11,4 – 11,8 (konc. 100%)  Rastvorljivost: rastvara se u vodi  Karakteristike eksplozivnosti: nije primenjivo  Oksidaciona svojstva: nije klasifikovano kao oksidujuća materija  Taĉka paljenja: nije primenljivo  Relativna gustina (H2O = 1): 1,07 – 1,11

Stabilnost i reaktivnost:  Reaktivnost: U uslovima normalne upotrebe nisu poznate opasne reakcije.  Hemijska stabilnost: Stabilno u normalnim uslovima.  Mogućnost opasnih reakcija: Mešanjem ovog proizvoda sa kiselinama ili amonijakom dolazi do izdvajanja gasovitog hlora  Uslovi koje treba izbegavati: nepoznato  Nekompatibilni materijali: Kiseline  Opasni proizvodi razgradnje: Oksidi ugljenika, Oksidi azota (NOx), Oksidi Proizvodi raspadanja mogu sumpora, Oksidi fosfora sadrţati sledeće materije:

Toksikološke informacije:  Akutna toksiĉnost: proizvod (procenjene vrednosti) oralna: > 2.000 mg/kg inhalaciona: 4 h: > 20 mg/l dermalna: > 1.752 mg/kg  Moguća akutna dejstva na zdravlje: Oĉi: Dovodi do teškog oštećenja oka Koţa: Štetno u kontaktu sa koţom Gutanje: Izaziva opekotine digestivnog trakta. Inhalaciono: Kod normalne upotrebe oštećenja zdravlja nisu poznata niti predviĊena  Hroniĉno izlaganje: Posle gutanja moţe doći do poremećaja krvi.  Iskustvo na osnovu izlaganja ljudi: Dodir sa oĉima: Crvenilo, bolovi, korozija Dodir sa koţom: Crvenilo, nadraţivanje Gutanje: Nisu poznati, odnosno ne oĉekuju se nikakvi simptomi Inhalaciono: Nisu poznati, odnosno ne oĉekuju se nikakvi simptomi

Q7-00-43/1 [ 93 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Ekotoksikološki podaci  Dejstva na ţivotnu sredinu: Ekotoksikološka dejstva proizvoda nisu poznata.

Oxonia active 150 Proizvod za dezinfekciju. Poluautomatski proces. Namenjeno iskljuĉivo za industrijsku i profesionalnu upotrebu.  Opasna supstanca: Sirćetna kiselina ≥25 - <30 % Hydrogen peroxide ≥10 - <20 % Persirćetna kiselina ≥10 - <20 %  Oznake rizika: H272 – Moţe da pospeši poţar; oksidujuće sredstvo H290 – Moţe biti korozivno za metale. H314 – Izaziva teške opekotine koţe i oštećenje oka H335 – Moţe da izazove iritaciju respiratornih organa. H410 – Veoma toksiĉno po ţivi svet u vodi sa dugotrajnim posledicama.  Oznake bezbednosti: P210 - Drţati dalje od izvora toplote/ varnica/ otvorenog plamena/ vrućih površina. - Zabranjeno pušenje. P220 - Drţati/ ĉuvati dalje od odeće drugih zapaljivih materijala. P273 - Izbegavati ispuštanje/ oslobaĊanje u ţivotnu sredinu. P280 - Nositi zaštitne rukavice/ zaštitne naoĉare/ zaštitu za lice.  Reagovanje: P303+P361+P353 - AKO DOSPE NA KOŢU (ili kosu): Hitno ukloniti/skinuti svu kontaminiranu odeću. Isprati koţu vodom/ istuširati se. P305+P351+P338 - AKO DOSPE U OĈI: Paţljivo ispirati vodom nekoliko minuta. Ukloniti kontaktna soĉiva, ukoliko postoje i ukoliko je to moguće uĉiniti. Nastaviti sa ispiranjem. P310 - Hitno pozvati Centar za kontrolu trovanja ili se obratiti lekaru.

Fizičko-hemijske osobine:  Izgled: teĉnost  Boja: bez boje  Miris: oštar  pH: 0,5 – 1,5 (konc. 100%)  Rastvorljivost: rastvara se u vodi  Karakteristike eksplozivnosti: nije primenjivo  Oksidaciona svojstva: da  Taĉka paljenja: 72 °C  Taĉka kljuĉanja / Opseg: > 100 °C  Relativna gustina (H2O = 1): 1,13 – 1,15

Stabilnost i reaktivnost:  Reaktivnost: U uslovima normalne upotrebe nisu poznate opasne reakcije.  Hemijska stabilnost: Stabilno u normalnim uslovima.  Mogućnost opasnih reakcija: Ne mešati sa izbeljivaĉem ili drugim proizvodima na bazi hlora - dolazi do oslobaĊanja gasovitog hlora  Uslovi koje treba izbegavati: Toplota, plamen i varnice. Neposredni izvori toplote. Izlaganje Sunĉevoj svetlosti

Q7-00-43/1 [ 94 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Nekompatibilni materijali: Baze Metali u prahu Organske materije Aluminijum Niskougljeniĉni ĉelik  Opasni proizvodi razgradnje: Oksidi ugljenika, Oksidi azota (NOx), Oksidi Proizvodi raspadanja mogu sumpora, Oksidi fosfora sadrţati sledeće materije:

Toksikološke informacije:  Akutna toksiĉnost: proizvod (procenjene vrednosti) oralna: > 2.000 mg/kg inhalaciona: 4 h: > 5 mg/l dermalna: > 2.000 mg/kg  Moguća akutna dejstva na zdravlje: Oĉi: Dovodi do teškog oštećenja oka Koţa: Izaziva teške opekotine koţe. Gutanje: Izaziva opekotine digestivnog trakta. Inhalaciono: Moţe da izazove iritaciju respiratornih organa Moţe nadraţiti nos, grlo i pluća. Hroniĉno izlaganje: Kod normalne upotrebe oštećenja zdravlja nisu poznata niti predviĊena.  Iskustvo na osnovu izlaganja ljudi: Dodir sa oĉima: Crvenilo, bolovi, korozija Dodir sa koţom: Crvenilo, bolovi, korozija Gutanje: Korozija, bolovi u stomaku Inhalaciono: Iritativnost respiratornih organa, kašalj

Ekotoksikološki podaci  Dejstva na ţivotnu sredinu : Veoma toksiĉno po ţivi svet u vodi sa dugotrajnim posledicama. Dejstvo proizvoda:  Toksiĉnost za ribe: Podaci nisu dostupni  Toksiĉnost za dafnije i ostale vodene beskiĉmenjake: Podaci nisu dostupni  Toksiĉnost za alge: Podaci nisu dostupni Dejstvo sastojaka:  Sirćetna kiselina: Toksiĉnost za ribe: 96 h LC50: 75 mg/l 96 h LC50 Oncorhynchus mykiss (duţiĉasta pastrmka): 1.000 mg/l Toksiĉnost za dafnije i ostale vodene beskiĉmenjake: 48 h EC50 Daphnia magna (dafnije): 1.000 mg/l Toksiĉnost za alge: 72 h EC50 Skeletonema costatum (morska dijatomeja): 1.000 mg/l  Persirćetna kiselina: Toksiĉnost za ribe: 96 h LC50: 0,8 mg/l Toksiĉnost za dafnije i ostale vodene beskiĉmenjake: 48 h EC50: 0,73 mg/l Toksiĉnost za alge: 72 h EC50: 0,7 mg/l

Q7-00-43/1 [ 95 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Hidrogen peroksid: Toksiĉnost za alge: 72 h EC50: 1,38 mg/l

Topax 66 Sredstvo za pranje penom. Poluautomatsko sa ili bez ubacivanja vazduha. Namenjeno iskljuĉivo za industrijsku i profesionalnu upotrebu.  Opasna supstanca: Natrijum hidroksid ≥2,5 - <5 % Natrijum hipohlorit ≥2,5 - <5 % alkilaminoksidi ≥3 - <5 %  Oznake rizika: H290 - Moţe biti korozivno za metale. H314 - Izaziva teške opekotine koţe i oštećenje oka H400 - Veoma toksiĉno po ţivi svet u vodi. H411 - Toksiĉno po ţivi svet u vodi sa dugotrajnim posledicama EUH031 - U kontaktu sa kiselinama oslobaĊa toksiĉan gas  Prevencija: P273 - Izbegavati ispuštanje/ oslobaĊanje u ţivotnu sredinu. P280 - Nositi zaštitne rukavice/ zaštitne naoĉare/ zaštitu za lice.  Reagovanje: P303 + P361 + P353 - AKO DOSPE NA KOŢU (ili kosu): Hitno ukloniti/skinuti svu kontaminiranu odeću. Isprati koţu vodom/ istuširati se. P305 + P351 + P338 - AKO DOSPE U OĈI: Paţljivo ispirati vodom nekoliko minuta. Ukloniti kontaktna soĉiva, ukoliko postoje i ukoliko je to moguće uĉiniti. Nastaviti sa ispiranjem. P310 - Hitno pozvati Centar za kontrolu trovanja ili se obratiti lekaru.

Fizičko-hemijske osobine:  Izgled: teĉnost  Boja: svetlo ţuta  Miris: na hlor  pH: 13,0 – 14,0 (konc. 100%)  Rastvorljivost: rastvara se u vodi  Karakteristike eksplozivnosti: nije primenjivo  Oksidaciona svojstva: da  Taĉka paljenja: nije primenljivo  Relativna gustina (H2O = 1): 1,11 – 1,15

Stabilnost i reaktivnost:  Reaktivnost: U uslovima normalne upotrebe nisu poznate opasne reakcije.  Hemijska stabilnost: Stabilno u normalnim uslovima.  Mogućnost opasnih reakcija: Mešanjem sa kiselinama ili amonijakom dolazi do izdvajanja gasovitog hlora  Uslovi koje treba izbegavati: Nepoznato  Nekompatibilni materijali: Kiseline Organske materije Aluminijum Niskougljeniĉni ĉelik

Q7-00-43/1 [ 96 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Opasni proizvodi razgradnje: Oksidi ugljenika, Oksidi azota (NOx), Oksidi Proizvodi raspadanja mogu sumpora, Oksidi fosfora sadrţati sledeće materije:

Toksikološke informacije:  Proizvod (procenjena vrednost): Akutna oralna toksiĉnost: >2.000 mg/kg  Natrijum hipohlorit: Akutna oralna toksiĉnost: LD50 pacov: 5.230 mg/kg Akutna inhalaciona toksiĉnost: 4 h LC50 pacov: 5,25 mg/l Akutna dermalna toksiĉnost: LD50 kunić: 10.000 mg/kg  Alkilaminoksidi: Akutna oralna toksiĉnost: LD50 pacov: 1.303 mg/kg  Potencijalna dejstva na zdravlje: Oĉi: Dovodi do teškog oštećenja oka Koţa: Izaziva teške opekotine koţe. Gutanje: Izaziva opekotine digestivnog trakta. Inhalaciono: Moţe nadraţiti nos, grlo i pluća. Hroniĉno izlaganje: Kod normalne upotrebe oštećenja zdravlja nisu poznata niti predviĊena.  Iskustvo na osnovu izlaganja ljudi: Dodir sa oĉima: Crvenilo, bolovi, korozija Dodir sa koţom: Crvenilo, bolovi, korozija Gutanje: Korozija, bolovi u stomaku Inhalaciono: Iritativnost respiratornih organa, kašalj

Ekotoksikološki podaci  Dejstva na ţivotnu sredinu: Veoma toksiĉno po ţivi svet u vodi sa dugotrajnim posledicama. Dejstvo sastojaka:  Alkilaminoksidi: Toksiĉnost za ribe: 96 h LC50: 1,5 mg/l  Natrijum hidroksid: Toksiĉnost za dafnije i ostale vodene beskiĉmenjake: 48 h EC50: 40 mg/ll  Natrijum hipohlorit: Toksiĉnost za dafnije i ostale vodene beskiĉmenjake: 48 h EC50: 0,071 mg/ll

Materije u PPOV

Otpadne vode fabrike Rauch Srbija Otpadne vode u fabrici Rauch Srbija su sanitarne otpadne vode i tehnološke otpadne vode koje potiĉu od pranja voća, pranja opreme i pranja prostorija. Za potrebe projektovanja novog postrojenja vršena su merenja i ispitivanja kvaliteta ovih voda. Razgradnja organskih materija je uslovljena oksidacijom prisutnog ugljenika, pod dejstvom kiseonika rastvorenog u vodi i aerobnih bakterija, do ugljen dioksida. Organske materije pored ugljenika mogu sadrţavati i veće ili manje koncentracije azota, sumpora i fosfora. Oksidacijom ovih elemenata nastaje azotna, sumporna i fosforna kiselina, odnosno

Q7-00-43/1 [ 97 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3 njihove soli. Ukupna koliĉina organskih materija koje troše kiseonik utvrĊuje se pomoću biološke i hemijske potrošnje kiseonika (BPK i HPK). Pri procesu aerobnog preĉišćavanja, kiseonik potreban za biološku oksidaciju dovodi se u otpadnu vodu stalnom aeracijom koja moţe biti površinska ili pomoću difuzora. Na ovaj naĉin se postiţe i potreban stepen mešanja za odrţavanje flokula aktivnog mulja u reaktoru. Temperatura ima znaĉajan uticaj na opštu aktivnost mikroorganizama. Visoke i niske temperature usporavaju procese preĉišćavanja. TakoĊe, temperatura ima i sekundarni uticaj na proces aktivnog mulja, menja se rastvorljivost kiseonika, viskozitet, brzina prenosa mase itd. Uglavnom se pretpostavlja da temperature izmeĊu 10 i 30 °C ne utiĉu bitnije na proces. Optimalna oblast pH vrednosti je izmeĊu 6 i 8, a mogu se tolerisati i vrednosti do 5. Za potrebe projektovanja novog PPOV vršena je analiza otpadnih voda fabrike uzorkovane u periodu april/maj 2019., a rezultati preuzeti iz idejnog rešenja su prikazani u narednim tabelama.

Tabela: Fizički parametri otpadne vode Parametar Jedinica Vrednost april/maj 2019 min. 19,8 max. 20,3 Temperatura °C 85 % vrednost 20,2 prosek 20,1 min. 5,6 max. 7,6 pH vrednost - 85 % vrednost 7,6 prosek 7,1

Izmerene pH vrednosti su u uporedivom rasponu u poreĊenju sa drugim sliĉnim fabrikama. Proseĉna vrednost je relativno neutralna i iznosi 7,1. Hemijski sastav otpadnih voda obuhvata minimalne, maksimalne i 85 % vrednosti za dvonedeljni period uzorkovanja.

Tabela: Hemijski parametri otpadnih voda (koncentracija) Parameteri Jedinica Vrednost april/maj 2019 min. 343 max. 2,085 HPK mg/l nefiltrirano 85 % vrednost 1,901 prosek 1,165 min. 228 max. 1,890 HPK mg/l filtrirano 85 % vrednost 1,683 prosek 1,015 min. 42 max. 209 HPK – HPK mg/l nefiltrirano filtrirano 85 % vrednost 334 prosek 150 min. 62 max. 343 Ukupne ĉvrste materije mg/l 85 % vrednost 129 prosek 119 min. 0,1 Suspendovane materije ml/l max. 20 (10 min.) 85 % vrednost 11

Q7-00-43/1 [ 98 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Parameteri Jedinica Vrednost april/maj 2019 prosek 5,1 min. 0,1 Suspendovane materije max. 30 ml/l (30 min.) 85 % vrednost 12,9 prosek 8

Tabela: Rezultati HPK nefiltrirano Datum Dan Parametar Jedinica Vrednost 22.04.2019. Ponedeljak 723 23.04.2019. Utorak 2.085 24.04.2019. Sreda 928 06.05.2019. Ponedeljak HPKnefiltrirano mg/l 343 07.05.2019. Utorak 1.830 08.05.2019. Sreda 365 09.05.2019. Ĉetvrtak 1.880

U tabeli su prikazani tokovi HPK nefitriranih (24-ĉasovni uzorak) u toku nedelje. Zbog specifiĉnih proizvodnih procesa na lokaciji nastale su velike razlike u vrednosti HPK. Na primer, HPK je oba ponedeljka znatno niţi nego utorkom i ĉetvrtkom. Nakon konsultacija sa kompanijom projektantu je reĉeno da to nije uobiĉajen sluĉaj. U narednoj tabeli su data opterećenja osnovnih parametara. Dnevna opterećenja (kg/dan) izraĉunavaju se mnoţenjem priliva (Qd) i odgovarajuće koncentracije (mg/l).

Tabela: Hemijski parametri otpadne vode Parametar jedinica vrednost maj/april 2019 min. 412 max. 2,502 HPK kg/dan nefiltrirano. 85 % vrednost 2,281 prosek 1,398 min. 274 max. 2,268 HPK kg/dan filtrirano. 85 % vrednost 2,020 prosek 1,217 min. 74 max. 412 Ukupne ĉvrste materije TS kg/dan 85 % vrednost 155 prosek 142

Zajedno sa kompanijom Rauch postavljene su sledeće vrednosti kao projektne.

Tabela: Projektni parametri Priliv projektovanih Odliv projektovanih Parameter jedinica vrednosti vrednosti Qh m³/h 50 50 Qd m³/dan 1,200 1,200 C HPK, nefiltrirano. mg/l 2,000 < 900 HPK, filtrirano mg/l 1,700 C SM 10 min ml/l 200 < 150 Bd HPK nefiltrirano kg/dan rd. 2,300 - Ƞ, HPK nefiltrirano. % rd. 55

Q7-00-43/1 [ 99 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Natrijum hidroksid – lužina (NaOH) Jako alkalno sredstvo za CIP pranje, pranje prskanjem i pranje ambalaţe u svrhu odstranjivanja organskih neĉistoća. Sredstvo se koristi i u procesu regeneracije jonoizmenjivaĉkih smola i neutralizacije (korekcije pH) otpadnih voda.

Sastav  Trgovinski naziv: Teĉni natrijum hidroksid 45%  Hemijska formula: NaOH  Jedinjenje: Natrijum hidroksid min. 45 %

Identifikacija opasnosti  GHS05 – Korozivno  H314 – Izaziva teške opekotine koţe i oštećenje oka

Fizička i hemijska svojstva  Izgled: blago viskozna teĉnost  Boja: bezbojna  Miris: bez mirisa  pH vrednost (1% vod.rastv.) >12  Gustina: cca 1.525 g/cm3 (20 °C)  Taĉka kljuĉanja: >145 °C  Taĉka topljenja: ≤5 °C  Zapaljivost: negoriv  Taĉka zapaljivosti: nije primenljivo  Samozapaljivanje: nije primenljivo  Karakter eksplozivnosti: nema  Karakter oksidovanja: nema  Pritisak pare: podaci nisu dostupni  Relativna gustina: >1,470 g/cm3  Rastvorljivost u vodi: potpuno rastvorljiv

Stabilnost i reaktivnost  Izbegavati kontakt sa: kiselinama, lakim metalima, aluminijum, cink, organskim peroksidima.  Opasne reakcije: Egzotermna reakcija sa jakim kiselinama.  Produkti razlaganja: Reakcija sa metalima (aluminijum, zink) odaje vodonik. Rizik od eksplozije  Opšte: Ako se pravilno skladišti ne dolazi do dekompozicije.

Toksikološki podaci  Gutanjem: LD50 (zec): 500 mg/kg; Ako se proguta stvara ozbiljne opekotine usta i grla kao i opasnost od perforacije jednjaka i stomaka.  Udisanjem: Udisanje moţe izazvati bol u respiratornom sistemu, kijanje, kašljanje i oteţano disanje. Pri višim koncentracijama rizik od plućnog edema.  Kontakt sa koţom: Jako nagriza.  Kontakt sa okom: Jako nagriza. Rizik od oštećenja oka.

Q7-00-43/1 [ 100 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Osetljivost: Flaster testovi na ljudima dobrovoljcima nisu pokazali osobine preosetljivosti.

Ekotoksikološki podaci  Ekotoksiĉko delovanje: ▪ LC50 riba (Gambusia affinis) 125 mg/l 96h ▪ LC50 riba (Carassius auratus) 160 mg/l 24h ▪ EC50 dafnija (Daphnia magna) 100 mg/l 48h  Biodegradacija: Metode za determinaciju biodegradacije nisu primenjive na neorganske supstance.  Bioakumulacija: Ne.

PAC 18 polimer Vodeni rastvor polimera je stabilizovan rastvor baznog polialuminijum-hlorida (PAC) koji se koristi za koagulaciju otpadnih voda.  Opasna supstanca: Aluminium hlorid – bazni, 20-40 %  Oznake rizika: R35 – izaziva iritaciju oka  Oznake bezbednosti: S-25 Izbegavati kontakt sa oĉima S-26 U slucaju kontakta oĉiju sa proizvodom, odmah isprati oĉi sa mnogo vode i potraţiti pomoć lekara S 36/37/39 Nositi odgovarajuće rukavice i naoĉare - zaštititi lice S 45 U sluĉaju nezgode odmah potraţiti savet lekara (pokazati oznaku) S 60 Ovaj materijal i/ili njegov kontejner mora biti odloţen kao opasan otpad S 64 U slucaju gutanja proizvoda, isprati usta vodom (ukoliko je osoba pri svesti)

Fizičko-hemijske osobine:  Izgled: Bistra teĉnost  Boja: Ţuta  Miris: Karakteristiĉan  pH: 0,4 - 0,8  Rastvorljivost u vodi: Rastvorljiv u svakoj koncentraciji  Rastvorljivost u ulju: n.a.  Karakteristike eksplozivnosti i/ili oksidacije: Nije eksplozivan, ne oksidiše  Temperatura zapaljenja: n.a.  Taĉka topljenja: n.a.  Taĉka kljuĉanja / Opseg: > 100 °C  Relativna gustina (H2O = 1): 1,37 ±0,02

Stabilnost i reaktivnost:  Uslovi koje treba izbegavati: Toplota i/ili izvori toplote, reakcije sa alkalima  Supstance koje treba izbegavati: Metali, alkalni metali, jake baze, kiseline, hlor, natrijum hipohlorit  Opasni proizvodi dekompozicije: U sluĉaju dekompozicije razvija se hlorovodonicna kiselina i vodonik

Q7-00-43/1 [ 101 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Toksikološke informacije:  Akutna oralna toksiĉnost (LD50): >5.000 mg/kg pacov  Iritacija koţe / korozivnost, zec: Nema iritacije  Iritacija oĉiju, zec: Malo iritativan za oĉi  Osetljivost, zec: Nema osetljivosti na koţi  Hroniĉna toksiĉnost: Inhalacija, nakon duţeg izlaganja, razne vrste, ciljani organi: respiratorni sistem ≥ 2,5 mg/1, posmatrani efekat. Oralno, nakon duţeg izlaganja, na pacovu, ciljani organi: centralni nervni sistem, 50 mg/kg posmatrani efekat Inhalacija, nakon ponovnog izlaganja, na pacovu, ciljani organi: bubrezi, jetra, 1,83 mg/1 posmatrani efekat.  Kancerogena toksiĉnost: Nema kancerogenih efekata.  Toksiĉnost kao uticaj na reprodukciju: Nema efekata na plodnost.

Ekotoksičnost:  Akutna toksiĉnost: - Riba, Gambusia Amfinis, LC 50, 96h, 134 mg/1 - Ljuskari, Daphia magna, EC 50, 48h, 19, 3 mg/1 - Alge, Scenedesmus quadricauda, LOEC 96h, od 7, 4 do 10 mg/1 - Gliste, Ctenodrillus serratus, LC 50, 96h, 0, 48 mg/1  Hroniĉna toksiĉnost: - Riba, Carassius auratus, 50 LC, 7 dana, 0, 74 mg/1 Uticaj na ribljajaja - Ljuskara, Daphia magna, LOEC, reprodukcija, 21 dan, 1,6 mg/1  Pokretljivost (širenje): Voda/ Tlo (zemlja) - Izrazito rastvaranje i pokretljivost. Tlo (zemlja) / Talog - Apsorbcija na minerale iz zemlje i organske komponente.  Postojanost i degradacija: - Abiotiĉna degradacija voda/tlo: Trenutna hidroliza - Degradacija aliminium(III)(acid pH)/aluminium hidroksid (pH okruţenja) hlorovodonicna kiselina voda/tlo: Kompleksiranje/Taloţenje organskih i neorganskih materija. - Biodegradacija: ne dolazi (neorganski proizvod)  Bioakumulativni potencijal: nije ostvariv (neorganski proizvod)  Drugi štetni efekti: Nema podataka  Ponašanje proizvoda zavisi od uslova okruţenja, pH, temperature, redox potencijala, organskog i mineralnog sastava okolnog medijuma.  Opasnost po kruţenje i ţivotnu sredinu proizilazi iz kisele osobine prozvoda.

FlocStar 7555 UHM Praškasti katjonski flokulant za hemijski tretman otpadnih i pijaćih voda, kao i za ugušdivanje mulja. Namenjeno za profesionalne korisnike / industrijska primena. Hemikalija nije klasifikovana kao opasna.

Fizičko-hemijske osobine:  Izgled – agregatno stanje: Beli prah  Miris: Slab miris  pH: 2,5-4,5 (0,5%)  Taĉka topljenja / mrţnjenja: >100 °C  Taĉka paljenja: >100 °C (dekompozicija)  Relativna gustina: 0,6-0,9 g/cm3

Q7-00-43/1 [ 102 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Rastvorljivost: Rastvorljiv  Koeficijent raspodele u sistemu n-oktanol/voda: <0 log POW

Stabilnost i reaktivnost:  Reaktivnost: Nije reaktivno pri preporuĉenim uslovima skladištenja i korišćenja.  Hemijska stabilnost: Stabilno kod preporuĉenih uslova skladištenja i upotrebe.  Mogudnost nastanka opasnih reakcija: Ne podleţu opasnim reakcijama. Ne polimerizuje.  Uslovi koje treba izbegavati: Povišena temperatura preko 35°C, kao i niske temperature ispod 5°C. Izbegavati smrzavanje.  Nekompatibilni materijali: Jaki oksidansi.  Opasni proizvodi razgradnje: HCl (gas), CO2, NOx.

Toksikološke informacije:  Akutna toksiĉnost: Sulfamidinska kiselina: LD50, oral. pacov >2000 mg/kg FlocStar® 7555 UHM LD50, oral. pacov >5000 mg/kg  Korozivno oštećenje koţe/iritacija: Nema podataka.  Teško oštećenje/iritacija oka: Nema podataka.  Senzibilizacija respiratornih organa ili koţe: Nisu poznati efekti senzibilizacije.  Mutagenost germinativnih delija: Nije odreĊeno za smešu/gotov proizvod  Karcinogenost: Nije odreĊeno za smešu / gotov proizvod  Toksiĉnost po reprodukciju: Nije odreĊeno za smešu / gotov proizvod  Spec.toks.za ciljni organ: jednokratna izloţenost: Nije odreĊeno za smešu / gotov proizvod višekratna izloţenost: Nije odreĊeno za smešu / gotov proizvod  Opasnost od aspiracije: Proizvod je klasifikovan u ovu klasu opasnosti.

Ekotoksikološki podaci:  Toksiĉnost: nije klasifikovan kao toksiĉan po vodene organizme EC50 (Daphnia magna) 20-50 mg/l, 48h (OECD 202) EC50 (Danio rerio) 5-10 mg/l (OECD 203)  Perzistentnost i razgradljivost: >70 % za 28 dana (prirodne pH vrednosti >6). Lako biorazgradljivo.  Potencijal bioakumilacije: ne akumulira se  Mobilnost u zemljištu: podaci nisu dostupni  Rezultati PBT i vPvB procene: podaci nisu dostupni  Ostali štetni efekti: Ako se rukuje po preporukama, ne izaziva poremećaj rada postrojenja za tretman otpadnih voda.

Q7-00-43/1 [ 103 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

3.4. Procena vrste i koliĉine otpadnih materija

Tabela: Generisane količine otpada u toploj preradi tokom 2018. godine Pire linija PC Koncentrati Matiĉni sok Arome Organski otpad 322.574 908.625 1.620.198 214.680 / Neorganski otpad Otpadne vode 10.714 165.306

Tabela: Vrste otpada u hladnoj preradi voća Linija za Linija za Linija za Linija za Linija za višnju bez malinu I malinu II kupinu I kupinu II košpe kvaliteta kvaliteta kvaliteta kvaliteta Organski Košpa, sok, plodovi Sok, plodovi Sok, plodovi Sok, plodovi Sok, plodovi otpad Neorganski Karton, folija, drvo, Karton, folija, Karton, folija, Karton, folija, Karton, folija, otpad plastika drvo, plastika drvo, plastika drvo, plastika drvo, plastika Tehnološke od Tehnološke od Tehnološke od Tehnološke od Tehnološke od Otpadne vode pranja voća, opreme, pranja voća, pranja voća, pranja voća, pranja voća, pogona opreme, pogona opreme, pogona opreme, pogona opreme, pogona

Tabela: Količina produkovanih otpadnih voda u 2018. godini

Meseĉne koliĉine Otpadne vode [m3]

Januar 3.611 Februar 1.480 Mart 6.192 April 8.038 Maj 9.301 Juni 7.449 Juli 8.129 Avgust 7.531 Septembar 4.700 Oktobar 3.955 Novembar 2.833 Decembar 1.113 Ukupno 64.332

Nova proizvodnja

Otpadni gasovi Pocesi razblaţivanja, pasterizacije i punjenja sokova u limenke se odvijaju u zatvorenim procesnim ureĊajima i posudama, tako da ne dolazi do zagaĊenja vazduha u radnom prostoru. Tokom procesa pasterizacije se oslobaĊa toplota sa same opreme – cevnog i tunelskog pastera, kao i neznatna koliĉina vlage od sušenja limenki nakon postupka hlaĊenja u tunelskom pasterizatoru.

Q7-00-43/1 [ 104 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Otpadna toplota i vlaga se iznose iz radnog prostora zamenom vazduha, sa 4-5 izmena/ĉas. Vazduh se priprema u krovnim klima ureĊajima, ukupnog kapaciteta 54.000 m3/h. Sveţ vazduh se usisava prego grubog filtera klase G4, zatim prelazi preko rekuperatora toplote dogrejaĉa/hladnjaka i završnog vrećastog filtera klase F7 izlazi iz klima ureĊaja i ubacuje u proizvodni prostor. Grejanje se vrši toplotnom pumpom u procesu aktivne rekuperacije, a pri temperaturama ispod -7 °C, se ukljuĉuje dogrejaĉ koji toplotu dobija od kondezacijskog gasnog kotla koji je inkorporiran u sam ureĊaj na krovu. U letnjem periodu toplotna pumpa se prebacuje na reţim hlaĊenja vazduh/vazduh i obezbeĊuje zadatu temperaturu dovodnog vazduha u radni prostor. Radna temperatura u zimskom i letnjem periodu se odrţava na standardnim vrednostima +16/+26 °C. Krovni ureĊaji za kondicioniranje vazduha, poseduju i mogućnost recirkulacije vazduha, koja će se koristiti u periodu zimskog prekida proizvodnje, kada se u pogonu odrţava tremperatura iznad +5 °C, kako ne bi došlo do smrzavanja vode u cevnim instalacijama i procesnoj opremi.

Otpadne vode Otpadne vode u postrojenju za punjenje limenki nastaju tokom procesa punjenja, pasterizacije, transporta i pranja opreme. Sve otpadne vode se prihavataju u odgovarajuću tehnološku kanalizaciju i pre ispuštanja u gradsku kanalizaciju tretiraju na postrojenju za preĉišćavanje otpadnih voda. Redovna kontrola parametara rada postojećeg postrojenja za preĉišćavanje otpadnih voda se radi jednom kvartalno. Rezultati analize su dati u Prilogu.

Tabela: Bilans otpadnih voda Voda za proizvod Procesna voda Otpadna voda Naziv opreme [m3/h]; 3 bar [m3/h]; 3 bar [m3/h] 1. Punjaĉ sa dozatorom azota - 0,2 0,2 2. UreĊaj za pranje penom - 0,2 0,2 3. Tunelski pasterizator - 0,5 0,5 4. Mikser 8 0,4 0,4 Cevasti pasterizator sa bafer 5. - 0,2 0,2 tankom 6. UreĊaj za automatsko pranje- CIP - 1,2 1,2 7. Transporteri limenki - 0,4 0,4 UKUPNO: 8 3,1 3,1

Čvrst otpad Ĉvrst otpad koji se stvara na liniji za punjenje limenki se sastoji od ambalaţnog materijala – materijal za pakovanje repromaterijala. TakoĊe, ĉvrst otpad se moţe javiti od neusaglašenog repromaterijala i gotovog proizvoda. Vrste i pozicije ĉvrstog otpada:  Otpadna ambalaţa sa paleta sa praznim limenkama, folija  Otpadna ambalaţa repromaterijala na pakerici, folija

Q7-00-43/1 [ 105 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Otpadna ambalaţa repromaterijala na mašini za streĉovanje paleta, folija  Otpadna ambalaţa od poklopaca, karton  Odbaĉene prazne limenke, aluminijum  Odbaĉene napunjene limenke, aluminijum + proizvod Ĉvrst otpad sa prvih pet pozicija se sortira u kategorije:  Otpadni karton  Otpadna folija  Otpadne limenke i poklopci (aluminijum) Ĉvrst otpad sa pozicije 6 se koristi za potrebe radniĉke kuhinje, a nakon iskorišćenja proizvoda prikljuĉuje se aluminijumskom otpadu. Po sortiranju, ĉvrst otpad se presuje na balirkama i odlaţe na za to predviĊena mesta u krugu fabrike. Na osnovu ugovora sa firmama za otkup sekundarnih sirovina, vrši se uklanjanje ĉvrstog otpada po kategorijama.

Jonizujuća i nejonizujuća zračenja Pri radu pogona nema emitovanja štetnih zraĉenja, kako jonizujućih, tako i nejonizujućih.

Novi magacin gotovih proizvoda Nema produkcije otpadnih materija u vazduh, vodu ili zemljište, kao ni produkcije ĉvrstog otpada.

Novi PPOV

Emisija u vazduh Vrsta i intenzitet mirisa postrojenja za preĉišćavanje otpadnih voda zavise od mnogih faktora. Mirisi tipiĉni za postrojenja za preĉišćavanje otpadnih voda uglavnom su uzrokovani anaerobnim raspadom organskih materija koje se nalaze u otpadnoj vodi (proteinska jedinjenja, masti i dr.). U anaerobnim procesima raspadanja, mirisnih supstanci kao što su:  jedinjenja azota (amonijak, amini itd.)  sumporna jedinjenja (sumpor-vodonik, merkaptani itd.)  aldehidi, estri, nezasićene masne kiseline itd. Ukoliko one već nisu sadrţane u sirovoj kanalizaciji, one mogu nastati usled dugog protoka sa nedostatkom snabdevanja kiseonikom, malom brzinom protoka i povezanim procesima raspadanja. Planirano postrojenje za preĉišćavanje otpadnih voda, kao i postojeće postrojenje, nalazi se u neposrednoj blizini mesta sakupljanja otpadnih voda. Stoga se ne moţe pripisati povećanje trenutnih emisija mirisa iz kanalizacionih postrojenja. Rizik od širenja emisije mirisa, dodatno je minimiziran instalacijom ciljnog tretmana izduvnih gasova. Planom su predviĊene sledeće mere:

Q7-00-43/1 [ 106 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Inkapsulacija rezervoara za mešanje i egalizaciju, skladištenje mulja i odsisavanje vazduha iz flotacijske hale.

Buka Planirani sistem emituje nizak nivo buke koja se dodatno minimizira postavljanjem kućišta i pokrivanjem tehniĉke opreme.

Otpadne vode Sva koliĉina otpadnih voda koja prolazi kroz postrojenje podleţe preĉišćavanju i mora da ispuni zadate kriterijume koji se kontrolišu.

Čvrst otpad Kao produkt preĉišćavanja otpadnih voda nastaje mulj koji se nakon obrade i ispitivanja odlaţe na deponiju ili se, ako se to dokaţe ispitivanjem, moţe koristiti za poboljšanje kvaliteta obradivog zemljišta.

Jonizujuća i nejonizujuća zračenja Pri radu pogona nema emitovanja štetnih zraĉenja, kako jonizujućih, tako i nejonizujućih.

3.5 Prikaz tehnologije tretiranja otpadnih materija

Za sav otpad nastao tokom izgradnje objekta odgovoran je izvoĊaĉ radova koji je u obavezi da ukloni sav otpad sa mesta rada i potpuno rašĉisti gradilište. Ovaj otpad koji pre svega podrazumeva otpadne metale, se razdvaja po vrsti i kao takav predaje na dalji postupak.

Rauch Srbija ima izraĊen Plan upravljanja otpadom prema kojem se sve generisane koliĉine otpadnih materija uredno razdvajaju, skladište i predaju na dalji tretman ovlašćenim operaterima. Naredni podaci su preuzeti iz druge revizije Plana izraĊenog aprila 2019. godine·

Razvrstavanje otpada Prema poreklu identifikovano je prisustvo:  Komercijalnog otpada  Industrijskog otpada  Komunalnog otpada. Na osnovu uticaja na zdravlje ljudi i ţivotnu sredinu identifikovano je prisustvo:  Opasnog otpada (otpadna ulja, filteri za ulje, elektronski otpad)  Neopasnog otpada (ostaci od biljnih voćnih ostataka, papirna ambalaţa, karton, folija, drvo)  Inertnog otpada (metal) U proizvodnji postoji više vrsta ĉvrstih otpadnih materijala.  Otpad od koštunjavog voća (koštice od višnje, šljive, breskve, kajsije).  Otpad od neuslovnih plodova i stranih primesa.

Q7-00-43/1 [ 107 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Otpadni otpresak od jabuke.  Otpad od ambalaţe sirovina (karton, papir i PE kese). Ovaj otpad se sakuplja u otvorene kontejnere.  Otpad od ambalaţe za pakovanje: ~ Metalna burad od koncetrata ~ Plastiĉne vreće od koncetrata ~ Dţambo vreće od šećera ~ Termo i streĉ folija od unificiranog repromaterijala ~ PET ambalaţa u procesu proizvodnje od predformi (epruveta) ~ Aluminijumska ambalaţa u procesu proizvodnje limenki. Metalna burad privremeno se skladište na za to odreĊenom prostoru u krugu fabrike, tako da ona predstavlja povratnu ambalaţu koja se koristi za neke druge potrebe. Termo i streĉ folija od unificiranog repromaterijala, sakuplja se u blizini prese za baliranje, balira i privremeno skladišti do preuzimanja od strane ovlašćenog pravnog lica.

Otpadne materije iz proizvodnje (šećer, koncetrat), poluproizvodi i proizvodi koji doĊu u kontakt sa podom ili se na bilo koji naĉin kontaminiraju sakupljaju se u plastiĉne kante sa poklopcem, obloţene PE vrećom iznutra. Napunjene vreće se zalepe i prenose do kontejnera.

Vrste otpada čije mesto nastanka nije u proizvodnim pogonima.  Otpad nastao u sanitarnim prostorijama. Sakuplja se u plastiĉne kante sa poklopcem, obloţene i PE vrećom iznutra.  Otpad nastao u magacinima (prilikom rasipanja sirovina i sl.)  Otpad nastao u radionicama (metalni, drveni) Sakuplja se u manje kante koje se nalaze u radionicama. Za metalni otpad koji se generiše u koliĉini od oko 14 t godišnje odreĊen je jedan kontejner  Otpad nastao u kancelarijama. Sakuplja se u plastiĉne korpe obloţene kesom iznutra. Napunjene kese se zalepe i prenose do kontejnera  Korišćeni papirni ubrusi i plastiĉne ĉaše. Sakupljaju se u plastiĉne kante sa poklopcem i obloţene kesom iznutra, a locirane su pored svakog umivaonika. Napunjene vreće se zalepe i prenose do kontejnera.  Otpad nastao u procesu preĉišćavanja otpadnih voda fabrike predstavljaju: ~ Mehaniĉki odstranjene primese koje se sastoje iz krupnijih ĉestica i koje se izdvajaju u kontejner komunalnog preduzeća, i ~ Mulj.

Q7-00-43/1 [ 108 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Slika: Šematski prikaz razvrstavanja i kretanja otpada

Privremeno skladištenje otpada Otpad se privremeno odlaţe u krugu fabrike i razvrstava ušest vrsta:  Opasan otpad - otpadna kompresorska ulja: Odlaţu se u metalnu burad i privremeno skladišti u posebnom objektu u krugu fabrike. Za ovu vrstu otpada, radi se karakterizacija otpada od strane akreditovane laboratorije.  Komunalni otpad: Odlaţe se u metalne kontejnere koji su postavljeni na taĉno odreĊenom mestu na ĉvrstoj podlozi.  Papirni/kartonski otpad. Presuje se/balira i odlaţe na predviĊeno mesto.  Otpadna ambalaţa/PE vreće. Balira se i odlaţe na predviĊeno mesto.  Metalni otpad. Odlaţe se u metalne kontejnere na kojima postoji natpis i koji su postavljeni na pogodnomesto.  Otpad od biljnog tkiva (koštice od koštunjavog voća, otpresak od jabuke) – Privremeno se odlaţe u krugu fabrike do predaje drugim pravnim licima ili poljoprivrednim proizvoĊaĉima. Ovu vrstu nusproizvoda, Rauch Srbija ustupa bez naknade poljoprivrednim proizvoĊaĉima koji ih koriste kao dodatak u ishrani domaćih ţivotinja. U odreĊenim okolnostima procesa proizvodnje, ovaj nusproizvod se odlagao na komunalnim deponijama. Sve vrste otpada se na osnovu ugovora sa ovlašćenim pravnim i fiziĉkim licima povremeno transportuju radi daljeg tretmana (ponovna upotreba, reciklaţa ili drugi tretman). Za transport otpada priprema se Dokument o kretanju otpada i Dokument o kretanju opasnog otpada.

Obrada mulja i procenjene koliĉine U bazenu za ventilaciono mešanje i egalizaciju nastaju najveće koliĉine mulja putem aerobnog pretvaranja BPK5 i HPK i pripadajućim rastom biomase. Po pravilu se eliminiše oko 0,5-1 kg SM/kg HPK. Prema proraĉunu preuzetom od projektanta postrojenja oĉekivano nagomilavanje mulja je dato ispod:

Q7-00-43/1 [ 109 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

[ ] [ ] [ ]

[ ] [ ] [ ]

[ ] [ ] [ ]

[ ] [ ] [ ]

[ ] [ ] [ ]

[ ] [ ] [ ]

Pored biološkog viška mulja dodaju se još suspendovane materije koje nisu prosejane iz toka otpadnih voda. Koliĉina se ovde kreće oko 360 kg SM/d. Sadrzaj taloţnih materija u višku taloga (mulja) nakon flotacije iznosi oko 2,5 %.

[ ] [ ]

[ ]

[ ] [ ]

[ ]

Putem mašinskog presovanja mulja, koje se naknadno moţe ugraditi, moţe se dostići sadrzaj ĉvrstih materija od 4 %. Izraĉunata je sledeća teoretska koliĉina mulja.

[ ] [ ]

[ ]

[ ] [ ]

[ ]

Q7-00-43/1 [ 110 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

4. PRIKAZ GLAVNIH ALTERNATIVA KOJE SU RAZMATRANE

Nosilac projekta konstantno radi na rešavanju problema koji se javljaju u toku procesa proizvodnje, a kako je fabrika na ovoj lokaciji već dugi niz godina, to se zbog dogradnjom i zamenom pojedinih elemenata, ali i izmenom propisa, stalno pojavljuju novi problemi. Jedan od njih je bio i problem nedovoljne kapaciteta postojećeg PPOV, kao i zastarelost pojedinih elemenata sistema. S druge strane, Linija limenki je trenutno smeštena u prostoru ispod nadstrešnice što predstavlja neuslovnu lokaciju. Zatvaranjem ovog prostora i njegovom rekonstrukcijom dobija se prostor koji zadovoljava sve traţene standarde u prehrambenoj industriji (proizvodnji voćnih sokova i osveţavajućih napitaka). Analizom raspoloţivog prostora i potrebnih elemenata postrojenja došlo se do odabira najpovoljnijeg rešenja za izvoĊenje. Prilikom odabira rešenja za PPOV razmatrane su 3 varijante rešenja sa podvarijantama i to: 1. Proširenje postojeće zgrade za tretman (zahtevana visina plafona 5 m) 2. Dodatna flotacijska zgrada (30 / 35 x 7 m) 3. Mobilna flotaciona jedinica

Q7-00-43/1 [ 111 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Slika: Šematski prikaz varijante 1a

Umesto jedne flotacijske jedinice moguće su dve jedinice. Za 50 m³/h i odgovarajući priliv preporuĉuje se jedna jedinica.

Q7-00-43/1 [ 112 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Slika: Šematski prikaz varijante 1b

Potrebna je velika zapremina; ne preporuĉuje se zbog ograniĉenog prostora.

Q7-00-43/1 [ 113 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Slika: Situacioni prikaz varijante 1 - Proširenje postojeće zgrade

a) Konvencionalna flotacijska jedinica b) Flotacijska jedinica tipa Fa. Nijhuis ili Huber

Q7-00-43/1 [ 114 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Slika: Situacioni prikaz varijante 2

a) Dodatna zgrada za odvodnjavanje mulja b) Uklanjanje mulja unutar iste zgrade

Q7-00-43/1 [ 115 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Slika: Situacioni prikaz varijante 3 – Mobilna flotacijska jedinica

Q7-00-43/1 [ 116 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

5. PRIKAZ STANJA ŢIVOTNE SREDINE

5.1 Makrolokacija

Kvalitet ţivotne sredine na datom prostoru uslovljen je postojećim prirodnim karakteristikama, kao i odnosom ĉoveka prema prirodnim vrednostima tokom njihove eksploatacije. Stalnim razvojem tehnologije i procesom ubrzane urbanizacije dolazi do ugroţavanja ţivotne sredine i do narušavanja ekološkog sistema. Pod makrolokacijom predmetnog projekta podrazumeva se šire podruĉje opštine Koceljeva, kao i sva naselja u njemu. Teritorija grada Koseljeva, sa koncentrisanim stanovništvom predstavlja potencijalno ugroţen prostor. U uslovima sve intenzivnijeg naĉina rada i ţivota, odnosno zbog nagle urbanizacije ĉovekova sredina je zahvaćena procesom degradacije. Podaci o kvalitetu ţivotne sredine u opštini, odnosno gradu Koceljeva, preuzeti su iz Strategije odrţivog razvoja opštine Koceljeva 2007-2017.

Voda Pitka voda ne zadovoljava potrebne kvalitativne i kvantitativne potrebe u svim naseljima. Nepostojanje vodovoda u nekim naseljima kao i dotrajalost vodovodne instalacije, nedovoljan broj i kapacitet rezervoara za vodu, struĉna i kvalitetna hemijska obrada vode i kao i nezaštićenost vodozahvata su glavni problemi u snabdevanju pitkom vodom. Investiranjem u nove bunare opština Koceljeva će u mnogome povećati koliĉine vode neophodne za stanovništvo ali i za industriju. Kvalitet vode u kanalima i rekama nije na zadovoljavajućem nivou. Veliki deo komunalnog, opasnog i hazardnog otpada završava u kanalima i rekama. Priobalja kanala i reka su zapuštena i ne odrţavaju se uredno. NasleĊe iz prethodnog perioda donelo je velike probleme u oblasti zaštite ţivotne sredine. Neadekvatnim upravljanjem ţivotnom sredinom tokom 90-ih kao i loša ekonomska situacija u zemljii nedovoljne investicije, prouzrokovale su probleme u vodosnabdevanju, tretmanu otpadnih voda i ĉvrstog i opasnog otpada, aerozagaĊenja i zagaĊenja zemljišta i ugroţavanje prirodnih resursa i biodiverziteta. Opština Koceljeva je ipak u proteklom periodu uĉinila znaĉajne pomake na rešavanju problema dispozicije otpadnih voda kao i iz oblasti zaštite ĉovekove okoline. UraĊena je brojna tehniĉka dokumentacija koja će se u skladu sa mogućnostima i sredstvima realizovati. Pored ekonomskog aspekta u sferi zaštite ţivotne sredine koji je bitan za podizanje nivoa ekološke svesti i shvatanje suštine oĉuvanja prirodnih resursa je na prvom mestu i na tim programima treba maksimalno raditi. Za praćenje hidroloških podataka na reci Tamnava Republiĉki hidrometeorološki zavod je postavio hidrološku stanicu Koceljeva. Uvidom u javno dostupne podatke na zvaniĉnom sajtu RHMZ uviĊa se da se evidentiranje podataka periodiĉno ne vrši i to u trajanju od po više meseci.

Tabela: Izveštajna stanica „Koceljeva“ (Izvor: Republički hidrometeorološki zavod Srbije) Stanica / profil Koceljeva Reka Tamnava Sliv Kolubara Godina osnivanja 1954. Kota „0“ (m n.J.m.) 120,31 km Udaljenost od ušća 47,5 km Površina sliva 208 km2 Ispitivanje kvaliteta vode od: 1954. god

Q7-00-43/1 [ 117 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Tabela: Srednji mesečni i godišnji vodostaji reke Tamnava (Koceljeva) u zadnjih 10 godina (cm) God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII godišnji 2018. 10 20 32 14 18 18 27 15 - - - - - min. -4 0 10 -2 -4 10 10 8 - - - - - max. 52 68 84 68 66 68 64 22 - - - - - 2017. 1 27 25 15 7 -7 -15 -16 -16 -10 -5 1 1 min. 0 0 6 0 0 -14 -16 -16 -16 -16 -14 -4 -16 max. 6 112 142 95 22 0 -14 -10 -16 50 4 12 142 2016. 46 42 71 - - 14 -8 -3 -13 -11 -12 -4 - min. 18 30 30 - - -2 -18 -14 -18 -16 -16 -8 - max. 113 70 174 - - 50 42 36 -2 7 -3 6 - 2015. 174 70 93 61 28 ------23 - min. 72 48 44 32 16 ------16 - max. 270 96 276 146 62 ------50 - 2014. 67 64 67 87 117 22 18 40 48 33 86 137 66 min. 62 63 63 60 32 10 6 10 16 12 26 68 6 max. 74 65 20 260 560 54 83 120 130 128 120 174 560 2013. 68 78 94 77 70 67 62 51 48 54 61 67 66 min. 64 68 70 67 64 60 49 44 44 48 58 64 44 max. 88 137 158 104 99 73 64 60 50 68 64 70 158 2012. 70 86 78 77 81 65 56 50 48 48 53 63 65 min. 62 79 66 66 63 56 48 48 48 48 48 58 48 max. 105 121 142 118 271 76 58 58 49 48 58 84 271 2011. 81 93 95 78 81 69 63 57 51 56 58 58 70 min. 76 74 80 72 64 62 54 50 48 54 57 57 48 max. 93 138 115 95 109 121 92 68 54 59 59 59 138 2010. 96 112 102 89 87 113 78 71 73 82 80 90 89 min. 74 74 82 75 74 74 55 58 60 64 70 78 55 max. 215 219 153 115 223 370 231 148 132 145 161 202 370 2009. 74 87 103 70 63 78 70 59 54 66 73 101 75 min. 56 74 77 67 58 58 57 54 54 54 65 66 54 max. 114 124 309 79 67 203 110 83 55 98 142 254 309 Prosek 69 68 76 63 61 49 39 36 37 40 49 60 62 min. 48 51 53 49 41 35 27 27 30 31 37 44 34 max. 113 115 157 120 164 113 81 65 57 75 76 101 278

Tabela: Srednji mesečni i godišnji proticaji vode na reci Tamnava (Koceljeva) u zadnjih 10 god. (m3/s) God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII godišnji 2018. 0,478 0,958 2,28 1,20 1,29 1,27 1,60 0,085 - - - - - min. 0,081 0,143 0,884 0,556 0,514 0,884 0,027 0,017 - - - - - max. 2,53 4,90 7,03 4,90 4,66 4,90 4,42 0,189 - - - - - 2017. 0,269 1,44 1,26 0,805 0,316 0,051 0,002 0,001 0,001 0,129 0,086 0,168 0,377 min. 0,237 0,237 0,269 0,143 0,143 0,001 0,001 0,001 0,001 0,001 0,001 0,082 0,001 max. 0,371 9,14 13,6 6,71 0,793 0,143 0,004 0,001 0,001 2,38 0,222 0,433 13,6 2016. 1,59 0,993 4,66 - - 0,691 0,172 0,258 0,065 0,083 0,064 0,178 - min. 0,115 0,396 1,26 - - 0,199 0,020 0,046 0,020 0,031 0,031 0,108 - max. 8,29 2,89 20,7 - - 2,46 1,92 1,57 0,199 0,397 0,182 0,371 - 2015. - 3,03 - 2,62 0,423 ------0,277 - min. - 1,24 - 0,462 0,086 ------0,086 - max. - 5,63 - 13,2 2,22 ------1,36 - 2014. 0,244 0,106 0,166 3,30 14,3 0,231 0,300 1,44 1,620 0,875 - - - min. 0,164 0,091 0,091 0,055 0,000 0,011 0,002 0,011 0,055 0,021 - - - max. 0,322 0,120 0,455 44,2 178 1,62 4,15 8,88 10,4 10,1 - - - 2013. 0,431 1,50 3,00 1,00 0,559 0,363 0,187 0,023 0,002 0,100 0,146 0,346 0,638 min. 0,239 0,410 0,502 0,410 0,239 0,239 0,104 0,002 0,002 0,002 0,066 0,239 0,002 max. 1,92 9,19 13,4 3,75 3,13 0,653 0,239 0,104 0,005 0,410 0,239 0,502 13,4

Q7-00-43/1 [ 118 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII godišnji 2012. 0,659 1,71 1,41 1,10 2,46 0,298 0,055 0,012 0,002 0,002 0,029 0,258 0,665 min. 0,164 1,03 0,322 0,322 0,193 0,066 0,002 0,002 0,002 0,002 0,002 0,066 0,002 max. 3,88 6,37 10,1 5,86 48,5 0,816 0,066 0,066 0,002 0,002 0,066 1,41 48,5 2011. 0,527 1,23 1,27 0,410 0,580 0,231 0,123 0,050 0,008 0,027 0,038 0,036 0,378 min. 0,331 0,281 0,455 0,243 0,107 0,081 0,013 0,005 0,004 0,013 0,031 0,031 0,004 max. 1,07 5,73 2,83 1,19 2,22 3,48 1,02 0,171 0,013 0,047 0,047 0,047 5,73 2010. 2,65 4,75 2,71 1,33 1,75 6,07 1,36 0,684 0,452 1,03 0,839 1,90 2,13 min. 0,385 0,436 0,776 0,436 0,334 0,334 0,004 0,004 0,005 0,021 0,130 0,589 0,004 max. 26,7 27,9 10,0 3,83 29,2 83,8 31,7 9,02 6,22 8,45 11,7 22,7 83,8 2009. 0,711 1,32 2,45 0,074 0,023 0,697 0,194 0,034 0,007 0,101 0,234 1,81 0,638 min. 0,050 0,519 0,209 0,040 0,012 0,012 0,010 0,007 0,007 0,007 0,024 0,032 0,007 max. 3,69 5,06 47,6 0,232 0,040 14,3 1,75 0,350 0,007 0,994 4,74 28,1 47,6 Prosek 0,840 1,704 2,134 1,315 2,411 1,100 0,444 0,287 0,270 0,293 0,205 0,622 0,804 min. 0,196 0,478 0,530 0,296 0,181 0,203 0,020 0,011 0,012 0,012 0,041 0,154 0,003 max. 5,419 7,693 13,968 9,319 29,863 12,464 5,030 2,261 2,106 2,848 2,457 6,865 35,438

Tabela: Srednje mesečne i godišnje temperature vode na reci Tamnava (Koceljeva) u zadnjih 10 godina (°C) God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII godišnji 2018. 4,2 3,4 3,4 13,3 18,4 22,7 17,9 23,0 - - - - - min. 3,0 1,8 1,0 6,4 17,2 18,4 13,4 16,8 - - - - - max. 5,6 4,0 6,4 18,2 19,6 25,0 22,2 25,0 - - - - - 2017. 1,2 1,9 8,6 12,5 14,6 21,5 25,1 22,2 12,9 8,7 7,8 5,6 11,9 min. 0,2 0,4 6,0 8,0 12,0 18,4 23,0 17,8 8,8 7,6 5,6 4,4 0,2 max. 2,6 4,8 13,0 15,4 18,0 24,2 27,0 26,0 18,4 10,0 9,6 6,4 27,0 2016. 2,4 5,2 6,7 - - 21,0 22,4 19,9 18,3 - - - - min. 1,0 3,8 4,8 - - 19,4 17,8 16,2 16,8 - - - - max. 4,2 7,0 8,3 - - 24,4 25,2 23,8 19,6 - - - - 2015. 3,4 4,0 6,6 10,2 17,6 ------4,9 - min. 1,8 2,0 4,8 6,8 15,6 ------3,4 - max. 5,2 8,0 8,4 15,0 19,4 ------6,0 - 2014. - 5,3 8,6 12,1 14,6 20,2 21,5 21,7 17,6 14,1 10,4 5,1 - min. - 0,6 6,2 9,2 9,6 16,4 20,0 19,6 14,8 8,0 7,8 2,4 - max. - 8,4 12,2 14,0 20,0 23,2 23,0 23,6 19,8 17,0 12,6 7,2 - 2013. ------min. ------max. ------2012. ------min. ------max. ------2011. ------min. ------max. ------2010. ------min. ------max. ------2009. ------min. ------max. ------Prosek 2,8 4,0 6,8 12,0 16,3 21,4 21,7 21,7 16,3 11,4 9,1 5,2 11,9 min. 1,5 1,7 4,6 7,6 13,6 18,2 18,6 17,6 13,5 7,8 6,7 3,4 0,2 max. 4,4 6,4 9,7 15,7 19,3 24,2 24,4 24,6 19,3 13,5 11,1 6,5 27,0

Q7-00-43/1 [ 119 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Vazduh Merenje aerozagaĊenja u opštini Koceljeva nije evidentirano. U opštini Koceljeva od velikih aerozagaĊivaĉa izdvaja se rudnik nemetala „Zorka“ u Donjem Crniljevu, koje se manifestuje u prašini kaolinske gline i SiO2. Ovo aerozagaĊenje je sanirano stavljanjem filtera koji ove ĉestice dovodi na minimum emisija. Izvori aerozagaĊenja su i dimnjaci individualnih kotlarnica i automobilski saobraćaj. Ove navedene emisije izduvnih gasova doprinose povećanju atmosferskih koncentracija, SiO2, NOH, O3, taloţnih materija i olova. U aerozagaĊenja mogu se svrstati razni neprijatni mirisi sa deponija (smetlišta, septiĉkih jama i nefunkcionalne kanalizacije).

Upravljanje ĉvrstim komunalnim otpadom Nadleţnost odrţavanja ĉistoće u opštini Koceljeva (u varošici i seoskim naseljima), gde spada sakupljanje, odvoţenje i bezbedno odlaganje komunalnog i drugog otpada iz stambenih, poslovnih i drugih objekata, poverena je javnom preduzeću za komunalnu privredu JKP „Progres“ Koceljeva, ĉija osnovna delatnost je proizvodnja i distribucija vode za piće. Osnovni metod tretmana komunalnog otpada jeste odlaganje. Lokalna zajednica u svom razvoju pored ostalih komunalnih problema susreće se moţda sa najvećim problemom, a to je ĉvrsti komunalni otpad. Pošto ne postoji lokalni akcioni plan koji se bavi stanjem ţivotne sredine, ne postoji ni integralno upravljanje ĉvrstim komunalnim otpadom. U opštini Koceljeva komunalni otpad se deponuje na postojeću lokalnu deponiju. Nadleţnosti u oblasti upravljanja komunalnim otpadom podeljene su izmeĊu republike, pokrajine i lokalne samouprave. Upravljanje komunalnim otpadom na nivou lokalne samouprave regulisano je nizom opštinskih odluka i drugih dokumenata, ali ovim aktima nije regulisana strategija trajnijeg rešenja ovog problema. Opština Koceljeva ima 17 naseljenih mesta od kojih se organizovano sakupljanje ĉvrstog komunalnog otpada obavlja u varošici Koceljeva. Karakteristike naĉina upravljanja komunalnim otpadom u opštini Koceljeva mogu se opisati kao:  Sakupljanje otpada u netipiziranim posudama. (kontejnerima, buradima, kesama)  Transport otpada kamionom smećarem, traktorom sa prikolicom i individualno odvoţenje.  Odlaganje otpada na lokalnoj deponiji  Postojanje velikog broja divljih deponija  Ne postoji nikakva separacija otpada niti reciklaţa  Postoji problem stoĉnog groblja i postupanja sa medicinskim otpadom Ĉvrsti komunalni otpad je problem koji treba rešavati planski i dugoroĉno. Opština Koceljeva, kao i većina drugih opština, nije dugoroĉno i planski rešavala ovaj problem u prošlosti, tako da se u budućnosti moraju preduzeti neki pomaci kao što su:  sanacija postojećih deponija  regionalno povezivanje u cilju stvaranja regionalnih reciklaţnih centara  saniranje postojećih divljih deponija i organizovano sakupljanje otpada na celokupnoj teritoriji opštine.  edukacija stanovništva o savremenom upravljanju otpadom  edukacija odgovornih i drugih zaposlenih lica u komunalnim preduzećima i dr. Sakupljanje ĉvrstog komunalnog otpada u opštini Koceljeva moţe se smatrati delimiĉno i nepotpuno, uzimajući u obzir strategiju integralnog upravljanja otpadom. Razvrstavanje otpada (papir, staklo, gvoţĊe, istrošene baterije i dr.) se ne radi, sem individualnih sakupljaĉa sekundarnih sirovina. Nepostojanje sistemskog pristupa u oblasti sakupljanja komunalnog otpada, dovelo je do toga da JKP „Progres“ sakuplja komunalni otpad u urbanom delu varošice, dok se ostali komunalni otpad na podruĉju opštine Koceljeva nekontrolisano i individualno rešava.

Q7-00-43/1 [ 120 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Komunalni otpad je sada veliki problem, a ukoliko se ne donese kompleksno rešenje budućnost će biti bez razvoja i perspektive. Deponija komunalnog industrijskog otpada poĉela je da se upotrebljava 1890. Godine i njena je duţina 150 m, širina 131 m, tako da je ukupna površina 19.664 m2, a zapremina 23.500 m3. Maksimalni kapacitet deponije je 70.500 m3, preostala raspoloţiva zapremina za odlaganje od 01.01.2005. godine je 57.000 m3. Godišnje se odloţi 10.500 m3 otpada koji se sanira prekrivanjem inertnim materijalima. Od naselja deponija je udaljena 1.000 m, od reke Tamnave 100 m, izvora vodosnabdevanja 10.000 m, zdravstvenog objekta 1.500 m, i prehrambene industrije 1.000 m. Veliki problem je i odlaganje ţivotinjskog otpada, uginulih ţivotinjskih leševa i formiranje tzv. stoĉnog groblja. Delom je problem saniranje medicinskog otpada. Mada postoji inicijativa za realizaciju plana aktivnosti na uspostavljanju regionalnog sistema upravljanja otpadom sa centrom za reciklaţu. Regionalno povezivanje opština rešilo bi i definisalo opštinsku strategiju upravljanja otpadom i rešavanje sanitarne deponije. Regionalni sistem upravljanja otpadom sa centrom za reciklaţu obuhvatio bi opštine: Valjevo, Ub, Lajkovac, Ljig, Mionica, Oseĉina, Koceljeva, Vladimirci, Obrenovac, Barajevo i Lazarevac. U 2006-oj godini je završen projekat koji je realizovan u saradnji sa GTZ-om kojim su obezbeĊeni kontejneri za prikupljanje ĉvrstog komunalnog otpada a i kamion za prikupljanje smeća je posle više godina osposobljen i stavljen u funkciju. Sada se u Koceljevi komunalni otpad prikuplja na savremen naĉin i efikasno. Aktuelan je problem što korisnici u kontejnere bacaju i zaţareni pepeo što dovodi do paljenja smeća u kontejnerima, njhovog oštećivanja i nepodnošljivog smrada. Potrebno je i neophodno da se sprovede zajedniĉka akcija lokalne samouprave, JKP „Progres“ i inspekcijskih sluţbi na rešavanju ovog problema.

5.2 Mikrolokacija

Obzirom da Rauch redovno vrši merenja i ispitivanja u skladu sa Planom monitoringa, u kojem su definisane vrste, uĉestalost i kontrolne taĉke za vršenje monitoringa, ta merenja su iskorišćena za prikaz stanja ţivotne sredine na lokaciji preduzeća. Vršena su merenja: emisije iz loţišta kotlova na teĉno i gasovito gorivo, buke u ţivotnoj sredini, ispitivanje kvaliteta otpadne vode, ispitivanje kvaliteta površinske vode reke Tamnave pre i posle izliva atmosferskih voda sa podruĉja lokacije fabrike.

Emisija u vazduh Prema Planu monitoringa emisija u vazduh se u okviru Raucha prati na dva emitera (dimnjaci dva kotla) i to prilikom sagorevanja teĉnog i gasovitog goriva odvojeno. Rezultati poslednjeg ispitivanja vršenog u avgustu 2019. godine su prikazani u narednim tabelama.

Tabela: Ocenjivanje rezultata emisije Najveća vrednost rezultata GVE Za maseni ZagaĊujuća materija merenja emisije zagaĊujuće 3 Ocena rezultata 3 [mg/Nm ] protok materije (EM) [mg/Nm ] Merenje emisije u toku redovnog rada kotlova na gasno ulje ekstra lako EVRO EL Merno mesto – 1 Kotlarnica (Kotao LOOS UL-S 8000 – Srednje postojeće postrojenje za sagorevanje) CO 3,14 170 25,8 UsklaĊen sa propisima Praškaste materije / 50 / UsklaĊen sa propisima SO2 39,17 1.700 / UsklaĊen sa propisima

Q7-00-43/1 [ 121 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Najveća vrednost rezultata GVE Za maseni ZagaĊujuća materija merenja emisije zagaĊujuće 3 Ocena rezultata 3 [mg/Nm ] protok materije (EM) [mg/Nm ] Oksidi azota izraţeni 226,86 - 2.204,1 UsklaĊen sa propisima kao NO2 Merno mesto – 2 Kotlarnica (Kotao BOSCH UL-S 7000 – Srednje novo postrojenje za sagorevanje) CO 1,52 80 8,4 UsklaĊen sa propisima Praškaste materije 27,55 50 140,92 UsklaĊen sa propisima SO2 9,84 850 48,5 UsklaĊen sa propisima Oksidi azota izraţeni 160,94 350 1.007,3 UsklaĊen sa propisima kao NO2 Merenje emisije u toku redovnog rada kotlova na komprimovani prirodni gas Merno mesto – 1 Kotlarnica (Kotao LOOS UL-S 8000) CO <1,25 100 / UsklaĊen sa propisima SO2 <2,86 35 / UsklaĊen sa propisima Oksidi azota izraţeni 103,40 200 / UsklaĊen sa propisima kao NO2 Merno mesto – 2 Kotlarnica (Kotao BOSCH UL-S 7000) CO <1,25 80 / UsklaĊen sa propisima SO2 <2,86 10 / UsklaĊen sa propisima Oksidi azota izraţeni 80,99 110 / UsklaĊen sa propisima kao NO2

EM – najveća vrednost rezultata merenja emisije zagaĊujuće materije umanjena za vrednost merne nesigurnosti shodno ĉl. 31 i 32. Uredbe o merenjima emisija zagaĊujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora zagaĊivanja („Sluţbeni glasnik RS“ broj 5/16)

ZAKLJUĈAK: Srednje postrojenje za sagorevanje na gasno ulje ekstra lako EVRO EL – Kotao LOOS ULS 8000, u pogledu emisije CO i SO2 USKLAĐENO JE sa zahtevima propisanim Uredbom o graniĉnim vrednostima emisija zagaĊujućih materija u vazduh iz postrojenja za sagorevanje („Sluţbeni glasnik RS“ broj 6/16) – Prilog 2, A) Graniĉne vrednosti za srednja postojeća postrojenja za sagorevanje, Deo II, Graniĉne vrednosti emisija za teĉna goriva, pri kapacitetu rada u toku merenja. Srednje postrojenje za sagorevanje na gasno ulje ekstra lako EVRO EL – Kotao BOSCH ULS 7000, u pogledu emisije CO, SO2, azotnih oksida izraţenih kao NO2 i praškastih materija, USKLAĐENO JE sa zahtevima propisanim Uredbom o graniĉnim vrednostima emisija zagaĊujućih materija u vazduh iz postrojenja za sagorevanje („Sluţbeni glasnik RS“ broj 6/16) – Prilog 2, B) Graniĉne vrednosti za srednja nova postrojenja za sagorevanje, Deo II, Graniĉne vrednosti emisija za teĉna goriva, pri kapacitetu rada u toku merenja. Srednje postrojenje za sagorevanje na KPG (Komprimovani prirodni gas) - Kotao LOOS ULS 8000 u pogledu emisije CO, azotnih oksida izraţenih kao NO2 i SO2 USKLAĐENO JE sa zahtevima propisanim Uredbom o graniĉnim vrednostima emisija zagaĊujućih materija u vazduh iz postrojenja za sagorevanje („Sluţbeniglasnik RS“ broj 6/16), (Prilog 2, (A) Graniĉne vrednosti emisija za srednja postojeća postrojenja za sagorevanje, Deo III, Graniĉne vrednosti emisija za gasovita goriva), pri kapacitetu rada u toku merenja; Srednje postrojenje za sagorevanje na KPG (Komprimovani prirodni gas) - Kotao BOSCH ULS 7000 u pogledu emisije CO, azotnih oksida izraţenih kao NO2 i SO2 USKLAĐENO JE sa zahtevima propisanim Uredbom o graniĉnim vrednostima emisija zagaĊujućih materija u vazduh iz postrojenja za sagorevanje („Sluţbeni glasnik RS“ broj

Q7-00-43/1 [ 122 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

6/16), (Prilog 2, (B) Graniĉne vrednosti emisija za srednja nova postrojenja za sagorevanje, Deo III, Graniĉne vrednosti emisija za gasovita goriva), pri kapacitetu rada u toku merenja

Buka u životnoj sredini Kao najizraţenji izvori buke u fabrici su uoĉeni pogon sa duvaljkom za PET ambalaţu. Pogon se sastoji od: duvaljka, ABC kompresor, ĉileri za hlaĊenje, amonijaĉni kompresori sa pripadajućim rashladnim kulama. Osim njih uoĉeni su elektriĉni viljuškari koji sluţe za transport robe i sirovina. Nivo buke u ţivotnoj sredini prikazan je kroz rezultate merenja buke u ţivotnoj sredini na kompleksu fabrike (Izveštaj broj 02-475-VIII/3 od 29.08.2019. ). Merenje nivoa buke je izvršeno u 8 mernih taĉaka koje su rasporeĊene po obodu parcele vodeći raĉuna o uticaju najizraţenijih izvora buke na susedne stambene objekte.

Tabela: Rezultati merenja buke u ţivotnoj sredini Ekvivalentni nivo dB(A) Merna taĉka dnevni / veĉernji / noćni reţim izmereni nivo dodatak merodavni nivo dozvoljeni nivo dnevni 66,4 / 66 65 M1 veĉernji 65,5 / 66 noćni 65,0 / 65 55 Merodavni nivoi buke prelaze dozvoljeni nivo za zonu glavne gradske OCENA5 saobraćajnice za dan i veĉe (max. dozv. nivo 65 dBA) i za noć (max. dozv. nivo 55 dBA) dnevni 60,4 / 60 65 M2 veĉernji 58,8 / 59 noćni 57,9 / 58 55 Merodavni nivoi buke ne prelaze dozvoljeni nivo za zonu glavne OCENA gradske saobraćajnice za dan i veĉe (max. dozv. nivo 65 dBA) i prelaze dozvoljeni nivo za noć (max. dozv. nivo 55 dBA) dnevni 47,4 / 47 55 M3 veĉernji 46,9 / 47 noćni 45,2 / 45 45 Merodavni nivoi buke ne prelaze dozvoljeni nivo za zonu ĉisto OCENA stambeno podruĉje za dan i veĉe (max. dozv. nivo 55 dBA) i za noć (max. dozv. nivo 45 dBA) dnevni 59,5 / 60 55 M4 veĉernji 59,4 / 59 noćni 59,2 / 59 45 Merodavni nivoi buke prelaze dozvoljeni nivo za zonu ĉisto stambeno OCENA podruĉje za dan i veĉe (max. dozv. nivo 55 dBA) i za noć (max. dozv. nivo 45 dBA) dnevni 49,1 / 49 55 M5 veĉernji 48,4 / 48 noćni 45,3 / 45 45 Merodavni nivoi buke ne prelaze dozvoljeni nivo za zonu ĉisto OCENA stambeno podruĉje za dan i veĉe (max. dozv. nivo 55 dBA) i za noć (max. dozv. nivo 45 dBA) dnevni 41,3 / 41 55 M6 veĉernji 41,0 / 41 noćni 41,0 / 41 45

5 Prema Uredbi o indikatorima buke, graničnim vrednostima, metodama za ocenjivanje indikatora buke, uznemiravanja i štetnih efekata buke u ţivotnoj sredini („Sl.glasnik RS“ br. 75/10)

Q7-00-43/1 [ 123 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Ekvivalentni nivo dB(A) Merna taĉka dnevni / veĉernji / noćni reţim izmereni nivo dodatak merodavni nivo dozvoljeni nivo Merodavni nivoi buke ne prelaze dozvoljeni nivo za zonu ĉisto OCENA stambeno podruĉje za dan i veĉe (max. dozv. nivo 55 dBA) i za noć (max. dozv. nivo 45 dBA) dnevni 44,2 / 44 55 M7 veĉernji 44,1 / 44 noćni 41,4 / 41 45 Merodavni nivoi buke ne prelaze dozvoljeni nivo za zonu ĉisto OCENA stambeno podruĉje za dan i veĉe (max. dozv. nivo 55 dBA) i za noć (max. dozv. nivo 45 dBA) dnevni 49,7 / 50 55 M8 veĉernji 49,4 / 49 noćni 45,0 / 45 45 Merodavni nivoi buke ne prelaze dozvoljeni nivo za zonu ĉisto OCENA stambeno podruĉje za dan i veĉe (max. dozv. nivo 55 dBA) i za noć (max. dozv. nivo 45 dBA)

Slika: Poloţaj mernih mesta

* crveno su uokvirena merna mesta na kojima izmereni nivo buke prelazi dozvoljene granice u jednom ili više merenja

Površinske vode U sklopu redovnog monitoringa vrši se ispitivanje kvaliteta površinskih voda reke Tamnave i to 50 m pre i 50 m posle ispusta atmosferske kanalizacije sa lokacije fabrike. Rezultati ispitivanja su preuzeti iz Izveštaja o ispitivanju površinskih voda koja je radio Zavod za javno zdravlje Šabac i njihov uporedni prikaz je dat u narednoj tabeli.

Q7-00-43/1 [ 124 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Tabela: Uporedni prokaz rezultata ispitivanja kvaliteta vode reke Tamnave, pre i posle ispusta atmosferskih otpadnih voda iz kruga fabrike Rauch Izmerena vrednost GV za klasu vode R.br. Parametar 50 m pre 50 m posle I II III IV V ispusta ispusta 1. Datum i vreme uzorkovanja 26.06.2019. 08:20-09:00 - - - - - 2. Temperatura vazduha [°C] 27 27 - - - - - 3. Temperatura vode [°C] 21 21 - - - - - slabo slabo 4. Boja - - - - - primetna primetna 5. Miris bez bez - - - - - Vidljive plivajuće otpadne slabo 6. Bez - - - - - materije primetne <6,5 ili 7. pH vrednost 7,5 8,0 6,5-8,5 6,5-8,5 6,5-8,5 6,5-8,5 >8,5 Elektroprovodljivost na 20°C 8. 478 485 <1.000 1.000 1.500 3.000 >3.000 [S/cm] Rastvoreni kiseonik (O ) 9. 2 8,43 4,82 8,5 7 5 4 <4 [mgO2/l] Hemijska potrošnja kiseonika 10. 5,0 13 10 15 30 125 >125 (HPK) [mgO2/l] Petodnevna biološka potrošnja 11. 2,9 4,6 1,5 5 7 25 >25 kiseonika (BPK5) [mgO2/l] 12. Suspendovane materije [mg/l] 22 23 25 25 25 25 >25 13. Suvi ostatak filtrirane vode [mg/] 335 339 - - - - - 14. Mutnoća [NTU] 7,21 8,14 - - - - - 15. Zasićenost O2 u % [%] 100 57,5 70-90 50-70 30-50 10-30 <10 16. Amonijum jon (NH4) [mgN/l] 0,25 0,30 0,05 0,1 0,6 1,5 >1,5 17. Nitrat (NO3) kao N [mgN/l] 0,9 1,6 1,5 3 6 15 >15 18. Nitrit (NO2) kao N [mgN/l] 0,04 0,03 0,01 0,03 0,12 0,3 >0,3 19. GvoţĊe (Fe) [g/l] 100 120 200 500 1.000 2.000 >2.000 20. Sulfidi [mg/l] 0,01 0,01 - - - - - 21. Ortofosfati kao P [mg/l P/l] 0,13 0,03 - - 0,2 0,5 >0,5 22. Deter dţenti (anjonski) [g/l] 162 198 100 200 300 500 >500

ZAKLJUĈAK: Na osnovu struĉnog razmatranja i izveštaja laboratorije, ispitivani uzorak povede iz reke Tamnava uzet 50 m pre ispusta atmosferske otpadne vode, JE USAGLAŠEN sa vaţeĉim propisima Izveštaju. Na osnovu struĉnog razmatranja i izveštaja laboratorije, ispitivani uzorak povede iz reke Tamnava uzet 50 m posle ispusta atmosferske otpadne vode, JE USAGLAŠEN sa vaţeĉim propisima Izveštaju.

Q7-00-43/1 [ 125 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

6. OPIS MOGUĆIH ZNAĈAJNIJIH UTICAJA PROJEKTA NA ŢIVOTNU SREDINU

6.1 Za vreme izvoĊenja radova

Izgradnja planiranog projekta moţe potrajati nekoliko meseci, što znaĉi da će u to vreme biti organizovano gradilište. To podrazumeva radove na uklanjanju postojeće opreme, graĊevinske radove, ugradnju nove opreme, njeno ispitivanje i konaĉno puštanje u rad, kao i rašĉićavanje radnog prostora i zbrinjavanje otpada. Ovi radovi mogu izazvati pogonsku buku, emisiju prašine i povećano saobraćajno opterećenje. Sve ove aktivnosti prati odvoţenje i dovoţenje materijala i otpreme. Transport se obavlja kamionskim prevozom koji će koristiti postojeću saobraćajnicu kao prilaz gradilištu. Kod izgradnje koristi se graĊevinska mehanizacija i oprema (skele, oplate, mešalice i sliĉno) što ne moţe imati veći uticaj na okolinu.

Uticaj na stanovništvo Izgradnja planiranog objekta i izvoĊenje radova odvija se na lokaciji koja se nalazi unutar fabriĉkog kompleksa Rauch-a, a od najbliţih stambenih objekata je zaklonjena postojećim objektima u kompleksu. Najbliţi stambeni objekti nalaze se uz ogradu kompleksa sa zapadne, severne i istoĉne strane ali su odvojeni od zone radova.

Uticaj na biljni i životinjski svet Na podruĉju projekta nema posebno vrednih primeraka biljnog i ţivotinjskog sveta kojem bi izgradnja objekata smetala. Postojeće zelenilo je van zone izvoĊenja radova.

Uticaj na zemljište i vode Prostor u zoni izvoĊenja radova na rekonstrukciji postojeće nadstrešnice je u potpunosti zastrt i nema direktnog kontakta sa zemljištem izuzev u fazi iskopa temelja. To mahom vaţi i za zonu izvoĊenja radova na izgradnji novog PPOV. IzvoĊenje radova moţe imati uticaj na zemljište u sluĉaju ispuštanja teĉnih otpadnih materija na nezaštićeno zemljište ĉime bi te materije mogle dospeti i u podzemne vode, a njihovim ispuštanjem u atmosfersku kanalizaciju moglo bi doći do zagaĊenja recipijenta reke Tamnave. Ispuštanje ovih materija na zemljište i/ili atmosfersku kanalizaciju moţe biti samo posledica ljudskog nemara zbog ĉega je potrebno upozoriti i edukovati radnike na gradilištu da je izlivanje bilo kakvih štetnih teĉnosti najstroţe zabranjeno. Ukoliko takvih izlivanja nema ne oĉekuje se bilo kakav štetni uticaj na zemljište i/ili vode za vreme izvoĊenja graĊevinskih radova. Radnici na gradilištu mogu koristiti mobilne sanitarne ureĊaje koje osigurava izvoĊaĉ radova, ili postojeći sanitarni ĉvor u postojećem objektu što sve zavisi od dogovora koji postignu investitor i izvoĊaĉ radova.

Q7-00-43/1 [ 126 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Uticaj na vazduh Za vreme izvoĊenja graĊevinskih radova uticaj na vazduh će postojati od rada graĊevinske mehanizacije i transportnih sredstava – kamiona, mešalica za beton (miksera), rovokopaĉa i utovarivaĉa. Sve ove radne mašine imaju dizelske motore ĉijim radom nastaju izduvni gasovi sa sadrţajem azotnih oksida, sumpor dioksida i suspendovanih ĉestica. Osim toga radna mehanizacija izaziva i pojavu prašine koja se, posebno u sušnom periodu, raznosi po okolnom terenu zavisno od vazdušnih strujanja. MeĊutim, svi ovi uticaji na vazduh su neizbeţni i nije ih moguće ograniĉiti, ali su od manjeg znaĉaja jer se radovi obavljaju u odreĊenom vremenskom trajanju i nakon završetka radova tih uticaja neće biti.

Uticaj buke Za izgradnju planiranih objekata koristiće se graĊevinska mehanizacija koja radom svojih pogonskih motora izaziva buku u okolini. To su uglavnom kamioni za prevoz tereta. MeĊutim, ta buka je privremenog trajanja i ograniĉenog dometa tako da se ne oĉekuje da će ometati stanovnike u susedstvu. Rad noću se ne oĉekuje.

Uticaj na kulturno istorijska dobra U bliţoj okolini nema nepokretnih kulturnih dobara, pa ni bilo kakvog uticaja na njih.

Uticaj na pejzaž Planirani projekat se izvodi u okviru postojećeg fabriĉkog kompleksa, ne izlazi iz njegovih gabarita, tako da nema uticaj na pejzaţ

Uticaj na organizaciju prostora i saobraćaj Tokom izvoĊenja radova na prilaznoj – internoj saobraćajnici moţe doći do ometanja i zakrĉenja saobraćaja. Uticaj je kratkotrajan i ograniĉen na fabriĉki kompleks.

6.2 Za vreme redovnog rada projekta

Opis obuhvata kvalitativni i kvantitativni prikaz mogućih promena u ţivotnoj sredini za vreme redovnog rada, kao i procenu da li su promene privremenog ili trajnog karaktera. Mogući uticaji projekta na ţivotnu sredinu biće posmatrani kroz procenu vrste i koliĉine otpadaka, zagaĊenja vazduha, zemljišta i vode, emitovanja buke, vibracija, toplote i svih vrsta zraĉenja.

Uticaj na vazduh Pod pojmom zagaĊenja vazduha podrazumeva se emisija zagaĊujućih materija u okolnu atmosferu, koje nošene vetrom mogu ugroziti ljudsko zdravlje, naneti štetu ţivotinjama, biljkama i drugim prirodnim vredostima. Mogući izvori zagaĊenja su:  emisija gasova produkata sagorevanja iz mobilnih izvora zagaĊivanja vazduha sagorevanjem goriva motorima trasportnih sredstava;

Q7-00-43/1 [ 127 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 emisija gasova produkata sagorevanja iz stacionarnih izvora zagaĊivanja vazduha sagorevanjem goriva kotlarnici fabrike;  emisija neprijatnih mirisa iz postrojenja za preĉišćavanje otpadnih voda Emisija iz stacionarnih izvora sagorevanja (kotlarnice) se redovno kontroliše i to kako pri sagorevanju gasovitog goriva, tako i pri sagorevanju teĉnog goriva. Svi izmereni rezultati pokazuju da je emisija zagaĊujućih materija u dozvoljenim granicama. Kada je reĉ o zagaĊenju od izduvnih gasova motornih vozila, ono je stalno prisutno u meri koja je proporcionalna intenzitetu saobraćaja unutar kompleksa fabrike, kao i na prilaznim putevima kompleksu. Uopšteno govoreći, okolina prilaznih puteva je ugroţena od produkata sagorevanja goriva u motornim vozilima obzirom da su vozila na ulicama, u proseku, u dosta lošem stanju. Koncentracije polutanata su proporcionalne intenzitetu saobraćaja, a njene vrednosti, na i u blizini lokacije mogu biti povećane zbog zaustavljanja i kretanja vozila iz mesta. Vrsta i intenzitet mirisa postrojenja za preĉišćavanje otpadnih voda zavise od mnogih faktora. Mirisi tipiĉni za PPOV uglavnom su uzrokovani anaerobnim procesima raspadanja, kao što su:  jedinjenja azota (amonijak, amini itd.)  sumporna jedinjenja (sumpor vodonik, merkaptani itd.)  aldehidi, estri, nezasićene masne kiseline itd. Ukoliko nisu sadrţana u sirovoj otpadnoj vodi, ova jedinjenja mogu nastati usled dugog protoka sa nedostatkom snabdevanja kiseonikom, malom brzinom protoka i povezanim procesima raspadanja. Novoplanirano PPOV, kao i postojeće, se nalazi u neposrednoj blizini mesta sakupljanja otpadnih voda. Stoga se ne moţe pripisati povećanje trenutnih emisija neprijatnih mirisa iz kanalizacionog postrojenja. Rizik od širenja neprijatnih mirisa dodatno je minimiziran instalacijom ciljnog tretmana izduvnih gasova. PredviĊene su sledece mere:  Inkapsulacija rezervoara za mešanje i egalizaciju,  Skladištenje mulja i odsisavanje vazduha iz flotacijske hale. Imajući u vidu vrstu delatnosti, tehnološki proces i lokaciju objekta, kao i neposredno okruţenje, moţe se konstatovati da realizacijom planiranih objekata neće biti ugroţen postojeći kvalitet vazduha na ovoj lokaciji.

Uticaj na zemljište Izgradnja novoplaniranog postrojenja za preradu otpadnih voda, kao i drugih objekata u okviru postojećeg fabriĉkog kompleksa, je u potpunosti zatvoreni proces bez bilo kakvih ispuštanja na tlo tako da ne postoji uticaj na zemljište osim u fazi izgradnje kada se grade temelji objekata. Tada je moguće zagaĊenje tla ispuštanjem štetnih i opasnih teĉnosti, meĊutim, najĉešće je tada u pitanju ljudski faktor. Izborom pouzdanog izvoĊaĉa radova koji brine o urednom odrţavanju gradilišta do zagaĊenja zemljišta ne bi trebalo doći.

Uticaj na vode U postojećem stanju kanalizacije Raucha tehnološke i sanitarne otpadne vode odlaze na postojeće PPOV, a nakon toga u sistem gradske kanalizacije koja se izliva u krajnji recipijent reku Tamnavu bez prethodne obrade obzirom da odgovarajući preĉistaĉ na gradskom nivou još nije izgraĊen. Kako se izgradnjom novog proizvodnog objekta povećava ukupna koliĉina otpadnih voda u fabrici, pristupilo se rekonstrukciji i proširenju kapaciteta postojećeg postrojenja i izgradnji novog koje će moći da zadovolji rastuće potrebe fabrike. Sa izgradnjom

Q7-00-43/1 [ 128 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3 novog postrojenja kvalitet preĉišćenih voda bi trebao biti još bolji, a samim tim ukupno zagaĊenje manje. Uslovno ĉiste atmosferske vode se do sada, kao i u buduće, ispuštaju direktno u recipijent reku Tamnavu pri ĉemu se kvalitet vode u reci redovno kontroliše pre i posle fabriĉkog ispusta. Dosadašnje analize nisu pokazale pogoršanje kvaliteta vode u reci.

Uticaj buke i vibracija Buka predstavlja „nevidljivo“ zagaĊenje atmosfere. Pod bukom podrazumevamo svaki zvuk, koji deluje na ĉoveka neprijatno, uznemiravajuće i štetno. Industrijski objekti i postrojenja, u kojima nisu preduzete sve mere zaštite za spreĉavanje emisije buke i vibracije, predstavljaju zagaĊivaĉe, a sama buka i vibracija iznad dozvoljenih nivoa predstavljaju vid zagaĊenja ţivotne sredine. Prema štetnosti buka se deli u tri stepena:  Buka prvog stepena inteziteta 30-60 dB, ometa intelektualni rad i koncentraciju,  Buka drugog stepena štetnosti je inteziteta 60-85 dB, javlja se u radnoj i ţivotnoj sredini industrijskih objekata. Ona deluje štetno na centralni nervni sistem,  Buka trećeg stepena prelazi granicu 85 dB, i kada nastupi iznenada dolazi do naglog grĉenja krvnih sudova i povećanja krvnog pritiska. Buka ovog stepena oštećuje centralni nervni sistem, kardiovaskularni sistem i ĉulo sluha. U našim tehniĉkim propisima najviši nivo buke u ţivotnoj sredini za radno podruĉje ograniĉava se na vrednost 70 dB(A). Graniĉne vrednosti indikatora buke na otvorenom prostoru, definisane su u Prilogu 2. Uredbe o indikatorima buke, graniĉnim vrednostima, metodama za ocenjivanje indikatora buke, uznemiravanja i štetnih efekata buke u ţivotnoj sredini („Sluţbeni glasnik RS“ broj 75/10), Tabela 1. Graniĉne vrednosti se odnose na ukupnu buku koja potiĉe od svih izvora buke na granici posmatrane lokacije.

Tabela: Dozvoljeni nivoi spoljašnje buke Najviši nivoi spoljne buke Zona Namena prostora Leq, u dB(A) Dan Noć Podruĉja za odmor i rekreaciju, bolniĉke zone i 1 50 40 oporavilišta, kulturno-istorijski lokaliteti, veliki parkovi Turistiĉka podruĉja, mala i seoska naselja, kampovi i 2 50 40 školske zone 3 Ĉisto stambena podruĉja 55 45 Poslovno-stambena podruĉja, trgovaĉko-stambena 4 60 50 podruĉja i deĉja igrališta Gradski centar, zanatska, trgovaĉka, administrativno- 5 upravna zona sa stanovima, zone duţ autoputeva, 65 55 magistralnih i gradskih saobraćajnica (na granici ove zone ne sme Industrijska skladišna i servisna podruĉja i transportni 6 prelaziti dozvoljene nivoe u terminali bez stambenih zgrada zoni sa kojom se graniĉi)

Obilaskom kompleksa kao najizrazitiji izvori buke, uoĉeni su amonijaĉni kompresori i Pogon sa duvaljkom za PET ambalaţu. Ovaj pogon se sastoji od: duvaljke, ABC kompresora, ĉilera za hlaĊenje ABC kompesora, ĉilera za hlaĊenje dna kalupa na duvaljci i ventilatora za

Q7-00-43/1 [ 129 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3 ventilaciju prostorije sa duvaljkom. Pošto je proces automatizovan, paljenje i gašenje ĉilera zavisi od temperature u sistemu. Prilikom merenja niva buke u ţivotnoj sredini radili su svi navedeni ureĊaji, s tim da je radila samo polovina ĉilera za hlaĊenje ABC kompresora (desna strana). Rezultati ovih merenja, koji su prikazani su u okviru poglavlja 5.5. Prikaz stanja ţivotne sredine – Mikrolokacija – Buka u ţivotnoj sredini, pokazuje da ona na pojedinim mernim mestima prelazi dozvoljene nivoe. To su merna mesta koja se nalaze u blizini pomenutih izvora (MM-1, MM-2 i MM-4). Kao najproblematiĉnije izdvaja se MM-1 koje se nalazi u blizini Pogona duvaljki za PET, na mestu gde postoji stambeni objekat sa druge strane granice kompleksa. Prekoraĉenje dozvoljenog nivoa buke na MM-2 i MM-4 je manje problematiĉno obzirom da su stambeni objekti dovoljno udaljeni. Da bi se buka na ovim mernim mestima svela u dozvoljene granice potrebno je primeniti korektivne mere u vidu podizanja akustiĉnih barijera prema stambenim objektima ili zatvaranja ureĊaja koji su izvor buke. Objekat nove proizvodnje i novog skladišta nisu znaĉajni izvori buke. Planirani sistem u novom PPOV emituje nizak nivo buke. Nivo buke koju produkuju pumpe i oprema se dodatno minimizira pokrivanjem tehniĉke opreme i kućištem. Na predmetnoj lokaciji nema izvora vibracija niti štetnih zraĉenja kako jonizujućih tako ni nejonizujućih. Tokom rada ovog objekta neće biti emitovana štetna zraĉenja, kako jonizujuća tako ni nejonizujuća. Merenje buke u ţivotnoj sredini moţe da vrši ovlašćena struĉna organizacija ako ispunjava propisane uslove za merenje buke u skladu sa zakonom.

Uticaj na stanovništvo U toku redovnog rada projekat nema emisije nedozvoljenih koncentracija štetnih i otrovnih materija koje bi ugrozile zdravlje okolnog stanovništva. Organ sluha je veoma neţan, te dejstvo zvuka velikog intenziteta moţe da ga privremeno ili trajno ošteti. S obzirom na jaĉinu zvuka i duţinu izloţenosti buci, razlikujemo akutnu i hroniĉnu akustiĉku traumu. Hroniĉna akustiĉka trauma je posledica dugotrajnog dejstva buke na ĉulo sluha i pogaĊa pre svega radnike. Tokom duţeg vremena, jaki zvuĉni talasi i vibracije koje ih prate dovode do poremećaja ishrane i metaboliĉkih procesa u Cortijevim ćelijama, kao i degenerativnih promena u organu sluha. Stepen oštećenja zavisi od nekoliko elemenata:  intenziteta buke (kritiĉna jaĉina buke je 90 dB),  frekvencije buke (preko 2.000 Hz),  kontinuiteta buke (veće je oštećenje sluha pri diskontinuitetu, nego pri kontinuitetu),  trajanja buke. Simptomi nastaju postepeno, u vidu obostranog zujanja u ušima i oslabljenog sluha. Pravog leĉenja nema i najvaţnija je prevencija u vidu kolektivnih (odvajanje od buke promenom radnog mesta i modernizacijom tehnološkog procesa) i individualnih mera (upotreba liĉnih zaštitnih sredstava, kao što su antifoni, štitnici za uši, specijalne kacige, rad sa prekidima i ĉešćim odmorima).

Uticaj na biljni i životinjski svet Na samoj lokaciji nema biljnog i ţivotinjskog sveta, pa ni bilo kakvog uticaja na njih.

Q7-00-43/1 [ 130 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Uticaj na klimatske uslove Redovan rad Projekta nema uticaj na klimatske uslove.

Jonizujuća i nejonizujuća zračenja U toku rada predmetnog Projekta nema jonizujućih zraĉenja, pa tako ni njihovog negativnog uticaja.

Prekogranični uticaj Redovan rad Projekta nema uticaja van drţave Srbije.

6.3 Po prestanku rada projekta

Dugogodišnjim radom fabrike neminovno je da dolazi do zastarevanja pojedinih delova opreme i njihovog prestanka rada. U takvim sluĉajevima, objekat koji prestaje sa radom se ili renovira i privodi novoj nameni ili se u celini demontira, a njegovi delovi, u zavisnosti od vrste materijala i prethodne namene, ponovo koriste ili odlaze u otpad na reciklaţu (npr. staro gvoţĊe). Primer za to je upravo ovaj projekat koji predstavlja uklanjanje jednog dela objekata i izgradnju novih uz osavremenjivanje opreme i tehnološkog procesa. Tom prilikom dolazi do razvoja buke usled demontaţe, seĉenja i uklanjanja opreme koja više nije u funkciji, kao i vozila koja vrše transport demontiranih elemenata.

Q7-00-43/1 [ 131 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

7. PROCENA UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU U SLUĈAJU UDESA

Prikaz opasnih materija, njihovih koliĉina i karakteristika Detaljnije osobine svih opasnih materija su navedene u okviru poglavlja 3.3 – Osobine materija u procesu, a kompletni bezbednosni listovi su dati u prilozima. Pri radu amonijaĉnog rashladnog sistema se koristi amonijak zbog svojih dobrih osobina kao rashladnog medija. Ovaj deo fabriĉkog kompleksa ne podleţe bilo kakvim izmenama. Za proizvodnju toplotne energije u kotlarnici koriste se:  prirodni zemni gas, kao osnovno gorivo, koji se kao komprimovan (CNG) donosi i skladišti u posebnim baterijama boca pod visokim pritiskom, tzv. trejlerima;  tečni naftni gas (TNG) koji se skladišti u postojećem podzemnom rezervoaru, koji se do izgradnje sistema sa CNG-om koristio kao osnovno gorivo, a sada predstavlja vid rezervnog snabdevanja; i  lako lož ulje, koje se koristi kao alternativno gorivo za sluĉaj nemogućnosti nabavke prethodne dve vrste goriva, a koje se skladišti u postojeća tri nadzemna rezervoara sa zajedniĉkom betonskom tankvanom. U postojećim proizvodnim objektima, kao i u novom, u svrhu pranja i odrţavanja proizvodnih linija i skladišnih rezervoara koriste se hemijska sredstva za industrijsko pranje i ĉišćenje koja se baziraju na razliĉitim koncetracijama baza, kiselina i hlornih jedinjenja, koji obuhvataju:  natrijum hidroksid,  hlorovodoniĉnu kiselinu,  sirćetnu i persirćetnu kiselinu,  natrijum hlorit i natrijum hipohlorit. Sem toga u proizvodnji se koristi i azot koji sam po sebi nije opasna materija ali obzirom da se skladišti u posudi pod pritiskom, u odreĊenim situacijama moţe dovesti do eksplozije. U postojećem kao i u novoplaniranom PPOV kao dodaci za neutralizaciju koriste se takoĊe rastvori baza i kiselina, a za pospešivanje koagulacije i flokulacije dodaju se polimeri koji nemaju izraţene karakteristike opasnih materija.

Identifikacija opasnosti Zbog fiziĉko hemijskih karakteristika opasnih materija na lokaciji „Rauch Serbia“, postoji mogućnost udesa, poţara i eksplozija i toksiĉnog delovanja materija koje se razvijaju u poţaru. Kao potencijalni uzroci za eventualne udesne situacije, mogu se pretpostaviti sledeći faktori:  Ljudski faktor: ~ nepravilno rukovanje opremom i ureĊajima, ~ nepridrţavanje propisanih procedura uputstava za rad, zaštitu na radu i zaštitu od poţara, ~ neredovno odrţavanje opreme i ureĊaja, ~ nemaran odnos prema radu, ~ neznanje;  Mehaniĉki kvarovi: ~ na mašinama i ureĊajima,

Q7-00-43/1 [ 132 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

~ na elektroinstalaciji;  Elementame nepogode (zemljotresi, poplave, nevreme i sl);  Eventualne sabotaţe, ratne situacije i teroristiĉke aktivnosti. Opasnosti kojima mogu biti izloţeni zaposleni u fabrici i stanovništvo u bliţoj okolini su:  opasnost od hemijskog udesa usled manipulacije opasnim materijama,  opasnost od poţara i eksplozije. Stalni zadatak zaposlenih je da se prilikom svakodnevnog rada, primenom zaštitnih mera, mogućnost akcidenta svede na najmanju moguću meru.

Opasnost od hemijskog udesa. Isparenja eventualno izlivene materije mogu izazvati zagaĊenje okolnog vazĊuha, odnosno intoksikaciju radnika i šire okoline. U takvom sluĉaju neophodno je primeniti sve propisane zaštitne mere navedene u bezbednosnim listovima istih (dati u prilogu).

Opasnost od požara i eksplozije Izvor opasnosti definiše se kao mesto koje sadrţi ili iz njega izlaze zapaljive ili na drugi naĉin opasne materije. Izvori opasnosti mogu biti trajni, primarni i sekundarni. Trajni izvori opasnosti su izvori koji trajno sadrţe ili ispuštaju zapaljivu materiju ili eksplozivnu smešu u okolni prostor. Od trajnih izvora u okviru kompleksa „Rauch Serbia”, prisutni su zatvoreni sudovi i rezervoari. Primarni izvori opasnosti su izvori koji povremeno, pri normalnom radu, sadrţe ili ispuštaju zapaljive materije u okolni prostor:  prikljuĉni elementi sa pretakalištem,  zaptivke pumpi, kod kojih se moţe oĉekivati gubitak zapaljive materije,  sigurnosni ventili izvan zatvorenog prostora, regulacioni ventili i ventili. Sekundami izvori su izvori koji u sluĉaju kvara na postrojenju ili pogrešno voĊenog tehnološkog procesa, ispuštaju zapaljivi fluid u okolni prostor (kontrolna mesta, vodovi, ventili sa kojima se ne rukuje ĉesto i mesta kod kojih se ne oĉekuje ispuštanje zapaljivih fluida u normalnom radu). Većina akcidentnih situacija poţara na ureĊajima i mašinama moţe se svrstati u kategoriju poĉetnih, koje radnici obuĉeni iz oblasti zaštite od poţara mogu savladati bez većih posledica. Osnovni uzroci poţara i eksplozija u kompaniji „Rauch Serbia” bi mogli biti posledica neispravnosti ili kvara na instalacijama prirodnog gasa, koji se koristi kao glavni energent. Ovi ureĊaji sami po sebi predstavljaju rizik zbog povišenih temperatura i pritisaka u toku rada.

Prikaz mogućeg razvoja dogaĊaja Na osnovu identifikovanih lokacija potencijalnih opasnosti prezentirani su razvoji mogućih dogaĊaja i posledica onih kritlĉnih mesta na kojima je procenjena povećana verovatnoća nastanka udesa. Rezultati predstavljaju prikaz mogućeg razvoja dogaĊaja koji obuhvata sagledavanje mogućeg obima udesa i posledica po ţivot i zdravlje ljudi, materijalna dobra i ţivotnu sredinu. Prilikom odreĊivanja kritiĉnih mesta prevashodno se vodilo raĉuna o koliĉini i vrsti opasne materije. U obzir se nisu uzimali cevovodi i dr. koji u sebi sadrţe ili transportuju manje koliĉine i stoga nisu opasni po ţivotnu sredinu. I pored sigume i efikasne zaštite u tehnološkom procesu i struĉnosti u samom procesu proizvodnje, mora se pretpostaviti mogućnost nastanka akcidenata većeg ili manjeg obima.

Q7-00-43/1 [ 133 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Kompieks je dobro obezbeĊen pristupnim putem, što u sluĉaju poţara omogućava nesmetan prilaz vatrogasnim interventnim vozilima, kao i hidrantskom mreţom koja je projektovana prema uslovima nadleţnog odeljenja uprave za vanredne situacije. Nivo koncentracije zagaĊujućih materija u dimnom oblaku koji nastaje kao posledica sagorevanja, zavisiće od vremenskih uslova. Pri neutralnim i nestabilnim stratifikacijama atmosfere, najveća koncentracija će bitit pri tlu u relativnoj blizini objekta koji gori i to do rastojanja od 20 njegovih visina, dok se ĉestice iz oblaka dima vremenom taloţe i padaju na okolni prostor uzrokujući izvesno zagaĊenje prostora. ZagaĊujuće materije nastale udesom deluju štetno na ljudski organizam, pre svega na respiratorni trakt. Duţim boravkom u zagaĊenoj atmosferi moguća je pojava nekih sistemskih oboljenja, alergija, astme, trovanja itd. MeĊutim, obzirom da je ovako udesno zagaĊenje vazduha relativno kratkotrajno, predviĊa se da neće doći do nastanka nekih teţih posledica. Kod ljudi neposredno prisutnih na mestu akcidenta moţe doći do ozbiljnijih povreda zbog mehaniĉkog ozleĊivanja, opekotina veće površine koţe i teţeg stepena, gušenja usled udisanja otrovnih gasova, kontakta sa provodnicima, sve sa mogućim smrtnim ishodom. U sluĉaju akcidenta ovog tipa dolazi do oslobaĊanja velike koliĉine energije u atmosferu u vidu toplote. Ovo povećava unutrašnje toplotno opterećenje. Svi ovi uticaji su kratkotrajni, pa nemaju duţi efekat na stanje ţivotne sredine. ZagaĊujuće materije deluju štetno na floru i faunu, kao i na ljudski organizam. Toksiĉno delovanje na biljke vezano je za razlaganje hlorofila i poremećaj asimilacije. Osim toga, taloţenje ĉaĊi i prašine na lisnimp ovršinama ometa proces fotoslnteze.

Izabrani scenariji udesa OdreĊivanjem mogućeg nivoa udesa i njegovom analizom dolazi se do mogućeg obima udesa i posledica po ţivot i zdravlje ljudi i ţivotnu sreĊinu. Modeliranje efekata obuhvata izraĉunavanje efekata oslobaĊanja opasnih materija, njihovog sagorevanja i eksplozjje. Za predviĊanje ponašanja osloboĊene opasne materije korišćeni su programi ALOHA 5.3 u okviru programskog paketa CAMEO i ARCHIE. Prikazani scenariji su preuzeti iz Plana zaštite od udesa na koji je nadleţno Ministarstvo dalu svoju saglasnost.

1) Požar i eksplozija unutar rezervoara sa lakim lož uljem (naftom) U kompanlji „Rauch Serbija” nalaze se dva rezervoara od 258 tona i jedan rezervoar koji je ispraţnjen i nije u funkciji. Rezervoari se nalaze u betonskoj tankvani koja je projektovana da primi i zadrţi prosutu opasnu materiju. Mesto Koliĉina Vreme Moguć nivo Vrsta akcidenta Vrsta materije akcidenta materije reagovanja udesa Rezervoar za Poţar unutar Gasno ulje ekstra 258 t 8-15 s Prvi nivo naftu rezervoara lako EVRO EL Izraĉunavanje opasnog / bezbednog rastojanja pri eksploziji rezervoara sa 258 t lake nafte metodom na osnovu TNT-ekvivalenta je 10. Posledica dejstva na ljude i objekte udarnog talasa pri nastanku „vatrene” lopte po pucanju rezervoara sa 258 t prikazana je u tabeli:

Teška oštećenja Srednja oštećenja Laka oštećenja Sigurna zona [m] [m] [m] [m] 36 48 100 117

Q7-00-43/1 [ 134 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

2) Izlivanje lakog lož ulja (nafte) iz auto cisteme prilikom punjenja rezervoara Mesto Koliĉina Vreme Moguć nivo Vrsta akcidenta Vrsta materije akcidenta materije reagovanja udesa Gasno ulje ekstra Pretakalište Isticanje nafte 258 t 8-15 s Prvi nivo lako EVRO EL Ukoliko doĊe do manjeg izlivanja, prosuta teĉnost bi se zadrţala u namenski izgraĊenim betonskim tankvanama koje bi prihvatile prosutu opasnu materiju ne dozvoljavajući da prodre u zemljište ili u kišnu kanalizaciju. Ako doĊe do izlivanja velike koliĉine, postoji opasnost da se prosuta teĉnost prelije preko betonskih tankvana i da opasna materija dospe u reku Tamnavu.

3) Oštećenje rezervoara i isticanje amonijaka Amonijak jako nadraţuje disajne organe. Reakcije organizma zavise od koncentracije. Zavisno od osetljivosti, mirisom se moţe osetiti pri koncentracijl od 1-50 ppm. Kod 20-25 ppm oseća se neugodnost zbog iritacije. Pet minuta pri 130 ppm uzrokuje peĉenje sluzokoţe nosa i gornjih disajnih puteva. Kratkotrajna izloţenost atmosferi koja sadrţi 5.000 ppm amonijaka moţe uzrokovati smrt gušenjem usled nakupljanja teĉnosti u plućima. Teĉni amonijak u dodiru sa koţom izaziva promrzline i teške hemijske opekotine. Gas koncentracije oko 130 ppm nadraţuje oĉi i izaziva suzenje već nakon 5 minuta. Ponovljena ili dugotrajna izloţenost izaziva hroniĉne nadraţaje oĉiju, sluznice nosa i gornjih disajnih puteva. Nakon nekoliko nedelja moţe se razviti navika na pare amonijaka (do 70 ppm), Opasnost od poţara:  Stepen zapaljivosti: 1  Temperatura zapaljenja: 651 °C  Granice eksplozivnosti: 16-25 vol.%  Amonijak je slabo zapaljiv gas. Moţe se zapaliti u dodiru sa plamenom.

Mesto Koliĉina Vreme Moguć nivo Vrsta akcidenta Vrsta materije akcidenta materije reagovanja udesa Rezervoar Isticanje 10 t Amonijak 5-10 s Prvi nivo amonijaka amonijaka

Modelovanjem ponašanja osloboĊenih opasnih materija korišćenjem programa ALOHA za izlivanje amonijaka, dobijeni su sledeći rezultati rasprostiranja toksiĉnih isparenja. Povrediva zona, zavisno od primenjenog modela, moţe imati oblik kruga, iseĉka kruga, elipse, perjanice i dr

Povrediva zona 6 Zona rasprostiranja [m] Koncentracija [ppm] Vreme trajanja [min] (AEGL )

6 AEG procenjuju koncentracije kod kojih će većina ljudi, uključujući osetljive osobe poput starih, bolesnih ili vrlo mladih ljudi, početi da oseća efekte po zdravlje ako budu izloţeni opasnoj hemikaliji tokom odreĎenog vremena (trajanja). Za odreĎeno trajanje izlaganja, hemikalija moţe imati do tri AEG vrednosti, od kojih svaka odgovara odreĎenom nivou uticaja na zdravlje:

Q7-00-43/1 [ 135 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

AEGL-3 108 1.100 60 AEGL-2 408 160 60 AEGL-1 1.200 30 60

4) Oštećenje rezervoara i isticanje TNG-a Mesto Koliĉina Vreme Moguć nivo Vrsta akcidenta Vrsta materije akcidenta materije reagovanja udesa Rezervoar za Isticanje Teĉni naftni gas 25,53 t 5-10 s Prvi nivo TNG TNG-a (smeša propan-butan)

Eventualno naglo oslobaĊanje kompletne koliĉine TNG-a iz skladišnog ukopanog rezervoara, dovelo bi praktiĉno do njegovog trenutnog isparavanja i fomiranja oblaka gasa uz turbuilntno mešanje sa vazduhom. Kako je skladišni rezervoar ukopan, ova mogućnost je samo teorijska, a moguća je samo u sluĉaju jakog zemljotresa koje bi dovelo do pucanja rezervoara.

5) Pucanje suda pod pritiskom, oslobaĎanje tečnosti, gasova i para Mesto Koliĉina Vreme Moguć nivo Vrsta akcidenta Vrsta materije akcidenta materije reagovanja udesa Metan Rezervoar za Pucanje zida 25,53 t (komprimovani 8 s Prvi nivo CNG (trejler) suda prirodni gas)

6) Požar pri isticanju prirodnog gasa i eksplozija oblaka pare Efekti eksplozije prirodnog gasa kao goriva sa opasnijim posledicama samodetonacije u sluĉaju havarije u energani u zatvorenom prostoru, bi bili:  Primarni uzrok – ukoliko se izuzme eventualni uĉinak eksplozivnog sredstva u sluĉaju diverzije, neposredno u objektu centra eksplozije eventualno prisutni radnici zahvaćeni udarnim talasom bili bi izloţeni riziĉnom dejstvu nadpritiska od Δp = 5- 10 bar, što bi, usled jako velike brzine širenja udarnog talasa, za posledicu moglo imati teške povrede sa mogućim smrtnim ishodom.  Sekundarni uzrok – kako se model scenarija predviĊa u kotlamici koja se nalazi u graĊevinskom objektu i u dometu kritiĉnog dejstva udamog talasa, dovelo bi do posledica havarisanja i rušenja objekta usled kritiĉnog nadpritiska. U sluĉaju naglog oslobaĊanja CNG-a, usled havarije na rezervoaru zapremine 10 m3. CNG se oslobaĊa kao dvofazna mešavina gasa i aerosola (isticanje u dva agregatna stanja). U najgorem mogućem sluĉaju – eksplozija parnog oblaka tzv. BLAST efekat:

AEGL-3 je koncentracija supstance u vazduhu (izraţena u ppm ili mg/m3) iznad koje se predviĎa da bi opšta populacija, uključujući podloţne jedinke, mogla da doţivi efekte na zdravlje opasno po ţivot ili smrt; AEGL-2 je koncentracija supstance u vazduhu (izraţena u ppm ili mg/m3) iznad koje se predviĎa da bi opšta populacija, uključujući osetljive pojedince, mogla da doţivi nepovratne ili druge ozbiljne, dugotrajne štetne uticaje na zdravlje ili oslabljenu sposobnost da pobegne; AEGL-1 je koncentracija supstance u vazduhu (izraţena u ppm ili mg/m3) iznad koje se predviĎa da bi opšta populacija, uključujući osetljive pojedince, mogla da oseti značajnu nelagodnost, iritaciju ili odreĎene asimptomatske neosetljive efekte. MeĎutim, efekti nisu onesposobljavajući, prolazni su i reverzibilni po prestanku izlaganja. Sva tri nivoa razvijena su za pet perioda izlaganja: 10 minuta, 30 minuta, 60 minuta, 4 sata i 8 sati.

Q7-00-43/1 [ 136 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 u sluĉaju paljenja osloboĊenog parnog oblaka CNG-a preĉnik vatrene lopte moţe biti do 88 m  vreme trajanja vatrene lopte je 7 s  razorni udarni talas eksplozije bi izazvao rušenje i teţe oštećenje objekata do udaljenosti 315 m  smrtne posledice na nezaštićenom otvorenom prostoru do udaljenosti 204 m  teške povrede kao posledica udamog talasa do udaljenosti 288 m  toplotna radijacija bi se osetila na 459 m  koncentracije trenutno opasne po zdravlje se u najgorem sluĉaju mogu oĉekivati na udaljenosti do 1.800 m.

Mesto Koliĉina Vreme Moguć nivo Vrsta akcidenta Vrsta materije akcidenta materije reagovanja udesa Metan Rezervoar za Isticanje gasa 8,4 t (komprimovani 8-15 s Prvi nivo CNG (trejler) prirodni gas) Posledice dejstva toplotnog zraĉenja pri nastanku vatrene lopte prikazane su u narednoj tabeli:

Polupreĉnik Vreme trajanja Polupreĉnik Masa Objekat vatrene lopte vatrene lopte Stepen stradanja zone [t] [m] [s] [m] Letalan ishod 217 Rezervoar za 8,4 48 7 Opekotine II stepena 306 CNG (trejler) Opekotine I stepena 478

Eksplozija para tečnosti u stanju ključanja – BLEVE (Boiling liquid/expanding vapor explosion) Teĉnost zatvorena u sudu pod pritiskom koga greje vatra / poţar sa spoljne strane, dolazido nagle ekspanzije teĉnosti usled prelaska u gasovitu fazu. Istovremeni rast unutrašnjeg pritiska i smanjenje ĉvrstine zidova suda usled zagrevanja izaziva katastrofalno pucanje zidova suda sa oslobaĊanjem sadrţaja. Ako je u sudu bila zapaljiva teĉnost, ona se pali u kontaktu sa spoljnom vatrom, plamen se ubrazava, a šteta multiplicira. U okviru Rauch Serbia u sudovima pod pritiskom se nalaze teĉni naftni gas (TNG), komprimovani prirodni gas (CNG) i azot.  TNG je u podzemnom rezervoaru tako da u ovom sluĉaju ne moţe doći do ove vrste eksplozije;  CNG se nalazi u baterijama posuda pod pritiskom (trejleri) smeštenim iznad zemlje i u sluĉaju nastanka poţara koji bi ih zahvatio postoji opasnost od pucanja sudova i trenutnog paljenja sadţaja (eksplozije);  Azot je nezapaljivi gas tako da u sluĉaju zahvatanja vatrom rezervoara moţe doći do njegovog pucanja ali ne i do paljenja njegovog sadrţaja. Ova vrsta hemijskog akcidenta podrazumeva razaranje na temperaturama iznad temperature kljuĉanja teĉnosti na atmosferskom pritisku. Ovi uslovi mogu se steći u sluĉaju diverzije kada bi se posude sa opasnom materijom, naroĉito one pod pritiskom, našle izloţene visokim temperaturama, odnosno zahvaćene plamenom.

Q7-00-43/1 [ 137 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Udesi kod potresa ili elementame nepogode razornme snage Posledice ovakvih udesa se ne mogu pouzdano odrediti, jer udes ne bi bio lokalnog karaktera. Uništenje bi pratilo i celu okolinu fabrike i moţe da utiĉe na reku Tamnavu. Ako ĊoĊe do uništenja celog ili samo jednog dela kompleksa kompanije, a vodovi kanalizacije ostanu neoštećeni, izlivene opasne materije bi dospele u kanalizaciju i ureĊaj za preĉišćavanje otpadnih voda. U siuĉaju da doĊe do uništenja ili oštećenja kanalizacije, došlo bi do izliva sadrţaja na trasi prvog oštećenja od fabrike i opasna materija moţe da dospe do zemljišta, podzemnih voda ili reke Tamnave. U sluĉaju da doĊe do oštećenja ili zaĉepljenja glavnog voda kanaiizacije, tada bi se sadrţaj vratio i kontaminirao ceo fabriĉki krug. ZagaĊenje bi delimiĉno ostalo u fabriĉkom krugu jer je plato fabriĉkog kruga na višoj nadmorskoj visini. Ako bi došlo do ovoga, izazvano aerozagadenje bi bilo sliĉno kao i kod aerozagaĊenja usled poţara velikih razmera.

Mere prevencije i pripravnosti

Preventivne mere koje se preduzimaju u cilju otklanjanja uslova koji pogoduju nastanku akcidentnih situacija

Mere predviĎene ili realizovane prostornim planiranjem, projektovanjem i izgradnjom kompleksa Rauch Serbia ima sve upotrebne dozvole za objekte i instalacije na lokaciji. U cilju unapreĊenja bezbednosti i zaštite ţivotne sredine, realizovane su sledeće aktivnosti:  Tehnološko poboljšanje procesa i izbor onih tehnologija koje manje zagaĊuju ţivotnu sredinu. Juna 2013. godine, u cilju zaštite ţivotne sredine i smanjenja rizika od akcidentnih situacija, uveden je prirodni gas CNG kao osnovni energent. Ugradnjom instalacije za prirodni gas za potrebe proizvodnje prestala je potreba za korišćenje mazuta i teĉnog naftnog gasa TNG koji su zadrţani samo kao rezerva.  IzgraĊene su saobraćajnice i platoi za redovnu komunikaciju i manipulaciju, kao i ureĊene površine na otvorenom prostoru.  Kompleks je ograĊen zaštitnom ogradom.  Merno regulaciona stanica za prirodni gas je izgraĊena, odnosno locirana u fabriĉkom krugu ĉime je umnogome smanjen rizik od mogućih akcidentnih situacija izazvanih dejstvom lica van ograde nosioca projekta.

U cilju otklanjanja uslova i pojava koje pogoduju nastanku akcidentnih situacija, potrebno je preduzimati sledeće preventivne mere u pojedinim delovima kompleksa:

Instalacije prirodnog gasa CNG  Poslove kontrole, ispitivanja i odrţavanja gasnih ureĊaja, postrojenja gasovoda i unutrašnjih gasnih instalacija obavljati redovno, kvalitetno i na bezbedan naĉin, radi eliminisanja uslova i pojava koji pogoduju nastanku dogaĊaja. O izvršenim poslovima kontrole, ispitivanja i odrţavanja voditi odgovarajuće evidencije;  Pri izvršavanju poslova nadzora i kontrole posebnu paţnju posvetiti ispitivanjima na nepropusnost, odnosno prisustvo prirodnog gasa oko merno-regulacione stanice, sekcijskih gasnih slavina i gasnih rampi u objektu kotlamice;

Q7-00-43/1 [ 138 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Odmah prekinuti korišćenje gasa ukoliko se osnovano posumnja u ispravnost ili ukoliko se utvrde nepravilnosti na gasnim ureĊajima i instalacijama takvog obima da postoji neposredna opasnost po ţivot ljudi i imovinu;  U sluĉaju oštećenja gasnih ureĊaja i instalacija bez odlaganja preduzeti mere zaštite i prekida dovoda gasa u ugroţeni prostor, odnosno objekat, i o tome obavestiti distributera, odnosno preduzeće sa kojim je sklopljen ugovor o odrţavanju gasnih ureĊaja, postrojenja gasovoda i unutrašnjih gasnih instalacija;  U tom cilju radnike koji rukuju gasnim ureĊajima i postrojenjima, radnike na odrţavanju i radnike obezbeĊenja detaljno upoznati sa izvedenim stanjem gasnih ureĊaja i instalacija, kao i poloţajem sekcijskih gasnih slavina, odnosno mogućnostima prekida dovoda gasa do ugroţenog prostora ili objekta;  Radnike preduzeća kojem su povereni poslovi odrţavanja i kontrole unutrašnjih gasnih instalacija upoznati sa stanjem razvoda gasa i potrošaĉima, kao i sa merama zaštite od poţara i eksplozija kojih se moraju pridrţavati prilikom boravka i rada u objektima i na kompleksu;  Na ogradu oko merno-regulacione stanice postaviti sledeće oznake upozorenja i zabrane: ~ „OPASNOST – GASOVOD VISOKI PRITISAK“, ~ „OPASNOST OD POŢARA I EKSPLOZIJE“ ~ „ZABRANJEN PRISTUP NEZAPOSLENIMA“, ~ „ZABRANJENO PUŠENJE, UPOTREBA OTVORENOG PLAMENA I ALATA KOJI VARNIČI“,  Prostore unutar i oko ograde merno-regulacione stanice odrţavati uredno, a travu i korov redovno kositi i uklanjati.

Proizvodnja soka i magacin gotovih proizvoda  Tehnološki proces proizvodnje soka voditi uz permanentno praćenje stanja i funkcionisanja kompletnog sistema, kao i uz poštovanje utvrĊenih parametara i reţima rada pri manipulaciji i postupanju sa opasnim materijama;  Posebnu paţnju posvetiti redovnoj kontroli svih ureĊaja, opreme i instalacija u pogonu;  Redovno kontrolisati ispravnost elektriĉnih ureĊaja i opreme, a o neispravnostima odmah obavestiti odgovome radnike na odrţavanju;  Zabranjeno je korišćenje dodatnih i improvizovanih termo-elektriĉnih i drugh grejnih aparata i ureĊaja u radnim prostorijama, kao i provizorno postavljenih elektriĉnih vodova;  Izuzetno, u kancelarijama, zajedniĉkim prostorijama za radnike i sl., a pod uslovima koje pismeno odredi operativni organizator za protivpoţamu zaštitu, mogu se koristiti odreĊeni dodatni termo-elektriĉni aparati i ureĊaji;  Svi termo-elektriĉni i drugi aparati i ureĊaji, nakon korišćenja i pri napuštanju radnih prostorija, obavezno se moraju iškljuĉiti. Obaveza iskljuĉivanja sa elektriĉnog napona, nakon korišćenja, odnosi se i na sve nepotrebne elektriĉne aparate i ureĊaje;  Priruĉnu radionicu izmestiti iz proizvodnog pogona ili je od ostalog dela objekta odvojiti konstruktivnim elementima otpomim prema poţaru (predviĊeno u sklopu objekta nove proizvodnje);  Redovnom i kvalitetnom izvršavanju poslova odrţavanja i popravki posvetiti posebnu paţnju, radi eliminisanja uslova koji pogoduju nastanku poţara;  Radove na odrţavanju poveravati struĉnim radnicima, uz preduzimanje odgovarajućih preventivnih mera zaštite od poţara;

Q7-00-43/1 [ 139 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Radove sa otvorenom vatrom, ureĊajima sa usijanim površinama i aparatima za zavarivanje, rezanje i lemljenje u proizvodnom pogonu treba izbegavati kad god je to moguće, a izuzetno se mogu obavljati tek pošto se prethodno pribavi odobrenje od strane operativnog organizatora protivpoţame zaštite, preduzmu utvrĊene mere zaštite od poţara i obezbede sredstva za gašenje poţara;  Koliĉinu ambalaţe za pakovanje soka i paleta u pogonu ograniĉiti na neophodne za potrebe jedne smene;  Upakovan sok redovno iznositi iz pogona, u namensko skladište;  Sok se skladišti i njime se rukuje u prostorijama koje moraju biti ĉiste i suve, sa prirodnom ventilacijom i zaštićene od poţara i u kojima sok ne sme doći u dodir sa atmosferskim padavinama, toplotom i materijama sa kojima moţe burno reagovati.  Pod skladišta mora biti suv, tvrd, negoriv i gladak, tako da se moţe lako ĉistiti;  U proizvodnom pogonu i na skladištima sirovina zabranjeno je pušenje, upotreba otvorenog plamena i sredstava za paljenje, kao i ulazak nezaposlenim licima i skladištenje materija koje mogu izazvati eksploziju;  O merama zabrane postaviti odgovarajuće oznake upozorenja;  Transportna i manipulativna vozila koja ulaze u skladišne prostorije moraju biti opremljena prenosnim aparatom za gašenje poţara;  U skladištu je zabranjeno dolivanje maziva i goriva u vozila, kao i punjenje i rukovanje akumulatorima;  Prolazi i slobodan prostor u skladištima moraju biti uvek ĉisti i na njima se ne sme ništa skladištiti;  Putevi za evakuaciju iz skladišta prema bezbednom prostoru moraju biti neprekidni, ravni, sa što manje krivina, uvek slobodni i nezakrĉeni;  Uskladištavanje soka je zabranjeno ispred razvodnih ormana elektriĉne struje i prekidaĉa, aparata za gašenje poţara i hidranata, kao i naspram svih ulaza u objekte, kojim se onemogućava nesmetani pristup, odnosno njihovo korišćenje;  Visina napakovanog soka u privremenom skladištu ograniĉena je karakteristikama mehanizacije, a širina sloga ne sme biti veća od 6,2 m;  Oko svakog sloga mora postojati prolaz najmanje širine 1 m, odnosno toliki da je moguć pristup vozila za odvoţenje paleta u sluĉaju poţara ili druge potrebe;  Sok se troši ili iznosi istim redom kako je i pristizao u privremeno skladište;  Upakovan sok se moţe stavljati na palete, pod usiovom da su one ispravne, ĉiste i nezauljene, dok se prazne drvene palete moraju drţati izvan privremenog skladišta;  Transportne trake moraju imati automatsko iskljuĉivanje pogona u sluĉaju preopterećenja;  Šuplje osovine i valjci kod transportne opreme moraju biti izvedeni tako da u njih ne moţe ući sok, a pokretni delovi transportne opreme i ureĊaja redovno se ĉiste i odrţavaju u ispravnom stanju;  Ulja i masti na svim ureĊajima menjaju se izvan skladišta ili u praznom i ĉistom skladištu, a zamašćeni delovi ureĊaja moraju se dobro oĉistiti;  Radovi u vezi sa odrţavanjem skladišta pri kojima se razvija plamen ili toplota (zavarivanje, rezanje, brušenje, lemljenje i dr.) izvode se u praznom i ĉistom skladištu i kada su ureĊaji i oprema u njemu oĉišćeni;  Izuzetno, ovi radovi se mogu obavljati, pod uslovom da se preduzmu sigurnosne i protivpoţarne mere;  Mesto na kome su izvoĊeni radovi mora biti pod nadzorom vatrogasne straţe još 10 sati posle završetka radova;  Metalne posude, cevi, kućišta i drugi ureĊaji u skladištu moraju se detaljno oĉistiti pre popravke pri kojoj se razvija plamen ili toplota;

Q7-00-43/1 [ 140 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Sve radne prostorije u objektima urediti i iz njih ukloniti nepotreban i otpadni materijal. Po završetku rada, otpadni materijal, izneti iz radnih prostorija i odloţiti na odreĊeno mesto;  Otpadni materijal redovno iznositi sa kompleksa.

Kotlarnica  Vršiti stalan nadzor nad funkcionisanjem ugraĊenih ureĊaja, opreme i instalacija u toku rada kotlovskog postrojenja, a poslove nadzora poveriti odgovarajućim struĉnim radnicima;  Periodiĉne preglede i ispitivanja kotlovskog postrojenja vršiti po uputstvu proizvoĊaĉa i u skladu sa tehniĉkim propisima;  Gasnu loţišnu instalaciju kod kotla na prirodni gas, u fazi eksploatacije moţe nadgledati samo lice sa proverenom osposobljenošću za rad na konkretnoj opremi i instalaciji i to prema Uputstvu o rukovanju i odrţavanju;  Uputstvo o rukovanju i odrţavanju gasne kotlamice mora se postaviti na vidno mesto u kotlamici;  Sastavni deo Uputstva o rukovanju i odrţavanju gasne kotlamice ĉini Uputstvo o rukovanju gasnom loţišnom instalacijom;  U kotlamicu zabraniti ulaz nezaposlenim licima, drţanje predmeta koje povećavaju opasnost od poţara ili eksplozije, a postaviti sledeća, jasno uoĉljiva upozorenja i oznake; ~ „KOTLARNICA – NEZAPOSLENIMA ULAZ ZABRANJEN“ i ~ „IZLAZ“;  Obeleţiti gasne slavine, osigurati ih od neovlašćene upotrebe, a manipulaciju poveriti samo struĉno osposobljenim radnicima;  Nakon korišćenja kotlovskog postrojenja iskljuĉiti, a prekinuti i dovod gasa, zatvaranjem odgovarajućih gasnih slavina, i  Ukloniti sav nepotreban materijail i opremu, a prostor urediti i odrţavati uredno.

Transformatorska stanica  Redovno vršiti periodiĉna ispitivanja i kontrolu transformatora i druge opreme u transformatorskim stanicama, a o izvršenim ispitivanjima voditi odgovarajuće evidencije;  Radove na odrţavanju i manipulaciju u visokonaponskim i niskonaponskim blokovima transformatorskih stanica poveriti odgovarajućim struĉnim radnicima, a radove na ispitivanjima odgovarajućoj struĉnoj organizaciji;  Zabraniti ulaz u transformatorske stanice svim licima, izuzev radnicima na odrţavanju i kontroli, a prostorije stanica odrţavati uredno;  Saobraćajnice za prilaz transformatorskim stanicama, kao i prostore oko stanica osposobiti za nesmetan prilaz,  Trajno zabraniti uskladištavanje bilo kakvog materijala ili opreme;  U transformatorskim stanicama obezbediti odgovarajuću ispravnu opremu za gašenje poĉetnih poţara.

Održavanje komunikacionih puteva Pristupne saobraćajnice poseduju sve karakteristike koje zadovoljavaju sve zahteve Pravilnika o tehniĉkim normativima za pristupne puteve, okretnice i ureĊene platoe za vatrogasna vozila u blizini objekta povećanog rizika od poţara.

Q7-00-43/1 [ 141 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Komunikacioni putevi i prilazi objektima, postrojenjima i pogonima redovno se odrţavaju i omogućavaju nesmetan prilaz objektima u kompleksu. Putevi su asfaltirani i povezani sa magistralnim putem Šabac-Valjevo. Planom zaštite od poţara pored definisanja procedura u sluĉaju izvora opasnosti od trajnih, primarnih, sekundarnih i višestrukih, definišu i nameću obavezu radnicima iz obezbeĊenja, da sve interne puteve obilaze i da isti u svakom momentu budu prohodni za eventualne intervencije u sluĉaju nastanka akcedentnih situacija.

Izbor tehnologije i opreme Na kompleksu fabrike izgraĊen je sistem za preradu otpadnih voda ĉija zamena i proširenje se planira ovim projektom. Postrojenje se nalazi preko puta magacina gotovih proizvoda. Tehnološke otpadne vode nastaju pri pranju proizvodnih linija, podova proizvodnih pogona i od pranja sveţeg voća. Posebnom kanalizacijom se vode do ureĊaja za mehaniĉko-hemijski tretman. Atmosferske vode se sa parking postora usmeravaju ka dva separatora za izdvajanje masti i ulja kapaciteta 30 l/s, posle ĉega se mešaju sa nezagaĊenom vodom kompleksa i zajedno ispuštaju preko uraĊenog ispusta u reku Tamnavu. Šematski prikazi tehnoloških postupaka potvrĊuju da primenjene tehnologije obezbeĊuju bezbednost u radu. Minimalno prosipanje sirovina i gotovih proizvoda, kao i otpadne vode prilikom pranja proizvodne opteme, se tretiraju u postrojenju za preradu otpadnih voda. IzgraĊene su saobraćajnice i platoi za redovnu komunikaciju i manipulaciju, kao i ureĊene površine na otvorenom prostoru, a kompleks je ograĊen zaštitnom ogradom.

Tehnološka disciplina Svi radnici koji rukuju instalacijom prirodnog gasa prošli su obuku struĉnog osposobljavanja za bezbedan i zdrav rad sa naglaskom na moguĉe akcidente koji mogu da se pojave tokom eksploatacije. Jedan od bitnih, ako ne i najvaţnijih, ĉinilaca spreĉavanja akcidentnih situacija je odrţavanje radne discipline, a pogotovo ozbiljnosti u radu i pridrţavanja svih mera propisanih u uputstvima proizvoĊaĉa opasnih materija (bezbednosne liste date u prilogu) koje se odnose i za sluĉajeve pri nehotiĉnom oslobaĊanju i prilikom odstranjivanja opasnih materija iz ţivotne srcdine. U aktuelnom vremenu, pošto su instalacije mazutnog postrojenja i TNG stavljene van funkcije, posebna paţnja posvećuje se instalaciji prirodnog gasa CNG kao i trafo stanici sa kojom treba posebno paţljivo rukovati. U cilju otklanjanja uslova i pojava koje pogoduju nastanku akcidentnih situacija preduzimaju se sledeće preventivne mere.  tehnološki proces se vodi automatski uz permanentno praćenje stanja i funkcionisanja kompletnog sistema, kao i uz poštovanje utvrĊenih parametara i reţima rada pri manipulaciji i postupanju sa opasnim materijama;  posebna paţnja posvećuje se redovnoj kontroli svih ureĊaja, opreme i instalacija u pogonu;  redovno se kontroliše ispravnost elektriĉnih ureĊaja i opreme, a o neispravnostima se odmah obavestavaju odgovorni radnici na odrţavanju;  zabranjeno je korišćenje dodatnih i improvizovanih termo-elektriĉnih i drugih grejnih aparata i ureĊaja u radnim prostorijama, kao i provizorno postavijenih elektriĉnih vodova;

Q7-00-43/1 [ 142 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 izuzetno u kancelarijama, zajedniĉkim prostorijama za radnike i sl. a pod uslovima koje pismeno odredi operativni organizator za protivpoţarnu zaštitu, mogu se koristiti odreĊeni dodatni termo-elektriĉni aparati i ureĊaji;  svi termo-elektriĉni i drugi aparati i ureĊaji, nakon korišćenja i pri napuštanju radnih prostorija, obavezno se moraju iskljuĉiti. Obaveza iskljuĉivanja sa elektriĉnog napona, nakon korišćenja, odnosi se i na sve nepotrebne aparate i ureĊaje;  redovnom i kvalitetom izvoĊenju poslova odrţavanja i popravki posvećuje se posebna paţnja;  radi eliminisanja uslova uslova koji pogoduju nastanku poţara, radovi na odrţavanju poveravaju se struĉnim radnicima, uz preduzimanje odgovarajućih preventivnih mera zaštite od poţara;  radovi varenja, brušenja, rezanja, seĉenja i lemljenja obavljaju se tek pošto se prethodno pribavi odobrenje od strane sluţbe za protivpoţarnu zaštitu, preduzmu odgovarajuće mere i obezbede sreĊstva za gašenje poţara.

Sistem bezbednosti U kompaniji „Rauch Serbia“ je aktivno 24-ĉasovno deţurstvo sluţbe za fiziĉko tehniĉko obezbeĊenje. Pored zakonom odreĊene kontrole rada (koji vrše nadleţne institucije), redovno se vrši provera efekata rada postojanja i sistema za automatsku dojavu poţara. Svaki uoĉeni nedostatak se zapisniĉki konstatuje o ĉemu se obaveštavaju koordinator udesa, zamenik koordinatora i po potrebi direktor kompanije „Rauch Serbia“. Struĉne sluţbe, vrše sva merenja koja mogu biti uzrok akcidenta u fabrici. Svi emiteri su u granicama Pravilnika o graniĉnim vrednostima merenja emisije, naĉinu i rokovima merenja i evidentiranja podataka. Svi rezultati merenja se nalaze u okviru maksimalnih dozvoljenih vrednosti za odreĊenu vrstu štetnosti, što pokazuje da delatnost koja se odvija na predmetnoj lokaciji nema nedozvoljen negativni uticaj na ţivotnu sredinu. Automatski ureĊaj za kontrolu i signalizaciju eksplozivnih i toksiĉnih gasova i para (pre svega prirodnog gasa i amonijaka) omogućava neprekidnu kontrolu i zaštitu otvorenih i zatvorenih prostora od povećanih koncentracija opasnih materija. Sistem se sastoji iz detektora gasova koji se postavljaju na mestima na kojima moţe doći do nekontrolisanog isticanja zemnog gasa i amonijaka i centralnog ureĊaja koji obezbeĊuje neprekidnu kontrolu koncentracije gasa od 0-100 % donje eksplozivne granice. U sluĉaju pojave povećane koncentracije eksplozivnih para na mestitna detekcije ureĊaj daje pravovremene signale opasnosti (zvuĉno-svetlosne signale upozorenja, alarma i kvara). Istovremeno omogućen je prenos informacije o pojavi signala upozorenja i alarma na daljinu. Elektronski sistem za signalizaciju poţara ispunjava tri iunkcije i to:  detektuje poţar – preko automatskih javljaĉa dima,  prenosi informaciju o poţaru i  upravlja dodatnim ureĊajima (iskljuĉenje elektriĉne energije, i dr.). U svim proizvodnim pogonima i magacinima, gde je zaposlen veći broj radnika, uspostavljen je sistem za uzbunjivanje, povezan sa centralnim sistemom za aktiviranje, javljanje i uzbunjivanje u fabrici. Ĉitav sistem detekcije, automatskih i ruĉnih javljaĉa, odnosno uzbunjivanje, obezbeĊuje se sa stalnim izvorom elektriĉne energije. Sistem za aktiviranje i javljanje o nastalom poţaru i drugoj nesreći je posebno projektovan i odobren od strane nadleţnog organa i odrţava se u ispravnom stanju. Redovne kontrole sistema za dojavu poţara obavljaju se dva puta u toku godine.

Q7-00-43/1 [ 143 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Osposobljavanje i opremanje ljudskih kapaciteta za reagovanje u slučaju udesa Svake godine organizuju se predavanja sa proverom znanja za sve zaposlene, iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Obuka zaposlenih sa proverom znanja iz oblasti zaštite od poţara izvršena je za sve zaposlene. Provera znanja zaposlenih obavlja se svake treće godine putem testova. Obuka radnika iz oblasti zaštite od poţara se vrši prema Programu obuke radnika iz oblasti zaštite od poţara na koji je pribavljena saglasnost MUP-a. Zaposleni su upoznati sa:  Osnovnim elementima iz dokumenta Plan zaštite od poţara;  Osnovnim elementima iz dokumenta Plan zaštite od udesa;  Karakteristikama opasnih materija u proizvodnji;  Principima zaštite od štetnih dejstava materije;  Postupanjem zaposlenih u sluĉaju udesa;  Planom odgovora na udes;  Planom evakuacije;  Ulogom svake ekipe i pojedinca.

Mere koje su predviĎene dokumentacijom za reagovanje u slučaju udesa  Osposobljeni su zaposleni za rad sa opasnim materijama i instalacijama (svojstva, naĉin rukovanja, opasnosti, prva pomoć, zaštita na radu, zaštita od poţara, zaštita okoline).  Osposobljavanje je obavljeno ozbiljno i temeljno i ponavlja se u predviĊenim vremenskim intervalima.  Vrši se redovno ispitivanje opreme u tehnološkom postupku, skladištenju i prevozu.  Istaknuta su radna uputstva na mestu rada. Vodi se briga o njihovom odrţavanju i vidljivosti, te dostupnosti korisnicima. Vrši se njihovo poboljšanje novim saznanjima do kojih se došlo kroz praksu ili nauĉnim otkrićima.  Istaknuta su uputstva o pruţanju prve pomoći.  Na odgovarajućim mestima, jasno je istaknut plan evakuacije. Za te potrebe se koriste crteţi iz elaborata zaštite od poţara.  Na svim putevima evakuacije, kao i izlazima u sluĉaju opasnosti, postavljene su sigurnosne svetiljke, a putevi i pravci za evakuaciju u objektima obeleţeni odgovarajućim oznakama.  Sigumost (bezbednost i zdravlje na radu, zaštita od poţara i zaštita okoline) su sastavni deo svakog posla u kompaniji „Rauch Serbia“.  U proizvodnim prostorima, na odgovarajućim mestima, postavljeni su jasni znaci upozorenja na opasnosti koje su prisutne.  Zaposleni su uspešno završili obuku iz protivpoţame zaštite. Upoznati su sa rasporedom aparata za gašenje poţara i naĉinom njihove upotrebe.  U neposrednoj blizini radnih mesta na raspolaganju je pisana procedura za bezbedan rad kao i uputstvo za brzo zaustavljanje u sluĉaju opasnosti.  Svi zaposleni su opremljeni radnim odelima i liĉnim zaštitnim sredstvima koja su prilagoĊena pojedinaĉnim radnim mestima.  UgraĊena je spoljna i unutrašnja hidrantska instalacija za gašenje poţara sa pritiskom minimalno 2,5 bar.

Q7-00-43/1 [ 144 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Pripravnost za odgovor na udes

Raspoloživi ljudski resursi Privredno društvo „RAUCH Serbia”d.o.o pored rukovodećeg struĉnog kadra koji su ukljuĉeni u angaţovanje i usmeravanje akcija spašavanja kao i na sanaciji post udesne situacije, ima ekipe iz okvira privrednog društva. Ekipama rukovodi koordinator za odgovor na udes. Najbliţi saradnici koordinatora odgovora na udes su eksterno angaţovani, lice za bezbednost i zaštitu na radu, rukovodilac protivpoţarne zaštite i šef sluţbe fiziĉko tehniĉkog obezbeĊenja. U sastav ekipa mogu da se po potrebi pozovu i struĉni ljudi iz oblasti toksikologije i hemijsko- tehniĉke zaštite.

Mobilnost i brzina aktiviranja Fabrika za proizvodnju bezalkoholnih pića i voćnih koncentrata radi 365 dana godišnje. U administrativnim objektima na kompleksu kompanije redovan rad se obavlja radnim danima u prvoj smeni, od 8 do 16 ĉasova, dok se u pogonu za proizvodnju rad odvija radnim danima u tri smene (po potrebi vikendom). Prisustvo većeg broja radnika u objektima i na kompleksu za vreme redovnog radnog vremena daju realnu pretpostavku da će eventualna akcidentna situcija biti otkrivena u samom poĉetku, odnosno uz intervenciju zaposlenih radnika i veoma brzo lokalizovana. Obuka radnika i provera znanja iz oblasti zaštite od poţara vrši se redovno prema Programu obuke radnika iz oblasti zaštite od poţara. Posle redovnog radnog vremena, u neradne dane i dane praznika, na kompleksu kompanije „Rauch Serbia” u svakoj smeni se nalazi po dva radnika obezbeĊenja i deţurni kompresorista (zaduţen za rad postrojenja sa amonijakom). Vatrogasno spasilaĉka jedinica Koceljeva je organizovana kao profesionalna jedinica, koja je, u svakom momentu po prijemu obaveštenja o poţaru, spremna da odmah krene na intervenciju. Obzirom na poloţaj i rastojanje kompleksa od vatrogasne jedinice Koceljeva (oko 1 km), intervencija vatrogasne jedinice se oĉekuje za oko 3 do 5 minuta od momenta dojave poţara. S obzirom na poloţaj kompleksa u odnosu na susedna preduzeća, kao i stepen njihove organizovanosti za sluĉaj poţara, efikasna intervencija realno se moţe oĉekivati jedino od vatrogasno spasiiaĉke jedinice Šabac.

Raspoloživa materijalna sredstva za gašenje požara U svrhu zaštite od akcidentnih situacija „Rauch Serbia” poseduje na lokaciji sledeća sredstva za gašenje poţara.  podzemni hidranti 5 kom.  nadzemni hidranti \2 kom.  zidni hidranti ~ 41kom.  protivpoţarni aparati OPŠTI DEO ...... 5 OPŠTA DOKUMENTACIJA ...... 6 Uĉesnici izrade Studije o proceni uticaja na ţivotnu sredinu ...... 8

Q7-00-43/1 [ 145 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

ZADATAK ...... 14 ZAKONSKA REGULATIVA...... 15 KORIŠĆENA DOKUMENTACIJA ...... 17 POSEBNI DEO ...... 20 1. PODACI O NOSIOCU PROJEKTA ...... 21 2. OPIS LOKACIJE ...... 21 2.1 Makro i mikrolokacija ...... 21 2.2 Naseljenost i koncentracija stanovništva ...... 25 2.3 Klimatske karakteristike sa meteorološkim pokazateljima ...... 26 2.4 Orografija terena, geološke i hidrogeološke karakteristike zemljišta ...... 29 Geomorfološke i geološke karakteristike ...... 29 Rezultati istraţivanja – Geološki sastav, strukturni sklop i geomorfološke odlike terena ...... 30 Hidrogeološke karakteristike ...... 32 Pedološke karakteristike ...... 36 Seizmiĉke karakteristike ...... 38 Vodni resursi i vodosnabdevanje ...... 39 2.5 Flora, fauna i zaštićena prirodna i kulturna dobra ...... 41 2.6 Postojeća i planirana infrastruktura ...... 43 3. OPIS PROJEKTA ...... 47 3.1 Opis prethodnih radova ...... 58 3.2 Opis projekta ...... 59 Opis objekta ...... 59 Nova proizvodnja (7) ...... 59 Novi magacin gotovih proizvoda (10d) ...... 61 Rezervoar za voćni koncentrat (24) ...... 62 Skladište CNG (22a) ...... 63 Novi PPOV (17) ...... 64 Opis tehnološkog procesa ...... 65 Nova proizvodnja ...... 65 Novi magacin gotovih proizvoda ...... 71 Rezervoar za voćni koncentrat ...... 71 Skladšte CNG ...... 71 Novi PPOV ...... 71 3.3. Utrošak vode, energije i sirovina ...... 75 Postojeća proizvodnja ...... 75 Nova proizvodnja ...... 76 Novi magacin gotovih proizvoda ...... 78 Novi PPOV ...... 79 Osobine materija u procesu ...... 80 Materije za pranje procesne opreme (CIP) ...... 89 Materije u PPOV ...... 97 3.4. Procena vrste i koliĉine otpadnih materija ...... 104 Nova proizvodnja ...... 104 Otpadni gasovi ...... 104 Otpadne vode ...... 105 Ĉvrst otpad ...... 105 Jonizujuća i nejonizujuća zraĉenja ...... 106 Novi magacin gotovih proizvoda ...... 106 Novi PPOV...... 106 Emisija u vazduh ...... 106 Buka ...... 107 Otpadne vode ...... 107 Ĉvrst otpad ...... 107 Jonizujuća i nejonizujuća zraĉenja ...... 107 3.5 Prikaz tehnologije tretiranja otpadnih materija ...... 107 Razvrstavanje otpada ...... 107 Privremeno skladištenje otpada ...... 109 Obrada mulja i procenjene koliĉine ...... 109

Q7-00-43/1 [ 146 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

4. PRIKAZ GLAVNIH ALTERNATIVA KOJE SU RAZMATRANE ...... 111 5. PRIKAZ STANJA ŢIVOTNE SREDINE ...... 117 5.1 Makrolokacija ...... 117 Voda ...... 117 Vazduh ...... 120 Upravljanje ĉvrstim komunalnim otpadom ...... 120 5.2 Mikrolokacija ...... 121 Emisija u vazduh ...... 121 Buka u ţivotnoj sredini ...... 123 Površinske vode ...... 124 6. OPIS MOGUĆIH ZNAĈAJNIJIH UTICAJA PROJEKTA NA ŢIVOTNU SREDINU ...... 126 6.1 Za vreme izvoĊenja radova ...... 126 Uticaj na stanovništvo ...... 126 Uticaj na biljni i ţivotinjski svet ...... 126 Uticaj na zemljište i vode ...... 126 Uticaj na vazduh ...... 127 Uticaj buke ...... 127 Uticaj na kulturno istorijska dobra...... 127 Uticaj na pejzaţ ...... 127 Uticaj na organizaciju prostora i saobraćaj ...... 127 6.2 Za vreme redovnog rada projekta ...... 127 Uticaj na vazduh ...... 127 Uticaj na zemljište ...... 128 Uticaj na vode ...... 128 Uticaj buke i vibracija ...... 129 Uticaj na stanovništvo ...... 130 Uticaj na biljni i ţivotinjski svet ...... 130 Uticaj na klimatske uslove ...... 131 Jonizujuća i nejonizujuća zraĉenja ...... 131 Prekograniĉni uticaj ...... 131 6.3 Po prestanku rada projekta ...... 131 7. PROCENA UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU U SLUĈAJU UDESA ...... 132 Prikaz opasnih materija, njihovih koliĉina i karakteristika ...... 132 Identifikacija opasnosti ...... 132 Opasnost od hemijskog udesa...... 133 Opasnost od poţara i eksplozije ...... 133 Prikaz mogućeg razvoja dogaĊaja ...... 133 Izabrani scenariji udesa ...... 134 Eksplozija para teĉnosti u stanju kljuĉanja – BLEVE (Boiling liquid/expanding vapor explosion) ...... 137 Udesi kod potresa ili elementame nepogode razornme snage ...... 138 Mere prevencije i pripravnosti ...... 138 Preventivne mere koje se preduzimaju u cilju otklanjanja uslova koji pogoduju nastanku akcidentnih situacija ...... 138 Pripravnost za odgovor na udes ...... 145 Odgovornost za udes ...... 149 Mere otklanjanja posledica udesa ...... 151 Procena uticaja udesa - Analiza povredivosti ...... 152 OdreĊivanje mogućeg nivoa udesa ...... 152 Uticaj na vazduh ...... 154 Uticaj na vode i zemljište ...... 156 Uticaj na nivo buke u ţivotnoj sredini ...... 156 Jonizujuća i nejonizujuća zraĉenja ...... 157 Uticaj na zdravlje stanovništva ...... 157 Uticaj na klimatske uslove ...... 158 Uticaj na eko-sistem ...... 158 Uticaj na stanovništvo ...... 158 Uticaj na komunalnu infrastrukturu ...... 158 Uticaj na namenu i korišćenje površina ...... 158 Uticaj na zaštićena prirodna i kulturna dobra ...... 158 Prekograniĉni uticaj ...... 158

Q7-00-43/1 [ 147 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

8. OPIS MERA PREDVIĐENIH U CILJU SPREĈAVANJA, SMANJENJA I, GDE JE TO MOGUĆE, OTKLANJANJA SVAKOG ZNAĈAJNIJEG UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU ...... 159 8.1. Mere predviĊene zakonskim i podzakonskim aktima ...... 159 8.2. Mere koje treba preduzeti u sluĉaju udesa ...... 161 Odgovor na udes u sluĉaju poţara ...... 161 Odgovor na udes u sluĉaju isticanja hemikalija ...... 161 Odgovor na udes na amonijaĉnom rashladnom sistemu ...... 162 Akcije spasavanja i prve pomoći ...... 163 Posle udesa ...... 165 8.3 Planovi i tehniĉka rešenja zaštite ţivotne sredine ...... 165 Mere zaštite pri planiranju i izvoĊenju projekta: ...... 165 Mere zaštite prirodnih i kulturnih dobara: ...... 167 Mere zaštite u toku redovnog rada projekta: ...... 167 Mere zaštite pri upravljanju otpadom: ...... 169 9. PROGRAM PRAĆENJA UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU ...... 170 Monitoring kvaliteta otpadnih voda ...... 170 Monitoring kvaliteta vode recipijenta ...... 172 Monitoring emisije u vazduh ...... 173 Monitoring nivoa buke ...... 175 Monitoring stanja i kvaliteta zemljišta ...... 176 Izbor mernih mesta i uzimanje uzoraka pre izgradnje postrojenja ...... 176 Izbor broja i rasporeda mernih mesta na lokacijama na kojima se vrše aktivnosti ...... 177 Šeme uzimanje uzoraka zemljišta na kom se obavljaju aktivnosti...... 177 Parametri monitoringa zemljišta ...... 177 Monitoring produkovanog otpada ...... 178 P r o g r a m m o n i t o r i n g a ...... 179 10. -----NETEHNIĈKI KRAĆI REZIME ...... 181 Lokacija ...... 181 Objekti ...... 181 Nova proizvodnja ...... 181 Novi magacin gotovih proizvoda ...... 182 Rezervoar za voćni koncentrat ...... 182 Skladište CNG ...... 182 Novi PPOV ...... 183 Tehnološki proces ...... 183 Nova proizvodnja ...... 183 Novi magacin gotovih proizvoda ...... 183 Rezervoar za voćni koncentrat ...... 184 Skladšte CNG ...... 184 Novi PPOV ...... 184 11. PODACI O TEHNIĈKIM NEDOSTACIMA ILI NEPOSTOJANJU, ODNOSNO NEMOGUĆNOSTI PRIBAVLJANJA PODATAKA ...... 186 PRILOZI ...... 187 ~ Protivpoţarni aparati su ispravni i redovno servisirani. Uz ovu opremu fabrika poseduje i prateću opremu u ispravnom stanju:  vatrogasna creva  mlaznice  stabilne spojke  kljuĉeve za hidrante  dovoljan broj ormarića za prvu medicinsku pomoć u svakom pogonu Prateća vatrogasna oprema je ispravna i redovno servisirana. Jednom u toku godine vrši se ispitivanje gromobranske instalacije i kontrola pritiska u spoljnoj i unutrašnjoj hidrantskoj mreţi.

Q7-00-43/1 [ 148 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Odgovornost za udes Odgovornost za udes na proizvodnom kompleksu „Rauch Serbia“ imaju direktor i lice za bezbednost i zdravlje na radu i zaštitu od poţara, svaki u okviru svojih ovlašćenja i nadleţnosti. TakoĊe, odgovorni su i svi koji uĉestvuju u izboru, instalisanju i kontrolisanju ugraĊene opreme i instalacija, zaposleni koji rukuju opremom i instalacijama ili ih odrţavaju, kao i njihovi rukovodioci, drugim reĉima, svi koji svojim ĉinjenjem ili neĉinjenjem mogu doprineti nastanku udesa.

Tabela: Podaci o licima odgovornim za upravljanje u slučaju udesa KOORDINATOR PLANA ZAŠTITE OD UDESA Ime i prezime: Mirko Dimitrić Telefon: 063 484 138 015 361 851 Radno mesto: Direktor ZAMENIK KOORDINATORA PLANA ZAŠTITE OD UDESA Ime i prezime: Zoran Savatić Telefon: 063 102 45 41 015 361 880 Radno mesto:

Koordinator plana zaštite od udesa, kao najodgovornije lice u sluĉaju akcidentne situacije, moţe reagovati na dva naĉina: 1. Ukoliko je udes manjeg intenziteta lokalizaciju udesa poverava zaposlenim u smeni; 2. Ukoliko je udes jaĉeg intenziteta koordinator zaštite od udesa obaveštava:  Vatrogasnu jedinicu opštine Koceljeva tel. 193;  MUP Srbije – Sektor za vanredne situacije tel. 192;  Hitnu pomoć opštine Koceljeva tel. 194. Potrebne resurse definišu gore navedene Jedinice zavisno od informacije dobijene od strane koordinatora zaštite od udesa. Koordinator Plana odgovora na udes ima zadatke da:  Prema informacijama dobijenim od poslovoĊe smene pogona i vatrogasaca, vrši detaljniju procenu situacije na mestu udesa i mogućeg razvoja dogaĊaja;  OdreĊuje aktivnosti za ekipe koje uĉestvuju u odgovoru na udes;  Angaţuje i koordinira uĉesnike odgovora na udes;  Rukovodiocima ekipa izdaje zadatke za izvršenje;  OdreĊuje granice opasne zone i mere za spreĉavanje daljeg širenja udesa;  UtvrĊuje stepen izvršenja pojedinih zadataka, brine o bezbednosti svih nĉesnika u udesu i obezbeĊuje rezerve;  Daje nalog da se pozovu vatrogasne jedinice i druge snage opštine i regiona;  Izveštava direktora fabrike (korporacije Rauch) o situaciji i toku akcije i predlaţe neophodna rešenja;  Priprema aktivnosti za sanaciju posledica udesa, vrši izbor sredstava za neutralizaciju i dekontaminaciju zajedno sa ĉlanovima tima;  Rukovodi akcijom dekontaminacije i neutralizacije objekata i zagaĊenih površina;  U cilju izvršenja specifiĉnih zadataka moţe angaţovati i druge struĉnjake – specijalce;  Priprema detaljan izveštaj o uzrocima koji su doveli do udesa, naĉinu angaţovanja i uspešnosti izvedenih aktivnosti.

Q7-00-43/1 [ 149 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Po dobijanju dojave (informacije) o udesu od rukovaoca postrojenja ili drugih radnika, duţan je da preduzme sledeće mere:  Vrši kratku i brzu procenu nastale situacije;  Izveštava deţurnog fiziĉko-tehniĉkog obezbeĊenja, o udesu, sa osnovnim podacima o mestu, vrsti i karakteru udesa, opasnim materijama i drugim karakteristikama, uz nalog da se odmah obaveste ĉlanovi ekipa za odgovor na udes i svi ostali prema šemi obaveštavanja;  U skladu sa Uputstvom za rad u takvim situacijama, neposrednim intervencijama, sa radnicima na postrojenju i pogonu pristupa u cilju zaustavljanja toka ili širenja udesa;  Prema potrebi iskljuĉuje elektriĉnu struju na glavnoj razvodnoj tabli;  Organizovano pristupa uklanjanju lako zapaljivog materijala iz okoline udesa;  Organizuje spašavanje ugroţenih radnika;  Organizuje aktivnosti zaštite drugih postrojenja, ureĊaja i instalacija;  Kontroliše da radnici koji uĉestvuju u intervenciji imaju odgovarajuća sredstva liĉne zaštite i da ih ispravno koriste;  Uz pomoć vatrogasaca, procenjuje stanje udesa, predviĊa akcije;  Rukovodi akcijom odgovora na udes. Radnici u smeni ukoliko nisu direktno ugroţeni udesom, a nisu predviĊeni ni obuĉeni za uĉešće u odgovoru na udes, uz povećanu paţnju i bezbednost obavljaju svoje redovne poslove ili se mogu ukljuĉiti u organizaciju fiziĉkog obezbeĊenja objekata izvan domašaja udesa, angaţovati se u evakuaciji povreĊenih, oko ĉuvanja imovine fabrike od uništenja ili kraĊe i kontrolu pristupa fabrici. Svaki zaposleni je duţan i obavezan da u odnosu na svoju osposobljenost i obavezu prema Planu zaštite od udesa uĉestvuje u odgovoru na udes u fabrici. Svi članovi Tima za koordinaciju Plana zaštite od udesa prošli su odgovarajuću obuku za: otkrivanje udesne situacije, procenu nastale situacije, naĉin obaveštavanja nadleţnih za rešavanje problema, procenu i sprovoĊenje mera za rešavanje nastalih problema i angaţovanje svih uĉesnika u odgovoru na udes. Kada doĊe do udesa uĉesnici u odgovoru na udes duţni su da:  Postupe prisebno i upotrebe liĉnu zaštitnu opremu;  Ako je ugroţeno zdravlje i ţivot, odmah se povuku na bezbedno mesto, a ako ima povreĊenih odmah ih izvuku iz ugroţene zone;  Kod evakuacije kretati se brzim korakom, po mogućnosti boĉno u odnosu na smer vetra ili kontaminacionog oblaka;  Iskljuĉiti ureĊaje i aparate na struju i plin, da ne bi došlo do poţara i zaustaviti rad ureĊaja i sredstava na motorni pogon;  Striktno postupati po nareĊenju rukovodioca akcije odgovora na udes;  Ako postoje tehniĉke mogućnosti, a prisutni radnici su obuĉeni, treba pokušati zaustaviti širenje udesa;  Radnici, koji Planom nisu predviĊeni da uĉestvuju u odgovoru na udes, treba da napuste ugroţeni prostor brzim hodom;  Vozila na motorni pogon mogu se koristiti ako ne preti neposredna opasnost od poţara;  Ako radnici po odluci rukovodioca ostaju u objektu koji nije neposredno ugroţen udesom, potrebno je preventivno, zatvoriti vrata i prozore i po mogućnosti obezbediti ih od ulaska para opasnih materija i pratiti tok udesa;  Jedinice i ekipe koje uĉestvuju u odgovoru na udes, u ugroţenu zonu treba da ulaze samo opremljeni odgovarajućom zaštitnom opremom (izolaciona ili opšta zaštitna

Q7-00-43/1 [ 150 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

oprema) samo u paru, sa najmanje 4 ĉlana ekipe. Dok se u ugtoţenoj zoni nalaze ekipe koje intervenišu, u pripravnosti mora biti rezervna ekipa;  Ekipe koje intervenišu u udesnoj zoni moraju se ĉešće menjati zbog odmora i zamene istrošenih boca sa vazduhom ili kiseonikom;  Po završetku intervencija, ukoliko su ekipe ulazile u kontaminiranu zonu, obavezno moraju izvršiti liĉnu dekontaminaciju i dekontaminaciju opreme. Svaki radnik rukovaoc postrojenja u fabrici, duţan je da zna:  Postupke o rukovanju sa opremom, ureĊajima, alatom i sl;  Opasnosti koje su prisutne na radnom mestu i koja zaštitna sredstva treba da primeni i kako;  Osnovne karakteristike prisutnih opasnih materija;  Šta obavezno treba da uradi u odreĊenim situacijama;  Šta je zabranjeno;  Rukovanje aparatima i sredstvima za gašenje poţara;  Naĉin dojave opasnosti kad je uoĉi;  Kome javlja;  Koje podatke javlja;  Kojim sredstvima veze. Ukoliko se udes (izlivanje opasne materije, poţar) desi na radnom mestu, u neposreĊnoj blizini rukovaoca, ili ga je on prvi uoĉio, obavezan je da na najbrţi naĉin izvesti neposrednog rukovodioca smene o opasnosti i ukaţe na osnovne karakteristike udesa i da li je neko od radnika ugroţen. Ukoliko radnik nije deo Tima za koordinaciju odgovora na udes, po nalogu neposrednog rukovodioca napušta mesto udesa ili se angaţuje na pomoćnim poslovima, koje mu on odredi.

Mere otklanjanja posledica udesa Mere za otklanjanje posledica udesa imaju za cilj saniranje prostora udesa, stvaranje uslova za normalizaciju rada i ţivota, obnavljanje ţivotne sredine, praćenje postudesne situacije i preduzimanje preventivnih mera uklanjanja opasnosti od ponovnog nastanka udesa. Mere za otklanjanje posledica od udesa obuhvataju:  izradu Plana sanacije, i  izdradu Izveštaja o udesu. Zavisno od vrste udesa, obima posledica i mogućih specifiĉnosti, operacionalizovani Plan sanacije se izraĊuje nakon udesa, ali obavezno mora da sadrţi:  ciljeve i obim sanacije (prioriteti, naĉin - metod, sakupljanje, odlaganje, dekontaminacija rasutih opasnih materija - otpada),  snage i sredstva za sanaciju (ekipe i zadaci, potrebno vreme - rok, potrebna sredstva),  snage i sredstva za sprovoĊenje remedijacije,  program postudesnog monitoringa ţivotne sredine (obuhvata praćenje stanja zdravlja ljudi i ţivotinja, biomoritoring vazduha, vode i zemljišta, a realizuje se definisanjem nosioca, sadrţaja, izveštavanjem i vremenskim periodom),  organizacija nastavka rada i oporavka od udesa (zadaci, nosioci, ekipe, potrebna materijalna sredstva i planirano vreme) i  planirana finansijska sredstva. Plan sanacije donosi Direktor „Rauch Serbia“ DOO Koceljeva, na predlog struĉnih sluţbi.

Q7-00-43/1 [ 151 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Postudesnu sanaciju organizuju Direktor i Krizni tim u saradnji sa spoljnim struĉnim institucijama.

Procena uticaja udesa - Analiza povredivosti Analiza povredivosti obuhvata:  Identifikaciju povredivih objekata;  Procenu širine povredive zone.  OdreĊivanje mogućeg nivoa udesa. Ukupan broj zaposlenih u kompleksu je 157. Maksimalni broj lica koja se mogu naći istovremeno u kompleksu je do 100. Maksimalan broj lica koja rade u fabrici po smenama je:  1. smena 60 stalno i 40 sezonski zaposlenih;  2. smena 35 stalno i 40 sezonski zaposlenih;  3. smena 35 stalno i 40 sezonski zaposlenih. U sluĉaju poţara i eksplozije rezervoara sa energentima u kompleksu kompanije Rauch Serbia bili bi izloţeni opasnosti svi radnici, a izvan kompleksa znaĉajan broj stanovnika varošice Koceljeva.

Tabela: Moguća oštećenja na različitoj udaljenosti od eksplozije Vrsta oštećenja Udaljenost od centra eksplozije [m] Opis oštećenja Teška oštećenja 36 Rušenje objekata SreĊnja oštećenja 48 Delimiĉno rušenje objekata Laka oštećenja 48-100 Pucanie stakla na objektima Bezbedna zona 117 Nema oštećenja

U sluĉaju oštećenja suda sa amonijakom i njegovog isticanja, primami gasnt oblak bi se kretao u pravcu strujanja vazduha. PredviĊanjem ponašanja osloboĊenih opasnih materija korišćenjem programa ALOHA za izlivanje amonijaka, dobijeni su rezultati rasprostiranja toksiĉnih isparenja prikazani u narednoj tabeli.

Tabela: Rasprostiranje toksičnih isparenja amonijaka Širina opasne zone Koncentracija Opasna zona Vreme trajanja [min] [m] amonijaka AEGL-3 108 1.100 ppm 60 AEGL-2 408 160 ppm 60 AEGL-1 1.200 30 ppm 60

OdreĊivanje mogućeg nivoa udesa Verovatnoća nastanka udesa procenjuje se na osnovu podataka o dogaĊajima i udesima na istim ili sliĉnitn instalacijama kod nas i u svetu (meĊunarodna baza podataka) i podataka dobijenih identilikacijom opasnosti. Procena verovatnoće nastanka udesa vrši se na jedan od sledećih naĉina:

Q7-00-43/1 [ 152 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Istorijski pristup se koristi statistiĉkim podacima o registrovanim dogaĊajima na istim instalacijama kod nas i u svetu. Na masovne pojave primenjuje se zakon velikih brojeva: pri velikom broju sliĉnih pojava njihov srednji rezultat prestaje da bude sluĉajan, pa se moţe predvideti sa velikom pouzdanošću. Verovatnoća nastanka udesa izraţava se numeriĉki;  Analitiĉki pristup se primenjuje u sluĉaju da se ne radi o masovnim pojavama, a zasniva se na identifikaciji opasnosti. Za manje instalacije verovatnoća nastanka udesa moţe se izraziti numeriĉki. Za veće instalacije, zbog velikog broja interakcija i mogućnosti greške u primeni modela, verovatnoća nastanka udesa izraţava se opisno kao mala, srednja ili velika. Kombinovani pristup je kombinacija istorijskog i analitiĉkog. Verovatnoća nastanka udesa je MALA ako se pri uobiĉajenom voĊenju tehnološkog procesa i odrţavanju opasnih instalactja proceni da neće doći do udesa za predviĊeno vreme trajanja opasnih instalacija. Verovatnoća nastanka udesa je SREDNJA ako se pri uobiĉajenom voĊenju tehnološkog procesa i odrţavanju opasnih instalacija proceni da moţe doći do udesa za predviĊeno vreme trajanja opasnih instalacija. Verovatnoća nastanka udesa je VELIKA ako se pri uobiĉajenom voĊenju tehnološkog procesa i odrţavanju opasnih instalacija proceni sa će doći do udesa za predviĊeno vreme trajanja opasnih instalacija. Pored ovih kriterijuma navedenih Pravilnikom, u Plan zaštite od udesa se pominju i kriterijumi EPA:  Ekstremno neverovatno;  Vrlo neverovatno;  Malo verovatno;  Vrlo verovatno;  Ekstrenmo verovatno. Tehnološki proces se vodi tako da su zastoji u proizvodnji svedeni na najmanju moguću prihvatljivu meru i da se potpuno iskljuĉi ili svede na najmanju moguću meru verovatnoća nastanka udesa. Zbog toga je ocena verovatnoće u skladu sa kriterijumima iz Pravilnika.

Verovatnoća DogaĊaj Obrazloţenje Pravilnik EPA Malo Redovnim pregledima na nepropusnost Manja curenja Mala verovatno eliminisana je mogućnost curenja u startu Ekstremno Zbog kvalitetilog remonta pre poĉetka Pucanje cevovoda Mala neverovatno proizvodnje Zbog primenjenih tehniĉkih mera i kvalitetnog remonta pre poĉetka Pucanje ili eksplozija Ekstremno Mala proizvodnje. Realno moguće samo u sluĉaju rezervoara neverovatno sabotaţe, teroristiĉke akcije ili elementarne nepogode Ako se poštuje procedura pretakanja i ako je Spadanje creva u Malo Mala obezbeĊeno prisustvo najmanje dva radnika toku pretakanja verovatno u toku pretakanja Kvar na sigumosnim Ekstremno Mala ureĊajima neverovatno

Q7-00-43/1 [ 153 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Posledice lošeg Malo Obzirom na radno iskustvo zaposlenih i na Mala upravljanja verovatno istorijat rada fabrike Obzirom da su primenjena sva tehniĉka Mala rešenja predviĊena projektima, kao i verovatnoća Usvojeno: aktivnosti u toku redovnog remonta koje u nastanka potpunosti eliminišu verovatnoću nastanka udesa teţlh kvarova

Moguće su havarije ograniĉenog karaktera koje za posledicu imaju kraći zastoj. Osim gubitka vremena u proizvoĊnji, drugih posledica, naroĉito po ţivotnu sredinu nema.

Uticaj na vazduh Ukoliko bi iz bilo kog razloga došlo do poţara, vazduhom bi se raširio oblak dima koji bi u sebi sadrţao razna manje ili više toksiĉna jedinjenja, kao što su: ĉaĊ, pepeo, prašina, sumpordioksid, azotovi oksidi, ugljenikovi oksidi, organska jedinjenja. U oksidaciji sa kiseonikom iz vazduha osloboĊeni monomeri reaguju i moţe se nagraditi veliki broj jedinjenja iz klasa: aldehida, ketona, organskih kiselina, kratkoţivećih slobodnih radikala i drugo. Nivo koncentracije zagaĊujućih materija u dimnom oblaku zavisi od vremenskih uslova. Pri neutralnim i nestabilnim vremenskim uslovima najveća koncentracija bi bila pri tlu u relativnoj blizini zapaljenog objekta i to do rastojanja od 20 njegovih visina i još oko 50 m iznad njegove gornje ivice. Dakle, u sluĉaju poţara došlo bi do zagaĊenja vazduha okoline, ali je ono lokalnog karaktera bez trajnih posledica tako da je rizik po zdravlje okolnog stanovništva mali. Brzina gorenja dozvoljava evakuaciju radnika iz te zone. Za Rauch Serbia je raĊen Plan zaštite od udesa u kojem su detaljno razraĊeni razliĉiti scenariji i postupci za razliĉite udesne situacije. Iz Plana su preuzeti grafiĉki prikazi zona povredivih objekata za karakteristiĉne sluĉajeve udesa na sistemimima TNG-a, lakog loţ ulja i amonijaka.

Q7-00-43/1 [ 154 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Slika: Šematski prikaz ugroţene zone pri eksploziji rezervoara TNG/CNG

Slika: Šematski prikaz eksplozije rezervoara lakog loţ ulja

Q7-00-43/1 [ 155 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Slika: Šematski prikaz povredive zone prilikom isticanja amonijaka

Uticaj na vode i zemljište U sluĉaju izlivanja neprečišćenih otpadnih voda moţe doći do zagaĊenja vodoprijemnika reke Tamnave. U sluĉaju izlivanja hemikalija na nezaštićeno zemljište moţe doći do njegovog zagaĊenja ali i do proceĊivanja u podzemne vode ĉime se i one zagaĊuju. Obzirom da se kontejneri sa hemikalijama postavljaju sekundarne prihvatne posude, a rezervoari lakog loţ ulja imaju svoje betonske tankvane koje su u mogućnosti da prihvate celokupan sadrţaj, verovatnoća ove vrste udesa je mala. Poţar i eksplozija nemaju veći direktan uticaj na zemljište i vode. Indirektno pak, ĉestice iz oblaka dima se vremenom taloţe i padaju na okolno tlo pa bi na ovaj naĉin došlo do izvesnog zagaĊenja zemljišta, a samim tim i površinskih i podzemnih voda. Uticaj ovako nastalog zagaĊenja je dugotrajan. U sluĉaju akcidentnog isticanja amonijaka, bilo teĉnog ili gasovitog, formira se toksiĉni amonijaĉni oblak. Jedna od mera koja se u ovim sluĉajevima primenjuje jeste obaranje ovog oblaka raspršenim vodenim mlazom. Obzirom da se amonijak lako rastvara u vodi, tom prilikom nastaje amonijaĉna voda razliĉite koncentracije koja ima izrazito alkalnu pH vrednost. Ova voda se neminovno sliva u odvode industrijrske kanalizacije i dalje dospeva do postrojenja za preĉišćavanje otpadnih voda fabrike. Kako se na PPOV vrše kontinualna merenja, analize i podešavanje kiselosti dolazne vode, to se mora imati na umu da će nagli priliv alkalne otpadne vode poremetiti normalno funkcionisanje ovog sistema, pre svega u smislu potrošnje hemikalija i vremena preĉišćavanja.

Uticaj na nivo buke u životnoj sredini Organ sluha je veoma neţan, te dejstvo zvuka velikog intenziteta moţe da ga privremeno ili trajno ošteti. S obzirom na jaĉinu zvuka i duţinu izloţenosti buci, razlikujemo akutnu i hroniĉnu akustiĉku traumu.

Q7-00-43/1 [ 156 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Akutno oštećenje sluha nastaje usled kratkotrajnog dejstva zvuka velike jaĉine. Kritiĉni nivo buke, koji dovodi do oštećenja sluha, jeste zvuk jaĉine oko 140 dB u trajanju od nekoliko milisekundi, a to moţe biti zvuk pri eksploziji. Jak zvuk mehaniĉki oštećuje ćelije Corti-jevog organa i izaziva mala krvarenja u njemu. Pri eksplozijama je stepen oštećenja mnogo veći, što moţe biti pogubno po sluh. Eksplozivni talas moţe jako oštetiti i bubnu opnu i strukture srednjeg uha. Sve to rezultuje teškim mešovitim oštećenjem sluha ili ĉak potpunom gluvoćom. Da li će oštećenje biti privremeno ili trajno zavisi od toga da li je uho prethodno bilo oštećeno akustiĉkom traumom, od preduzete terapije, kao i od starosti pojedinca. Ponavljana trauma dovodi do trajnog oštećenja sluha. U sluĉaju poţara ne razvija se buka tako visokog intenziteta kao pri eksploziji. Udesni scenariji izlivanja opasnih materija nemaju uticaja na nivo buke ni u radnoj, ni u ţivotnoj sredini.

Jonizujuća i nejonizujuća zračenja U sluĉaju udesa nema jonizujućih zraĉenja, pa tako ni njihovog negativnog uticaja. U sluĉaju poţara dolazi do emisije toplotnog zraĉenja ali je njegov uticaj ograniĉen na ugroţenu zonu.

Uticaj na zdravlje stanovništva ZagaĊujuće materije nastale u poţaru deluju štetno na ljudski organizam, a posebno na respiratorni trakt. Duţim boravkom u zagaĊenoj atmosferi moguća je pojava nekih sistemskih oboljenja, alergija, astme, trovanja i dr. MeĊutim, obzirom da je ovakvo akcidentno zagaĊenje vazduha relativno kratkotrajno i riziĉno za ljude u neposrednoj blizini, ne oĉekuje se uticaj na zdravlje stanovništva u okolini. Ugroţeni mogu biti radnici koji se zateknu na licu mesta, kao i pripadnici vatrogasne ekipe, kako od nastalih produkata sagorevanja tako i od opasnosti koju sobom nosi vatra (opekotine manjeg ili većeg stepena, priklještenje u sluĉaju obrušavanja objekta ili opreme u njemu).

Delovanje amonijaka na čoveka i žive organizme Amonijak je agresivan i toksiĉan, i kao teĉnost i kao gas. Karakteristiĉan neprijatan miris amonijaka upozorava na njegovu prisutnost već u koncentraciji ispod 20 ppm, koja nije opasna. Amonijak jako nadraţuje sluzokoţu oĉiju, grla i disajnih organa. Graniĉna vrednost izloţenosti zaposlenih tokom radnog vremena od 8 sati iznosi GVI = 14 mg/m3, odnosno 20 ppm, dok je kratkotrajna graniĉna vrednost izloţenosti KGVI = 36 mg/m3, odnosno 50 ppm. Koncentracija amonijaka iznad 2.000 ppm već posle kratkotrajnog delovanja izaziva teška oštećenja disajnih puteva, ĉija je posledica respiratorni grĉ i gušenje. Pri kontaktu koţe sa teĉnim amonijakom nastaju promrzline drugog stepena, uz pojavu plikova. Gasoviti amonijak u koncentraciji iznad 2 % izaziva na koţi opekotine sa plikovima. Letalna doza iznosi 5.000-10.000 ppm (3.500-7.000 mg/m3). Imajući u vidu verovatnoću nastanka udesa i moguće posledice, rizik od rashladnog postrojenja se moţe prihvatiti samo uz uslov da se redovno primenjuju sve neophodne tehniĉko-tehnološke mere zaštite.

Q7-00-43/1 [ 157 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Uticaj na klimatske uslove U sluĉaju poţara dolazi do odavanja velike koliĉine energije u atmosferu u vidu toplote. Ona povećava unutrašnju toplotu atmosfere opterećujući je time (tzv. termiĉko opterećenje). Sem toga u poţaru nastaju i veće koliĉine ugljen-dioksida koji takoĊe moţe da utiĉe na mikroklimatske uslove.

Uticaj na eko-sistem ZagaĊujuće materije iz dimnog oblaka deluju štetno na floru i faunu kao i na ljudski organizam. Toksiĉno delovanje na biljke vezano je za razgraĊivanje hlorofila i poremećaj asimilacije. Osim toga taloţenjem ĉaĊi i prašine na lisnoj masi ometa se proces fotosinteze. Ove promene su relativno kratkotrajne i bez većih i znaĉajnijih posledica. Projekat se nalazi u graĊevinskoj zoni naselja ali eventualni udes na amonijaĉnom sistemu ili udes koji bi izazvao zagaĊenje vode u Tamnavi, bi imao direktan negativan uticaj na eko sistem u okolini.

Uticaj na stanovništvo Ĉinjenica da se fabrika nalazi uz stambeni deo naselja, govori u prilog tome da je negativan uticaj na okolno stanovništvo u sluĉaju udesa neminovan i evidentan. Eventualni akcidenti, kojis e mogu javiti u toku redovnog rada fabriĉkog kompleksa, neće imati uticaja na naseljenost. Stanovništvo koje je najbliţe lokaciji bi bilo najizloţenije uticaju eventualnog akcidenta i samim tim moţe doći do potrebe njegovog privremenog izmeštanja. Ukoliko bi došlo do udesa velikih razmera, bilo bi potrebno evakuisati stanovništvo koje je najugroţenije, tj. ono koje je nastanjeno najbliţe ugroţenoj lokaciji, ali bi ta evakuacija bila privremenog karaktera i ne bi trajno uticala na naseljenost okruţenja.

Uticaj na komunalnu infrastrukturu Do delimiĉnog oštećenja komunalne infrastrukture, a u prvom redu elektro-distributivne mreţe, moţe doći ukoliko je poţar većih razmera. Isticanje hemikalija nema direktan uticaj na komunalnu infrastrukturu osim u sluĉaju da doĊe do ispuštanja opasnih materija u sistem gradske kanalizacije, mada i u tom sluĉaju oštećenja nisu trajnog karaktera i više se tiĉu krajnjeg recipijenta nego samog cevnog sistema. Preĉistaĉ otpadnih voda na nivou grada Koceljeva još uvek ne postoji.

Uticaj na namenu i korišćenje površina U sluĉaju udesa moguć je nastanak manjih ili većih oštećenja u zavisnosti od njegovog obima, kao i brzine i efikasnosti saniranja. Postojeća namena površina je industrijska proizvodnja i u sluĉaju udesa, a nakon sanacije, ona se neće menjati.

Uticaj na zaštićena prirodna i kulturna dobra U krugu fabrike, kao ni u njenoj neposrednoj okolini, nema zaštićenih prirodnih i kulturnih dobara.

Prekogranični uticaj Ĉak i eventualni udes velikog obima u fabriĉkom kompleksu ne moţe imati prekograniĉni uticaj na ţivotnu sredinu.

Q7-00-43/1 [ 158 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

8. OPIS MERA PREDVIĐENIH U CILJU SPREĈAVANJA, SMANJENJA I, GDE JE TO MOGUĆE, OTKLANJANJA SVAKOG ZNAĈAJNIJEG UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU

Postojanje rizika od nastanka udesa uslovljava striktno sprovoĊenje svih mera zaštite i prevencije od nastanka udesa kroz proces upravljanja udesom kroz sve faze realizacije predmetnog Projekta.

8.1. Mere predviĊene zakonskim i podzakonskim aktima

Mere predviĊene zakonskim i podzakonskim aktima podrazumevaju primenu propisa, normativa i standarda pri izradi projektne dokumentacije, pri izboru i nabavci opreme i instalacija, pri izvoĊenju graĊevinskih, instalaterskih i montaţnih radova, tehniĉke mere ĉijom primenom će se spreĉiti ispuštanje zagaĊujućih materija i degradacija ţivotne sredine, kao i ostale mere koje se moraju preduzeti radi zadovoljavanja uslova utvrĊenih propisima o zaštiti ţivotne sredine. Mere iz ove taĉke obuhvataju i uslove koje utvrĊuju nadleţni drţavni organi i organizacije kod izdavanja odobrenja i saglasnosti za izgradnju objekata, izvoĊenje radova i upotrebu objekata. Zakonska i podzakonska akta koja definišu mere zaštite obuhvataju:  Zakon o planiranju i izgradnji („Sluţbeni glasnik RS“ broj 72/09, 81/09, 64/10, 24/11, 121/12, 42/13, 50/13, 98/13, 132/14, 145/14, 83/18, 31/19, 37/19 i 9/20)  Zakon o zaštiti prirode („Sluţbeni glasnik RS“ broj 36/09, 88/10, 91/10, 14/16 i 95/18)  Zakon o zaštiti ţivotne sredine („Sluţbeni glasnik RS“ broj 135/04, 36/09, 72/09, 43/11, 14/16, 76/18 i 95/18).  Zakon o proceni uticaja na ţivotnu sredinu („Sluţbeni glasnik RS“ br. 135/04 i 36/09)  Zakon o zaštiti od poţara („Sluţbeni glasnik RS“ broj 111/09, 20/15 i 87/18)  Zakon o zaštiti vazduha („Sluţbeni glasnik RS“ br 36/09 i 10/13)  Uredba o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha („Sluţbeni glasnik RS“, broj 11/10, 75/10 i 63/13)  Uredba o postupanju sa supstancama koje oštećuju ozonski omotaĉ, kao i o uslovima za izdavanje dozvola za uvoz i izvoz tih supstanci („Sluţbeni glasnik RS“, broj 114/13, 23/18, 44/18 - drugi propis i 95/18 - drugi propis)  Uredba o postupanju sa fluorovanim gasovima sa efektom staklene bašte, kao i o uslovima za izdavanje dozvola za uvoz i izvoz tih gasova („Sluţbeni glasnik RS“, broj 120/13 i 44/18 – drugi propis)  Uredba o metodologiji za izradu inventara emisija i projekcija zagaĊujućih materija u vazduh („Sluţbeni glasnik RS“ broj 3/16)  Uredba o metodologiji prikupljanja podataka za nacionalni inventar emisije gasova sa efektom staklene bašte („Sluţbeni glasnik RS“ broj 81/10)  Uredba o o merenjima emisija zagaĊujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora zagaĊivanja („Sluţbeni glasnik RS“, broj 5/16)

Q7-00-43/1 [ 159 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Uredba o graniĉnim vrednostima emisija zagaĊujućih materija u vazduh iz postrojenja za sagorevanje („Sluţbeni glasnik RS“, broj 6/16)  Uredba o graniĉnim vrednostima emisija zagaĊujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora zagaĊivanja, osim postrojenja za sagorevanje („Sluţbeni glasnik RS“, broj 111/15)  Zakon o vodama („Sluţbeni glasnik RS“ broj 46/91, 53/93, 67/93, 48/94, 54/96, 101/05 i 30/10)  Zakon o vodama („Sluţbeni glasnik RS“ broj 30/10, 93/12, 101/16, 95/18 i 95/18 - drugi zakon)  Pravilnik o opasnim materijama u vodama („Sluţbeni glasnik SRS“ broj 31/82)  Pravilnik o naĉinu i uslovima za merenje koliĉine i ispitivanje kvaliteta otpadnih voda i sadrţini izveštaja o izvršenim merenjima („Sluţbeni glasnik RS“, broj 33/16)  Uredba o graniĉnim vrednostima emisije zagaĊujućih materija u vode i rokovima za njihovo dostizanje („Sluţbeni glasnik RS“, broj 67/11, 48/12 i 1/16)  Uredba o graniĉnim vrednostima prioritetnih i prioritetnih hazardnih supstanci koje zagaĊuju površinske vode i rokovima za njihovo dostizanje („Sluţbeni glasnik RS“, broj 24/14)  Uredba o graniĉnim vrednostima zagaĊujućih materija u površinskim i podzemnim vodama i sedimentu i rokovima za njihovo dostizanje („Sluţbeni glasnik RS“, broj 50/12)  Zakon o upravljanju otpadom („Sluţbeni glasnik RS“ broj 36/09, 88/10, 14/16 i 95/18 – drugi zakon)  Pravilnik o kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji otpada („Sluţbeni glasnik RS“, broj 56/10 i 93/19)  Pravilnik o naĉinu skladištenja, pakovanja i obeleţavanja opasnog otpada („Sluţbeni glasnik RS“ broj 92/10)  Pravilnik o uslovima i naĉinu sakupljanja, transporta, skladištenja i tretmana otpada koji se koristi kao sekundarna sirovina ili za dobijanje energije („Sluţbeni glasnik RS“ broj 98/10)  Pravilnik o obrascu dokumenta o kretanju otpada i uputstvu za njegovo popunjavanje („Sluţbeni glasnik RS“ broj 17/17)  Pravilnik o obrascu dokumenta o kretanju opasnog otpada i uputstvu za njegovo popunjavanje („Sluţbeni glasnik RS“ broj 17/17)  Zakon o zaštiti od buke u ţivotnoj sredini („Sluţbeni glasnik RS“ broj 36/09 i 88/10)  Pravilnik o dozvoljenom nivou buke u ţivotnoj sredini („Sluţbeni glasnik RS“ broj 54/92 i 72/10)  Pravilnik o metodologiji za odreĊivanje akustiĉkih zona („Sluţbeni glasnik RS“, broj 72/10)  Uredba o indikatorima buke, graniĉnim vrednostima, metodama za ocenjivanje indikatora buke, uznemiravanja i štetnih efekata buke u ţivotnoj sredini („Sluţbeni glasnik RS“, broj 75/10)  Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu („Sluţbeni glasnik RS“ broj 101/05, 91/15 i 113/17 – drugi zakon)  Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju hemijskim materijama („Sluţbeni glasnik RS“, broj 106/09 i 117/17)  Pravilnik o klasifikaciji, pakovanju, obeleţavanju i oglašavanju hemikalije i odreĊenog proizvoda u skladu sa Globalno harmonizovanim sistemom za klasifikaciju i obeleţavanje UN („Sluţbeni glasni RS“, broj 105/13, 52/17 i 21/19)

Q7-00-43/1 [ 160 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Pravilnik o naĉinu pruţanja prve pomoći, vrsti sredstava i opreme koji moraju biti obezbeĊeni na radnom mestu, naĉinu i rokovima osposobljavanja zaposlenih za pruţanje prve pomoći („Sluţbeni glasnik RS” broj 109/16)  Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad na radnom mestu („Sluţbeni glasnik RS“, broj 21/09 i 1/19)  Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju buci („Sluţbeni glasnik RS“, broj 96/11, 78/15 i 93/19)

8.2. Mere koje treba preduzeti u sluĉaju udesa

Na lokaciji fabrike Rauch Serbia najveću opasnost predstavlja mogućnost nastanka poţara i eksplozije zbog stalno prisutnih znaĉajnih koliĉina zapaljivih materija (rezervoari za lako loţ ulje, TNG ili CNG), kao i prisustvo toksiĉnih materija kakav je amonijak u postojećem rashladnom sistemu ili drugih opasnih materija. Nastanak vanredne situacije se mora pravovremeno uoĉiti, alarmirati i odmah reagovati na pojave vanredne situacije. Operateri i poslovoĊe treba dobro da znaju koje su prave mere koje se preduzimaju u takvim situacijama kako ne bi došlo ne samo do obustave rada postrojenja već i do nepotrebnog oštećenja opreme, ako se ne postupa pravilno. Postojanje rizika od nastanka akcidenta na lokaciji uslovljava striktno sprovoĊenje svih mera zaštite i prevencije od nastanka akcidenta kroz proces upravljanja akcidentom propisan od nadleţnog odeljenja protivpoţarne policije kroz sve faze realizacije predmetnog Projekta.

Odgovor na udes u slučaju požara U sluĉaju poţara zbog odlivanja gasa, prvo iskljuĉiti duvaljke. Koristiti pesak ili prah za gašenje u kombinaciji sa respiratorom. Odliv gasa se moţe odgurnuti u stranu mlazom vode. Susedne gasne instalacije, kablovi i sl. se moraju temeljno hladiti vodenim sprejom. Postoji opasnost od eksplozije! Nakon gašenja poţara, treba se ĉuvati trovanja. Pri pojavi poţara treba postupiti na sledeći naĉin:  ukloniti svako lice koje nije aktivno angaţovano u borbi sa vatrom,  zatvoriti dovod i odvod gasa (zatvaranjem protivpoţarnih ventila ispred i iza mesta poţara),  upotrebiti aparate za gašenje poţara,  vatrom zahvaćenu elektro opremu ne gasiti vodom već samo ugljendioksidom ili suvim prahom. Kod gašenja poţara treba kontrolisati poţar i ĉekati dok gas izgori. Treba imati u vidu da se poţar u izvesnim granicama moţe kontrolisati, dok se to ne moţe reći za eksploziju ĉija se veliĉina ne moţe predpostavljati kao ni posledice te eksplozije.

Odgovor na udes u slučaju isticanja hemikalija U sluĉaju curenja hemikalija:  Obavestiti rukovodstvo.  Obući zaštitnu opremu i udaljiti nezaštićene osobe.  Ukoliko ima povreĊenih, izvršiti njihovu evakuaciju.  Izolovati mesto udesa u svim pravcima.  Postaviti se u pravcu niz vetar.  Pokušati spreĉiti dalje curenje teĉnosti, eventualno obezbediti ventilaciju prostora.

Q7-00-43/1 [ 161 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Teĉni materijal iz prihvatnog suda (sekundarnog kontejnera) prebaciti u ĉist neoštećen kontejner i dobro ga zatvoriti.  Sakupljenu hemikaliju spakovati i oznaĉiti kao opasana otpad.  Kontaminirano mesto posuti peskom ili upotrebiti mobilni komplet za prikupljanje opasnih materija.  Kontaminirani pesak / upotrebljeni komplet za prikupljanje opasnih materija, sakupiti u propisane dobro zatvorene posude i tretirati ga kao opasan otpad. Na dalji postupak ga uputiti ovlašćenom licu.  Mesto oĉistiti i dobro isprati vodom, a vodu od ispiranja uputiti u bazen za neutralizaciju. Prilikom reagovanja u sluĉajevima opasnosti obavezno korisiti adekvatnu zaštitnu opremu (zaštitno odelo, obuća, naoĉare, rukavice, maske, itd.).

Odgovor na udes na amonijačnom rashladnom sistemu Oni koji su angaţovani u odgovoru na udes moraju biti opremljeni punom zaštitnom odećom i opremom za zaštitu disajnih organa:  Zaštita za oĉi/lice: Zaštitne naoĉare/maska za lice (SRPS EN 166)  Zaštita koţe: Specijalno odelo za zaštitu od hemikalija (SRPS EN 943). Zaštitne rukavice otporne na amonijak (gumene rukavice) (SRPS EN 374).  Zaštita disajnih organa: Maska za lice (SRPS EN 136) sa filterom za zaštitu od amonijaka (zelene boje, slovna oznaka K) (SRPS EN 149). Koristiti atestirani izolacioni aparat sa maskom za celo lice (SRPS EN 145), ako je koncentracija amonijaka u vazduhu iznad maksimalno dozvoljene koncentracije. U prostoriji gde se nalazi amonijaĉna oprema (separatori, kompresori, risiveri i dr.), do isticanja manjih koliĉina NH3 moţe doći u sledećim sluĉajevima:

Uzrok isticanja: Mere koje je potrebno preduzeti:  probijanje zaptivke  zaustaviti rad ureĊaja i zavrnuti zaptivku  kvar na ventilu  lokalizovati mesto curenja ispred i iza ventila, neutralizovati ispuštenu koliĉinu NH3 vodom, a ventil popraviti ili zameniti novim.  pucanja instalacija, suda (separatora ili  izolovati deo instalacije na kojoj je došlo do pucanja dr.), neblagovremeno reagovanje ili deo oko suda glavnim ventilom za taj deo procesa, prilikom isticanja manjih koliĉina itd. neutralisati, zameniti deo

U sluĉaju udesa na amonijaĉnom sistemu preduzimaju se sledeće mere:  Zaustaviti izlivanje teĉnog amonijaka jer, zbog svoje visoke baznosti i rastvorljivosti u vodi, amonijak moţe povecati pH površinskih voda i zemljišta. TakoĊe, amonijak je toksiĉan i za vodenu floru i faunu.  Ukoliko doĊe do širenja gasovitog amonijaka pokušati što brţe sanirati mesto ispuštanja i obavestiti osoblje za hitne sluĉajeve.  Ako je bezbedno, sprovesti evakuaciju, u pravcu vetra u odnosu na akcident. Ukoliko nije bezbedno, zatvoriti sve prozore, iskljuĉiti izduvne ventilatore ili elektriĉne ureĊaje.

Q7-00-43/1 [ 162 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Obuĉena lica moraju izolovati izvor curenja što je pre moguće. Ventilirati mesto prosipanja ili curenja do disperzovanog isparenja. Ukloniti izvore paljenja. Teĉni amonijak prekriti penom kako bi se smanjilo isparavanje.  Ako je moguće, pokupiti iscurelu koliĉinu.  Koristiti raspršeni vodeni mlaz za suzbijanje oblaka gasa. Ne usmeravati vodeni mlaz direktno ka velikoj koliĉini iscurelog amonijaka jer će to ubrzati njegovo isparavanje. Voditi raĉuna da se izbegne kontaminiranje vodenih tokova.  Informisati nadleţne vlasti u sluĉaju kontaminiranja vodenih tokova i odvoda nastalog kao posledica akcidenta.

Akcije spasavanja i prve pomoći

Spasavanje (opšte) Rukovodilac poslova mora osigurati da u hitnim sluĉajevima radno osoblje bude u stanju da samostalno pokrene aktivnosti spašavanja. U svakom radnom timu treba da je barem jedna osoba koja je osposobljena za pruţanje prve pomoći. Lica koja pruţaju prvu pomoć moraju redovno pohaĊati treninge i obnavljati kurseve.

Oprema za zaštitu i spasavanje Na dostupnom i svima znanom mestu mora biti postavljen ormarić prve pomoći. Jedan ormarić sa punjenjem za pruţanje prve pomoći je dovoljan za do 20 zaposlenih. Od 20 do 100 zaposlenih i dalje na svakih 100 zaposlenih, potrebno je obezbediti još po jedan ormarić ili prenosivu torbu. Sadrţaj ormarića se mora redovno dopunjavati. U zidnom ormariću ili prenosivoj torbi za pruţanje prve pomoći se moraju nalaziti samo sredstva i oprema koja su za to namenjena, a naroĉito: ~ sterilna kompresa od gaze – pojedinaĉno pakovanje 10 x10 cm (5 kom.); ~ sterilna gaza po ¼ m – pojedinaĉno pakovanje 80 x 25 cm (5 kom.); ~ sterilna gaza po ½ m – pojedinaĉno pakovanje 80 x 50 cm (5 kom.); ~ sterilna gaza po 1 m – pojedinaĉno pakovanje 80 x 100 cm (5 kom.); ~ kaliko zavoj 10 cm x 5 m (5 kom.); ~ kaliko zavoj 8 cm x 5 m (5 kom.); ~ lepljivi flaster na koturu 2,5 cm x 5 m (2 kom.); ~ lepljivi flaster sa jastuĉićem (1 kutija); ~ trougla marama veliĉine100 x 100 x 140 cm (5 kom.); ~ igla sigurnica (5 kom.); ~ makaze sa zaobljenim vrhom (1 kom.); ~ rukavice za jednokratnu upotrebu, par (5 kom.); ~ pamuĉna vata, 100 g (2 kom.); ~ nejodno antiseptiĉko sredstvo za koţu, 100 ml (1 kom.); ~ specifikacija sadrţaja (1 kom.). Aparati za disanje: ~ Cedila za gas-maske koja se koriste kao liĉno zaštitno sredstvo osoblja koje rukuje rashladnom instalacijom, nisu univerzalne za sve vrste i koncentracije gasova (na cedilu je naznaĉeno za koje gasove i uslove je namenjeno). ~ MeĊutim, kod poţara na rashladnim instalacijama uvek se pojavljuju, pored iscurelog rashladnog fluida (amonijaka) i gusti i otrovni dimovi, pa je pri intervencijama, neophodan i aparat za disanje. Regenerativni

Q7-00-43/1 [ 163 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

aparati za disanje, kakve koriste profesionalni vatrogasci, nisu praktiĉni zbog sloţenog rukovanja. Za ovu svrhu najsvrsishodniji su obiĉni aparati za disanje sa bocom sa komprimovanim vazduhom i pratećom opremom. Ovi aparati rade, uglavnom, u dve izvedbe, i to: . Aparati za disanje koji se nose na leĊima; . Aparati za disanje na ĉeliĉnom ramu sa toĉkićima i sa crevom za vazduh, duţine 50 m. ~ Aparati za disanje moraju biti postavljeni na istaknutim, pogodnim mestima. Broj aparata bi trebalo da je takav, da je gubitak vremena pri intervenciji minimalan. ~ Da bi se aparati za disanje mogli uspešno primeniti, neophodna je obuka o nameni i korišćenju aparata i opreme. Ostala oprema: Za ĉuvanje opreme se preporuĉuje postavljanje ormana, koji pored aparata za disanje treba da sadrţi i sledeću opremu: ~ Najmanje jedna rezervna boca sa vazduhom za aparat za disanje; ~ Rezervna maska koja moţe da se prikljuĉi na aparat za disanje sa strane da bi se omogućilo disanje drugog ugroţenog lica; ~ Vatrogasna lampa na baterije; ~ Zaštitno odelo za amonijak; ~ Crevo za vazduh duţine 50 m koje moţe da se prikljuĉi na aparat za disanje i masku; ~ Prigodan alat, kao sekira, ĉekić, kljuĉevi i dr.

Opasnost od gušenja izazvana udisanjem gasa Ako je osoba udahnula gas, apsolutno je neophodno njeno hitno izmeštanje iz opasne zone. Neka se odmori neko vreme. U sluĉaju manje opasnosti pustiti osobu da duboko udiše sveţ vazduh i osigurati da su disajni putevi slobodni. Postaviti pacijenta u vodoravan poloţaj, zabaciti mu/joj glavu unazad i primeniti, ako je potrebno, veštaĉko disanje. Tokom transporta pacijenta treba postaviti u poziciju na bok.

Intoksikacija izazvana udisanjem gasa Ako je osoba udahnula otrovan gas (npr. amonijak) ona se mora odmah izmestiti iz opasne zone. Pacijent treba da udahne sveţ vazduh punim plućima, a u sluĉaju da je prestao disati, treba primeniti veštaĉko disanje. Pustiti osobu da se odmori neko vreme. Staviti je na deke. Vaţno je da pacijent bude prevezen u vodoravnom poloţaju. U sluĉaju da je u nesvesti, mora se prevoziti u stabilnom poloţaju na boku.

Požar i/ili eksplozija gasa Opekotine izazvane dejstvom visoke temperature nastale usled poţara, prema dubini oštećenja tkiva dele se na ĉetiri stepena:  I stepen: koţa je jako crvena i nateĉena, zahvaćen je samo površinski sloj,

Q7-00-43/1 [ 164 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 II stepen: koţa ima crvenilo, otok, jak bol, plikove ispunjene bistrom ţućkastom teĉnošću,  III stepen: bledo-ţuta boja koţe, suva, oteĉena i jako bolna, mestimiĉno se vide i plikovi ispunjeni bistrom ţućkastom teĉnošću,  IV stepen: koţa je crna, ugljenisana, sa mnogobrojnim plikovima koji su prsli i sasušeni. Pri pojavi opekotina treba se pridrţavati sledećeg:  ne kvasiti i ne ispirati opeĉenu površinu nikakvim teĉnostima i rastvorima,  ne dodirivati opekotinu rukama i ne skidati plikove, jer je to veoma opasno,  što pre postaviti prvi zavoj preko cele opeĉene površine,  u nedostatku zavoja opeĉene površine uviti u ĉist ĉaršav ili platno, košulju ili drugi tekstilni materijal koji se nalazi pri ruci,  bolje je opekotinu ostaviti otvorenu nego je zavijati u prljavo rublje ili zavoj,  ako spasilac ima pri ruci tablete protiv bolova povreĊeni treba da popije dve tablete odjednom.

Hemijske opekotine Prva pomoć u sluĉaju hemijskih opekotina poĉinje prekidanjem izlaganja hemikaliji. Kontaminirana odeća se mora odmah ukloniti, a to podruĉje treba dobro ispirati pod tekućom hladnom vodom najmanje 20 minuta. Ako je dostupan, opekotina od kiseline se moţe isprati blagim rastvorom sapuna i vode. Alkalne opekotine se mogu isprati blagim rastvorom sirćeta. Pravovremeno ispiranje moţe smanjiti dubinu i površinu opekotine. Nakon uklanjanja svih hemikalija, opekotine treba zbrinuti od strane lekara.

Posle udesa  Nosilac projekta je duţan da odmah, a najkasnije u roku od 24 ĉasa, o vanrednom dogaĊaju obavesti ministarstvo, odnosno nadleţni organ upravljanja, odnosno organ jedinice lokalne samouprave nadleţan za poslove zaštite ţivotne sredine.  Obaveštenje sadrţi naroĉito informacije o okolnostima vanrednog dogaĊaja, mestu, vremenu, neposrednoj opasnosti po zdravlje ljudi i kratak opis preduzetih mera.  Izvršiti popravku na mestima gde je nastala havarija u što kraćem vremenskom periodu i izvršiti potpunu sanaciju eventualno nastale štete u što kraćem vremenskom roku.  Pri izvoĊenju radova na poporavci i sanaciji havarije strogo se mora voditi raĉuna da se ne izazove dodatna šteta na okolnim objektima i instalacijama.  Stvaranje otpada treba izbegavati ili svesti na najmanju moguću meru gde god je to moguće. Postupanje sa opasnim otpadom i njegovo odlaganje mora uvek biti u skladu sa zakonima o zaštiti ţivotne sredine, zakonima o upravljanju otpadom kao i svim zahtevima lokalnih vlasti.

8.3 Planovi i tehniĉka rešenja zaštite ţivotne sredine

Mere zaštite pri planiranju i izvoĎenju projekta:  Pribaviti informaciju o lokaciji i lokacijsku dozvolu za izgradnju.  Izraditi studiju o proceni uticaja na ţivotnu sredinu projekta i za nju pribaviti saglasnost nadleţnog organa.

Q7-00-43/1 [ 165 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Tehniĉku dokumentaciju izraditi na nivou projekta za graĊevinsku dozvolu prema vaţećim propisima i normativima za ovu vrstu objekata i u skladu sa propisima o zaštiti vazduha, zemljišta, površinskih i podzemnih voda.  Tehniĉku dokumentaciju izraditi na osnovu urbanistiĉke i planske dokumentacije, na vaţećoj geodetskoj podlozi izraĊenoj na osnovu geodetskog snimanja i usklaĊivanja sa postojećim objektima na terenu.  Tehniĉka dokumentacija treba da sadrţi: opis planiranih radova, tehniĉko rešenje, odgovarajuće proraĉune, mere bezbednosti i grafiĉke priloge.  Tehniĉkom dokumentacijom definisati takva tehniĉka rešenja i tehnologiju izvoĊenja radova kojom se za vreme izgradnje i eksploatacije predmetnih objekata, neće nanositi oštećenja susednim već izgraĊenim objektima. U sluĉaju nastanka oštećenja, ista se moraju u što kraćem roku otkloniti o trošku investitora/korisnika.  Predvideti zaštitu objekata od atmosferskog praţnjenja postavljanjem gromobranske instalacije.  Predvideti stabilnu instalaciju za detekciju i dojapu poţara.  Predvideti stabilnu instalaciju za detekciju opasnih gasova.  Predvideti sistem za ventilaciju prostora.  Pre zapoĉinjanja radova proveriti taĉnu poziciju svih podzemnih instalacija kako ne bi došlo do njihovog oštećenja.

 Na projekte za graĊevinsku dozvolu pribaviti tehniĉku kontrolu, prema vaţećim zakonskim propisima.  Pribaviti saglasnosti javnih preduzeća i nadleţnih organa na izraĊenu projektnu tehniĉku dokumentaciju.  Pribaviti graĊevinsku dozvolu.

 Nakon završenih radova izvršiti ĉišćenje okolnog terena od zaostalog graĊevinskog materijala ili zemlje iz iskopa, a sav preostali materijal i opremu ukloniti iz te zone.  Geodetski snimiti izvedeno stanje objekata i kartirati u opštinskom katastru.

 GraĊevinske radove izvoditi bez prekomerne buke propisivanjem naĉina rada graĊevinske mehanizacije (iskljuĉivanje motora tokom ĉekanja, ograniĉenje brzine vozila unutar gradilišta, organizacija internog saobraćaja).  Ograniĉiti smeštaj i kretanje graĊevinske mehanizacije na prostor predviĊen za izgradnju planiranog projekta, tj. osigurati da se saobraćaj na gradilištu odvija iskljuĉivo u svrhu izgradnje.  IzvoĊaĉ je duţan da koristi ispravnu, mehanizaciju sa niskim nivoom buke i niskom emisijom dimnih gasova.  Tokom izgradnje po suvom vremenu, po potrebi, prskati transportne površine kako se nastala prašina ne bi raznosila u okolinu.  Zabranjeno je odlaganje/skladištenje opasnih materija i deponovanje otpadnog materijala na nezaštićenom zemljištu.  Zabranjeno je pranje vozila, mašina, opreme i ureĊaja i upuštanje tih voda u atmosfersku kanalizaciju.

 Mašine, prevozna sredstva, ureĊaji i oprema koji se proizvode ili se uvoze u Republiku Srbiju moraju, radi stavljanja u upotrebu biti usklaĊeni sa tehniĉkim propisima koji se odnose na graniĉni nivo buke pod odreĊenim uslovima upotrebe, a relevantni podaci o buci u uslovima upotrebe moraju biti oznaĉeni na proizvodu u skladu sa posebnim propisima.

Q7-00-43/1 [ 166 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Mere zaštite od buke vezane za izbor i upotrebu mašina, ureĊaja, sredstava za rad i prevozna sredstva sprovode se primenom najboljih dostupnih tehnika koje su tehniĉki i ekonomski isplative, u skladu sa zakonom.  Izvori buke koji se koriste za obavljanje delatnosti, a koji se privremeno koriste ili se trajno postavljaju u otvorenom prostoru ili u nepokretnim i pokretnom objektima moraju imati podatke o nivou zvuĉne snage koju emituju pri propisanim uslovima korišćenja i odrţavanja

 Dimenzionisanje sudova i instalacija sa opasnim materijama i prateće merno regulacione i sigurnosne armature je izvršeno na bazi proraĉuna u projektima uz primenu vaţećih tehniĉkih normativa i standarda.  Raspored merno regulacione i sigurnosne armature je izvršen tako da su sudovi i instalacija osigurani od razaranja (prskanja) usled nekontrolisanog povećanja pritiska.  Cevovodna instalacija je stabilno postavljena preko ĉvrstih i kliznih oslonaca sa dilatacionim kompenzatorima (ili samokompenzacijom), ĉime je osigurana od dilatacionih deformacija. Instalacija je tako postavljena da je onemogućeno mehaniĉko oštećenje.  Spajanje instalacije se vrši odgovarajućim nastavcima, prikljuĉcima i zavarivanjem koje vrši atestirani zavarivaĉ.  Projektom je predviĊeno propisno ispitivanje instalacija i sudova na hladan vodeni pritisak (na ĉvrstoću i zaptivenost).  Projektom je predviĊeno da se po završenoj montaţi investitoru predaju atesti ugraĊene opreme, kao i uputstvo za rukovanje i odrţavanje.

Mere zaštite prirodnih i kulturnih dobara:  Tokom izvoĊenja radova na izgradnji objekta, kao i obavljanju internog saobraćaja u krugu fabrike, mora se strogo voditi raĉuna da ne doĊe do oštećenja postojećih instalacija i objekata  Ukoliko se u toku izvoĊenja radova naiĊe na geološka ili paleontološka dobra koja bi mogla predstavljati zaštićenu prirodnu vrednost, izvoĊaĉ radova ima obavezu da nalaz prijavi Ministarstvu energetike, razvoja i zaštite ţivotne sredine, kao i da preduzme mere zaštite od uništenja, oštećenja ili kraĊe.  Ukoliko se pre ili u toku izvoĊenja graĊevinskih i drugih radova naiĊe na arheološko nalazište ili arheološke predmete, izvoĊaĉ radova je duţan da odmah, bez odlaganja, prekine radove i o tome obavesti nadleţni Zavod za zaštitu spomenika kulture u Valjevu i da preduzme mere da se nalazi ne unište ili oštete i da se saĉuvaju na mestu i u poloţaju u kome su otkriveni.

Mere zaštite u toku redovnog rada projekta:  Postojeći kao i novoplanirani objekti se prikljuĉuju na infrastrukturu preko postojećih prikljuĉaka, a prema uslovima i saglasnostima nadleţnih institucija (snabdevanje vodom i strujom).  Ĉiste atmosferske vode se nivelacijom poploĉanih površina usmeravaju ka bankini puta ili prema zelenim površinama  Atmosferske vode sa saobraćajnih površina se pre upuštanja u recipijent tretiraju na separatoru ulja i masnoća.

Q7-00-43/1 [ 167 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 Sve tehnološke otpadne vode se upućuju na postrojenje za preĉišćavanje otpadnih voda, odakle se ispuštaju u sistem gradske kanalizacije.  UreĊaji koji generišu buku i vibracije pri radu, postavljaju se na posebne temelje ili antivibracione ramove u cilju spreĉavanja prenošenja vibracija na objekat i smanjenja buke u radnom prostoru.  Da bi se nivo buke u ţivotnoj sredini doveo u granice dozvoljenih opsega, potrebno je postaviti dodatne izolacione panele oko izvora buke ili prema ugroţenim stambenim objektima, ili problem rešiti na drugi naĉin rešiti ali tako da  Pristup nestruĉnim licima spreĉava se kontrolisanjem ulaska u fabriĉki kompleks, postavljanjem tabla zabrane, kao i zakljuĉavanjem posebno osetljivih prostora.  Pre puštanja u rad vrši se detaljno ispiranje i ispitivanje svih cevovoda, sudova i opreme koja se koristi u pojedinim tehnološkim operacijama.  Ventilacija objekata se sprovodi prirodnim i prinudnim putem, preko otvora i ventilatora u odgovarajućoj izvedbi (zavisno od zahteva pojedinaĉnih prostora).  Izlaz kontaminiranog vazduha ne sme da bude u blizini ulaza ili izlaza i prozora zgrade, a ne sme ni da se „uliva“ u neki drugi deo zgrade (svetlarnik, pokriveno dvorište ili sliĉne prostorje). Kanal za provetravanje treba da se izvede što je moguće više.  Za nadoknadu otsisanog vazduha, predviĊeni su otvori za ulaz spoljašnjeg vazduha, odnosno ventilatori za ubacivanje vazduha kod prinudnog provetravanja.

 Svi radnici moraju biti obuĉeni, osposobljeni i upoznati sa mogućim opasnostima, kako bi i sami mogli pravovremeno da reaguju u cilju spreĉavanja udesa većih razmera i pruţanja prve pomoći.  Potrebno je u svakom trenutku obezbediti brz i lak pristup vozilima hitnih sluţbi. Poţarni put ne sme biti ni u jednom trenutku zakrĉen, niti se sme koristiti za bilo kakvo skladištenje.  Na osnovu Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu („Sluţbeni glasnik RS“ broj 101/05, 91/15 i 113/17) poslodavac je duţan da sprovodi preventivne i periodiĉne preglede i proveru opreme za rad, kao i preventivna i periodiĉna ispitivanja uslova radne okoline. Pregledi i ispitivanja se rade prema Pravilniku o postupku pregleda i ispitivanja opreme za rad i ispitivanja uslova radne okoline („Sluţbeni glasnik RS“ broj 94/06, 108/06, 114/14 i 102/15)  Elektriĉne instalacije moraju da budu projektovane i postavljene tako da ne predstavljaju opasnost koja moţe biti uzrok poţara ili eksplozije. Sve instalacije i ureĊaji koji se postavljaju u eksplozivno ugroţenim zonama moraju biti izvedene u protiveksplozijskoj zaštiti, a prostorni raspored i širina ovih zona utvrĊuje se posebnim Elaboratom o zonama opasnosti. Instalacije se moraju redovno pregledati i odrţavati u ispravnom stanju. Pregled instalacija se radi na osnovu Pravilnika o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad na radnom mestu („Sluţbenom glasniku RS“, broj 21/09 i 1/19).  Prema Pravilniku o tehniĉkim normativima za zaštitu objekata od atmosferskog praţnjenja („Sluţbeni list SRJ“, broj 11/96) za nove objekte ili pri rekonstrukciji postojećih objekata moraju se raditi projekti za gromobranske instalacije. Za delove instalacije koji neće biti pristupaĉni kada objekat bude završen provera gromobranske instalacije se vrši u toku gradnje. Po završenim radovima mora se proveriti da li je gromobranska instalacija izvedena prema projektu i propisima. Tokom eksploatacije objekta gromobranska instalacija mora se na propisan naĉin odrţavati radi oĉuvanja njene efikasnosti u pogledu nivoa zaštite. Odrţavanje gromobranske instalacije sastoji se od periodiĉnih provera osnovnih parametara prema vaţećem standardu koji pokriva ovu oblast.

Q7-00-43/1 [ 168 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 U skladu sa Zakonom o zaštiti od poţara („Sluţbeni glasnik RS“ broj 111/09, 20/15 i 87/18) ispravnost instalacija i ureĊaja za automatsko otkrivanje i dojavu poţara, gašenje poţara, detekciju eksplozivnih i zapaljivih gasova, instalacija u zonama opasnosti od eksplozije, instalacija za odvoĊenje dima i toplote, instalacija hidrantske mreţe za gašenje poţara, kao i mobilnih ureĊaja za gašenje poţara mora se kontrolisati na svakih šest meseci od strane ovlašćenog pravnog lica.  Potrebno je bar dva puta godišnje vršiti periodiĉni pregled svih elemenata instalacije od strane struĉne komisije koju odreĊuje rukovodilac pogona. Periodiĉni pregledi ventila sigurnosti vrše se shodno propisima koji vaţe za eksploataciju sudova pod pritiskom.  Instalacijom mogu rukovati samo kvalifikovani radnici mašinske i elektro struke, specijalno obuĉeni za rad sa instalacijama ove vrste.

Mere zaštite pri upravljanju otpadom:  Tokom izgradnje projekta odrediti prostor za privremeno skladištenje materijala i otpada.  Ĉvrst otpad neopasnog karaktera organizovano prikupljati i evakuisati ga sa lokacije prema utvrĊenoj dinamici.  Svaku isporuku neopasnog otpada operateru prati poseban Dokument o kretanju otpada koji popunjava proizvoĊaĉ, odnosno vlasnik i svako ko preuzima otpad.  Otpad opasnog karaktera i otpad koji bi po svom poreklu mogao imati karakter opasnog otpada (akcidentno ispuštena goriva i maziva, kontaminirano tle, kontaminirani cevni i drugi elementi, kontaminirana ambalaţa i sl.) odvojeno sakupljati i sa njime postupati u svemu u skladu sa zakonskom regulativom: ~ Klasifikacija. ProizvoĊaĉ otpada mora da klasifikuje otpad pre otpoĉinjanja njegovog kretanja, a postupanje sa njim mora biti u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom. ~ Kretanje opasnog otpada mora da prati poseban Dokument o kretanju opasnog otpada koji popunjava proizvoĊaĉ, odnosno vlasnik i svako ko preuzima opasan otpad. ~ Obeleţavanje upakovanog opasnog otpada vršiti stavljanjem natpisa koji sadrţi naziv i sedište ili znak proizvoĊaĉa otpada, naziv i indeksni broj otpada u skladu sa posebnim propisom kojim se ureĊuju kategorije, klasifikacija i ispitivanje otpada. Posude i prostorije u koje se privremeno smeštaju opasni otpaci vidno oznaĉiti. ~ Skladištenje opasnog otpada. Upakovan opasan otpad skladišti se u privremenom skladištu, u posebno obezbeĊenom objektu ili prostoriji koji ne sme biti na vodnom zemljištu. ▪ Skladište mora biti: ograĊeno i pod stalnim nadzorom ▪ Skladište treba da ima: stabilnu i nepropusnu podlogu, zaštitu od atmosferskih uticaja; sistem za spreĉavanje nastajanja udesa; zaštitu od poţara. ▪ Opasan otpad u teĉnom stanju se drţi u sudovima koji su: nepropusni, max.zapremine do 200 l, efikasno se zatvaraju, od otpornog materijala, sa tankvanom koja moţe da primi celokupnu koliĉinu sadrţaja u sluĉaju udesa (procurivanja).

Q7-00-43/1 [ 169 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

9. PROGRAM PRAĆENJA UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU

U naĉelu „Rauch Serbia“ DOO Koceljeva u dosadašnjoj praksi, preko ovlašćene organizacije, redovno vrši merenja emisije u zoni uticaja, te prati i druge uticaje svoje aktivnosti na stanje ţivotne sredine. Podatke iz monitoringa zagaĊivaĉa duţan je da dostavlja nadleţnoj jedinici lokalne samouprave i Agenciji za zaštitu ţivotne sredine na propisan naĉin.  Monitoring kvaliteta otpadnih voda,  Monitoring kvaliteta vode recipijenta,  Monitoring emisije u vazduh,  Monitoring nivoa buke,  Monitoring stanja i kvaliteta zemljišta,  Monitoring produkovanog otpada.

Monitoring kvaliteta otpadnih voda

Uslovi ispitivanja kvaliteta otpadnih voda iz postrojenja se propisuju vodnom dozvolom, u skladu sa vaţećom legislativom. Uredbom o graniĉnim vrednostima emisije zagaĊujućih materija u vode i rokovima za njihovo dostizanje („Sl. glasnik RS“ br. 67/11, 48/12 i 1/16) se utvrĊuju graniĉne vrednosti emisije za odreĊene grupe ili kategorije zagaĊujućih materija za: tehnološke otpadne vode pre njihovog ispuštanja u javnu kanalizaciju; tehnološke i druge otpadne vode koje se neposredno ispuštaju u recipijent; vode koje se posle preĉišćavanja ispuštaju iz sistema javne kanalizacije u recipijent i otpadne vode koje se iz septiĉke i sabirne jame ispuštaju u recipijent, kao i rokovi za njihovo dostizanje Graniĉne vrednosti emisije za odreĊene grupe ili kategorije zagaĊujućih materija za tehnološke otpadne vode, pre njihovog ispuštanja u javnu kanalizaciju, date su u Prilogu 2. Glava III. Komunalne otpadne vode, Tabela 1. Graniĉne vrednosti emisije za odreĊene grupe ili kategorije zagaĊujućih materija za tehnološke otpadne vode, pre njihovog ispuštanja u javnu kanalizaciju. Ispuštanje tehnoloških otpadnih voda u sistem javne kanalizacije vrši se u skladu sa aktom o ispuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju koji donosi nadleţni organ jedinice lokalne samouprave. Kada ovaj akt nije donet, primenjuju se graniĉne vrednosti emisije iz gore navedene tabele koja je data u nastavku. U sluĉaju da nadleţni organ jedinice lokalne samouprave ne propiše graniĉne vrednosti emisije, a tehnološki uslovi su sliĉni kao u nekom od odeljaka Priloga 2. primenjuju se graniĉne vrednosti iz odgovarajućeg odeljka.

Tabela: Granične vrednosti emisije za odreĎene grupe ili kategorije zagaĎujućih materija za tehnološke otpadne vode, pre njihovog ispuštanja u javnu kanalizaciju Redni Jedinica Parametar Granična vrednost emisije broj mere 1 pH 6,5 – 9,5

2 Hemijska potrošnja kiseonika (HPK) mgO2/l 1000 3 Biohemijska potrošnja kiseonika (BPK5) mgO2/l 500 Ukupni neorganski azot (NH -N, NO -N, NO - mg/l 120 4 4 3 2 N) 5 Ukupni azot mg/l 150

6 Amonijak (kao NH4-N) mg/l 100 7 Taloţne materije nakon 10 min mg/l 150

Q7-00-43/1 [ 170 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Redni Jedinica Parametar Granična vrednost emisije broj mere 8 Ukupni fosfor mg/l 20 9 Ekstrakt organskim rastvaraĉima (ulja, masnoće) mg/l 50 10 Mineralna ulja mg/l 30 11 Fenoli (fenolni indeks) mg/l 50 12 Katran mg/l 5 13 Ukupno gvoţĊe mg/l 200 14 Ukupni mangan mg/l 5 15 Sulfidi mg/l 5 16 Sulfati mg/l 400 17 Aktivni hlor mg/l 30 18 Ukupne soli mg/l 5000 19 Fluoridi mg/l 50 20 Ukupni arsen mg/l 0,2 21 Ukupni barijum mg/l 0,5 22 Cijanidi (lako isparljivi) mg/l 0,1 23 Ukupni cijanidi mg/l 1 24 Ukupno srebro mg/l 0,2 25 Ukupna ţiva mg/l 0,05 26 Ukupni cink mg/l 2 27 Ukupni kadmijum mg/l 0,1 28 Ukupni kobalt mg/l 1 29 Hrom VI mg/l 0,5 30 Ukupni hrom mg/l 1 31 Ukupno olovo mg/l 0,2 32 Ukupni kalaj mg/l 2 33 Ukupni bakar mg/l 2 34 Ukupni nikal mg/l 1 35 Ukupni molibden mg/l 0,5 36 BTEX (benzen, toluen, tiobenzen, ksilen) 10-3 m3/m3 0,1 37 Organski rastvaraĉi 10-3 m3/m3 0,1 38 Azbest mg/l 30 Odnos razblaţenja LC50 % 39 Toksiĉnost (toksikološki test sa ribama ili dafnijama) 40 Temperatura °C 40 Obzirom da na nivou grada ne postoji postrojenje za preĉišćavanje otpadnih voda pre njihovog upuštanja u recipijent, to postoji realno opravdanje da se pri preĉišćavanju otpadnih voda fabrike postave stroţiji zahtevi koji se odnose na ispuštanje u recipijent i koji su dati u narednoj tabeli.

Tabela: Granične vrednosti emisije na mestu ispuštanja u površinske vode(II) Jedinica Parametar Granična vrednost emisije(I) mere Temperatura °C 30 pH - 6,5–9 Suspendovane materije mg/l 35

Biohemijska potrošnja kiseonika (BPK5) mgO2/l 25 (V, VI) Hemijska potrošnja kiseonika (HPK) mgO2/l 110 (III) Amonijak (kao NH4-N) mg/l 10 (III) Ukupni neorganski azot (NH4-N, NO3-N, NO2-N) mg/l 18 Ukupni fosfor mg/l 2(IV) (I) Vrednosti se odnose na dvoĉasovni uzorak

Q7-00-43/1 [ 171 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

(II) Ne primenjuje se na otpadne vode ĉije zagaĊenje potiĉe iz proizvodnje hrane za bebe, ĉaja i lekova na bazi bilja, kao ni na otpadne vode koje potiĉu iz indirektnog rashladnog sistema (III) Zahtevi za amonijaĉni azot i ukupan azot se primenjuju na otpadnu vodu temperature 12 °C ili više u efluentu iz bioaeracionog bazena postrojenja za tretman ĉije je opterećenje otpadne vode sa ukupnim azotom veće od 100 kg/dan. Vodna dozvola moţe dopustiti više koncentracije ukupnog azota do 25 mg/l ako je smanjenje ukupnog opterećenja azotom najmanje 70% Smanjenje se ustanovljava odnosom opterećenja azotom u otpadnoj vodi i u efluentu, tokom reprezentativnog perioda vremena koje ne treba da bude manje od 24 h Ukupan vezani azot treba uzeti kao osnovu za raĉunanje opterećenja (IV) Zahtev za ukupni fosfor se primenjuje ako opterećenje ukupnim fosforom u otpadnoj vodi na kome se zasniva dozvola prevazilazi 20 kg/dan (V) U efluentima kanalizacionih laguna, dizajniranih sa vremenom zadrţavanja od 24 h ili više u kojima dnevna zapremina otpadne vode, na kojoj je bazirana dozvola za spuštanje, ne prelazi 500 m3, gde je uzorak oĉigledno obojen usled prisustva algi, HPK i BPK5 treba odreĊivati iz uzorka koji ne sadrţi alge U tom sluĉaju vrednosti prikazane u tabeli se smanjuju na 15 mgO2/l za HPK i na 5 mgO2/l za BPK5 (VI) U preradi paradajza dozvoljeno je da HPK dostigne vrednost od 150 mgO2/l

Monitoring kvaliteta vode recipijenta

Cilj montoringa recipijenta, u koji se ulivaju atmosferske vode sa fabriĉkog kompleksa, je provera uticaja fabriĉkog kompleksa na kvalitet vode recipijenta (reka Tamnava), koji protiĉe neposredno pored lokacije fabrike. Ovaj vid monitoringa treba vršiti jednom godišnje i to pre i posle fabriĉkog ispusta.

Tabela: Granične vrednosti zagaĎujućih materija u površinskim vodama Jedinica Granične vrednosti Parametar mere Klasa I Klasa II Klasa III Klasa IV Klasa V Opšti pH 6,5-8,5 6,5-8,5 6,5-8,5 6,5-8,5 <6,5 ili >8,5 Suspendovane materije mg/l 25 25 - - - Kiseonični režim

Rastvoreni kiseonik mg O2/l - (ili PN) - 5 4 < 4 Zasićenost kiseonikom % -epilimnion (stratifikovana 90-110 70-90 50-70 30-50 <30 voda) -hipolimnion (stratifikovana 70-90 70-50 30-50 10-30 <10 voda) -nestratifikovana voda 70-90 50-70 30-50 10-30 <10

BPK5 mg O2/l - (ili PN) - 7 25 >25 HPK (bihromatna metoda) mg O2/l 10 (ili PN) 15 30 125 >125 HPK (permanganatna mg O /l 5 (ili PN) 10 20 50 >50 metoda) 2 Ukupni organski ugljenik mg/l - (ili PN) - 15 50 >50 (TOS) Nutrijenti Ukupan azot mg N/l 1 (ili PN) 2 8 15 >15 Nitrati mg N/l - (ili PN) - 6 15 >15 Nitriti mg N/l 0,01 (ili PN) 0.03 0,12 0,3 >0,3 Amonijum jon mg N/l - (ili PN) - 0,6 1,5 >1,5

Ne-jonizovani amonijak mg/l NH3 0,005 0,025 - - - Ukupan fosfor mg P/l - (ili PN) - 0,4 1 >1 Ortofosfati mg P/l - (ili PN) - 0,2 0,5 >0,5 Salinitet Hloridi mg/l 50 (ili PN) - 150 250 >250 Ukupni zaostali hlor mg/l HOCl 0,005 0,005 - - - Sulfati mg/l 50 (ili PN) 100 200 300 >300 Ukupna mineralizacija mg/l <1000 (ili PN) 1000 1300 1500 >1500 Elektroprovodljivost na 20 °C mS/cm <1000 (ili PN) 1000 1500 3000 >3000

Q7-00-43/1 [ 172 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Jedinica Granične vrednosti Parametar mere Klasa I Klasa II Klasa III Klasa IV Klasa V Metali Arsen μg/l <5 (ili PN) 10 50 100 >100 Bor μg/l 300 (ili PN) 1000 1000 2500 >2500 5 (T=10) 5 (T=10) 22 (T=50) 22 (T=50) Bakar μg/l 500 1000 >1000 40 (T=100) 40 (T=100) 112 (T=300) 112 (T=300) 30 (T=10) 300 (T=10) 200 (T=50) 700 (T=50) Cink μg/l 2000 5000 >5000 300 (T=100) 1000 (T=100) 500 (T=500) 2000 (T=500) Hrom (ukupni) μg/l 25 (ili PN) 50 100 250 >250 Gvožđe (ukupno) μg/l 200 500 1000 2000 >2000 Mangan (ukupni) μg/l 50 100 300 1000 >1000 Organske supstance Fenolna jedinjenja (kao μg/l <1 1 20 50 >50 C2H5OH) Naftni ugljovodonici - - - Površinski aktivne materije μg/l 100 200 300 500 >500 (kao laurilsulfat) AOH (adsorbujući organski μg/l 10 50 100 250 >250 halogen) Mikrobiološki parametri Fekalni koliformi cfu/100 ml 100 1000 10000 100000 >100000 Ukupni koliformi cfu/100 ml 500 10000 100000 1000000 >1000000 Crevne enterokoke cfu/100 ml 200 400 4000 40000 >40000 Broj aerobnih heterotrofa cfu/100 ml 500 10000 100000 750000 >750000 (metoda Kohl)

Monitoring emisije u vazduh

Uredbom o graniĉnim vrednostima emisija zagaĊujućih materija u vazduh iz postrojenja za sagorevanje („Sluţbeni glasnik RS“, broj 6/16) propisuju se: 1. graniĉne vrednosti emisije zagaĊujućih materija u vazduh iz postrojenja za sagorevanje; 2. naĉin i rokovi za dostavljanje podataka; 3. postupak odreĊivanja ukupne godišnje emisije iz postrojenja za sagorevanje. U srednjim postrojenjima koja alternativno koriste dva ili više vrsta goriva, što je sluĉaj u fabrici „Rauch Serbia“ primenjuju se graniĉne vrednosti emisija iz Priloga 2. ove uredbe, za svako pojedinaĉno gorivo koje se koristi.

Tabela: Granične vrednosti emisija za postojeća srednja postrojenja za sagorevanje, za tečna goriva ZagaĊujuća materija Vrsta goriva GVE (mg/Nm3) ugljen monoksid (CO) sva teĉna goriva 170 ulje za loţenje srednje EVRO S, ulje za loţenje oksidi azota (NOx nisko sumporno gorivo-specijalno NSG-S izraţeni kao NO 2) ulje za loţenje srednje S 350 oksidi sumpora (izraţeni sva teĉna goriva 1.700 kao SO2) praškaste materije 50 *

Q7-00-43/1 [ 173 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

* osim za postrojenja koja koriste ulje za loţenje srednje EVRO S, ulje za loţenje nisko sumporno gorivo- specijalno NSG-S, ulje za loţenje srednje S, metanol, etanol, sirova biljna ulja, metilestar iz biljnih ulja kod kojih se ne odreĎuje emisija praškastih materija

Tabela: Granične vrednosti emisija za nova srednja postrojenja za sagorevanje, za tečna goriva ZagaĊujuća materija Vrsta goriva GVE (mg/Nm3) praškaste materije 50 * ugljen monoksid sva teĉna goriva 80 (CO) Za postrojenja koja koriste ulje za loţenje srednje EVRO S, ulje za loţenje nisko sumporno gorivo- 180 specijalno NSG-S, ulje za loţenje srednje S kod kojih je temperature vode u kotlu niţa od 110 °C Za postrojenja koja koriste ulje za loţenje srednje EVRO S, ulje za loţenje nisko sumporno gorivo- specijalno NSG-S, ulje za loţenje srednje S kod kojih 200 oksidi azota (NOx je temperature vode u kotlu viša od 110 °C, a niţa od izraţeni kao NO 2) 210 °C Za postrojenja koja koriste ulje za loţenje srednje EVRO S, ulje za loţenje nisko sumporno gorivo- 250 specijalno NSG-S, ulje za loţenje srednje S kod kojih je temperature vode u kotlu viša od 210 °C Za postrojenja koja koriste druga teĉna goriva ili ako 350 medijum za prenos toplote u kotlu nije voda oksidi sumpora Za postrojenja koja koriste ulje za loţenje srednje S 1.300 (izraţeni kao SO2) Za postrojenja koja koriste druga teĉna goriva 850 * osim za postrojenja koja koriste ulje za loţenje srednje EVRO S, ulje za loţenje nisko sumporno gorivo- specijalno NSG-S, ulje za loţenje srednje S, metanol, etanol, sirova biljna ulja, metilestar iz biljnih ulja kod kojih se ne odreĎuje emisija praškastih materija

Tabela: Granične vrednosti emisija za postojeća srednja postrojenja za sagorevanje, za gasovita goriva Toplotna GVE ZagaĊujuća materija Vrsta goriva snaga (MW) (mg/Nm3) ugljen monoksid sva gasovita goriva 100 (CO) oksidi azota (NOx sva gasovita goriva 200 izraţeni kao NO2) oksidi sumpora prirodni gas i teĉni naftni gas 35 (izraţeni kao SO2) druga gasovita goriva 350 prirodni gas, teĉni naftni gas, rafinerijski ≥ 20 5 gas, gas iz tretmana otpadnih voda i biogas praškaste materije druga gasovita goriva osim prirodnog gasa, teĉnog naftnog gasa, rafinerijskog gasa, ≥ 20 10 gasa iz tretmana otpadnih voda i biogasa

Q7-00-43/1 [ 174 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Tabela: Granične vrednosti emisija za nova srednja postrojenja za sagorevanje, za gasovita goriva Toplotna GVE ZagaĊujuća materija Vrsta goriva snaga (MW) (mg/Nm3) prirodni gas, teĉni naftni gas, rafinerijski ≥ 20 5 gas, gas iz tretmana otpadnih voda i biogas praškaste materije druga gasovita goriva osim prirodnog gasa, teĉnog naftnog gasa, rafinerijskog gasa, ≥ 20 10 gasa iz tretmana otpadnih voda i biogasa ugljen monoksid sva gasovita goriva 80 (CO) za postrojenja koja koriste prirodni gas kod kojih je temperature vode u kotlu niţa od 100 110 °C za postrojenja koja koriste prirodni gas kod kojih je temperature vode u kotlu viša od 110 oksidi azota (NOx 110 °C, a niţa od 210 °C izraţeni kao NO2) za postrojenja koja koriste prirodni gas kod kojih je temperature vode u kotlu viša od 150 210 °C za postrojenja koja koriste druga gasovita goriva ili ako medijum za prenos toplote u 200 kotlu nije voda teĉni naftni gas 5 oksidi sumpora prirodni gas 10 (izraţeni kao SO2) rafinerijski gas 50 druga gasovita goriva 350

Monitoring nivoa buke

Prema Zakonu o zaštiti od buke u ţivotnoj sredini („Sluţbeni glasnik RS“, broj 36/09 i 88/10), monitoring buke se vrši sistematskim merenjem, ocenjivanjem ili proraĉunom odreĊenog indikatora buke. Procenu, praćenje i kontrolu nivoa buke u ţivotnoj sredini obezbeĊuju Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave u okviru svoje nadleţnosti. Uredba o indikatorima buke, graniĉnim vrednostima, metodama za ocenjivanje indikatora buke, uznemiravanja i štetnih efekata buke u ţivotnoj sredini („Sluţbeni glasnik RS“, broj 75/10) utvrĊuje graniĉne vrednosti indikatora buke na otvorenom i u zatvorenom prostoru koje se moraju poštovati.

Tabela: Granične vrednosti indikatora buke na otvorenom prostoru Nivo buke u dB(A) Zona Namena prostora za dan i veĉe za noć Podruĉja za odmor i rekreaciju, bolniĉke zone i oporavilišta, 1. 50 40 kulturno-istorijski lokaliteti, veliki parkovi 2. Turistiĉka podruĉja, kampovi i školske zone 50 45 3. Ĉisto stambena podruĉja 55 45 Poslovno-stambena podruĉja, trgovaĉko-stambena podruĉja i 4. 60 50 deĉja igrališta

Q7-00-43/1 [ 175 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Nivo buke u dB(A) Zona Namena prostora za dan i veĉe za noć Gradski centar, zanatska, trgovaĉka, administrativno-upravna 5. zona sa stanovima, zona duţ autoputeva, magistralnih i 65 55 gradskih saobraćajnica Na granici ove zone buka ne Industrijska, skladišna i servisna podruĉja i transportni sme prelaziti graniĉnu 6. terminali bez stambenih zgrada vrednost u zoni sa kojom se graniĉi

U zonama gde je buka ispod dozvoljenog nivoa, novi izvori buke ne smeju povisiti postojeći nivo buke za više od 5 dB(A) u odnosu na zateĉeno stanje. Svaki sledeći izvor buke moţe povisiti nivo buke preko dozvoljenog nivoa. Pravno lice koje je vlasnik, odnosno korisnik izvora buke duţno je da na propisan naĉin obezbedi merenje buke i izradu izveštaja o merenju buke i snosi troškove merenja buke u zoni uticaja.

Monitoring stanja i kvaliteta zemljišta

Monitoring stanja i kvaliteta zemljišta definisan je kroz:  Uredbu o sistemskom praćenju stanja i kvaliteta zemljišta („Sluţbeni glasnik RS“ broj 73/19)  Uredbu o graniĉnim vrednostima zagaĊujućih, štetnih i opasnih materija u zemljištu („Sluţbeni glasnik RS“ broj 30/18 i 64/19)  Pravilnik o listi aktivnosti koje mogu da budu uzrok zagadjenja i degradacije zemljista, postupku, sadrţini podataka, rokovima i drugim zahtevima za monitoring zemljišta („Sluţbeni glasnik RS“ broj 68/19). Fabrika „Rauch Serbia“ DOO podleţe obavezi praćenja stanja i kvaliteta zemljišta obzirom da spada u postrojenja za preradu biljnih sirovina sa proizvodnim kapacitetom finalnih proizvoda većim od 300 t na dan (Prilog 1, taĉka 6.4.(b) stav 2 Pravilnika), a poseduje i objekte za skladištenje nafte i naftnih derivata (Prilog 1, taĉka 6.9). Monitoring zemljišta treba da prikaţe podatke o stanju i kvalitetu zemljišta pre poĉetka, u toku obavljanja kao i po završetku obavljanja aktivnosti. Obzirom da je veći deo objekata fabrike davno izgraĊen, nije moguće izvršiti analizu pre poĉetka aktivnosti, ali je moguće ovo ispitivanje sprovesti za objekte koji će se tek graditi, kao što je sluĉaj sa novim PPOV. U toku obavljanja aktivnosti, vlasnik ili korisnik zemljišta ili postrojenja, obavlja monitoring na svakih pet godina. Ukoliko se monitoringom utvrdi prisustvo odreĊenih opasnih, zagaĊujućih i štetnih materija u zemljištu, uzrokovano ljudskom aktivnošću, u koncentracijama iznad maksimalnih graniĉnih vrednosti, u skladu sa propisom o graniĉnim vrednostima zagaĊujućih, štetnih i opasnih materija u zemljištu, monitoring ovih materija vrši se svake godine. Ukoliko rezultati monitoringa u periodu od tri uzastopne godine pokaţu da nije došlo do pogoršanja stanja i kvaliteta zemljišta, monitoring se nadalje obavlja u periodicitetu od 5 godina.

Izbor mernih mesta i uzimanje uzoraka pre izgradnje postrojenja Pre izgradnje postrojenja vrši se ispitivanje zemljišta tako što se:  uzorci zemljišta uzimaju sa mesta na kojima će biti postavljeni temelji objekta;

Q7-00-43/1 [ 176 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 na mestima gde je reljef ujednaĉen i gde je površina ispitivane lokacije manja od 4 ha uzorci zemljišta uzimaju sa najmanje ĉetiri mesta na kojima će biti podignuta fabrika;  na mestima gde je teren neujednaĉen, uzorci zemljišta uzimaju sa svih glavnih podlokaliteta da bi se dobila taĉna karakterizacija varijabilnosti lokaliteta u pogledu zemljišta i podzemnih voda;  za lokalitete na kojima će se graditi podzemni objekti, uzorci se uzimaju sa dubine koja je ispod osnove planiranog objekta.

Izbor broja i rasporeda mernih mesta na lokacijama na kojima se vrše aktivnosti Pri izboru broja i rasporeda mernih mesta u obzir se uzimaju:  mesta za koja se zna da je došlo do zagaĊenja zemljišta ili podzemnih voda;  mesta za skladištenje proizvoda, sirovina, hemikalija, katalizatora ili otpada;  mesta u neposrednoj blizini postrojenja, ureĊaja i instalacija gde se obavlja proizvodni proces ili druge opreme za obavljanje proizvodnog procesa;  mesta na kojima su postrojenja koja sluţe za utovar i istovar hemikalija i/ili otpada, ukljuĉujući i dokove za utovar;  skladišta koja sluţe za novu i istrošenu opremu (ukljuĉujući, ali ne ograniĉavajući se na transformatore, vozila i kompresore) koja mogu biti izvor zagaĊenja zemljišta;  prostor za servisiranje i odrţavanje mašina;  prostor za pranje opreme ukljuĉujući, ali ne ograniĉavajući se na kontejnere, rezervoare, filtere i vozila;  mesta blizu podzemnih septiĉkih jama, rezervoara i cevovoda;  podruĉja van fabriĉkog kruga koja mogu biti pod uticajem fabriĉkih aktivnosti. Izuzetno, ako je rizik od zagaĊenja minimalan zbog prirode samog proizvodnog procesa ili ukoliko neki proizvodni procesi imaju maksimalnu zaštitu, odgovarajući delovi lokacije se mogu izuzeti iz monitoringa.

Šeme uzimanje uzoraka zemljišta na kom se obavljaju aktivnosti Uzorkovanje zemljišta na kojem se obavljaju aktivnosti sa Liste se vrši prema šemama datim u Smernicama za uzorkovanja zemljišta u lokalnoj mreţi monitoringa i zemljišta na kom se obavljaju aktivnosti koje mogu biti uzrok zagaĊenja i degradacije zemljišta, koje na svojoj internet stranici objavljuje ministarstvo nadleţno za poslove zaštite ţivotne sredine.

Parametri monitoringa zemljišta Monitoring zemljišta podrazumeva praćenje sledećih parametara:  mehaniĉki sastav zemljišta;  kiselost zemljišta (aktivna kiselost pH u H2O, supstituciona kiselost pH u 1M KCl,);  sadrţaj CaCO3;  kapacitet izmenjivih katjona;  stepen zasićenosti bazama;  sadrţaj organske materije. U zavisnosti od vrste aktivnosti koja se obavlja ispituju se i sledeći parametri:  fiziĉka svojstava zemljišta: gustina suvog zemljišta, gustina ĉvrste faze, ukupna poroznost, retencija vode pri razliĉitim pritiscima, pristupaĉna voda, brzina vodopropustljivosti, struktura i tvrdoća;

Q7-00-43/1 [ 177 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

 hemijska svojstava zemljišta: hidrolitiĉka kiselost zemljišta, ukupni azot i sumpor, sadrţaj pristupaĉnih mikro i makro elemenata, elektroprovodljivost zemljišnog ekstrakta, anjoni i katjoni u zemljištu, ukupni i pristupaĉni teški metali i potencijalno toksiĉni elementi, ugljovodonici naftnog porekla (frakcije C6–C40), policikliĉni aromatiĉni ugljovodonici (PAH), ostaci pesticida, polihlorovani bifenili (PCB), hlorfenoli, isparljivi aromatiĉni ugljovodonici, isparljivi halogeni ugljovodonici;  ostali parametri.

Monitoring produkovanog otpada

Sav otpad koji se stvara na lokacji fabrike se odvaja po vrstama i odvojeno sakuplja, te predaje na dalje postupanje ovlašćenim operaterima uz obavezno popunjavanje Dokumenta o kretanju otpada. Opasan otpad, ili otpad koji po svojim karakteristikama ili poreklu moţe biti opasan, podleţe obavezi ispitivanja, odnosno karakterizacije od strane ovlašćene laboratorije. Ispitivanje i karakterizacija otpada se vrši u skladu sa Pravilnikom o kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji otpada („Sluţbeni glasnik RS“, broj 56/10 i 93/19). Opasan otpad se na dalje postupanje predaje ovlašćenim operaterima uz obaveznu najavu kretanja i popunjavanje Dokumenta o kretanju opasnog otpada. Obaveza preduzeća je i podnošenje godišnjeg izveštaja Agenciji za zaštitu ţivotne sredine.

Q7-00-43/1 [ 178 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

P r o g r a m m o n i t o r i n g a

Vrsta merenja i R.br. Monitoring medija Merno mesto Učestalost Propis ispitivanja - Uredba o o merenjima emisija zagaĊujućih materija u vazduh iz - 2 x godišnje, stacionarnih izvora zagaĊivanja u uslovima rada pri najvećem Emisija zagaĊujućih - MM1 – na revizionim („Sluţbeni glasnik RS“, broj 5/16) i otvorima emitera Kotla 1 opterećenju 1 Monitoring vazduha materija – - MM2 – na revizionim (od kojih jedno u prvih šest kalendarskih Povremeno merenje - Uredba o graniĉnim vrednostima emisija otvorima emitera Kotla 2 meseci, a drugo u drugih šest zagaĊujućih materija u vazduh iz kalendarskih meseci) postrojenja za sagorevanje („Sluţbeni glasnik RS“, broj 6/16) Kvalitet preĉišćene Pre ispuštanja u gradsku - 1 x dnevno - Uredba o graniĉnim vrednostima emisije 2 otpadne vode kanalizaciju (sopstvena laboratorija) zagaĊujućih materija u vode i rokovima za Kvalitet preĉišćene - 4 x godišnje njihovo dostizanje ("Sluţbeni glasnik RS", 3 Pre ispuštanja u recipijent atmosferske vode (akreditovana laboratorija) broj 67/11, 48/12 i 1/16)

- 2 x godišnje, Monitoring voda Reka Tamnava na dva merna - Uredba o graniĉnim vrednostima U toku tri godine tokom rada postrojenja mesta - nizvodno i uzvodno zagaĊujućih materija u površinskim i Kvalitet površinskih nakon ĉega se program praćenja moţe 4 od mesta ispuštanja podzemnim vodama i sedimentu i voda revidirati (period u kojem se mogu preĉišćenih atmosferskih rokovima za njihovo dostizanje ("Sluţbeni utvrditi eventualne pozitivne ili negativne voda glasnik RS", broj 50/12). promene izazvane projektom)

- Merenja pre puštanja u rad novog ureĊaja: pre i nakon ukljuĉenja ureĊaja, - Zakon o zaštiti od buke u ţivotnoj sredini - Merenja nakon puštanja u rad novog („Sluţbeni glasnik RS“ broj 36/09 i 88/10) Nivo buke u - Merna mesta rasporeĊena ureĊaja: ţivotnoj sredini: po obodu parcele, a 1 x godišnje ako je nivo buke u - Uredba o indikatorima buke, graniĉnim 5 Monitoring buke obaveznona pravcu izmeĊu dnevni / veĉernji / znaĉajnih izvora buke i dozvoljenim granicama. Ako buka vrednostima, metodama za ocenjivanje noćni period najbliţih stambenih objekata prelazi dozvoljene nivoe, primeniti mere indikatora buke, uznemiravanja i štetnih zaštite i ponoviti merenje. efekata buke u ţivotnoj sredini („Sluţbeni - Ako buka prelazi dozvoljene nivoe, glasnik RS“ broj 75/10) primeniti mere zaštite i ponoviti merenje.

Q7-00-43/1 [ 179 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Vrsta merenja i R.br. Monitoring medija Merno mesto Učestalost Propis ispitivanja Evidencija vrsta i - Zakon o upravljanju otpadom ("Sluţbeni 6 koliĉina nastalog Mesto generisanja otpada - Dnevno / nedeljno / mesečno / godišnje glasnik RS" broj 36/09, 88/10, 14/16 i otpada 95/18) Monitoring otpada Klasifikacija i Mesto generisanja otpada - Pravilnik o kategorijama, ispitivanju i 7 karakterizacija - Pre otpoĉinjanja kretanja otpada klasifikaciji otpada ("Sluţbeni glasnik otpada Privremeno odlagalište mulja pripremljenog za odvoz RS", broj 56/10 i 93/19) Uslovi radne - Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu Preventivni pregled - U roku od 6 meseci od poĉetka rada ili („Sluţbeni glasnik RS“ broj 101/05, 91/15 8 okoline i ispitivanje rekonstrukcije objekta i 113/17 – drugi zakon) (mikroklima, hemijske štetnosti, Na radnom mestu fiziĉke štetnosti, - Pravilnik o postupku pregleda i ispitivanja Periodiĉno - U roku od 3 godine od dana prethodnog opreme za rad i ispitivanja uslova radne 9 osvetljenost i ispitivanje ispitivanja okoline („Sluţbeni glasnik RS“ broj biološke štetnosti) 94/06, 108/06, 114/14 i 102/15) - Pre stavljanja u upotrebu na mestu Sudovi pod Prvi pregled korišćenja - Pravilnik o pregledima opreme pod 10 pritiskom visokog Sudovi i cevovodi pritiskom tokom veka upotrebe („Sluţbeni - Prema Prilogu III – Rokovi redovnih nivoa opasnosti Periodiĉni pregled glasnik RS“ 87/11, 75/13 i 44/18) periodiĉnih pregleda Hidrantske 11 instalacije Aparati za poĉetno 12 gašenje poţara - Zakon o zaštiti od poţara („Sluţbeni Stabilna instalacija Periodiĉno - - Na svakih 6 meseci glasnik RS“ broj 111/09, 20/15 i 87/18 – 13 za detekciju ispitivanje eksplozivnih gasova drugi zakon) Instalacije u zonama 14 opasnosti od eksplozije  Pre stavljanja opreme pod pritiskom visokog nivoa opasnosti u upotrebu na mestu korišćenja, podnosi se imenovanom telu za preglede i ispitivanja opreme pod pritiskom zahtev za prvi pregled opreme pod pritiskom.  Imenovano telo za preglede i ispitivanja opreme pod pritiskom obaveštava se o svakoj promeni podataka iz evidencionog lista opreme pod pritiskom visokog nivoa opasnosti.  Merenja vrše ovlašćene ustanove u skladu sa zakonski propisanom metodologijom.  Rezultate svih sprovedenih merenja i ispitivanja ĉuvati i na zahtev inspekcijske sluţbe dostaviti nadleţnom organu.

Q7-00-43/1 [ 180 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

10. -----NETEHNIĈKI KRAĆI REZIME

Lokacija Kompleks fabrike je izgraĊen na teritoriji opštine Koceljeva koja je jedna od osam opština koja se prema regionalnoj podeli nalazi u Maĉvanskom okrugu. Opština Koceljeva se nalazi u plodnoj Tamnavskoj ravnici u severozapadnom delu Centralne Srbije. Okruţena je Kolubarskim basenom na istoku, Maĉvom i Pocerinom na zapadu, Sremom na severu, planinskim pobrĊem Vlašića i valjevske Podgorine na jugu. Kompleks je smešten na katastarskoj parceli 581/1 k.o. Koceljeva varošica, ukupne površine 54.923 m2. Parcela se nalazi u neposrednoj blizini puta Šabac – Valjevo i reke Tamnava. Okruţen je parcelama u privatnom vlasništvu. Fabrika je locirana na ravnom terenu na proseĉnoj nadmorskoj visini od 112 m n.m. Postojeći objekat za preĉišćavanje otpadnih voda se nalazi uz jugoistoĉnu granicu kompleksa, prema reci Tamnavi.

Objekti Nakon vlasniĉke transformacije 2007. godine izraĊena je Studija procene uticaja projekta rekonstrukcije i razvoja proizvodnih pogona za preradu voća „Rauch sokovi“ DOO u Koceljevi na ţivotnu sredinu. Predmetna studija, koja je dobila saglasnost (data u prilogu), obuhvatila je veliki deo objekata i njihovo fazno izvoĊenje. Vremenom došlo je do izgradnje studijom predviĊenih objekata, ali i do nekih odstupanja kroz rekonstrukcije, povećanje kapaciteta, zamenu proizvodnih linija, uvoĊenje novog energeta i sl. Sve to je dovelo do povećanja koliĉine otpadnih voda koja nastaje u toku redovnog rada fabrike, a koje predviĊeni i izgraĊeni sistem za preĉišćavanje ne moţe da preradi zbog nedovoljnog kapaciteta.

Nova proizvodnja Postojeći objekti se rekonstruišu i dograĊuju za potrebe proširenja postojeće proizvodnje i postavljanje tehnološke opreme za punjenje limenki. Objekat će imati tri funkcionalne celine, proizvodni deo, radionicu i magacin hemikalija. Naveći deo će ĉiniti proizvodni prostor za smeštaj linije za punjenje limenki, koji se sastoji iz suvog i mokrog dela proizvodnje. Proizvodni deo je jedan prostor, sa ĉistom visinom od 8,8 m, i ĉeliĉnom galerijom za smeštaj tehnološke opreme iznad jednog dela. Proizvodnom delu se spolja pristupa na mestima postojećih sekcionih vrata i pešaĉkih vrata sa juţne strane objekta. TakoĊe, obezbeĊena je i funkcionalna veza sa postojećim magacinom, radionicom i postojećom proizvodnjom. Zona radionice je podeljena na 3 funkcionalne celine, i to elektroradionicu, bravarsku radionicu i radionicu za sklapanje. U zoni radionice je smešten i toalet za zaposlene. Visina

Q7-00-43/1 [ 181 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3 radionice je 3 m, a iznad cele površine se nalazi prostor galerije za odlaganje za potrebe radionice. U radionicu se ulazi direktno spolja sa severne strane. Magacin hemikalija je nezavisna celina u odnosu na ostale planirane funkcije i poseduje samo ulaz sa severne strane. Visina magacina hemikalija je 8,8 m. Objekat je prizeman, a svojom visinom venca se uklapa sa postojećim objektima (kotlarnica i kompresorska stanica), koji se nalaze sa njegove juţne strane.

Novi magacin gotovih proizvoda Objekat sluţi za skladištenje gotovih proizvoda – sokova, u kompozitnoj ambalaţi na paletama. Za skladištenje se koriste metalni regali sa visinom poda poslednjeg regala na 11,9 m. Kapacitet skladištenja je 14.100 paleta. Za potrebe skladišta se korise VNA viljuškari, koji se kreću po indukcionim linijama izmeĊu regala. Pored dela za skladištenje, objekat ima niţi aneks sa dodatnim sadrţajima u kome je smeštena zona za pripremu za utovar, zona kancelarija sa toaletima i ulazom za vozaĉe i zona punionice viljuškara. Objekat je prizemni, podeljen u dva poţarna sektora. Jednom stranom se naslanja na postojeći skladišni objekat. Na dva mesta projektovani su prolazi kojim je novi objekat spojen sa starim objektom i kroz koje se odvija interni saobraćaj. Ovi prolazi su zaštićeni od poţara protivpoţarnim vratima. Interni saobraćaj izmeĊu dve poţarne zone je obezbeĊen prolazima sa vatrootpornim zavesama.

Rezervoar za voćni koncentrat Pored pet izgraĊenih vertikalnih metalnih rezervoara, od kojih je jedan za PP vodu, a ĉetiri za voćne koncentrate (koncentrat jabuke), u planu je izgradnja još jednog rezervoara, istovetnih karakteristika, namenjenog voćnom koncentratu. Za šesti planirani rezervoar temeljna ploĉa je izgraĊena ranije. Svi rezervoari su istih karakteristika:  Materijal: ĉeliĉni prohrom lim,  Visina: H=9 m,  Zapremina: V=200 m3,  Preĉnik: R=5,85 m. Rezervoar u kome se skladišti PP voda ima sopstvenu pumpnu stanicu, a rezervoari namenjeni skladištenju voćnog koncentrata se prikljuĉuju na mobilne monopumpe.

Skladište CNG Pored teĉnog naftnog gasa (TNG), kao dopunska varijanta snabdevanja ekološkim gorivom, uvedeno je snabdevanje prirodnim gasom. Obzirom da gasovod još uvek nije prošao kroz ovaj deo Srbije, kao privremeno rešenje uvedeno je snabdevanje komprimovanim prirodnim gasom (CNG) preko baterija povezanih boca pod pritiskom (trejlera) koje dovozi snabdevaĉ. Postojeća isparivaĉka stanica za TNG se uz potrebna podešavanja koristi i za CNG. Maksimalna koliĉina ovako uskladištenog prirodnog gasa iznosi Qmax = 8,4 t.

Q7-00-43/1 [ 182 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Novi PPOV Zbog povećanja obima proizvodnje koje neminovno nastaje izgradnjom novog proizvodnog objekta, kapacitet postojećeg PPOV postaje nedovoljan te se predviĊa njegova rekonstrukcija, odnosno proširenje. Projekat predviĊa proširenje postojećeg postrojenja za preĉišćavanje otpadnih voda na naĉin da se u što je moguće većem procentu iskoriste postojeći objekti i raspoloţivi prostor, ali da se postignu zadovoljavajući rezultati preĉišćavanja tehnoloških otpadnih voda. Idejnim projektom se predviĊa da se delovi postojećeg PPOV, kao npr. crpna stanica, egalizacioni bazen ili grubo prosejavanje, ukljuĉe u planiranje i proširenje. Kao rezultat, neće se uštedeti samo troškovi ulaganja nego i dragoceni prirodni resurs – prostor.

Tehnološki proces

Nova proizvodnja Postrojenje za punjenje proizvoda u limenke, radiće u tri smene 260 dana godišnje. Kapacitet postrojenja za punjenje iznosi oko 30.000 limenki/h, odnosno oko 600.000 limenki/dan. Zapreminski kapacitet je oko 10.500 l/h ili oko 250.000 l/dan. Snabdevanje postrojenja elektriĉnom energijom i ostalim energetskim fluidima (komprimovani vazduh, vodena para, tehnološka i hladna voda, azot) obezbeĊeno je unutar fabriĉkog kompleksa, prikljuĉkom na postojeće instalacije. Osnovni proizvodi su: 1. Voćni nektari (jabuka, breskva, pomorandţa, višnja, borovnica, jagoda...) 2. Osveţavajuća, bezalkoholna pića (ledeni ĉajevi)

Tehnološki postupak sastoji se iz sledećih celina:  Raspakivanje, priprema i transport praznih limenki do punjaĉa  Razblaţivanje finalnog sirupa sa vodom na gustinu finalnog proizvoda, pasterizacija  Punjenje proizvoda, zatvaranje limenki  Tunelska pasterizacija  Transport, obeleţavanje, pakovanje i paletizacija

Novi magacin gotovih proizvoda Objekat je namenjen za prijem i skladištenje gotove robe – upakovanih voćnih sokova i bezalkoholnih pića na paletama. U procesu rada su prisutne sledeće operacije:  Prijem robe,  Regalno skladištenje i  Izdavanje robe. Proces rada je karakteristiĉan za skladišni prostor. Manipulacija se vrši visokoregalnim viljuškarima. Roba koja se skladišti nije lako zapaljiva.

Q7-00-43/1 [ 183 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Rezervoar za voćni koncentrat Novoplanirani rezervoar je namenjen za skladištenje pripremljenog voćnog koncentrata. Sa pogonom se povezuje na isti naĉin kao i postojeći rezervoari prikljuĉkom na mobilne monopumpe. Pretakanje se vrši dvosmerno:  Iz pogona za proizvodnju voćnih koncentrata u rezervoar za skladištenje i  Iz rezervoara u pogon za pripremu sokova i toĉenje u prodajnu ambalaţu. Materija koja se skladišti nema karakteristike opasnih materija.

Skladšte CNG CNG se skladišti u sistemu boca pod pritiskom (trejleri) koja po potrebi dovozi isporuĉilac. CNG je namenjen za sagorevanje u parnoj kotlarnici do koje se dovodi preko isparivaĉke stanice zajedniĉke za TNG i CNG i pratećeg cevovoda.

Novi PPOV Proces budućeg preĉišćavanja otpadnih voda pribliţno odgovara postojećem principu, pri ĉemu se dopunjava, odnosno optimizuje, pored odvajanja većih koliĉina ĉvrstih materija putem finog prosejavanja, kao i biološkom razgradnjom ugljenika u rezervoaru za mešanje i egalizaciju. Dotok otpadnih voda na PPOV će se u poĉetku koristiti nepromenjeno u podruĉju grubog prosejavanja. Zbog povećanja koliĉine otpadnih voda proširuje se šaht za pumpu i pored postojeće pumpe se ugraĊuje dodatna potopna pumpa. Dovodne pumpe prenose otpadnu vodu na fino prosejavanje, koje je zamišljeno kao bubanj-sito sa širinom proreza od 1 mm. Izdvojene ĉvrste materije se sakupljaju u kontejneru zapremine 1 m³ koje po potrebi prazni nadleţno preduzeće. Izdvojene materije ne predstavljaju opasan otpad. Integrisanje novog rezervoara za mešanje i egalizaciju, zapremine 1.800 m³ ima za cilj da uravnoteţi koncentraciju taloga i putem ciljanog unosa kiseonika i rasta biomase konvertuje neĉistoće. Rezervoar za mešanje i egalizaciju deluje kao reaktor za proĉišćavanje. U takvom postupku, dobijeni mulj se ne zadrţava u sistemu nego se, zajedno sa protokom, ispušta iz bazena rezervoara/reaktora. Kroz rast biomase u bazenu za mešanje i egalizaciju specifiĉnog sastava otpadnih voda iz proizvodnje voćnih sokova i napitaka, moţe se, pri zadrţavanju od 1,5 dana, raĉunati sa redukcijom HPK od oko 30-40 %. Nakon aerobne obrade, otpadne vode prolaze kroz novu, snaţniju flotacijsku jedinicu, kao u postojećem postrojenju. Uz pomoć polimera, smanjuje se koliĉina suspendovanih ĉvrstih materija (SM), hemijska potrošnja kiseonika (HPK) i petodnevna biološka potrošnja kiseonika (BPK5), zbog ĉega se zahteva izgradnja nove hale. Hala (7 x 30 m) će biti postavljena izmeĊu magacinskog šatora i reke Tamnava. Pored postrojenja za flotaciju, smeštaju se hemikalije i upravljaĉke jedinice. Postojeći delovi postrojenja za preciscavanje otpadnih voda, koji se nalaze u postojećoj zgradi, se demontiraju nakon puštanja u rad proširenog postrojenja. Postojeća zgrada će se kasnije koristiti u druge svrhe. Odvojeni aktivni mulj i zadrţane ĉvrste materije iz aerobne faze obrade otpadnih voda se ĉuvaju u novom rezervoaru za mulj (zapremine ~ 300 m³). Skladište se takoĊe oprema ventilacijom i automatskim odvodom mutne vode.

Q7-00-43/1 [ 184 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

Obzirom da se kompleks nalazi u neposrednoj blizini stambenog podruĉja, pri projektovanju se posebno uzimaju u obzir emisije buke i neprijatnih mirisa. Zbog toga se za tretman izduvnih gasova obezbeĊuje filter pretvaranjem postojećeg bazena od 30 m³ u bio ventilacioni filter. Uzimajuci u obzir specifikaciju i fokus prerade otpadnih voda na lokaciji Rauch-a, redukciju HPK, BPK5 i SM, sa budućim proširenjem postrojenja moći će da se na odgovarajući naĉin prerade dodatne koliĉine otpadnih voda, kao i nastalog mulja. Budući kvalitet otpadnih voda na mestu izliva u javnu kanalizaciju će u normalnom radu sigurno biti ispod propisanih graniĉnih vrednosti.

Proizvodni proces u fabrici se odvija kontinualno 24 h dnevno, 7 dana u nedelji. U sezoni zrenja voća vrši se njegov otkup i topla i hladna prerada, a u ostalom delu godine vrši se proizvodnja voćnih nektara, sokova i bezalkoholnih napitaka i njihovo punjenje u razliĉite tipove ambalaţe. Od energenata troši se elektriĉna energija za rad mašina, pumpi, ventilatora i ostale opreme, kao i CNG za proizvodnju toplotne energije potrebne za proizvodne procese. Osnovna rashladni medijum je amonijak koji zbog svojih osobina (toksiĉnost i zapaljivost) predstavlja veliku opasnost od udesa. U redovnom radu amonijak cirkuliše kroz hermetiĉki zatvoren sistem tako da nema nikakvih ispuštanja u atmosferu, kao ni u vodotoke ili zemljište.

Uticaj projekta na okolinu je moguć u vreme izvoĊenja radova. Izgradnja novih objekata moţe potrajati nekoliko meseci, što znaĉi da će u to vreme biti organizovano gradilište. To podrazumeva radove na uklanjanju postojećih objekata i opreme, graĊevinske radove, izgradnju novih objekata i ugradnju nove opreme, njeno podešavanje i ispitivanje i konaĉno puštanje u rad, kao i rašĉićavanje radnog prostora i zbrinjavanje otpada. Ovi radovi mogu izazvati pogonsku buku, emisiju prašine i povećano saobraćajno opterećenje. Izgradnja se odvija u okviru kompleksa fabrike, a ovi uticaji su neizbeţni i nije ih moguće ograniĉiti, ali su od manjeg znaĉaja jer se radovi obavljaju u relativno kratkom vremenskom trajanju i nakon završetka radova tih uticaja neće biti. Obzirom na ĉinjenicu da se u redovnom radu fabrike koriste znaĉajne koliĉine veoma zapaljivih i toksiĉnih materija, kao što su prirodni gas i amonijak, realnu opasnost od udesa predstavlja pojava nekontrolisanog curenja amonijaka, ali i ostalih hemikalija, kao i poţar i/ili eksplozija. Pri radu opreme (kompresori, pumpe, ventilatori i dr.) stvara se buka i njen nivo i uticaj na okolinu se mora kontrolisati i drţati u dozvoljenim granicama. Mogućnost zagaĊenja vazduha se javlja usled sagorevanja energenata za proizvodnju toplotne energije, ali i od bioloških procesa koji se odvijaju prilikom preĉišćavanja otpadnih voda. Zato se emisija u vazduh redovno kontroliše, a osetljivi procesi preĉišćavanja otpadnih voda se sprovode u zatvorenom prostoru ĉime se ograniĉava širenje neprijatnih mirisa.

------

Za zaštitu ţivotne sredine predviĊene su mere navedene u poglavlju 8. ove Studije. TakoĊe, kao kontrola ispravnog postupanja predviĊen je monitoring naveden u poglavlju 9. ove studije, koji se redovno sprovodi. Poštovanje navedenih mera i sprovoĊenje predloţenog monitoringa uslov su za poboljšanje trenutnog stanja ţivotne sredine kao i njeno nenarušavanje kroz vreme.

Q7-00-43/1 [ 185 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

11. PODACI O TEHNIĈKIM NEDOSTACIMA ILI NEPOSTOJANJU, ODNOSNO NEMOGUĆNOSTI PRIBAVLJANJA PODATAKA

Tehniĉkih nedostataka pri izradi ove Studije nije bilo.

Q7-00-43/1 [ 186 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

PRILOZI

1. Rešenje o utvrĊivanju neophodnosti procene uticaja 2. Saglasnost na Studiju iz 2007. 3. Lokacijski uslovi 4. Vodni uslovi 5. Ugovor sa JKP 6. Situacija – Postojeće stanje 7. Situacija – Novoprojektovano stanje – Nova proizvodnja 8. Situacija – Novoprojektovano stanje – Novo PPOV 9. Grafiĉki prikaz planiranih objekata novog PPOV 10. Rešenje da za novi magacini nije potrebna procena uticaja 11. Odobrenje lokacije za postavljanje prenosnog rezervoara za CNG 12. Saglasnost na tehniĉku dokumentaciju u pogledu mera ZOP za instalacije CNG 13. Rešenje o sprovedenosti mera ZOP za instalacije CNG 14. Saglasnost na tehniĉku dokumentaciju u pogledu mera ZOP za objekat voćnih koncentrata 15. Rešenje o sprovedenosti mera ZOP za objekat voćnih koncentrata 16. Saglasnost na tehniĉku dokumentaciju u pogledu mera ZOP za magacin gotovih proizvoda sa nadstrešnicom 17. Rešenje o sprovedenosti mera ZOP za izgradnju filterskog postrojenja za preradu sanitarnih voda, kotlarnice, kompresorskog postrojenja, postrojenja za tretman otpadnih voda i rekonstrukciju objekta za preradu voća 18. Upotrebna dozvola za rekonstruisani pogon za preradu voća 19. Upotrebna dozvola za stanicu TNG 20. Upotrebna dozvola za stanicu teĉnog azota 21. Upotrebna dozvola za fabriku voćnih koncentrata, bazena za jabuke i tanka za skladištenje voćnog koncentrata 22. Upotrebna dozvola za magacin gotovih proizvoda 23. Upotrebna dozvola za II fazu – parna kotlarnica 24. Saglasnost na program obuke radnika iz oblasti ZOP 25. Vodna dozvola 26. Saglasnost na Plan zaštite od udesa 27. Kopija plana i Prepis lista nepokretnosti 28. Izveštaj o merenju emisije zagaĊujućih materija u vazduh, Kotlovi na gasno ulje ekstra lako 29. Izveštaj o merenju emisije zagaĊujućih materija u vazduh, Kotlovi na komprimovani prirodni gas 30. Izveštaj o merenju buke u ţivotnoj sredini 31. Izveštaj o ispitivanju atmosferskih voda 32. Izveštaj o ispitivanju kvaliteta površinskih voda pre ispusta 33. Izveštaj o ispitivanju kvaliteta površinskih voda posle ispusta 34. Izveštaj o ispitivanju kvaliteta otpadnih voda – I kvartal 35. Izveštaj o ispitivanju kvaliteta otpadnih voda – II kvartal

Q7-00-43/1 [ 187 ] * „RAUCH SERBIA“ DOO KOCELJEVA * SPU-233-3

36. Izveštaj o ispitivanju otpada – mulj iz postrojenja za preĉišćavanje otpadnih voda 37. Bezbednosne liste Prirodni zemni gas (CNG) Teĉni naftni gas (TNG) Lako loţ ulje Amonijak Teĉni azot MIP C Horolith FL Oxodes Oxonet Oxonia active 150 Topax 66 Natrijum hidroksid PAC 18 FlocStar 7555 UHM

Q7-00-43/1 [ 188 ]