Studija Stanja Turistickih Resursa Na Podrucju

Croatia - Bosnia and Herzegovina - Montenegro RiTour O projektu

Projekat RiTour - “Valorizacija kulturne i prirodne baštine kroz prekograničnu saradnju urbanih turističkih destinacija na kraškim rijekama jadranskog bazena“ ima za cilj diverzifikaciju i promociju turističke ponude urbanih destinacija (Blagaj u Bosni i -Her cegovini, Solin u Hrvatskoj, Podgorica u Crnoj Gori) na rijekama jadranskog bazena (Buna, Jadro, Morača) kroz prekograničnu saradnju na održivom razvoju turizma, izgradnju kapaciteta pružaoca usluga i revitalizaciju kulturne baštine i održivo korištenje prirodnih resursa. Projekat RiTour finansiran je sredstvima Evropske unije u okviru Interreg IPA Progra- ma prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014 - 2020. Projekat implementira Turistička zajednica HNK/Ž u saradnji sa nositeljem projekta Javnom ustanovom RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, te projektnim partnerima: Grad Solin, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije “More i krš”, Grad Mostar, i Turistička organizacija Podgorice. Projekat je sufinansiran sredstvima EFRR i IPA II fondova Evropske unije.

Impressum

Izdavač: Turistička zajednica Hercegovačko – neretvanskog kantona/županije

Za izdavača: Andrija Krešić, direktor Semir Temim, zamjenik direktora

Urednici: Ramiz Bašić Selma Tule

Dizajn omota: Mišo Komenda

Prelom i štampa: PRINT TEAM d.o.o. Mostar

Tiraž: 300 primjeraka

Autor: Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru, Studij turizma

Mostar, februar/veljača 2019.

REZIME ...... 9 SadržajSUMMARY ...... 10 I UVOD ...... 11 Metodologija izrade Studije ...... 12 Ograničenja istraživačkog procesa ...... 12 Primijenjena strategija istraživanja ...... 13 Raspored rada/vremenski okvir istraživanja ...... 13 1. ANALIZA AMBIJENTALNIH I PRIRODNIH KARAKTERISTIKA PODRUČJA RIJEKE BUNE ...... 15 1.1. Položaj i reljef ...... 15 1.2. Geološka građa i inženjersko-geološke karakteristike terena ...... 15 1.3. Hidrogeološke i hidrološke karakteristike rijeke Bune ...... 15 1.3.1.Kvalitet voda ...... 19 1.4. Klimatske karakteristike područja rijeke Bune ...... 21 1.5. Tlo i zemljište ...... 21 1.6. Zaštićeni dijelovi prirode ...... 22 1.7. Raznovrsnost/biodiverzitet područja rijeke Bune ...... 23 1.7.1.Flora ...... 23 1.7.2. Fauna ...... 27 1.8. Postojeće stanje infrastrukturnih sistema ...... 33 1.8.1. Cestovni saobraćaj ...... 33 1.8.2. Saobraćaj u mirovanju ...... 36 1.8.3. Odvodnja otpadnih voda ...... 36 2. GEOGRAFSKE I KULTURNO-HISTORIJSKE KARAKTERISTIKE ANALIZIRANOG PODRUČJA ...... 37 2.1.Geografski položaj i historijski razvoj analiziranog područja...... 37 2.2.Kulturno-historijsko naslijeđe ...... 38 2.3.Trenutno stanje kulturno-historijskih znamenitosti ...... 49 3. STANJE TURISTIČKIH RESURSA NA PODRUČJU RIJEKE BUNE - REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAŽIVANJA ...... 52 3.1.Rezultati anketiranja pružalaca usluga u turističkom sektoru na ciljnom području ..... 52 3.1.1. Karakteristike biznisa ...... 52

7 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 7 3.1.2. Karakteristike posjetilaca ...... 56 REZIME

3.1.3. Sezonalnost ...... 64 Izrada studije sa ciljem preciziranja mogućnosti investiranja u područjima oko rijeke Bune, pored 3.1.4. Održivi turizam na ciljnom području ...... 66 skiciranja situacione analize (interne i eksterne), obuhvatila je izviđajna (eksplorativna), 3.1.5. Veze ...... 69 deskriptivna (opisna) i kauzalna (uzročno-posljedična) istraživanja. Izviđajnim istraživanjem dijagnosticirao se glavni problem istraživanja, te alternativni pravci rješavanja istog. Prikupljanjem 3.2.Rezultati anketiranja stanovnika naselja na ciljnom području ...... 70 i analizom sekundarnih podataka, analiziranjem srodnih i sličnih slučajeva iz prakse, dubinskim 3.2.1. Opšti stav prema turizmu na području rijeke Bune ...... 70 intervjuima sa dokazanim ekspertima iz različitih djelatnosti (interesnim skupinama u projektu), te 3.2.2. Informacije o prebivalištu ...... 75 primjenom projektivnih tehnika i pilot studija, pored preciziranja i postavljanja glavnog problema, 3.2.3. Demografske informacije ...... 75 dijagnosticirani su opći i specifični ciljevi istraživanja, koji su kasnije dekomponovani na istraživačka i anketna pitanja (kvalitativna i kvantitativna). Dizajnirani anketni upitnici za različite 4. PRIJEDLOG PROJEKTNIH AKTIVNOSTI NA KREIRANJU TURISTIČKIH PROIZVODA I OBOGAĆIVANJU TURISTIČKE PONUDE NA PREDMETNOM LOKALITETU ...... 76 ciljne skupine, prethodno dimenzionirani kroz proces optimalnog uzorkovanja, poslužili su za dodatno opisivanje problema i primjenu deskriptivne statistike (korištenjem najsavremenijog alata 4.1.Projektni prijedlog 1 ...... 76 statističke analize u polju društvenih nauka – SPSS), sa ciljem odgovora na izazove istraživanja, 4.2.Projektni prijedlog 2 ...... 78 prethodno precizirane kroz ciljeve istraživanja. Krostabeliranjem i detaljnijom statističkom 4.3.Projektni prijedlog 3 ...... 80 analizom prepoznate su uzročno-posljedične veze i date smjernice i preporuke za kreiranje jedinstvenih vrijednosti (prijedlozi projekata) na strani turističke ponude analiziranog područja, sa 4.4.Projektni prijedlog 4 ...... 82 ciljem održivog razvoja turizma. Projektni prijedlozi povezuju ključne kompetencije analiziranog 5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA ...... 84 područja sa mišljenjima, stavovima i preferencijama respondenata istraživanja, stvarajući 6. PREPORUKE I SMJERNICE ZA DALJNJA DJELOVANJA ...... 89 diferenciranu ponudu vrijednosti, na kojoj treba graditi rezultate uspješnosti (posjećenost turista, 7. KORIŠTENI IZVORI ...... 93 njihovo zadovoljstvo, ponovljeni dolasci, finansijski efekti). Prepoznate vrijednosti i prijedloge 8. PRILOZI ...... 94 projekata potrebno je propagirati i konstantno inovirati sa ciljem održavanja konkurentskih prednosti, odnosno sprečavanja iščezavanja istih.

8 9 8 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 3.1.2. Karakteristike posjetilaca ...... 56 REZIME

8 9 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 9 SUMMARY I UVOD

The development of a study aimed at specifying investment opportunities in areas around the Buna Turistička zajednica Hercegovačko – neretvanskog kantona/županije u saradnji sa nositeljem River, in addition to sketching situational analysis (internal and external), included reconnaissance, projekta Javnom ustanovom RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, te descriptive and causal (causal) research. The survey research diagnosed the main problem of projektnim partnerima: Grad Solin, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na research, and alternative directions for solving it. By collecting and analyzing secondary data, području Splitsko-dalmatinske županije "More i krš", Grad Mostar, i Turistička organizacija analyzing related and similar cases from practice, in-depth interviews with proven experts from Podgorice implementira projekat RiTour - “Valorizacija kulturne i prirodne baštine kroz different activities (stakeholders in the project), and using projective techniques and pilot studies, prekograničnu saradnju urbanih turističkih destinacija na kraškim rijekama jadranskog bazena“. besides specifying and setting the main problem, general and specific goals are diagnosed research, which was subsequently decomposed on research and questionnaires (qualitative and quantitative). Projekat RiTour finansiran je sredstvima Evropske unije u okviru Interreg IPA Programa Design questionnaires for different target groups, pre-dimensioned through the process of optimal prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014 – 2020, a period sampling, served to further describe problems and the application of descriptive statistics (using the provedbe projekta je juli 2017 – decembar 2019. godine. most modern statistical analysis tool in the field of social sciences - SPSS) in order to respond to the Projekat je fokusiran na krške rijeke jadranskog bazena Jadro, Bunu i Moraču na kojima su nastali challenges of research, previously specified through goals research. Cross-labeling and more povijesni gradovi koji su predmet ovog projekta, Salona danas Solin, Doclea danas Podgorica i detailed statistical analysis have identified causation-related links and given guidelines and Bona danas Blagaj, Mostar. Jedna od prednosti za razvoj posebnih oblika turizma u okviru ovog recommendations for creating unique values (project proposals) on the side of the tourist offer of projekta je da se iskustvo rijeke događa unutar gradova koji su već prepoznati kao turistička the analyzed area, with the aim of sustainable development of tourism. Project proposals link the destinacija što je iznimno važno ako se ima u vidu da je bilo koji tip turizma od posebnog interesa key competencies of the analyzed area with opinions, attitudes and preferences of survey veoma teško razviti u područjima izvan glavne struje turističke potražnje. respondents, creating a differentiated value proposition, on which the results of success should be built (tourist attendance, satisfaction, repeated arrivals, financial effects). Recognized values and Cilj projekta je diverzifikacija i promocija turističke ponude urbanih destinacija Blagaj, Solin i project proposals need to be propagated and constantly innovated in order to maintain competitive Podgorica, koje se nalaze na rijekama jadranskog bazena, kroz prekograničnu saradnju na održivom advantages and to prevent the disappearance of them. razvoju turizma, izgradnju kapaciteta pružaoca usluga, revitalizaciju kulturne baštine i održivo korištenje prirodnih resursa.

Projekat obuhvata brojne aktivnosti, a jedna od njih je i razrada različitih turističkih proizvoda koji će promovisati kulturno-historijske i prirodne vrijednosti destinacije. U skladu s tim, angažiran je Studij turizma Ekonomskog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru za provođenje istraživanja o turizmu na području rijeke Bune, koje je uključilo prikupljanje podataka, provedbu istraživačkih aktivnosti u analiziranom području, te interpretaciju dobijenih podataka u formi studije.

„Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na

tom području“ predstavlja istraživanje neiskorištenih potencijala za razvoj turizma na datom području vezano uz mogućnost investiranja u buduće objekte turističkog sadržaja (auto kampove,

sportsko-rekreativne terene, apartmane i dr.)

Studija je uočila glavne probleme s kojima se ovo područje trenutno susreće u razvoju i unapredjenju turističkog sektora a to su: neadekvatan tretman kulturno-historijskog i prirodnog naslijedja kao turističkog resursa analiziranog područja, problem upravljanja turističkom destinacijom, nerazvijena saobraćajna infrastruktura i dr. Studija također ističe odrednicu da turizam područja rijeke Bune mora biti utemeljen na identitetu

vlastitog područja, odnosno na onom što ga čini prepoznatljivim u regionalnim, pa i širim

turističkim okvirima. Sve daljnje aktivnosti na razvoju i unapređenju turizma ovog kraja trebaju se

10 11 10 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području SUMMARY I UVOD

„Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na

tom području“ predstavlja istraživanje neiskorištenih potencijala za razvoj turizma na datom području vezano uz mogućnost investiranja u buduće objekte turističkog sadržaja (auto kampove,

sportsko-rekreativne terene, apartmane i dr.)

vlastitog područja, odnosno na onom što ga čini prepoznatljivim u regionalnim, pa i širim

turističkim okvirima. Sve daljnje aktivnosti na razvoju i unapređenju turizma ovog kraja trebaju se

10 11 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 11 temeljiti na razvoju i poboljšanju glavnih selektivnih oblika turizma: kulturno-povijesni turizam, pojavila kada se radilo o intervjuiranju predstavnika relevantnih institucija, prevashodno su se ruralni, eko i izletnički turizam. manifestirala u nedovoljnom poznavanju predmetne problematike i/ili zastarjelim podacima, te Ovom prilikom se zahvaljujemo uposlenicima anketiranih smještajnih objekata, na podršci i pomoći njihovoj nedostatnosti. U kontekstu navedenog, Pružalac usluga je u saradnji s TZ HNK/Ž, koja je posredovala između Pružaoca usluga i pojedinih aktera (konkretno predstavnika državnih organa s anketarima, zatim predstavnicima institucija s kojima su obavljeni intervjui (Agencija Stari grad, kojima je TZ HNK/Ž eventualno već ranije ostvario saradnju), a sve to u svrhu olakšavanja Agencija za vodno područje Jadranskog mora, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, pojedinih faza procesa, uspio minimizirati ograničenja i realizirati projektnu aktivnost. Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK/Ž, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK/Ž, Zavod za urbanizam Mostar) čime je omogućeno prikupljanje podataka u ovom istraživanju. Primijenjena strategija istraživanja Primijenjena strategija je podrazumijevala prikupljanje relevantne dokumentacije, intervjuiranje Metodologija izrade Studije predstavnika relevantnih institucija, te anketiranje različitih kategorija pripadnika turističke Izrada Studije stanja turističkih resursa na području rijeke Bune, te sagledavanje mogućnosti djelatnosti, kreiranje pregleda trenutnog stanja turističkih resursa na području rijeke Bune (područje razvoja održivog turizma na pomenutom području, predstavlja istraživanje neiskorištenih kojim prolazi rijeka Buna i njoj pripadajuća naselja Blagaj, Malo Polje, Kosor i Buna), te na temelju potencijala za razvoj turizma vezano uz mogućnost investiranja u buduće objekte različitog “uspostavljene dijagnoze stanja”, davanje smjernica i preporuka za razvoj održivog turizma na turističkog sadržaja. pomenutom području, kroz prikaz konkretnih projektnih prijedloga čija bi realizacija doprinijela održivom turističkom razvoju analiziranog područja, služeći se odgovarajućim alatima, konceptima U svrhu realizacije postavljenog cilja bilo je neophodno prepoznati i identificirati značaj pomenutog i modelima iz oblasti menadžmenta, marketinga, te kvantitativne ekonomije. područja (područja kroz koje prolazi rijeka Buna, s pripadajućim naseljima – Blagaj, Malo Polje,

Kosor i Buna), te u tu svrhu uraditi analizu postojećeg stanja (pregledom relevatne dokumentacije, U kontekstu navedenog bilo je potrebno obaviti sljedeće: te anketiranjem i intervjuiranjem predstavnika relevatnih institucija, pružaocima različitih • sekundarno istraživanje i prikupljanje informacija na osnovu relevantne dokumentacije o turističkih usluga i stanovnicima pomenutih lokaliteta), u smislu prirodnih i kulturno-historjskih ciljnom području; potencijala, te dati smjernice za razvoj održivog turizma. U kontekstu davanja preporuka i • kreiranje upitnika (u saradnji s Projektnim partnerom) za različite kategorije aktera iz oblasti smjernica za razvoj održivog turizma bilo je potrebno: turističke djelatnosti; - predložiti razvoj različitih turističkih proizvoda koji će biti u funkciji promocije • implementacija procesa anketiranja i intervjuiranja; kulturno-historijskih i prirodnih potencijala pomenute destinacije, • prikaz rezultata anketiranja u elektronskoj formi; - predložiti mogućnosti investiranja kroz prezentaciju projektnih ideja/prijedloga koje • imaju perspektivu implementacije na konkretnom analiziranom području. analiza rezultata kompletnog istraživanja; • kreiranje preliminarne verzije Studije; Dobijeni rezultati mogu se sažeti na sljedeći način: • kreiranje finalne verzija Studije. - na temelju relevantnih dokumenata i u saradnji s relevantnim institucijama adekvatno su kreirani upitnici za različite kategorije respondenata; - anketirano je ukupno 80 aktera; Raspored rada/vremenski okvir istraživanja - rezultati ankete su predstavljeni tabelarno, te su primjenom SPSS statističkog alata prikazani nalazi istraživanja; Studija pregleda stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog - kreirana je finalna verzija “Studije stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i turizma na pomenutom području, je realizirana kroz sedam ispod opisanih faza. mogućnosti razvoja održivog turizma na pomenutom području”. Faza 1 (juni - juli 2018. god)

Ograničenja istraživačkog procesa Prikupljanje informacija o ciljnom području (primarno i sekundarno istraživanje): Ograničen vremenski okvir za provedbu svih aktivnosti nosio je i rizik uslovnog ugrožavanja - proučavanje relevantne dokumentacije dostavljene od strane TZ HNK/Ž, koja je sadržavala poštivanja rokova za pojedine zadatke. Izazovi samog procesa realizacije projekta u najvećoj mjeri podatke vezane za demografsku analizu, kulturno-historijsko naslijeđe i prirodne resurse, su se odnosili, s jedne strane, na nerazumijevanje i/ili nespremnost na participiranje pojedinih aktera - obavljeni su intervjui sa relevantnim institucijama u cilju dobijanja kompletnog pregleda u procesu anketiranja/intervjuiranja (pružaoci usluga), pogotovo kada se radilo o odgovaranju na stanja kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa: pojedina pitanja iz ankete koja su smatrali poslovnom tajnom. S druge strane, ograničenja koja su se

12 13 12 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području temeljiti na razvoju i poboljšanju glavnih selektivnih oblika turizma: kulturno-povijesni turizam, pojavila kada se radilo o intervjuiranju predstavnika relevantnih institucija, prevashodno su se ruralni, eko i izletnički turizam. manifestirala u nedovoljnom poznavanju predmetne problematike i/ili zastarjelim podacima, te Ovom prilikom se zahvaljujemo uposlenicima anketiranih smještajnih objekata, na podršci i pomoći njihovoj nedostatnosti. U kontekstu navedenog, Pružalac usluga je u saradnji s TZ HNK/Ž, koja je posredovala između Pružaoca usluga i pojedinih aktera (konkretno predstavnika državnih organa s anketarima, zatim predstavnicima institucija s kojima su obavljeni intervjui (Agencija Stari grad, kojima je TZ HNK/Ž eventualno već ranije ostvario saradnju), a sve to u svrhu olakšavanja Agencija za vodno područje Jadranskog mora, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, pojedinih faza procesa, uspio minimizirati ograničenja i realizirati projektnu aktivnost. Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK/Ž, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK/Ž, Zavod za urbanizam Mostar) čime je omogućeno prikupljanje podataka u ovom istraživanju. Primijenjena strategija istraživanja Primijenjena strategija je podrazumijevala prikupljanje relevantne dokumentacije, intervjuiranje Metodologija izrade Studije predstavnika relevantnih institucija, te anketiranje različitih kategorija pripadnika turističke Izrada Studije stanja turističkih resursa na području rijeke Bune, te sagledavanje mogućnosti djelatnosti, kreiranje pregleda trenutnog stanja turističkih resursa na području rijeke Bune (područje razvoja održivog turizma na pomenutom području, predstavlja istraživanje neiskorištenih kojim prolazi rijeka Buna i njoj pripadajuća naselja Blagaj, Malo Polje, Kosor i Buna), te na temelju potencijala za razvoj turizma vezano uz mogućnost investiranja u buduće objekte različitog “uspostavljene dijagnoze stanja”, davanje smjernica i preporuka za razvoj održivog turizma na turističkog sadržaja. pomenutom području, kroz prikaz konkretnih projektnih prijedloga čija bi realizacija doprinijela održivom turističkom razvoju analiziranog područja, služeći se odgovarajućim alatima, konceptima U svrhu realizacije postavljenog cilja bilo je neophodno prepoznati i identificirati značaj pomenutog i modelima iz oblasti menadžmenta, marketinga, te kvantitativne ekonomije. područja (područja kroz koje prolazi rijeka Buna, s pripadajućim naseljima – Blagaj, Malo Polje,

12 13 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 13 1. ANALIZA AMBIJENTALNIH I PRIRODNIH KARAKTERISTIKA PODRUČJA . Agencija Stari grad, RIJEKE BUNE . Agencija za vodno područje Jadranskog mora, . Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, 1.1. Položaj i reljef . Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK/Ž, . Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK/Ž, Analizirano područje obuhvata rijeku Bunu, te naselja oko rijeke Bune i to: naselje Blagaj, kao . Zavod za urbanizam Mostar. najveće naselje i u kulturno-historijskom smislu najznačajnije, Kosor, Malo Polje i Bunu. Blagaj je naselje u Hercegovini, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, 7 km južno od Mostara, cca 50 km Faza 2 (juni - juli 2018. god) sjeveroistočno od Ploča, te cca 125 km jugozapadno od Sarajeva, glavnog grada BiH . Ova faza obuhvatila je: Prostorni obuhvat Regulacionog plana1 ciljnog područja ide od strmog odsjeka ispod koga izvire - kreiranje relevantnih upitnika (u saradnji s TZ HNK/Ž), rijeka Buna pa nizvodno uključujući obje obale. Istočni dio obuhvata sačinjavaju strmije padine, - pregled postojećih formi i sugestije za unaprjeđenja, koje većim dijelom zatvaraju prostor oko rijeke, uključujući i lokalitet vrela Bune, odnosno Tekije. - selekciju respondenata (kreiranje finalne liste). Obalni pojas rijeke Bune, na dijelu predmetnog obuhvata, ima različitu reljefnu strukturu, od Faza 3 (juli - august 2018. god) strmijih i nepristupačnih dijelova do širih – zaravnjenih terasa koje su se formirale uz samu rijeku. Faza 3 predstavljala je realizaciju procesa anketiranja i to: Nadmorska visina terena varira od 40 m.n.v. u zoni rijeke Bune do 120 m.n.v. u krajnjem sjevernom - anketa 1 - 42 pružaoca usluga (smještaj, kamp, restorani, udruženja itd) dijelu prostora. - anketa 2 - 40 mještana (stavovi i percepcije). Faza 4 (august - septembar 2018.god) 1.2. Geološka građa i inženjersko-geološke karakteristike terena Rezultati anketiranja prikazani su tabelarno u elektronskoj formi (primjenom SPSS alata tabelarno i Predmetno područje u osnovi grade kredni krečnjaci. Ove naslage ujedno predstavljaju najstarije grafički prikazani rezultati). stijene ovog područja. Nizvodno od vrela Bune krečnjaci su pokriveni deluvijalno proluvijalnim 2 Faza 5 (septembar – oktobar 2018. god) sedimentima .

Urađena je analiza rezultata anketiranja (primjenom SPSS alata tabelarno i grafički prikazani Krečnjaci spadaju u dobro okamenjene stijene stabilne u vertikalnom usjeku što je i vidljivo na rezultati, te detaljna analiza istih). samom rasjednom ogledalu koje je i predisponiralo formiranje vrela Bune. Krečnjaci imaju veliku Za potrebu istovremenog prikazivanja dva statistička obilježja ili varijable u istoj tabeli korištene nosivost, a ograničenje predstavlja nagib koji u obodnom dijelu ide i do 100%. su složene statističke tabele (crosstabs). Planirana su jednostavna testiranja, bez pretpostavljanja oblika distribucije, na osnovu rasporeda frekvencija unutar tabele kontigencije (frequency based Proluvijalno deluvijalne naslage predstavljaju uslovno povoljnu sredinu sa aspekta inženjerske statistic). Nezavisnosti dvaju kvalitativnih obilježja su analizirana kroz postupak primjene Mann- geologije jer su oscilacije vrela Bune relativno velike pa je dio uz samu rijeku Bunu podložan Whitney U-test za dva nezavisna uzorka (Wilcoxson T-test ili test zbira rangova) koja se mjere pomoću redoslijedne skale. periodičnom plavljenju. Planirane objekte potrebno je prilagoditi ovakvim uslovima na terenu.

Faza 6 (septembar – oktobar 2018. god) 1.3. Hidrogeološke i hidrološke karakteristike rijeke Bune U ovoj fazi pripremljen je prijedlog projektnih aktivnosti na kreiranju turističkih proizvoda i Vrelo Bune je sigurno jedno od najpoznatijih i najatraktivnijih vrela u kršu Dinarida, obogaćivanju turističke ponude na predmetnom lokalitetu (Blagaj, Buna, Kosor, Malo polje). Na osnovu svega navedenog urađen je Nacrt – preliminarna verzija Studije koja uključuje analizu karakteristično po tome što su u njemu u cjelosti razvijene sve forme površinskog i podzemnog podataka iz ankete.

1 Faza 7 (oktobar – decembar 2018. god) REGULACIONI PLAN HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUČJA BLAGAJ ZA PERIOD OD 2011. DO 2021. GODINE - URBANISTIČKA OSNOVA, po naruždbi Federacija Bosne i Hercegovne, Federalno ministarstvo Izrada finalne verzije Studije koja uključuje analizu podataka iz ankete i zaključke i preporuke za prostornog uređenja, Sarajevo, izradio INSTITUT ZA GRAĐEVINARSTVO “IG” D.O.O. BANJA LUKA, daljnja djelovanja. VERIFIKACIJA; Parlament Federacije BiH 2 Nastaje kombinovanim akumulacionim procesima padinskog spiranja i bujičnog snošenja materijala. U suštini to su naslage podnožja i mikrorašćlanjenih padina, nalaze se u podnožjima planinskih visova i u dolinama povremenih vodenih tokova. Izgrađeni su od drobine, šljunka, pijeska i suglina.

14 15 14 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 1. ANALIZA AMBIJENTALNIH I PRIRODNIH KARAKTERISTIKA PODRUČJA . Agencija Stari grad, RIJEKE BUNE . Agencija za vodno područje Jadranskog mora, . Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, 1.1. Položaj i reljef . Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK/Ž, . Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK/Ž, Analizirano područje obuhvata rijeku Bunu, te naselja oko rijeke Bune i to: naselje Blagaj, kao . Zavod za urbanizam Mostar. najveće naselje i u kulturno-historijskom smislu najznačajnije, Kosor, Malo Polje i Bunu. Blagaj je naselje u Hercegovini, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, 7 km južno od Mostara, cca 50 km Faza 2 (juni - juli 2018. god) sjeveroistočno od Ploča, te cca 125 km jugozapadno od Sarajeva, glavnog grada BiH . Ova faza obuhvatila je: Prostorni obuhvat Regulacionog plana1 ciljnog područja ide od strmog odsjeka ispod koga izvire - kreiranje relevantnih upitnika (u saradnji s TZ HNK/Ž), rijeka Buna pa nizvodno uključujući obje obale. Istočni dio obuhvata sačinjavaju strmije padine, - pregled postojećih formi i sugestije za unaprjeđenja, koje većim dijelom zatvaraju prostor oko rijeke, uključujući i lokalitet vrela Bune, odnosno Tekije. - selekciju respondenata (kreiranje finalne liste). Obalni pojas rijeke Bune, na dijelu predmetnog obuhvata, ima različitu reljefnu strukturu, od Faza 3 (juli - august 2018. god) strmijih i nepristupačnih dijelova do širih – zaravnjenih terasa koje su se formirale uz samu rijeku. Faza 3 predstavljala je realizaciju procesa anketiranja i to: Nadmorska visina terena varira od 40 m.n.v. u zoni rijeke Bune do 120 m.n.v. u krajnjem sjevernom - anketa 1 - 42 pružaoca usluga (smještaj, kamp, restorani, udruženja itd) dijelu prostora. - anketa 2 - 40 mještana (stavovi i percepcije). Faza 4 (august - septembar 2018.god) 1.2. Geološka građa i inženjersko-geološke karakteristike terena Rezultati anketiranja prikazani su tabelarno u elektronskoj formi (primjenom SPSS alata tabelarno i Predmetno područje u osnovi grade kredni krečnjaci. Ove naslage ujedno predstavljaju najstarije grafički prikazani rezultati). stijene ovog područja. Nizvodno od vrela Bune krečnjaci su pokriveni deluvijalno proluvijalnim 2 Faza 5 (septembar – oktobar 2018. god) sedimentima .

14 15 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 15 krša, sa vodnim režimom u kojem preovladavaju povremeno plavljena polja, ponornice, ponori sa Ukupna površina sliva Bune se procjenjuje na cca 900 km2. Dio sliva Buna + Bunica do ponora velikim kapacitetom gutanja, podzemno tečenje i izvori sa velikim varijacijama proticaja. Vrelo Biograd ima površinu 544 km2. Ovaj dio sliva uključuje sliv Zalomke do profila Kifino selo (267 Bune (slika 1) je formirano na nadmorskoj visini od oko 36 m kako je to ilustrativno prikazano u km2) kao i sve nizvodne dotoke u korito Zalomke južno od puta Nevesinje-Kifino Selo, uključuju i i nastavku. podslivove Zovidolke i Drežanjke. Sa brojnim traserskim istražnim radovima je dokazano da (skoro) sve što ponire duž korita Zalomke teče prema vrelu Bune, a sve što ostane u koritu do Biograda teče podzemno prema Bunici.

Dio sliva Bune koji uključuje ponore sjeverozapadnog dijela Nevesinjskog polja sa najmarkantnijim ponorima Ždrijelo, Baba i Zlatac ima površinu 98 km2. Veza ovih ponora sa vrelom Bune je višestruko potvrđena. Najznačajnijem dijelu sliva Bune pripada planinsko područje između Nevesinjskog polja i samog vrela (masiv Podveležja i dijelovi Veleža), što predstavlja područje tzv. neposrednog sliva, čije sjeverne granice (šire područje Hanskog polja) još nisu definitivno određene, a procjenjuje se na 300 km2. Utjecaj ovog dijela sliva, zajedno sa podslivom sjeverozapadnog dijela Nevesinjskog polja daje najveći dio voda Bune i nezavisan je od hidroloških prilika na većem dijelu Nevesinjskog horizonta.4

Slika 2. Simplificirana hidrogeološka karta dijela sliva Bune i Bunice sa značajnijim podzemnim Slika 1. Vrelo Bune 5 vezama. Slivu Bune pripadaju podslivovi Nevesinjskog polja, Zalomke, Slatog polja, Lukavačkog polja i prostrani međusliv koji zahvata dijelove Veleža, Podveležja i zapadne dijelove Snježnice. Retardacione sposobnosti dijela izdani koja se prazni preko vrela Bune, a koja se formira u Razgraničenje slivova Bune i Bunice u području Nevesinjskog polja je veoma komplikovano, području samog polja, su dosta bolje u odnosu na tipično karstne izdani. To je jedna od praktično nemoguće. U jugoistočnom dijelu Nevesinjskog polja utvrđena je duboka paleodepresija najznačajnijih izdani u karstu Dinarida. Neposredna izdan, svojim retardacionim kapacitetom sa depozitom Promina serije debljine preko 800 m. Najdublji dijelovi ove serije dostižu kote od +50 omogućuje da Buna nikada ne presuši. 3 m. Najmlađi su ugljonosni terigeni sedimenti u Nevesinjskom polju. 4 Petar MILANOVĆ, Radmilo GLIŠIĆ 1), Branislav OREVIĆ, Tina DAŠIĆ 2), Nedeljko SUDAR 3) UTICAJ DELIMINČOG PREVOĐENJA VODA IZ SLIVOVA BUNE I BREGAVE U SLIV TREBIŠNJICE, 1) Energoprojekt, Hidroinženjering, Beograd, 2) Univerzitet u Beogradu, Građevinski fakultet, 3)Zavod za vodoprivredu, Bijeljina, UDK: 532.5/551.491.56 Originalni naučni rad, op.cit. 6-7. str. 3 Petar MILANOVIĆ, Radmilo GLIŠIĆ 1), Branislav OREVIĆ, Tina DAŠIĆ 2), Nedeljko SUDAR UTICAJ 5 Legenda: 1. pećina, povremeni izvor, 2. veliki ponor, 3. ponor, 4. izvor male izdašnosti, 5. veliko stalno vrelo, 6. DELIMIČNOG PREVOĐENJA VODA IZ SLIVOVA BUNE I BREGAVE U SLIV TREBIŠNJICE, 1) Energoprojekt, povremeni tok, 7. utvrđena podzemna veza Hidroinženjering, Beograd, 2) Univerzitet u Beogradu, Građevinski fakultet, 3)Zavod za vodoprivredu, Bijeljina, UDK: 532.5/551.491.56 Originalni naučni rad, str. 6.

16 17 16 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području krša, sa vodnim režimom u kojem preovladavaju povremeno plavljena polja, ponornice, ponori sa Ukupna površina sliva Bune se procjenjuje na cca 900 km2. Dio sliva Buna + Bunica do ponora velikim kapacitetom gutanja, podzemno tečenje i izvori sa velikim varijacijama proticaja. Vrelo Biograd ima površinu 544 km2. Ovaj dio sliva uključuje sliv Zalomke do profila Kifino selo (267 Bune (slika 1) je formirano na nadmorskoj visini od oko 36 m kako je to ilustrativno prikazano u km2) kao i sve nizvodne dotoke u korito Zalomke južno od puta Nevesinje-Kifino Selo, uključuju i i nastavku. podslivove Zovidolke i Drežanjke. Sa brojnim traserskim istražnim radovima je dokazano da (skoro) sve što ponire duž korita Zalomke teče prema vrelu Bune, a sve što ostane u koritu do Biograda teče podzemno prema Bunici.

16 17 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 17

Vrelo Bune je duboki sifon vokliškog tipa6. Prema istraživanjima francuskog speleoronioca C. 1.3.1.Kvalitet voda Touloumdjian-a (2005)7 istraženo je 470 m sifonskog kanala Bune. Dubina istraženog dijela Prema uredbi o kategorizaciji vodotoka (Sl.list SRBiH br. 42/67) vode rijeke Bune spadaju u I i II sifona je -73 m (u odnosu na mjesto zarona). Permanentno zasićena zona se vjerovatno proteže 1 klasu. Prva klasa su vode koje se u prirodnom stanju, uz eventualnu dezinfekciju, mogu upotrijebiti do 2 km u zaleđe oba vrela. za piće i u prehrambenoj industriji, a površinske vode i za gajenje plemenitih vrsta riba. Druga klasa su vode koje se u prirodnom stanju mogu upotrebljavati za kupanje i rekreaciju ljudi, sportove na Vrelo Bunice (slika 3), može se reći, predstavlja kraj podzemnog toka Zalomke, nakon njenog vodi, za gajenje ribe ili koje se uz uobičajene metode obrade – kondicioniranje (koagulacija, poniranja u ponor Biograd. Ponor se nalazi na jugozapadnom obodu Nevesinjskog polja. Osim filtracija, dezinfekcija i sl.) mogu upotrebljavati za piće i u prehrambenoj industriji. Od 1998. ponora Biograd sliv Bunice uključuje dio sliva masiva Trusine sa ponirućim vodama na sjevernom godine uspostavljeno je ponovno praćenje kvaliteta vode rijeke Bune, nakon prekida zbog ratnih obodu Trusinskog polja, a vjerovatno i dijelove Hrguda, Dabrice i Rotimlje. dejstava (1992-1995).

Temperatura vode rijeke Bune je niska do umjerena (oko 8ºC). Što se tiče kvaliteta, voda Bune je kisikom dobro zasićena, pH neutralna, umjereno zagađena i u propisanoj kategoriji vodotoka (I i II kategorije). Kvalitet Bune na samom izvoru odgovara propisima Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće8, pa se ova voda upotrebljava za vodopskrbu.

Analiza zakonske regulative od značaja za ovu Studiju prije svega podrazumijeva analizu Zakona o vodama HNK (budući da je rijeka Buna u skladu s relevantnim zakonskim regulama kategorizirana kao površinska voda II kategorije, pomenuti zakon je od primarnog značaja za analizu).

Na osnovu člana 39. Ustava Hercegovačko-neretvanskog kantona (Službene novine HNK, broj:2/98, 4/00 i 7/04), Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije na XXV sjednici održanoj dana 28.06.2013. god. je donijela: ZAKON O VODAMA HERCEGOVAČKO- NERETVANSKOG KANTONA

Prema članu 6. (Razvrstavanje površinskih voda) stav 3 pomenutog Zakona Buna i Bunica spadaju u vode II kategorije i to preciznije, podkategoriju vodotoci.

Slika 3. Vrelo Bunice Kada se radi o ovom Zakonu za potrebe ove Studije bitno je analizirati članove 30., 37., 41., 42., 51., 62. Površina sliva Bunice je oko 160 km2, ali pri tome treba imati u vidu da u to ne ulazi dio sliva sa koga vode dotiču Zalomkom i poniru u ponor Biograd, a to je ipak najveći dio sliva Bunice. Član 30. (Vrste zaštićenih područja) pomenutog zakona glasi: Bunica ima karakteristike vokliškog vrela sa kotom isticanja 37 m. Voda ističe u Malom Polju iz dubokog sifonskog kanala koji su ronioci djelimično istražili. Dužina proronjenog dijela kanala (1) U cilju uspostave posebne zaštite površinskih i podzemnih voda ili akvatičnih vrsta, područja i vodna tijela mogu se proglasiti zaštićenim područjima. vrela Bunice je 160 m, a najveća dubina istraženog dijela sifona je -70 m. To su ujedno jedini dijelovi karstifikovane stijenske mase koji su permanentno zasićeni vodom. (2) Zaštićena područja, u smislu ovog zakona, su: a) područja namijenjena zahvatanju vode za piće, 6 Vrela na kojima voda uprkos gravitaciji izvire iz utrobe zemlje. Dubine tih vrela često su tolika da ih je teško pojmiti; na nekim vrelima se radi o više od 200 metara dubine. Ti su izvori nepravilne „jame“ ispunjene vodom koja neprekidno b) područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta, dotječe. Ovakvi izvori se nazivaju izvorima vokliškog tipa, a ime su dobili prema izvoru Fontaine-de-Vaucluseu u Francuskoj. Takvi uzlazni izvori često nastaju na mjestima rasjednih ploha na kojima je podzemna voda pod c) površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji uključujući i područja za kupanje, hidrostatskim tlakom koji ju tjera na površinu. 7 Touloumdjian, Claud 2005. The Springs of Montenegro and Dinaric Karst. Proceedings of the International Conference Water Resources and Envirnmental problems in Karst Cviji 2005, National IAH Committee of Serbia and 8 http://www.fsa.gov.ba/fsa/images/pravni-propisi/bs Pravilnik_o_zdravstvenoj_ispravnosti_vode_za_pi%C4%87e_40- Montenegro, Belgrade. 10.pdf

18 19 18 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području

Prema članu 6. (Razvrstavanje površinskih voda) stav 3 pomenutog Zakona Buna i Bunica spadaju u vode II kategorije i to preciznije, podkategoriju vodotoci.

18 19 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 19 d) područja podložna eutrofikaciji i područja osjetljiva na nitrate, Član 51. (Obaveze budućeg imaoca prava na korištenje voda) stav (1) glasi: Vodnim se aktom može odrediti da budući imalac prava na korištenje voda mora, kod planiranja, izgradnje i rada objekta, e) područja namijenjena zaštiti staništa biljnih i životinjskih vrsta ili akvatičnih vrsta u kojima je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan uvjet za njihov opstanak i reprodukciju. omogućiti i korištenje tog objekta za zaštitu od štetnoga djelovanja voda. Ovo je također bitna činjenica koju subjekti u oblasti turističke djelatnosti na analiziranom području moraju imati u Od posebnog značaja za ovu Studiju su stavke b., c. i e. Ovo je posebno važno ukoliko uzmemo u vidu. obzir činjenicu da je rijeka Buna stanište nekih endemskih vrsta riba, kao što je mekousna pastrmka. Također, stav koji se odnosi na korištenje vodnog resursa u svrhu rekreacije i kupanja se odnosi na Član 62. (Privremeno ograničenje i prilagođavanje prava na korištenje voda) također je veoma bitan vodno područje rijeka Bune i Bunice. prilikom poslovanja u turističkoj djelatnosti koja se zasniva na vodnom resursu, budući da može direktno ugroziti poslovanje subjekta. U prilog ovoj tvrdnji ide i stav 1 pomenutog člana Zakona, Član 37. (Obaveze nadležnih nivoa vlasti) koji glasi:

(1) U cilju zaštite od štetnog djelovanja voda, Kanton i grad/općine na ugroženom području Za osiguranje potrebnih količina i kvalitete vode i očuvanja prirodne ravnoteže vodnih i o vodi osiguravaju, svako u okviru svoje nadležnosti prema odredbama Federalnog i ovog Zakona i drugih ovisnih ekosistema, u slučaju prirodne pojave koja prouzrokuje privremeni nedostatak vode ili zakona, planiranje mjera zaštite, gradnju i upravljanje zaštitnim vodnim objektima, a naročito nastupi opasnost od štetna djelovanja voda, može se posebnim rješenjem imaocu prava na gradnju nasipa, brana, pregrada, objekata za stabilizaciju dna i obala, objekata za odvođenje korištenje vode privremeno ograničiti, ili obustaviti ili utvrditi obaveza da tehničkim ili drugim unutrašnjih voda i dr. mjerama u određenome razdoblju prilagodi ostvarivanje prava na korištenje vode na određenom području. (2) Obim zaštite od štetnog djelovanja voda i potrebne mjere utvrđuju se u skladu sa podzakonskim aktom donesenim u skladu sa članom 90. stav (3) Federalnog zakona. 1.4. Klimatske karakteristike područja rijeke Bune Ovaj član Zakona u dobroj mjeri predočava ozbiljnost prilikom rješavanja zakonskih rješenja kada Predmetno područje karakteriše umjerena mediteranska klima u najvećem dijelu, zbog utjecaja se radi o problematici vodnih resursa. Nažalost, postojanje zakonskih rješenja u formalnom smislu Jadranskog mora kroz dolinu rijeke Neretve. nije dovoljno ukoliko ih ne prati i adekvatna primjena na terenu. Temperature vazduha na analiziranom području u ljetnom periodu su jako visoke, dosežu čak i Član 41 . (Vrste vodnih akata ) i 42. (Aktivnosti za koje su uvijek potrebni vodni akti) odnose se na do 45°C u hladu (juli-august). U zimskom periodu temperature se kreću od 3-5°C u prosjeku, a neophodnu dokumentaciju čije se pribavljanje u slučaju izvođenja turističke djelatnosti uz upotrebu pod dejstvom bure spuštaju se i na 1-2°C. Srednja godišnja temparatura na ovom području je vodnih resursa imperativno nameće. Stav 1 člana 41 Zakona glasi: (1) Radi osiguranja upravljanja oko 14°C. vodama i osiguranja pravičnog pristupa vodi svim pravnim i fizičkim osobama ovim se zakonom propisuje način ostvarivanja prava na vodu izdavanjem vodnih akata. Vodni akti u smislu ovog Što se tiče padavina i vlažnosti, ovo područje je bogato padavinama, ali je njihov raspored zakona su: a) prethodna vodna saglasnost, b) vodna saglasnost i c) vodna dozvola. tokom godine nepravilan. Kiše koje padnu tokom ljeta najčešće se javljaju kao pljuskovi Stav 1 člana 42. Zakona detaljnije opisuje za koje aktivnosti je neophodno pribaviti iznad opisanu lokalnog karaktera, tako da je mala korist od njih; uslijed male retencijske sposobnosti tla za dokumentaciju. vodu kao i vjetra koji najčešće prati pojavu kiše u tom razdoblju.

(1) Prethodna vodna saglasnost, vodna saglasnost i vodna dozvola, u smislu ovog zakona, moraju se pribaviti, bez obzira na njihove utjecaje, za sljedeće aktivnosti: 1.5. Tlo i zemljište a) zahvatanje vode u količini do 10 l/s, u svim privrednim granama i djelatnostima, a naročito za: Dolina rijeke Bune karakteristična je po visokovrijednom poljoprivrednom zemljištu (zemljište od 1-4 katastarskog odnosno bonitetnog razreda) na kojem se vrši intenzivna proizvodnja grožđa, 1) industriju i energetiku, povrća, voća, ljekobilja i sadnog materijala. Teren oko Bune je blag sa do 5% nagiba. Na većim 2) poljoprivredu, površinama koriste se sistemi za navodnjavanje i odvodnju uz upotrebu savremene mehanizacije. 3) vodosnabdjevanje, Proizvodnja se vrši i u zatvorenim i kontroliranim uvjetima tj. u plastenicima i staklenicima. U 4) uslužne djelatnosti koje u tehnološkome postupku koriste vodu, samom Blagaju, oko kuća, nalaze se manje poljoprivredne površine. 5) turističke djelatnosti;

20 21 20 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području d) područja podložna eutrofikaciji i područja osjetljiva na nitrate, Član 51. (Obaveze budućeg imaoca prava na korištenje voda) stav (1) glasi: Vodnim se aktom može odrediti da budući imalac prava na korištenje voda mora, kod planiranja, izgradnje i rada objekta, e) područja namijenjena zaštiti staništa biljnih i životinjskih vrsta ili akvatičnih vrsta u kojima je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan uvjet za njihov opstanak i reprodukciju. omogućiti i korištenje tog objekta za zaštitu od štetnoga djelovanja voda. Ovo je također bitna činjenica koju subjekti u oblasti turističke djelatnosti na analiziranom području moraju imati u Od posebnog značaja za ovu Studiju su stavke b., c. i e. Ovo je posebno važno ukoliko uzmemo u vidu. obzir činjenicu da je rijeka Buna stanište nekih endemskih vrsta riba, kao što je mekousna pastrmka. Također, stav koji se odnosi na korištenje vodnog resursa u svrhu rekreacije i kupanja se odnosi na Član 62. (Privremeno ograničenje i prilagođavanje prava na korištenje voda) također je veoma bitan vodno područje rijeka Bune i Bunice. prilikom poslovanja u turističkoj djelatnosti koja se zasniva na vodnom resursu, budući da može direktno ugroziti poslovanje subjekta. U prilog ovoj tvrdnji ide i stav 1 pomenutog člana Zakona, Član 37. (Obaveze nadležnih nivoa vlasti) koji glasi:

20 21 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 21 Srednje vrijedna poljoprivredna zemljišta (zemljište od 5-6 katastarskog odnosno bonitetnog 1.7. Raznovrsnost/biodiverzitet područja rijeke Bune razreda) nalaze se u Podveležju i uglavnom je na njima zastupljena kultura livada. Ova područja Životinjski svijet područja Blagaja, (obzirom na specifične uslove staništa i novonastale uslove imaju manje uređena zemljišta, s nagibom do 12%. opstanka osjetljivih vrsta kao što su mekousna pastrmka i kornjača čančara), postaće ugrožen i mora

ih se štititi u staništu. Prije nego se da prikaz zastupljenosti najvrjednijih životinjskih vrsta važno je Manje vrijedna poljoprivredna zemljišta obuhvataju plitka, skeletoidna i kamenita područja sa istaći da su determinirane vrste samo dio faune identificirane na području Blagaja, a to su: velikim nagibom do 30%. Na ovim zemljištima se vrši ispaša stoke. Ova zemljišta karakteriše i prisustvo velikog broja različitog ljekobilja.  Salmo obtusirostris, mekousna pastrmka,

 Gyps fulvus, bjeloglavi sup (u procesu reintrodukcije), Oko Blagaja su tipične submediteranske šume koje karakteriše prisustvo zimzelenih elemenata.  Testudo hermanni, kornjača čančara. Korištenje drvne mase je jako ograničeno zbog degradiranosti šumskih sastojina pa ove šume nemaju značaja za preradu. Upotrebljavaju se kao energent lokalnog stanovništva i kao kolje u Biljne vrste od značaja za biodiverzitet područja su: poljoprivredi. Zakonom o šumama zabranjena je sječa, iskorjenjivanje ili bilo kakvo oštećivanje stabala tilovine (Petteria ramentacea). U ovim šumama i šumskim staništima zastupljen je veliki  gospin vlasak, Adiantum capillus-veneris L. (1753.), ugrožena / ranjiva vrsta (V), broj biljnih vrsta koje su medonosne i predstavljaju odličnu bazu za razvoj pčelarstva.  uspravna kositrenica, Ephedra major Host., rijetka / potencijalno ugrožena vrsta (R),

zanovijet, Intenzivna poljoprivredna proizvodnja zahtijeva upotrebu prirodnih i vještačkih đubriva, pesticida,  Petteria ramentacea (Sieb.) C. Presi (1845.), rijetka / potencijalno ugrožena vrsta (R), te herbicida, insekticida i drugih hemikalija za zaštitu poljoprivrednih proizvoda. Nema evidencije o vrste iz brojnih rodova (Campanula, Calamintha, Dianthus, Silene, Aster i dr.) sa količinama i vrstama upotrebljenih hemijskih sredstava kao ni mjerenja njihovih koncentracija u potencijalno endemičnim podvrstama i formama. zemljištu i u vodotocima.

9 Treba potcrtati da od naprijed pobrojanih vrsta posebnu pažnju zahtijevaju: 1.6. Zaštićeni dijelovi prirode Adiantum capillus-veneris L. (1753.) gospin vlasak, Ephedra major Host. Uspravna kositrenica, Analizirano područje odlikuje se bogatstvom flore i faune, odnosno velikim stepenom biološke Petteria ramentacea (Sieb.) C. Presi (1845.) tilovina, (zanovijet, negnjil), raznolikosti. Prirodna obilježja ovog područja su u velikom stepenu očuvana. Zbog izuzetno Genista sylvestris subsp. dalmatica (Bartl) Lindb.dalmatinska žutilovka, te vrste iz rodova vrijednih dijelova prirode bivši Zavod za zaštitu kulturnog, historijskog i prirodnog naslijeđa Campanula, Dianthus, Silene i Aster sa potencijalno endemičnim podvrstama i formama. proglasio je sljedeće dijelove spomenicima prirode: 1.7.1.Flora Vegetaciju analiziranog područja čine kržljave šume i šikare listopadnog drveća. U ovom području 1. Vrelo Bune u Blagaju – hidrološki rezervat prirode (rješenje Zavoda br. 744/54 od raste grab, cer, bukva, jasen, lijeska, dren, kupina, košćela, oskoruša i slične vrste drveća. Ovo 17.06.1954.) područje karakteriše i poluzimzelena pseudomakija. Područje je karakteristično i po endemičnim 2. Vrelo Bunice sa jezerom - hidrološki rezervat prirode (rješenje Zavoda br. 08-48-1/68 od vrstama. Na ovom području rastu i zakonom zaštićene vrste – gospin vlasak (Adiantum capillus- 20.05.1968.) veneris) i tilovina (Patteria ramentacea). 3. Pećina Ševrljica u Blagaju – geomorfološki i paleontološki spomenik prirode (rješenje Zavoda br. 08-517/1/61 od 06.04.1961.) Kategorizacija cjelokupnog vegetacijskog područja Evrope podrazumijeva tri regije; sredozemnu 4. Zelena pećina u Blagaju –geomorfološki spomenik prirode (rješenje Zavoda br. 08- regiju, irano-turansku regiju i euro-sibirsko-sjevernoameričku regiju (Braun – Blanquet, Horvat, 520/1/61 od 06.04.1961.) 1949). Istraživano područje nalazi se na rubnim dodirivanjima sredozemne regije (zapadno 5. Bezimena pećina u Podveležju – geomorfološki spomenik prirode (rješenje Zavoda br. 06- mediteranska provincija) i euro-sibirsko sjevernoameričke regije (ilirska provincija), pa se može se 38/2/70 od 03.04.1970.) reći da područje pripada ilirskoj provinciji sa jakim utjecajem mediteranske regije. Iz ovoga je izveden pojam submediteran, kako se često karakteriše ovo područje u literaturi.

9 Rađeno prema dokumentu: PLAN UPRAVLJANJA ZA HISTORIJSKO GRADSKO PODRUČJE BLAGAJA - radna verzija teksta, 2007. i 2008. god. (Plan urađen u okviru projekta pod nazivom “Podrška turističkom razvoju Blagaja Istraživano područje, sa stanovišta fitocenološke klasifikacije, veoma je raznovrsno. Očigledne su kroz održivo upravljanje prirodnim, historijskim i kulturnim naslijeđem zone – izrada Plana upravljanja“ koji je razlike između dva područja: jednog sa vidnim utjecajem čovjeka i blagodatnim utjecajem rijeke Komisija za nacionalne spomenike implementirala tokom 2007. i 2008. godine.) Bune (1/3 ukupne površine) i drugog (2/3 ukupne površine) koji zauzima područje

22 23 22 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području Srednje vrijedna poljoprivredna zemljišta (zemljište od 5-6 katastarskog odnosno bonitetnog 1.7. Raznovrsnost/biodiverzitet područja rijeke Bune razreda) nalaze se u Podveležju i uglavnom je na njima zastupljena kultura livada. Ova područja Životinjski svijet područja Blagaja, (obzirom na specifične uslove staništa i novonastale uslove imaju manje uređena zemljišta, s nagibom do 12%. opstanka osjetljivih vrsta kao što su mekousna pastrmka i kornjača čančara), postaće ugrožen i mora

22 23 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 23 submediteranskih suhih travnjaka, kamenjarskih pašnjaka, šikara i makije, tako da se područje  Ephedra major Host. uspravna kositrenica (R) Fam. Ephedraceae Blagaja, njegove zajednice (koje često po površini imaju malu prostornost) uslovno mogu podijeliti na sljedeća staništa: Rijetka vrsta naše dendroflore, nalazi se na listi endemičnih i rijetkih biljnih vrsta za „Crvenu . submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, knjigu“ Bosne i Hercegovine, to je manji grm, gustih, uspravnih i ukočenih grana, dvodoma, rijetko . kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana10, jednodoma, sa vremenom cvjetanja III-VI mj. . šikare mediteranskog pojasa, . primorske vazdazelene šume i makije, . kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom, („poljoprivredno zemljište“), . stanište Vrela Bune.

U nastavku su navedene neke od endemskih biljnih vrsta, te njihova opća zastupljenost i nalazišta na analiziranom području.

 Adiantum capillus-veneris L. (1753.) gospin vlasak (V) Fam. Adiantaceae

Adiantum capillus-veneris je ugrožena (V)/ranjiva vrsta (eng.Vulnerable), trajnica (planta perennis), visina biljke do 35 cm, vrijeme sazrijevanja spora: VI - VII (-IX), stanište: vlažne krečnjačke stijene toplijih predjela.

Slika 5. Uspravna kositrenica12

Zastupljenost na području Blagaja: Usljed utjecaja mediteranske klime nalazimo je na stijenama oko Stjepan-grada.

 Petteria ramentacea (Sieb.) C. Presi (1845.) tilovina, zanovijet, negnjil (R) Fam. Fabaceae (Papilionaceae)

Višegodišnji (planta perennis), grm visine 2 (-3) m, cvjeta u periodu V – VI mj., stanište su joj kraška krečnjačka mediteranska i submediteranska područja. Potencijalno rijetka ili rijetka vrsta (eng.Rare).

Slika 4. Gospin vlasak11

Gospin vlasak raste na stijenama teže dostupnih položaja na Vrelu Bune.

10 Stenomediteranska i eumediteranska zona obuhvaćaju najtoplija područja Jadranske obale. Temperatura je barem 50 sedmica kroz godinu iznad 5oC. Zime su blage i kišovite, a ljeta suha i vruća. Od biljnih kultura za eumedteransku zonu je karakterističan alepski bor, dok je tipičan predstavnik stenomediteranske zone hrast crnika. 11 https://www.plantea.com.hr/gospin-vlasak/ 12 https://www.biolib.cz/en/image/id74383/

24 25 24 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području submediteranskih suhih travnjaka, kamenjarskih pašnjaka, šikara i makije, tako da se područje  Ephedra major Host. uspravna kositrenica (R) Fam. Ephedraceae Blagaja, njegove zajednice (koje često po površini imaju malu prostornost) uslovno mogu podijeliti na sljedeća staništa: Rijetka vrsta naše dendroflore, nalazi se na listi endemičnih i rijetkih biljnih vrsta za „Crvenu . submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, knjigu“ Bosne i Hercegovine, to je manji grm, gustih, uspravnih i ukočenih grana, dvodoma, rijetko . kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana10, jednodoma, sa vremenom cvjetanja III-VI mj. . šikare mediteranskog pojasa, . primorske vazdazelene šume i makije, . kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom, („poljoprivredno zemljište“), . stanište Vrela Bune.

U nastavku su navedene neke od endemskih biljnih vrsta, te njihova opća zastupljenost i nalazišta na analiziranom području.

 Adiantum capillus-veneris L. (1753.) gospin vlasak (V) Fam. Adiantaceae

Slika 5. Uspravna kositrenica12

Zastupljenost na području Blagaja: Usljed utjecaja mediteranske klime nalazimo je na stijenama oko Stjepan-grada.

 Petteria ramentacea (Sieb.) C. Presi (1845.) tilovina, zanovijet, negnjil (R) Fam. Fabaceae (Papilionaceae)

Slika 4. Gospin vlasak11

Gospin vlasak raste na stijenama teže dostupnih položaja na Vrelu Bune.

24 25 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 25 1.7.2. Fauna Zahvaljujući povoljnim ekološkim uslovima ovo područje ima zanimljiv i raznovrstan životinjski svijet, koji nažalost zbog čovjekovog utjecaja gubi svoja izvorna obilježja. To se prvenstveno odnosi na bjeloglavog supa i divokozu, koji su usljed različitih oblika uznemiravanja nestali sa šireg područja i sada smo svjedoci napora mreže entuzijasta da se one vrate, reintroduciraju u područja koja gravitiraju istraživanom području naselja oko rijeke Bune.

Prema podacima prikupljenim na terenu i na osnovu podataka iz literature na širem području obitavaju sljedeće vrste životinja:

Ribe (Ihtiofauna) Na istraživanom području zastupljene su pastrmke i to: mekousna pastrmka (Salmo obtusirostris), potočna pastrmka (Salmo trutta morpha fario L.) i kalifornijska pastrmka 13 Slika 6. Tilovina (zanovijet) (Onchorhynchus mykiss Walbaum), kao i lipljen (Thymallus thymallus L.), mada po usmenim saznanjima od stanovnika Blagaja u vodi rijeke Bune trenutno ne obitava lipljen. Zastupljenost na području Blagaja: na kamenjarima prema Stjepan-gradu. Mekousna pastrmka (Salmo obtusirostris) sigurno je jedna od najintrigantnijih vrsta pastrmke, čija  Genista sylvestris Scop. Žutilovka Fam. Fabaceae je klasifikacija pobuđivala pažnju naučnika od pionirskih studija s kraja XIX vijeka do današnjih dana. Pored rijeke Zete u Crnoj Gori i Neretve čija je Buna pritoka, za rijeku Bunu se smatra da je Niski grm sa jako razvijenim korijenom. Izrazita heliofita i kalcifilna biljka. Staništa su joj skeletna, jedno od najvećih staništa mekousne pastrmke u Evropi. Varijacija mekousne pastrmke koja živi u ekstremno degradirana suha staništa, sa oskudnim zemljištem, među grubim krečnjačkim skeletom. Buni i Neretvi, naziva se i neretvanska mekousna pastrmka. Endem Dinarida je dalmatinska žutilovka; Genista sylvestris subsp. dalmatica (Bartl) Lindb. Zbog svog izgleda, rijetke rasprostranjenosti, ali i mnogo drugih osobenosti ova vrsta privlači već dugi niz godina (gotovo dva vijeka) veliku pažnju ribolovaca, ali i ribolovnih stručnjaka – ihtiologa. Mekousna pastrmka je najstariji salmonid na Balkanu, a vjeruje se da obitava već preko 2,5 miliona godina na ovim prostorima.

Mekousna pastrmka je već u pretprošlom vijeku pobudila interesovanje ihtiologa, ali tek nakon temeljnih istraživanja savremenim genetičkim metodama (DNK), dokazana je veza mekousne pastrmke sa rodom Salmo (2002) pa je klasifikovana kao vrsta Salmo obtusirostris. S obzirom na morfološka svojstva trenutno su definisana četiri varijeteta mekousne pastrmke: Salmo obtusirostris oxyrhynchus koja naseljava Neretvu i pritoke, Salmo obtusirostris krkensis ili ,,zlousta” koja živi u rijeci Krki, Salmo obtusirostris salonitana iz rijeka Jadro i Žrnovnica, te Salmo obtusirostris zetensis koja naseljava rijeku Zetu. Neretvanska mekousna15 pastrmka se karakterizira izduženim i bočno spljoštenim tijelom, nešto (relativno) višim nego kod ostalih salmonida. Glava je karakterističnog izgleda, i to zbog Slika 7. Žutilovka14 ispupčenih lobanjskih kostiju u nivou očiju. Gubica je izdužena, usta su mala, poludonja, mesnata i

mekana. Zubi su mali. Osnovna boja tijela je tamnomaslinasta; na bočnim stranama tijela su, od Zastupljenost na području Blagaja: na rubovima šikara nara, iznad lijeve obale Bune, ka padinama

Stjepan-grada. 15 Rađeno prema dokumentu: REVITALIZACIJA AUTOHTONIH I ENDEMSKIH NERETVANSKIH PASTRVA, Branko GLAMUZINA, Ivan BOGUT, Marko IVANKOVIĆ: FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD 13 https://www.plantea.com.hr/tilovina/ MOSTAR Mostar, 2011., str 18-20. 14 https://www.plantea.com.hr/tilovina/

26 27 26 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 1.7.2. Fauna Zahvaljujući povoljnim ekološkim uslovima ovo područje ima zanimljiv i raznovrstan životinjski svijet, koji nažalost zbog čovjekovog utjecaja gubi svoja izvorna obilježja. To se prvenstveno odnosi na bjeloglavog supa i divokozu, koji su usljed različitih oblika uznemiravanja nestali sa šireg područja i sada smo svjedoci napora mreže entuzijasta da se one vrate, reintroduciraju u područja koja gravitiraju istraživanom području naselja oko rijeke Bune.

Prema podacima prikupljenim na terenu i na osnovu podataka iz literature na širem području obitavaju sljedeće vrste životinja:

mekana. Zubi su mali. Osnovna boja tijela je tamnomaslinasta; na bočnim stranama tijela su, od Zastupljenost na području Blagaja: na rubovima šikara nara, iznad lijeve obale Bune, ka padinama

26 27 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 27 glave pa do ispod leđnog peraja, raspoređene tamne mrlje nepravilnog oblika. Pored crnih, na oprezu i bez jakih potezanja. Najčešča hrana su joj mušice i larve, a hoće uzeti i leptira. Meso joj je bokovima su uočljive i rijetke crvene i narandžaste pjege. Leđno i repno peraje su tamnosivi za jako ukusno i odličnog kvaliteta. razliku od ostalih, koja su svijetložuta. Naseljava uglavnom dublje i mirnije dijelove rijeka, a živi u jatima. Mrijesti se između pete i šeste godine života i to u periodu proljeća (april, nekada i maj), na Ovdje je značajno spomenuti i utjecaj realizacije projekta „Gornji horizonti“ na opstanak ove šljunkovitom i pjeskovitom dnu, obično u dubljim dijelovima tekućica. Mrijestilište je neposredno endemske vrste. Naime, nastavak realizacije projekta Gornji horizonti, koji između ostalog ispod vrela. Plodnost ove vrste se procjenjuje na oko 4.000-5.000 komada jaja u odnosu na 1 kg podrazumijeva i preusmjeravanje voda sliva rijeke Trebišnjice, mogao bi prouzrokovati tjelesne mase. I za ovu vrstu je, kao i za potočnu pastrmku, karakterističan spolni dimorfizam u nepopravljivu ekološku katastrofu u slivu rijeke Neretve. doba mrijesta. Hrani se organizmima faune dna: larvama vodenih insekata, oligohetama, račićima itd. Naraste do 50 cm i 2 kg mase, a najčešće su jedinke od 0,50 do 0,80 kg. Pomenuti projekat je evidentno već načinio značajnu štetu koja je najvidljivija u Hutovu blatu i rijeci Bregavi. Za promjene u brojnosti nekih vrsta ribe, koje su svedene na minimum, stručnjaci nalaze uzrok u padu nivoa voda u slivu rijeke Neretve, koji već ozbiljno utječe na poljoprivredu. Oni su mišljenja da ukoliko se zbog pada nivoa vode ne spoje tokovi Bune i Bunice, uništiće se sva mrijestilišta mekousne pastrmke, autohtone vrste koja se mrijesti u Buni, Bunici i Neretvi. Također, za mekousnu pastrmku se smatra da je vrsta na kojoj se može temeljiti budući razvoj sportskog ribolova i ruralnog turizma.

Mediteranski odjel vodeće svjetske organizacije za zaštitu okoliša World Wild Fund for Nature (WWF), kao i organizacije za zaštitu okoliša iz Bosne i Hercegovine i Evrope, upozoravaju na zastrašujuće posljedice projekta Gornji horizonti, ističući da on ugrožava endemske vrste riba u rijekama Buni, Bunici i Bregavi.

U rijeci Neretvi i njenim pritokama, živi 75 vrsta riba, od kojih je 30 autohtonih. Najviše je ugroženo 12 endemskih vrsta riba. Potrebu za očuvanjem i zaštitom endemskih vrsta riba, a posebno u pritokama Buna, Bunica i Bregava je prepoznala međunarodna fondacija Critical Slika 8. Mekousna pastrmka16 Ecosystem Partership Fund (CEPF), koja je omogućila ekološkom udruženju Buna iz Mostara provedbu projekta „Edukacija javnosti o održivom korištenju voda i zaštiti endemskih riba u dolini Rasprostranjena je jedino u slivu Neretve, pa se smatra endemom ovog područja. Najbrojnija je u Neretve“. rijeci Buni, a naseljava Bregavu, Grabovicu, Drežanku i Ramu i niz manjih vodotoka ovog sliva. Populacija ove ribe je vrlo ugrožena, pa se vrše pokušaji njenog vještačkog uzgoja i poribljavanja U tekućoj (2018.) godini održan je i „Međunarodni revijalni kup u mušičarenju“ i to u organizaciji njenih prirodnih staništa. Vrlo je osjetljiva na promjene sredine. Vršeni su pokušaji njenog unošenja Turističke zajednice HNK/Ž. Ovaj kup predstavlja jednu od aktivnosti projekta RiTour – u vode Crnomorskog sliva (Bosnu kod Sarajeva i Vrbas kod Jajca). Međutim, u tim tekućicama ova „Valorizacija kulturne i prirodne baštine kroz prekograničnu suradnju urbanih turističkih destinacija vrsta se nije održala, najvjerovatnije zbog nepodudarnosti njene ekološke valence17 sa kompleksom na kraškim rijekama jadranskog bazena“, kojeg finansira Evropska unija u okviru Interreg IPA ekoloških uvjeta u tim ekosistemima. Kad je na udici, žestoko se bori i iskače iz vode, a zbog tih Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014 – 2020. mekanih usana koje sitne udice mušica jako lako mogu poderati, potrebno je biti konstantno na Ovaj događaj predstavlja nastojanje Turističke zajednice HNK/Ž da promovira rijeku Bunu i njezin 16 Izvor: http://www.bistrobih.ba/nova/2011/01/31/endemske-i-autohtone-vrste-rijeke-neretve-pred-izumiranjem/ okoliš kao poželjnu turističku destinaciju, ali i ukazuje na potrebu zaštite mekousne pastrmke, koja 17Ekološka valenca predstavlja širinu (raspon) kolebanja pojedinih ekoloških faktora u čijim je granicama moguć je vrlo ugrožena. opstanak neke vrste. Prema tome se razlikuju dvije vrste organizama: eurivalentni i stenovalentni. Eurivalentni (gr. eurys = širok) su organizmi sa širokom ekološkom valencom, dok stenovalentni (gr. stenos = uzak) imaju usku ekološku valencu. Eurivalentni organizmi posjeduju široke mogućnosti prilagođavanja što im omogućava opstanak u Ptice Ornitofauna je skromna, mada je klima blaga i povoljna, a ovo je područje zbog svog položaja vrlo različitim sredinama. Nasuprot njima su više ili manje specijalizovani stenovalentni organizmi. Kod svake ekološke i povoljnih ekoloških uvjeta jedan od puteva selidbe ptica iz srednje i sjeveroistočne Evrope prema valence razlikuju se tri vrijednosti: optimum, maksimum i minimum. Ekološki optimum predstavlja onu vrijednost faktora u okviru ekološke valence pri kojoj se životni procesi neke vrste najbolje odvijaju. Gornja i donja granica neke Africi. Takođe područje Bune je značajno za migratorne vrste zbog blizine Hutovog blata ekološke valence su njen maksimum i minimum. Van tih granica fiziološki procesi se prekidaju i nastupa smrt. (Ramsarska konvencija).

28 29 28 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području glave pa do ispod leđnog peraja, raspoređene tamne mrlje nepravilnog oblika. Pored crnih, na oprezu i bez jakih potezanja. Najčešča hrana su joj mušice i larve, a hoće uzeti i leptira. Meso joj je bokovima su uočljive i rijetke crvene i narandžaste pjege. Leđno i repno peraje su tamnosivi za jako ukusno i odličnog kvaliteta. razliku od ostalih, koja su svijetložuta. Naseljava uglavnom dublje i mirnije dijelove rijeka, a živi u jatima. Mrijesti se između pete i šeste godine života i to u periodu proljeća (april, nekada i maj), na Ovdje je značajno spomenuti i utjecaj realizacije projekta „Gornji horizonti“ na opstanak ove šljunkovitom i pjeskovitom dnu, obično u dubljim dijelovima tekućica. Mrijestilište je neposredno endemske vrste. Naime, nastavak realizacije projekta Gornji horizonti, koji između ostalog ispod vrela. Plodnost ove vrste se procjenjuje na oko 4.000-5.000 komada jaja u odnosu na 1 kg podrazumijeva i preusmjeravanje voda sliva rijeke Trebišnjice, mogao bi prouzrokovati tjelesne mase. I za ovu vrstu je, kao i za potočnu pastrmku, karakterističan spolni dimorfizam u nepopravljivu ekološku katastrofu u slivu rijeke Neretve. doba mrijesta. Hrani se organizmima faune dna: larvama vodenih insekata, oligohetama, račićima itd. Naraste do 50 cm i 2 kg mase, a najčešće su jedinke od 0,50 do 0,80 kg. Pomenuti projekat je evidentno već načinio značajnu štetu koja je najvidljivija u Hutovu blatu i rijeci Bregavi. Za promjene u brojnosti nekih vrsta ribe, koje su svedene na minimum, stručnjaci nalaze uzrok u padu nivoa voda u slivu rijeke Neretve, koji već ozbiljno utječe na poljoprivredu. Oni su mišljenja da ukoliko se zbog pada nivoa vode ne spoje tokovi Bune i Bunice, uništiće se sva mrijestilišta mekousne pastrmke, autohtone vrste koja se mrijesti u Buni, Bunici i Neretvi. Također, za mekousnu pastrmku se smatra da je vrsta na kojoj se može temeljiti budući razvoj sportskog ribolova i ruralnog turizma.

28 29 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 29 uginulim životinjama, uglavnom leševima krupnih sisavaca. Supovi imaju niz prilagodbi koje im to Šire područje Blagaja i stijene iznad Bune bile su stanište bjeloglavog supa. Bjeloglavi sup, Gyps omogućavaju: snažan kljun, glavu i dugi vrat bez većeg perja da bi mogli dohvatiti hranu duboko iz fulvus (Hablizl 1783) jedna je od četiri vrste lešinara (porodica jastrebovi - Accipitriadae, unutrašnjosti životinje, kratke tupe kandže i noge prilagođene hodanju, a ne hvatanju plijena, te potporodica lešinari - Aeqzpinae) koji još žive u Evropi. U našem okruženju, sa uočenim preletima duga, široka krila, nužna za duga krstarenja - jedrenja na zračnim strujama dok u skupinama traže preko BiH, bjeloglavi sup živi u Hrvatskoj (Cres) i Srbiji (Uvac). Bjeloglavi sup je jedna od hranu. največih ptica koje lete. Dugačak je 95 - 105 cm, a težak je najčešće između 8 i 9 kilograma. Nekim je jedinkama raspon krila dosezao gotovo 3 m, no u većine je između 2,50 i 2,70 metara. Supovi imaju jedno mlado na godinu, a ako nema dovoljno hrane prije početka svadbenih letova, u toj godini se neće gnijezditi. Mladome treba pet godina da spolno sazrije, formira vlastiti par i Prvi pisani podaci o kolonijama Bjeloglavih supova u Hercegovini datiraju iz 1885. godine. U počne se gnijezditi, a u tih je pet godina mortalitet vrlo visok (i do 90%). No, oni koji dožive pet Hercegovini su se gnijezdile tri odvojene kolonije ovog lešinara: godina mogu očekivati dug život - u zatočeništvu su supovi živjeli i 50 godina. - iznad izvora rijeke Bune u Blagaju, - na planini Hrgud kod Stoca, Ciklus gniježđenja supovi počinju odmah po osamostaljenju mladog iz prijašnjeg legla, pa se već od - u kanjonu rijeke Neretve kod Žitomislića. oktobra mogu promatrati svadbeni letovi pri kojima dva supa lete tik jedan uz drugog, gotovo se Prilikom monitoringa u vrijeme gniježđenja 1983. i 1984. godine, na ova tri lokaliteta, ustanovljena dodirujući krilima, a zajedno se obrušavaju i podižu. U januaru polažu jaje u maleno gnijezdo na je populacija veličine od 25 do 30 parova. Tada je registrovano i 14 aktivnih gnijezda. litici i na njemu 52 dana leže oba roditelja, izmjenjujući se uz kratki pozdravni ritual jedanput na dan, ponekad i rjeđe. Nakon što se mlado izleže iz jaja, ono će još četiri mjeseca provesti u gnijezdu, prije no što se otisne na prvi let. Ako preživi prvo polijetanje, mlado je još nekoliko mjeseci (jul, august) ovisno o roditeljima - prati ih pri traženju hrane ili se vraća u gnijezdo i čeka da ga roditelji nahrane. Nakon toga mlado se osamostaljuje i počinje novi ciklus.

Lešine su vrsta hrane koja se pojavljuje neredovito i na nepredvidljivim mjestima, zbog čega se u supova razvio druževan život: gnijezde se u kolonijama koje čine više jedinki, odmaraju se u skupinama, a u potragu za hranom kreću tako što formiraju tzv. "češalj" pri kojem je svaki sup od narednog i lijevog i desnog udaljen 1 kilometar ili više, pretražujući područje pod sobom. Kada jedan otkrije lešinu, često uz pomoć gavranova ili vrana, on počinje kružiti, što je informacija za ostale supove da mu priđu i pridruže se kruženju, te tako za nekoliko minuta nad lešinom kruži nekoliko desetaka supova, iako u vrijeme kad je prvi otkrio hranu nije bilo ni jednoga u vidokrugu.

Vidom koji im je osam puta oštriji od čovjekovog, mogu vidjeti drugog supa s udaljenosti od desetak kilometara, a svaki vidi područje pod sobom veliko stotinjak kvadratnih kilometara, s visine od 600 – 1.000 metara. No najčešće pretražuju područje s visine od 200 do 600 metara. Brzina krstarenja im je 40-50 km/h, a u klizećem letu mogu doseći brzinu od 120 km/h. Ako ima dovoljno hrane u području na kojem obitavaju, svakodnevnim pretraživanjem obilaze na dan nekoliko

Slika 9. Bjeloglavi sup18 desetaka kilometara u radijusu, a ako nema dovoljno hrane, tada i nekoliko stotina kilometara, jer za vrijeme 6 ili 7 sati dnevne aktivnosti, bez poteškoća prelete udaljenost od 300 kilometara. Jedna od njihovih najimpresivnijih kolonija se nalazila na stijenama iznad Tekije u Blagaju. U godinama prije posljednjeg rata, kao rezultat niza ekoloških incidenata, postepeno su nestale Zahvaljujući širokim krilima, a koristeći se atmosferskim temperaturnim razlikama, jedre po nebu, kolonije bjeloglavog supa. trošeći tek 1/30 vlastite energije (koja se inače troši pri aktivnom letu). Podižu se na dva osnovna Prvi su lešinari evoulirali prije više od 25 milijuna godina, a supovi (rod Gyps) su se izdvojili od načina: na tzv. liftovima koji nastaju kad vjetar udara u liticu ili kosinu na brdu, takvo se podizanje ostalih lešinara prije otprilike milijun godina. Evoluirali su kao ptice koje se hrane isključivo zove "jedrenje nad kosinom", ovako se mogu podizati na visinu od 500 do 600 metara. Za podizanje na veće visine, ili u vrijeme kad nema vjetra, supovi se služe drugim načinom: to su tzv. "terminali"

18 Izvor: Omladinsko udruženje „Novi Val“; http://www.novival.info/

30 31 30 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području uginulim životinjama, uglavnom leševima krupnih sisavaca. Supovi imaju niz prilagodbi koje im to Šire područje Blagaja i stijene iznad Bune bile su stanište bjeloglavog supa. Bjeloglavi sup, Gyps omogućavaju: snažan kljun, glavu i dugi vrat bez većeg perja da bi mogli dohvatiti hranu duboko iz fulvus (Hablizl 1783) jedna je od četiri vrste lešinara (porodica jastrebovi - Accipitriadae, unutrašnjosti životinje, kratke tupe kandže i noge prilagođene hodanju, a ne hvatanju plijena, te potporodica lešinari - Aeqzpinae) koji još žive u Evropi. U našem okruženju, sa uočenim preletima duga, široka krila, nužna za duga krstarenja - jedrenja na zračnim strujama dok u skupinama traže preko BiH, bjeloglavi sup živi u Hrvatskoj (Cres) i Srbiji (Uvac). Bjeloglavi sup je jedna od hranu. največih ptica koje lete. Dugačak je 95 - 105 cm, a težak je najčešće između 8 i 9 kilograma. Nekim je jedinkama raspon krila dosezao gotovo 3 m, no u većine je između 2,50 i 2,70 metara. Supovi imaju jedno mlado na godinu, a ako nema dovoljno hrane prije početka svadbenih letova, u toj godini se neće gnijezditi. Mladome treba pet godina da spolno sazrije, formira vlastiti par i Prvi pisani podaci o kolonijama Bjeloglavih supova u Hercegovini datiraju iz 1885. godine. U počne se gnijezditi, a u tih je pet godina mortalitet vrlo visok (i do 90%). No, oni koji dožive pet Hercegovini su se gnijezdile tri odvojene kolonije ovog lešinara: godina mogu očekivati dug život - u zatočeništvu su supovi živjeli i 50 godina. - iznad izvora rijeke Bune u Blagaju, - na planini Hrgud kod Stoca, Ciklus gniježđenja supovi počinju odmah po osamostaljenju mladog iz prijašnjeg legla, pa se već od - u kanjonu rijeke Neretve kod Žitomislića. oktobra mogu promatrati svadbeni letovi pri kojima dva supa lete tik jedan uz drugog, gotovo se Prilikom monitoringa u vrijeme gniježđenja 1983. i 1984. godine, na ova tri lokaliteta, ustanovljena dodirujući krilima, a zajedno se obrušavaju i podižu. U januaru polažu jaje u maleno gnijezdo na je populacija veličine od 25 do 30 parova. Tada je registrovano i 14 aktivnih gnijezda. litici i na njemu 52 dana leže oba roditelja, izmjenjujući se uz kratki pozdravni ritual jedanput na dan, ponekad i rjeđe. Nakon što se mlado izleže iz jaja, ono će još četiri mjeseca provesti u gnijezdu, prije no što se otisne na prvi let. Ako preživi prvo polijetanje, mlado je još nekoliko mjeseci (jul, august) ovisno o roditeljima - prati ih pri traženju hrane ili se vraća u gnijezdo i čeka da ga roditelji nahrane. Nakon toga mlado se osamostaljuje i počinje novi ciklus.

18 Izvor: Omladinsko udruženje „Novi Val“; http://www.novival.info/

30 31 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 31 - uzlazna strujanja zraka koja nastaju na otvorenim površinama koje se zagrijavaju brže nego tlo koje ih okružuje.

Supovi, pronalazeći lešine i hraneći se njima, zaustavljaju potencijalni lanac zaraze ili sprječavaju začetak epidemije među stokom. Želudac im je otporan na toksične produkte raspalih bjelančevina, a enzimi njihova crijevnog trakta ubijaju gotovo sve opasne bakterije. Poslije svakog obroka se kupaju. Glavu i vrat nakon kupanja izlažu suncu, čime omogućuju dezinfekciju nabora kože.

Omladinski klub Novi val od 2007. godine radi na povratku bjeloglavih supova na njihova prirodna staništa, područje Blagaja, što je vrlo složen i komplikovan posao.

U sklopu istraživačko - edukacijskog centra Eko-centar „Blagaj“ u Blagaju, koji aktivno djeluje od 2007. godine, realiziraju se aktivnosti edukacije djece i mladih o značaju zaštite bjeloglavih supova – jedne od najugroženijih vrsta ptica u Evropi.

Programi su osmišljeni tako da pridonose razvoju ekološke svijesti i osposobljavanju djece da se i Slika 10. Kornjača čančara (Testudo hermanni)20 sami uključe u razne programe zaštite prirode. Program edukacije organizuje se kroz poludnevne izlete u Blagaj, gdje se prije izleta u prirodu, multimedijalnom prezentacijom djeca bolje upoznaju Živi po suhim, kamenitim mjestima; uz rubove šumaraka, maslinjaka i šikara i na obradivim sa bjeloglavim supovima. područjima. Veličine je 20-25 cm. Hrani se sočnim lišćem, plodovima i insektima. Obična čančara

prespava zimu, zakopana u zemlji iz koje izlazi u kasno proljeće. Odmah nakon toga dolazi do Kafez za bjeloglave supove je izgrađen u Eko centru Blagaj, naselje Galčići. Dimenzije kafeza su parenja. Ženka pronađe neko zaklonjeno, suncu izloženo mjesto gdje u rahloj zemlji iskopa jamicu 15x10x8 metara i spada među najveće na Balkanu. Izgrađen je na mjestu koje su nastanjivali u kojoj odloži desetak bijelih jaja, veličine jaja goluba. Nakon duže inkubacije izlegu se mlade bjeloglavi supovi prije rata tako da je za proces reintrodukcije vrlo bitna i sama lokacija. Izgradnja kornjače, koje su odmah spremne za samostalan život. Riječna kornjača (Mauremys rivulata) je u ovog objekta ima višestruki značaj. Služi kao mamac za supove koji prelijeću iz pravca Cresa našem zoogeografskom području izuzetna rijetkost i treba dodatno istražiti njenu prisutnost. Ima (Hrvatska) prema Uvcu (Srbija) i obrnuto, jer se lokacija, geografski gledano, nalazi na prirodnom karakteristične žute pruge i šare na leđnom dijelu oklopa, a takođe bitna osobina joj je što su joj koridoru kretanja ovih ptica. leđni i trbušni dio oklopa čvrsto i nepokretno spojeni. Mladi izlaze iz jaja iste sezone.

Ono što je vrlo bitno naglasiti jeste da ovaj kafez sa bjeloglavim supovima služi i za turističko - 1.8. Postojeće stanje infrastrukturnih sistema edukativne aktivnosti kao i za podizanje svijesti građana BiH o povratku na prirodna staništa ovih kraljeva visina koji su nekada letjeli našim nebom. U kontekstu analize stanja infrastrukturnih sistema poseban značaj je posvećen cestovnoj infrastrukturi, saobraćaju u mirovanju, te sistemima otpadnih voda, što su pitanja od izuzetnog Kornjače se već na prvi pogled razlikuju od ostalih životinja po svom čvrstom koštanom oklopu značaja za turističku sliku analiziranog područja. sastavljenom uvijek iz određenog broja koštanih ploča, raspoređenih po utvrđenom planu. Oklop je 1.8.1. Cestovni saobraćaj srastao sa tijelom i samo naprijed i pozadi postoje otvori za glavu, noge i rep. Kornjače su među najdugovječnijim životinjama na Zemlji i neki tropski primjerci dostižu starost od 200 - 300 godina. Cestovni saobraćaj na prostoru predmetnog obuhvata je prilično nerazvijen. Kroz centralni U prvom redu treba spomenuti kornjaču čančaru (Testudo hermanni), koju treba strožije zakonom prostor obuhvata regulacionog plana, u pravcu istok-zapad, prolazi glavna gradska zaštititi.19 saobraćajnica, koja povezuje Blagaj sa Mostarom i ima rang regionalnog puta. Glavna gradska

19 Federalno ministarstvo okoliša i turizma raspolaže podacima o njihovoj rasprostranjenosti na području FBiH i to barske kornjače (Emys orbicularis) koja je prisutna na lokalitetima: Busovača, Bihać, Tuzla, Jajce, okolina Plivskog životinja koja pripada divljoj vrsti ima pravo živjeti na slobodi u svojem prirodnom okolišu, na kopnu, u zraku, u vodi i jezera, Busovača, Ilijaš, Mostar, Blagaj, Hutovo blato i Svitava. Kopnena kornjača (Testudo hercegovinensis) naseljava ima pravo razmnožavati se. Svaka životinja koja pripada vrsti što živi u čovjekovu okolišu ima pravo živjeti i razvijati cjelokupno mediteransko i submediteransko područje Federacije Bosne i Hercegovine te uzak pojas u kontinentu preko se u ritmu i uvjetima života koji su svojstveni toj vrsti. Svaka izmjena tog ritma i tih uvjeta, koju bi nametnuo čovjek iz planine Bjelašnice do Sarajeva, kao i parkove prirode Hutovo blato i Blidinje. U cijelom svijetu, kornjače su ugrožene razloga dobiti, protivna je ovom pravu. zbog promjena koje nastaju u njihovim prirodnim staništima. Prema Povelji Ujedinjenih naroda o zaštiti životinja svaka 20 Izvor: http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/895/2305-meunarodni-dan-kornjaca

32 33 32 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području - uzlazna strujanja zraka koja nastaju na otvorenim površinama koje se zagrijavaju brže nego tlo koje ih okružuje.

Omladinski klub Novi val od 2007. godine radi na povratku bjeloglavih supova na njihova prirodna staništa, područje Blagaja, što je vrlo složen i komplikovan posao.

32 33 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 33 saobraćajnica je izvedena u punom saobraćajnom profilu (dvosmjerni kolovoz sa obostranim trotoarima) kroz centar Blagaja do postojećeg parkirališta, odakle se nepravilno sužava i vodi do Tekije, gdje se slijepo završava.

Na raskrsnici pored parkirališta u centru Blagaja, od glavne saobraćajnice, odvaja se sekundarna saobraćajnica – put koji pored korita potoka (Bunski potok), vodi ka sjeveru, prema lokalitetima Bunsko i Podbunsko. Okolni, sjeverni dio prostora obuhvata plana, povezan je sa kolsko- pješačkim, nekategorisanim putevima, koji se u određenim tačkama spajaju sa glavnom saobraćajnicom. Interesantno je primjetiti, da ni u jednoj ulici u predmetnom dijelu Blagaja, ne postoji istaknut naziv ulice, niti su kuće označene brojevima.

Ni južni dio nije u boljoj situaciji kada je kvalitet cestovnog saobraćaja u pitanju. Saobraćajna kretanja u ovom dijelu prostora, uslovljena su tokom rijeke Bune, preko koje su izgrađena dva kolsko-pješačka mosta. Prvi most – Lehina ćuprija, ukupne širine oko 5,5 m povezuje dio naselja preko rijeke Bune sa centrom. Drugi most - Karađozbegov most, širine oko 3,5 m, takođe povezuje centar Blagaja sa dijelovima naselja preko rijeke Bune. U suštini, saobraćajnice koje prelaze preko navedenih mostova, povezuju Blagaj sa ostalim naseljima u okolini (Vrhselo, Orah) i nalaze se u kategoriji lokalnih puteva.

Pored navedenih mostova, u zoni Tekije izgrađena su dva mosta, drveni kolsko- pješački mosti i kameni pješački most. Slika 11. Cestovna povezanost Blagaj-Kosor-Buna Osnovni problem u funkcionisanju saobraćaja na prostoru Blagaja, posebno u zoni atraktivnih lokacija, kao što su Tekija i stambeni kompleks porodice Velagić, ogleda se kroz malu propusnu Ovdje je važno spomenuti i autoput na Pan-evropskom Koridoru 5c: Budimpešta -Osijek – Sarajevo moć pristupnih saobraćajnica (uske kolovozne trake) i nedostatak parkirališta ili manipulativnih - Ploče, koji predstavlja jedan od najznačajnijih i najprioritetnijih projekata za BiH. Izgradnja ovog površina za okretanje većih putničkih vozila, autobusa i sl. autoputa je već počela i trebala bi polučiti brži rast privrednih i društvenih aktivnosti i omogućiti uključenje BiH u glavnu evropsku saobraćajnu mrežu, te globalni evropski društveni i ekonomski Pored mahala Džamija (Varoš ili Carska), Bunsko, Zir, Do, Galičići, kao mahale Blagaja navode se sistem. Kada je u pitanju analizirano područje i izgradnja trase ove važne saobraćajnice važno je i Podgrađe i Kosor. Na udaljenosti od 2 km zapadno od centra naselja Blagaj nalazi se mahala istaknuti da nakon početnih problema oko utvrđivanja trase koridora 5c (pri čemu je u inicijalnoj Podgrađe, dok je Kosor smješten između rijeke Bune i Bunice, jugozapadno od naselja Blagaj. Sve verziji bilo planirano da trasa prolazi kroz samo historijsko područje Blagaja, ugrožavajući tako sve mahale su povezane lokalnim putevima, ukjučujući put od središta Blagaja do naselja Kosor. Na resurse21), rješenje je iznađeno u izmještanju trase izvan ovog područja, čime se postižu dvojaki ušću rijeke Bune u Neretvu nalazi se naseljeno mjesto Buna, na oko 10 km južno od Mostara. efekti: očuvanje prirodnih, kulturno-historijskih resursa, ali s druge strane dio trase prolazi dovoljno Blagaj je cestovno na zavidnom nivou povezan sa naseljem Buna, a samim tim i sa glavnom blizu što će za posljedicu zasigurno imati i povećan broj posjeta osoba koje bilo da su na saobraćajnicom Split-Sarajevo. proputovanju ka/iz RH, ili će se zbog mogućnosti bržeg transporta lakše odlučiti posjetiti ovo područje.

21 Umjesto prolaska trase kroz Blagaj ona je pomjerena na način da prolazi između aerodroma Mostar i magistralne ceste M17. Potpuno je promijenjen položaj petlje Mostar – Jug, čime je omogućena lakša i brža povezanost autoceste i magistralne ceste M17

34 35 34 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području saobraćajnica je izvedena u punom saobraćajnom profilu (dvosmjerni kolovoz sa obostranim trotoarima) kroz centar Blagaja do postojećeg parkirališta, odakle se nepravilno sužava i vodi do Tekije, gdje se slijepo završava.

34 35 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 35 1.8.2. Saobraćaj u mirovanju 2. GEOGRAFSKE I KULTURNO-HISTORIJSKE KARAKTERISTIKE Što se tiče saobraćaja u mirovanju, koji se odnosi na parkirališta za putnička vozila, autobuse i druge ANALIZIRANOG PODRUČJA vrste vozila, može se konstatovati da tako nešto u Blagaju gotovo i ne postoji u organizovanom smislu. Pored parking prostora u centru Blagaja, površine od oko 800 m2, koji je u suštini jedna 2.1. Geografski položaj i historijski razvoj analiziranog područja velika manipulativna površina bez označenih parking mjesta, i manjeg parkirališta za dvadesetak Analizirano područje rijeke Bune podrazumijeva analizu četiri naselja Blagaj, Bunu, Kosor i putničkih vozila pored Tekije, ne postoje druge površine koje su uređene za takvu svrhu. Što se tiče Malo Polje. Uzme li se u obzir nepobitna činjenica da je Blagaj od svih navedenih naselja ostalih naselja obuhvaćenih ovom Studijom, gotovo da vrijedi ista konstatacija o nedovoljno ovog područja od najvećeg značaja u kulturno-historijskom i turističkom smislu, u nastavku organiziranom parking prostoru, s tim da ovaj problem ima veći značaj za Blagaj, budući da je će biti prikazana detaljnija elaboracija geografskih i kulturno-historijskih karakteristika pritisak turističkih posjeta ovom lokalitetu značajno veći u odnosu na ostala analizirana naselja. upravo ovog naselja.

1.8.3. Odvodnja otpadnih voda Blagaj (43.26° N, 17.89° E) je smješten na rubu Bišća polja, u jugoistočnom dijelu mostarske Kako Blagaj sa okolnim naseljima (kao i naselje Buna) nema organiziranu odvodnju otpadnih voda, kotline. Grad Blagaj, sa izvorom rijeke Bune i srednjovjekovnim Stjepan-gradom, predstavlja ista se provodi na individualnoj razini, i to prevashodno pohranjivanjem u septičke jame. jedinstvenu prirodnu i urbano-ruralnu cjelinu. Primijećeno je da su nakon uvođenja vodovoda septičke jame postale premale, pa često dolazi do izlijevanja otpadnih voda po površini ili u neprikladne prijemnike. Ovakvo stanje negativno utječe Povoljni geomorfološki i klimatski uvjeti omogućili su pojavu ljudskih naselja na ovom na okoliš i stvara dobru podlogu za pojavu hidričkih bolesti. Shodno tome, neprečišćene otpadne prostoru još u najranijim epohama, tako da se razvoj današnjeg blagajskog područja može vode sa područja Blagaja i okolnih naselja se sakupljaju putem uličnih odvodnih kanala, direktnih pratiti od prahistorijskog perioda do danas. ispusta ili septičkih jama, te se ispuštaju u recipijente, gdje zavidan postotak ispusta završava u rijeci Buni, bez prethodnih prečišćavanja. Tokom jakih i obilnih kiša, putem slivnika koji su također Arheološki materijal, pronađen na padinama blagajskog brda, svjedoči o postojanju naselja spojeni na kanalizacioni sistem ispušta se i mješavina kišnice i otpadnih voda, što pored ispuštanja još u prahistorijskom i rimskom periodu. fekalnih voda, predstavlja dodatno zagađenje za rijeku Bunu. Prvi indirektni pisani izvori o Blagaju, kao jednom od gradova Zahumlja, potječu iz “Spisa o Važno je naglasiti da analizirano područje karakteriše razvijena hidrografija i u osnovi bogata narodima” bizantijskog cara i pisca Konstantina Porfirogenita, nastalog između 948. i 952. akumulacija površinskih i podzemnih voda. Ukoliko se ne bude efikasno upravljalo istim, ovi vodni godine, u kojima se spominju dva grada - Bona i Hum. I poslije X stoljeća, Blagaj je imao resursi postaju svakim danom sve zagađeniji, te se sve više ugrožava flora i fauna područja. veliku ulogu u razvoju Huma ili Zahumlja. Na njegov razvoj i značaj, utjecala je blizina važne saobraćajnice koja je dolinom Neretve povezivala Jadransko more sa bosanskim zaleđem Otpadne vode svojim djelovanjem prouzrokovale su, a stanje se može još i pogoršati, štetne (“via Narenti”). Srednjovjekovne ceste su koristile trasu starih rimskih puteva, tako da su posljedice za čovjekov okoliš i na zdravlje ljudi, pa se nameće potreba što bržeg rješavanja najvažnije trgovačke ceste u zemlji u srednjem vijeku prolazile kroz Bišće i Blagaj. Na tim odvodnje otpadnih voda, kako bi se uz buduće uređaje za pročišćavanje otpadnih voda sanirala cestama razvilo se i nekoliko naselja koja su imala karakter trgovišta ili varoši. prisutna nepovoljna ekološka situacija.

Tragovi života u kasnijem srednjem vijeku (XII – XV stoljeće) znatno su brojniji. Pored Unapređenje turističke ponude kroz revitalizaciju i dodatnu izgradnju turističkih kompleksa (na bazi upravnog centra i strateški vrlo važnog grada Blagaja, o kome govori lokacija vladarskog jedinstvene ponude vrijednosti) uz rijeku Bunu zahtijevalo bi, prije svega: dvora u Podgrađu kod Blagaja, i kamena sudačka stolica nađena u obližnjem selu Kosor, ovdje nalazimo i stećke, koji svjedoče o umjetničkom i duhovnom izrazu tog vremena, i • stručno rješavanje problema odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na cjelokupnom ukazuju na gustinu naselja i društveno-ekonomske odnose u njima. području uz tehničko - ekonomsku analizu; • zaštitu i definiranje zaštite resursa pitke vode od otpadnih voda, uz kontinuirano praćenje Bosanski vladari u Blagaju, još od vremena kralja Tvrtka, izdaju povelje, a u maju 1404. stanja voda i procjene njihove ugroženosti; godine Blagaj postaje jedno od sjedišta vojvode Sandalja Hranića, a zatim i hercega Stjepana • uključivanje svih pravnih i političkih subjekata u rješavanje pitanja odvodnje i pročišćavanja Vukčića Kosače, po kojem je grad u narodu dobio ime Stjepan-grad. Prvi pisani izvor u kojem otpadnih voda kao jednog od najkompleksnijih i najzahtjevnijih infrastrukturnih problema; se grad spominje je Ugovor o miru između vojvode Sandalja Hranića i Mlečana od 1. • osiguranje jednakih uslova javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda svih naselja uz novembra 1423. godine, izdat “u našem gradu Blagaju”. U XV stoljeću spominje se u sve tri rijeku Bunu, bez obzira na broj stanovnika i njihov prostorni raspored. povelje aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa V.

36 36 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 1.8.2. Saobraćaj u mirovanju 2. GEOGRAFSKE I KULTURNO-HISTORIJSKE KARAKTERISTIKE Što se tiče saobraćaja u mirovanju, koji se odnosi na parkirališta za putnička vozila, autobuse i druge ANALIZIRANOG PODRUČJA vrste vozila, može se konstatovati da tako nešto u Blagaju gotovo i ne postoji u organizovanom smislu. Pored parking prostora u centru Blagaja, površine od oko 800 m2, koji je u suštini jedna 2.1. Geografski položaj i historijski razvoj analiziranog područja velika manipulativna površina bez označenih parking mjesta, i manjeg parkirališta za dvadesetak Analizirano područje rijeke Bune podrazumijeva analizu četiri naselja Blagaj, Bunu, Kosor i putničkih vozila pored Tekije, ne postoje druge površine koje su uređene za takvu svrhu. Što se tiče Malo Polje. Uzme li se u obzir nepobitna činjenica da je Blagaj od svih navedenih naselja ostalih naselja obuhvaćenih ovom Studijom, gotovo da vrijedi ista konstatacija o nedovoljno ovog područja od najvećeg značaja u kulturno-historijskom i turističkom smislu, u nastavku organiziranom parking prostoru, s tim da ovaj problem ima veći značaj za Blagaj, budući da je će biti prikazana detaljnija elaboracija geografskih i kulturno-historijskih karakteristika pritisak turističkih posjeta ovom lokalitetu značajno veći u odnosu na ostala analizirana naselja. upravo ovog naselja.

36 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 37 Kontinuitet razvoja grada Blagaja kod Mostara ne prekida se ni u osmanskom periodu, kada Tabela 1. Dobra koja su proglašena nacionalnim spomenicima BiH:23 on ponovo zadobija administrativni i politički značaj. Za vrijeme osmanske uprave, počinje Naziv odluke Komisije „Službeni glasnik cvjetati graditeljska djelatnost u podgrađu srednjovjekovne utvrde. Grade se stambeni i javni BiH“ objekti, a u središnjem dijelu smještena je čaršija, džamija sa haremom, mekteb i han. U tom Historijsko područje – Stari grad Blagaj u Blagaju na Buni, 37/04, periodu, značajnu ulogu u izgradnji naselja imali su i vakufi, kojih je bilo veoma mnogo. gradsko područje Jugoistok, Grad Mostar, FBiH 48/13 Stambene zone se tipološki formiraju kao urbane mahale, sa objektima orijentiranim ka avliji, Historijska građevina – Karađoz-begov hamam u Blagaju kraj 37/04, i ruralne, gdje se izgradnja otvara prema okolini (Mujezinović, 2000, str. 55-66). Mostara, FBiH 48/13 Historijska građevina – Karađoz-begov most u Blagaju kraj 47/04, U austrougarskom periodu nema značajnijeg razvoja Blagaja. Krajem XIX stoljeća, Karlo Mostara, FBiH 48/13 22 Pec je boravio u Mostaru. Za Blagaj je rekao da ga naseljeva oko 700 stanovnika, te da je Prirodno – graditeljska cjelina – Tekija u Blagaju na Buni, 37/04, 18/07, kršćana u odnosu na stanovnike islamske vjeroispovijesti manje. Blagaj je u to vrijeme bio Mostar, FBiH 48/13 izletište i ljetnikovac za bogatije Mostarce. Cijeli kraj se uglavnom bavio poljoprivredom. Graditeljska cjelina – Careva džamija ili Sultan Sulejmanova 82/07, Najveći dio zemljišta je korišten za pašnjake i livade, a samo mali dio za uzgoj džamija u Blagaju, Mostar, FBiH 48/13 poljoprivrednih kultura. Gradnjom uskotračne željezničke pruge na relaciji Mostar – Mjesto i ostaci graditeljske cjeline – Kolakovića kuća u 47/04, Metković 1885. godine, Blagaj je, preko Bune, gdje je bila željeznička stanica, bio povezan sa Blagaju, Mostar, FBiH 48/13 ostalim predjelima. Ubrzo potom u Blagaju je otvorena pošta i izgrađene su dvije crkve - Prirodno-graditeljska cjelina stambenog kompleksa porodice 02/05, srpska pravoslavna crkva posvećena sv. Vasiliju Ostroškom, podignuta 1892. godine i Velagić u Blagaju kod Mostara, FBiH 48/13 katolička, koja je podignuta 1908. Historijsko gradsko područje – Blagaj, Mostar, FBiH 42/06, 48/13 2.2. Kulturno-historijsko naslijeđe Arheološko područje – Zelena pećina - prahistorijsko pećinsko 29/08, Historijsko gradsko područje Blagaja predstavlja nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, naselje, Blagaj, Grad Mostar, FBiH 48/13 unutar kojeg se nalazi veći broj vrijednih građevina i graditeljskih cjelina koji su kao Graditeljska cjelina – Katolička crkva sv. Trojstva u Blagaju, 60/08, pojedinačni spomenici uvršteni na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Grad Mostar, FBiH 48/13 Graditeljska cjelina - Pravoslavna crkva sv. Vasilija Ostroškog 44/09, Analizirano područje karakteriše obilje spomenika i lokacija koje čine istinsko nacionalno u Blagaju zajedno sa pokretnim naslijeđem, Grad Mostar, 48/13, blago. Ono što je važno istaći je da su mnogi od spomenika u takvom stanju da je potrebna FBiH 85/17 njihova obnova i rekonstrukcija, ali i stalno održavanje. Agencija Stari grad, koja se bavi 1/18 upravljanjem starom jezgrom Grada, uz pomoć sredstava Turističke zajednice Mjesto i ostaci historijske građevine – Kameni most na 52/14 kantona/županije, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Federalnog ministarstva Kosoru, Grad Mostar, FBiH prostornog uređenja, Federalnog zavoda za zaštitu spomenika i Federalnog ministarstva okoliša i turizma, radi na obnovi nekih od objekata. Dobra koja se nalaze na Privremenoj listi nacionalnih spomenika («Službeni glasnik BiH», broj 33/02): Na području Blagaja, Kosora i Bune se nalaze sljedeća dobra koja se vode na relevantnim listama Komisije za očuvanja nacionalnih spomenika:  Mostar - Blagaj – Lehina ćuprija, upisana pod rednim brojem 417,  Mostar – Buna – džamija Ali-paše Rizvanbegovića na Buni, upisana pod rednim brojem 421.

Dobra za koje je podnesena peticija za proglašenje:  Hasan-agin mesdžid u Blagaju,

23Detaljnije informacije o Blagaju i svim nacionalnim spomenicima u okviru cjeline i pojedinačno se mogu naći na web stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika,www.aneks8komisija.com.ba. Sve odluke o proglašenju nacionalnih spomenika mogu se pronaći na web stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika: http://kons.gov.ba/ 22 Pec, Karlo. Mostar i njegov kulturni krug – Slika grada iz Hercegovine. Leipzig: F.A. Brokhaus, 1891. 38 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području Kontinuitet razvoja grada Blagaja kod Mostara ne prekida se ni u osmanskom periodu, kada Tabela 1. Dobra koja su proglašena nacionalnim spomenicima BiH:23 on ponovo zadobija administrativni i politički značaj. Za vrijeme osmanske uprave, počinje Naziv odluke Komisije „Službeni glasnik cvjetati graditeljska djelatnost u podgrađu srednjovjekovne utvrde. Grade se stambeni i javni BiH“ objekti, a u središnjem dijelu smještena je čaršija, džamija sa haremom, mekteb i han. U tom Historijsko područje – Stari grad Blagaj u Blagaju na Buni, 37/04, periodu, značajnu ulogu u izgradnji naselja imali su i vakufi, kojih je bilo veoma mnogo. gradsko područje Jugoistok, Grad Mostar, FBiH 48/13 Stambene zone se tipološki formiraju kao urbane mahale, sa objektima orijentiranim ka avliji, Historijska građevina – Karađoz-begov hamam u Blagaju kraj 37/04, i ruralne, gdje se izgradnja otvara prema okolini (Mujezinović, 2000, str. 55-66). Mostara, FBiH 48/13 Historijska građevina – Karađoz-begov most u Blagaju kraj 47/04, U austrougarskom periodu nema značajnijeg razvoja Blagaja. Krajem XIX stoljeća, Karlo Mostara, FBiH 48/13 22 Pec je boravio u Mostaru. Za Blagaj je rekao da ga naseljeva oko 700 stanovnika, te da je Prirodno – graditeljska cjelina – Tekija u Blagaju na Buni, 37/04, 18/07, kršćana u odnosu na stanovnike islamske vjeroispovijesti manje. Blagaj je u to vrijeme bio Mostar, FBiH 48/13 izletište i ljetnikovac za bogatije Mostarce. Cijeli kraj se uglavnom bavio poljoprivredom. Graditeljska cjelina – Careva džamija ili Sultan Sulejmanova 82/07, Najveći dio zemljišta je korišten za pašnjake i livade, a samo mali dio za uzgoj džamija u Blagaju, Mostar, FBiH 48/13 poljoprivrednih kultura. Gradnjom uskotračne željezničke pruge na relaciji Mostar – Mjesto i ostaci graditeljske cjeline – Kolakovića kuća u 47/04, Metković 1885. godine, Blagaj je, preko Bune, gdje je bila željeznička stanica, bio povezan sa Blagaju, Mostar, FBiH 48/13 ostalim predjelima. Ubrzo potom u Blagaju je otvorena pošta i izgrađene su dvije crkve - Prirodno-graditeljska cjelina stambenog kompleksa porodice 02/05, srpska pravoslavna crkva posvećena sv. Vasiliju Ostroškom, podignuta 1892. godine i Velagić u Blagaju kod Mostara, FBiH 48/13 katolička, koja je podignuta 1908. Historijsko gradsko područje – Blagaj, Mostar, FBiH 42/06, 48/13 2.2. Kulturno-historijsko naslijeđe Arheološko područje – Zelena pećina - prahistorijsko pećinsko 29/08, Historijsko gradsko područje Blagaja predstavlja nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, naselje, Blagaj, Grad Mostar, FBiH 48/13 unutar kojeg se nalazi veći broj vrijednih građevina i graditeljskih cjelina koji su kao Graditeljska cjelina – Katolička crkva sv. Trojstva u Blagaju, 60/08, pojedinačni spomenici uvršteni na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Grad Mostar, FBiH 48/13 Graditeljska cjelina - Pravoslavna crkva sv. Vasilija Ostroškog 44/09, Analizirano područje karakteriše obilje spomenika i lokacija koje čine istinsko nacionalno u Blagaju zajedno sa pokretnim naslijeđem, Grad Mostar, 48/13, blago. Ono što je važno istaći je da su mnogi od spomenika u takvom stanju da je potrebna FBiH 85/17 njihova obnova i rekonstrukcija, ali i stalno održavanje. Agencija Stari grad, koja se bavi 1/18 upravljanjem starom jezgrom Grada, uz pomoć sredstava Turističke zajednice Mjesto i ostaci historijske građevine – Kameni most na 52/14 kantona/županije, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Federalnog ministarstva Kosoru, Grad Mostar, FBiH prostornog uređenja, Federalnog zavoda za zaštitu spomenika i Federalnog ministarstva okoliša i turizma, radi na obnovi nekih od objekata. Dobra koja se nalaze na Privremenoj listi nacionalnih spomenika («Službeni glasnik BiH», broj 33/02): Na području Blagaja, Kosora i Bune se nalaze sljedeća dobra koja se vode na relevantnim listama Komisije za očuvanja nacionalnih spomenika:  Mostar - Blagaj – Lehina ćuprija, upisana pod rednim brojem 417,  Mostar – Buna – džamija Ali-paše Rizvanbegovića na Buni, upisana pod rednim brojem 421.

Dobra za koje je podnesena peticija za proglašenje:  Hasan-agin mesdžid u Blagaju,

spominje 1423, ali je zasigurno nastao puno prije. Godine 1452. nakratko ga je hercegu U nastavku su detaljnije prikazani osnovni podaci o nekim od navednih spomenika. Stjepanu Vukčiću Kosači oduzeo njegov sin Vladislav, a 1465. došao je u posjed Osmanlija, koji su u gradu držali vojnu posadu do 1835. Od 1473. Blagaj je bio sjedište istoimenoga  Crkva Svetog Vasilija Ostroškog kadiluka. U XV st. uz Blagaj se razvilo trgovačko-obrtničko naselje, koje pod imenom grada Crkva se nalazi na ulazu u Blagaj, uz glavnu cestu. Gradnja crkve započela je 1892. godine i Blagaja postoji do danas. Za osmanlijske vladavine grad je popravljan 1699. i 1827. završila 1893. godine i posvećena je Uznesenju. Tu je ploča koja svjedoči o izgradnji. Crkva je izgrađena u pseudobizantskom stilu, kao tipična crkva pravoslavne provenijencije s kraja devetnaestog i početka dvadesetog stoljeća. Zvonik crkve izgrađen je 1934. godine. Tokom posljednjeg rata crkva Sv. Vasilija Ostroškog gotovo je u potpunosti devastirana.

Slika 13. Stari grad Blagaj/Stjepan-grad25

U razdoblju od 2003. do 2011. godine Stari grad je djelomično popravljan. Radovi su uključivali uređenje i čišćenje pristupnog puta do Starog grada, uzimajući u obzir da je put sastavni dio nacionalnog spomenika, intervencija je bila minimalna. Radovi su uključivali konsolidaciju zidova, strukturne popravke, popravke na bedemima i kulama, čišćenje spremnika i postavljanje zaštitne mreže, konzervatorske radove na ostacima džamije i stambenih zgrada, popravke na ulaznim vratima. Također, urađena je iluminacija objekta, što 24 Slika 12. Crkva Svetog Vasilija Ostroškog značajno doprinosi vidljivosti i poboljšava turističku sliku Blagaja.

U razdoblju 2012/2013. izvedeni su radovi za popravak crkve, koji su uključivali radove Radovi su provedeni u skladu s projektnim dokumentima izrađenim na Institutu za zaštitu rekonstrukcije krova crkve i zvonika, konzervacije i restauracije zidova, strukturni popravak spomenika Federalnog ministarstva kulture i sporta. pukotina, radovi u unutrašnjosti (galerija stepeništa zvonika). Radovi su provedeni u skladu s projektnom dokumentacijom izrađenom na Institutu za zaštitu spomenika Federalnog  Karađoz-begov hamam ministarstva kulture i sporta. U osmanskom periodu, u središnjem dijelu grada došlo je do otvaranja bazara, trgovine. U

isto vrijeme, uz obale rijeke Bune, sagrađen je hamam krajem XVI stoljeća iz sredstava

Karađozbegovog vakufa. Bio je napušten nakon kuge koja je harala tim područjem 1814.

24 Izvor: https://www.klix.ba/vijesti/bih/paroh-branimir-borovcanin-bozici-u-blagaju-su-prelijepi-slavimo-ih-s- komsijama-svih-vjera/180104081 25 Izvor: http://visitherzegovina.info/stari-grad-blagaj-%E2%80%93-tvrdjava-hercega-stjepana- 40 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području  Ćejvan Ćehajin mesdžid u Blagaju,  Stari grad Blagaj/Stjepan-grad  Ali-paše Rizvanbegovića mesdžid u Blagaju, Stari grad Blagaj/Stjepan grad se nalazi iznad vrela Bune u Blagaju. Okolica je bogata  Hadži Murat Spahijin mesdžid u Galičićima, Blagaj, arheološkim ostacima iz različitih perioda. Na prahistorijskoj gradini nalazilo se utvrđeno  Džamija Guvnine u Donjim Vranjevićima, Blagaj, naselje ilirskih Daorsa; kasnoantička utvrda i ostaci crkve iz VI st. Prema Konstantinu  Džamija u Kosoru, Blagaj. Porfirogenetu ondje se u X st. nalazio grad Bona. Srednjovjekovni grad Blagaj prvi se put spominje 1423, ali je zasigurno nastao puno prije. Godine 1452. nakratko ga je hercegu U nastavku su detaljnije prikazani osnovni podaci o nekim od navednih spomenika. Stjepanu Vukčiću Kosači oduzeo njegov sin Vladislav, a 1465. došao je u posjed Osmanlija, koji su u gradu držali vojnu posadu do 1835. Od 1473. Blagaj je bio sjedište istoimenoga  Crkva Svetog Vasilija Ostroškog kadiluka. U XV st. uz Blagaj se razvilo trgovačko-obrtničko naselje, koje pod imenom grada Crkva se nalazi na ulazu u Blagaj, uz glavnu cestu. Gradnja crkve započela je 1892. godine i Blagaja postoji do danas. Za osmanlijske vladavine grad je popravljan 1699. i 1827. završila 1893. godine i posvećena je Uznesenju. Tu je ploča koja svjedoči o izgradnji. Crkva je izgrađena u pseudobizantskom stilu, kao tipična crkva pravoslavne provenijencije s kraja devetnaestog i početka dvadesetog stoljeća. Zvonik crkve izgrađen je 1934. godine. Tokom posljednjeg rata crkva Sv. Vasilija Ostroškog gotovo je u potpunosti devastirana.

Slika 13. Stari grad Blagaj/Stjepan-grad25

isto vrijeme, uz obale rijeke Bune, sagrađen je hamam krajem XVI stoljeća iz sredstava

Karađozbegovog vakufa. Bio je napušten nakon kuge koja je harala tim područjem 1814.

24 Izvor: https://www.klix.ba/vijesti/bih/paroh-branimir-borovcanin-bozici-u-blagaju-su-prelijepi-slavimo-ih-s- komsijama-svih-vjera/180104081 25 Izvor: http://visitherzegovina.info/stari-grad-blagaj-%E2%80%93-tvrdjava-hercega-stjepana- Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 41 godine26. Kao i svi vakufi, zgrade i kupatila, svake godine je davan pod najam putem javne Porodica Velagić sagradila je svoje porodične kuće na jednom rukavcu bistre i hladne rijeke dražbe. Svaki hamamdžija je imao namještaj, a vakuf je imao obavezu provesti sve popravke. Bune, na lokalitetu poluade, ispod čaršijskog puta koji vodi za dervišku tekiju. Kompleks je Osoblje u hamamu su činili hamamdžija (upravnik hamama i blagajnik), peštemaljdžija vlasništvo ove stare blagajske porodice koja i danas koristi ove objekte. Sagrađen je u tri (osoba koja se brinula o stvarima potrebnim za kupanje), tallak (osoba čiji je glavni posao bio zasebne cjeline (za tri brata Velagića) 1776. godine. Godina izgradnje kompleksa je masiranje, ali i kupanje i otiranje posjetilaca ako su oni to tražili), ćulhandžija (ložač u ustanovljena na osnovu natpisa, analogija i stilskih odlika. hamamu) i kahvedžija (osoba koja je pravila kahvu i pripremala nargile). Nakon oštećenja u II svjetskom ratu na ovom objektu nije bilo intervencija u smislu rehabilitacije ili fizičke rekonstrukcije.

27 Slika 14. Karađoz-begov hamam 29 Slika 15. Stambeni kompleks Velagićevina

 Stambeni kompleks Velagićevina U poslijeratnom razdoblju (2003 - 2012) obavljeni su radovi na obnovi kompleksa, Za vrijeme osmanske uprave u Blagaju grade se stambeni i javni objekti, a u središnjem uključujući: krov na mlinicama (2003), zgradu Londža (2003) i krovove triju stambenih dijelu, kako je uobičajeno za naselja i gradove osmanskog perioda, smještena je čaršija - zgrada (2006). Radovi su izvedeni prema projektnim dokumentima sastavljenim u Zavodu za trgovačko-zanatski centar naselja, te kompleks džamije sa haremom i mektebom. Stambena zaštitu spomenika ministarstva kulture i sporta FBiH. naselja nastaju uz vodene tokove, tj. uz rijeku Bunu. Stambene zone formiraju se kao urbane mahale sa objektima orijentiranim ka avliji, i kao ruralne, gdje se objekti otvaraju prema  Sultan Sulejmanova (Careva) džamija okolini. Tada nastaju neponovljivi primjerci stambene arhitekture, koji govore o izuzetno visokoj kulturi stanovanja i senzibilitetu karakterističnom za ovaj prostor. Velagićevina je Džamija je locirana na rubu Carske mahale i sagrađena je među prvim objektima na području jedna od najvrijednijih hercegovačkih aglomeracija ovog tipa28. naselja Blagaj, 1520/1521. godine, u ime sultana Sulejmana II Zakonodavca, što se vidi iz natpisa u stihovima uklesanog na kamenoj ploči iznad vrata džamije.

26 H. Kreševljaković, Hamami (javna kupatila) u Bosni i Hercegovini 1462.-1916., 23. sv. biblioteke Centralnog higijenskog zavoda u Beogradu, Beograd, 1937. 27 Izvor: http://old.kons.gov.ba/html/slike/1079109557.jpg 28 Mujezinović, N., 2000, str. 62-66 29 Izvor: http://www.bosna-i-hercegovina.eu/destinacija_blagaj-i-podvelez_4# 42 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području godine26. Kao i svi vakufi, zgrade i kupatila, svake godine je davan pod najam putem javne Porodica Velagić sagradila je svoje porodične kuće na jednom rukavcu bistre i hladne rijeke dražbe. Svaki hamamdžija je imao namještaj, a vakuf je imao obavezu provesti sve popravke. Bune, na lokalitetu poluade, ispod čaršijskog puta koji vodi za dervišku tekiju. Kompleks je Osoblje u hamamu su činili hamamdžija (upravnik hamama i blagajnik), peštemaljdžija vlasništvo ove stare blagajske porodice koja i danas koristi ove objekte. Sagrađen je u tri (osoba koja se brinula o stvarima potrebnim za kupanje), tallak (osoba čiji je glavni posao bio zasebne cjeline (za tri brata Velagića) 1776. godine. Godina izgradnje kompleksa je masiranje, ali i kupanje i otiranje posjetilaca ako su oni to tražili), ćulhandžija (ložač u ustanovljena na osnovu natpisa, analogija i stilskih odlika. hamamu) i kahvedžija (osoba koja je pravila kahvu i pripremala nargile). Nakon oštećenja u II svjetskom ratu na ovom objektu nije bilo intervencija u smislu rehabilitacije ili fizičke rekonstrukcije.

27 Slika 14. Karađoz-begov hamam 29 Slika 15. Stambeni kompleks Velagićevina

Slika 17. Tekija na vrelu Bune u Blagaju32

Prirodno-graditeljska cjelina Tekija i musafirhana sa turbetom predstavlja vrijedan sakralno- stambeni objekat islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini, sa vrlo izraženim odlikama koje su proistekle iz utjecaja baroka na osmansku arhitekturu. Slika 16. Sultan Sulejmanova (Careva) džamija30  Kolakovića kuća Careva džamija ili Sultan Sulejmanova džamija bila je jedna od najstarijih potkupolnih Kompleks Kolakovića kuće je smješten uz rijeku Bunu. Tačan datum izgradnje Kolakovića džamija u Bosni i Hercegovini. U XIX vijeku, nakon rušenja kupole, izvršena je kuće razlikuje se u zavisnosti od izvora podataka. Nekadašnji vlasnici kuće navodili su 1693. rekonstrukcija i napravljen je drveni krov. Rekonstrukcija je izvedena prema projektnoj godinu kao godinu izgradnje i Seida Mehmeda Kolakovića (Kolagij), blagajskog kadiju, kao dokumentaciji koju je izradio austrijski arhitekt Max David, novembra 1891. godine. graditelja; bivši Gradski zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Mostar navodi 1736. godinu; u svojoj doktorskoj disertaciji Amir Pašić spominje period od 1800. do  Tekija na Vrelu Bune 1850. godine; na tarihu iznad ulaznih vrata u kuću, po prevodu Mehmeda Graditeljska cjelina blagajske Tekije nalazi se na izvoru rijeke Bune, nedaleko od centra Mujezinovića, navedena je godina 1835; dok Džemal Čelić po prevodu istog tariha navodi Blagaja. Kompleks blagajske Tekije izgrađen je, prema pretpostavkama, odmah po 1738. godinu i Ismail-efendiju Kolakovića, blagajskog kadiju, kao graditelja. uspostavljanju osmanske vlasti u Hercegovini, oko 1520. godine. Prvi put se tekija na vrelu Bune u Blagaju kod Mostara spominje u Putopisu Evlije Čelebije, koji je kroz ovo mjesto proputovao 1664. godine. Čelebija navodi da je mostarski muftija podigao uz litice izvora Bune jednu tekiju halvetijskog reda u kojoj derviši vode prijateljske i naučne diskusije. Ovaj podatak se po svoj prilici odnosi na mostarskog muftiju Zijudina Ahmed-ibn-Mustafu31.

Slika 17. Tekija na vrelu Bune u Blagaju32

30 Izvor: Izvor: http://www.bosna-i-hercegovina.eu/destinacija_blagaj-i-podvelez_4# 31 Mujezinović. N., 2000, str. 55-66 32 Izvor: http://www.bosna-i-hercegovina.eu/destinacija_blagaj-i-podvelez_4# Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 45  Han u Blagaju U Blagaju su bila izgrađena dva hana. Haseći Ali-agin han je smješten uz cestu koja je ranije vodila u Stolac, a drugi han se nalazio u Donjoj mahali, uz cestu koja je preko Lehine ćuprije vodila prema Buni i Počitelju (taj han je porušen).

Hanovi su građeni ili u samoj čaršiji ili u njenoj neposrednoj okolini. Hanovi su služili u prvom redu za odmor i prenoćište putnika kiridžija i njihovih karavana, ali u njima se i trgovalo. Kada se u našim krajevima počela piti kahva i po hanovima točiti i alkoholna pića, hanovi postaju kafane i krčme. U arhitektonskom sklopu naselja, han je najčešće u čaršiji okružen dućanima, jer se i u hanu trgovalo, u blizini hamama i džamije.

 Katolička Crkva sv. Trojstva u Blagaju Crkva je locirana u neposrednoj blizini glavne blagajske saobraćajnice. Katolička crkva posvećena Presvetom Trojstvu, izgrađena je 1908. godine, u neogotičkom stilu. Župu Blagaj je osnovao mostarski biskup fra Paškal Buconjić 1891. godine, a župnu crkvu je podigao bosanski fratar Ivo Božić, član Hercegovačke franjevačke provincije. Godine 1933. izvršena je dogradnja zvonika uz upotrebu betona.

Slika 18. Kolakovića kuća33

Kolakovića kuća je najvjerovatnije sagrađena u XVII stoljeću, da bi u XIX stoljeću bila proširena i obnovljena. No, bez obzira na datum nastanka, izvjesno je da Kolakovića kuća, po svojim vrijednostima, spada među reprezentativnije objekte stambene arhitekture tog perioda.

Slika 19. Katolička crkva34

33 Izvor: http://www.cidom.org/?attachment_id=9737 (arhiva) 34 Izvor: http://www.bosna-i-hercegovina.eu/destinacija_blagaj-i-podvelez_4 46 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području  Han u Blagaju U Blagaju su bila izgrađena dva hana. Haseći Ali-agin han je smješten uz cestu koja je ranije vodila u Stolac, a drugi han se nalazio u Donjoj mahali, uz cestu koja je preko Lehine ćuprije vodila prema Buni i Počitelju (taj han je porušen).

Slika 18. Kolakovića kuća33

Slika 19. Katolička crkva34

33 Izvor: http://www.cidom.org/?attachment_id=9737 (arhiva) 34 Izvor: http://www.bosna-i-hercegovina.eu/destinacija_blagaj-i-podvelez_4 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 47  Kosića kula Polovinom XIX vijeka, most je bio znatnije oštećen ili ruševan i izvjesna Belfe-Kadira, kći Kosića kula predstavlja tip stambeno-fortifikacijskog objekta. Izgrađena je od kamena, na Ali-bega Velagića, je dala novac za njegovu popravku. Tarih (natpis) o ovoj popravci je, ulazu u naselje. Ekonomski prosperitet blagajska čaršija dostiže u XV i XVI stoljeću. Prve prema zapisu Radimskog iz 1891. godine, stajao uzidan u most. Danas se tabla, dimenzija 65 kamene kuće zidaju imućniji slojevi, a kasnije zanatske porodice koje zidaju veće kuće i x 60 cm, nalazi u dvorištu Sultan Sulejmanove džamije u Blagaju.

ljetnikovce među njima i Kosića kulu. 37 2.3. Trenutno stanje kulturno-historijskih znamenitosti Nakon okupacije Bosne i Hercegovine od strane Otomanske imperije, forma utvrde kao Stanje kulturno-historijskog naslijeđa je veoma loše zbog neodržavanja, ratnih dešavanja, prebivališta nestaje, tako da ih oni pretvaraju u utvrđene gradove. Otomanska feudalna utjecaja atmosferilija kao i neadekvatnih intervencija kod pojedinih spomenika. vlastela (spahije) gradila je po svojim imanjima posebne kamene dvorce ili kule na više etaža, u njima stanovala i iz njih se, prema potrebi, branila. Takvih objekata je u BiH bilo preko tri  Historijsko gradsko područje Blagaj stotine. Ali kako su kule imale malo prostora za stanovanje, pored njih su građene u pravilu Historijsko jezgro Blagaja nalazi se na popisu ugroženih spomenika Bosne i Hercegovine. posebni stambeni objekti, tzv. odžaci ili konaci. Trenutno stanje objekata graditeljskog naslijeđa unutar historijskog jezgra je takvo da

zahtijeva aktivnu zaštitu i restauraciju uz privođenje određenoj funkciji.  Karađozbegov most

Pedesetak metara od Careve džamije, neposredno uz Karađoz-begov hamam, nalazi se kameni  Karađoz-begov hamam most na pet lukova, preko kojeg je vodio stari put za Stolac. Historijskih podataka o Karađoz- Objekat Karađoz-begovog hamama je napušten nakon kuge 1814. godine. U toku II svjetskog begovom mostu ima malo. Nastao je, vjerovatno, na mjestu ranijeg srednjevjekovnog prelaza rata je pogođen bombom, i tom prilikom je dosta uništen. Djelimično su sačuvani zidovi preko rijeke35, a sagrađen je kao zadužbina Zaim hadži Mehmed Karađoz–bega. Most se prvi prostorija kapaluka, halvata i šadrvana i dio kupole nad šadrvanom. Svi sačuvani zidovi put pominje u vakufnami tog mostarskog dobrotvora 1570. godine, pa je prema tome morao objekta su prekriveni rastinjem, a unutar objekta je nabacana zemlja. Pristup unutar objekta nastati nešto ranije. nije moguć s obzirom na nanose zemlje pomiješane sa rastinjem i obrušene dijelove objekta.

Prilikom većeg vodostaja, rijeka Buna dolazi do zidova hamama.

 Karađoz-begov most Karađoz-begov most je u upotrebi i u građevinski dobrom stanju. Stanje izvornog oblika, strukture i materijala mosta narušeno je oštećenjima i rekonstrukcijama. Most je rekonstruisan na način koji nije prihvatljiv prema savremenim standardima zaštite graditeljskog naslijeđa. Recentne aktivnosti u vezi ovog objekta koje provodi Agencija Stari grad Mostar sračunate su na realizaciju ugovorom preciziranih aktivnosti s firmom Arhiplus d.o.o. Mostar, koja je u postupku javne nabavke dobila posao definiran ugovorom pod nazivom “Obavljanje prethodnih radova istražnog karaktera sa izradom projekta restauracije Karađozbegovog mosta u Blagaju kod Mostara”. Pomenuti projekat se sastoji od sljedećeg: 1) čišćenje lokaliteta i objekta, 2) detaljan geodetski snimak postojećeg stanja, 3) geotehnička i geomehanička ispitivanja tla i temelja objekta, 4) analiza stabilnosti svih elemenata konstrukcije mosta, 5) istražni konzervatorko- restauratorski radovi sa elaboratom, 6) detaljni arheološki radovi, 7) detaljan arhitektonski tehnički snimak postojećeg stanja i drugi neophodni radovi za izradu tehničke dokumentacije za potrebe izvođenja radova.38

37 Slika 20. Karađozbegov most36 Pregled trenutnog stanja kulturno-historjiskh znamenitosti rađen na temelju dokumenta REGULACIONI PLAN HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUČJA BLAGAJ ZA PERIOD OD 2011. DO 2021. GODINE - URBANISTIČKA OSNOVA, po naruždbi Federacija Bosne i Hercegovne, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Sarajevo, izradio INSTITUT ZA GRAĐEVINARSTVO “IG” D.O.O. BANJA LUKA, VERIFIKACIJA; 35 Džemal Čelić i Mehmed Mujezinović, Stari Mostovi u BiH, Sarajevo 1969., str.206-209. Parlament Federacije BiH 36 Izvor: http://www.bosna-i-hercegovina.eu/destinacija_blagaj-i-podvelez_4 38 https://www.asgmo.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=296&Itemid=9 48 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području  Kosića kula Polovinom XIX vijeka, most je bio znatnije oštećen ili ruševan i izvjesna Belfe-Kadira, kći Kosića kula predstavlja tip stambeno-fortifikacijskog objekta. Izgrađena je od kamena, na Ali-bega Velagića, je dala novac za njegovu popravku. Tarih (natpis) o ovoj popravci je, ulazu u naselje. Ekonomski prosperitet blagajska čaršija dostiže u XV i XVI stoljeću. Prve prema zapisu Radimskog iz 1891. godine, stajao uzidan u most. Danas se tabla, dimenzija 65 kamene kuće zidaju imućniji slojevi, a kasnije zanatske porodice koje zidaju veće kuće i x 60 cm, nalazi u dvorištu Sultan Sulejmanove džamije u Blagaju. ljetnikovce među njima i Kosića kulu. 37 2.3. Trenutno stanje kulturno-historijskih znamenitosti Nakon okupacije Bosne i Hercegovine od strane Otomanske imperije, forma utvrde kao Stanje kulturno-historijskog naslijeđa je veoma loše zbog neodržavanja, ratnih dešavanja, prebivališta nestaje, tako da ih oni pretvaraju u utvrđene gradove. Otomanska feudalna utjecaja atmosferilija kao i neadekvatnih intervencija kod pojedinih spomenika. vlastela (spahije) gradila je po svojim imanjima posebne kamene dvorce ili kule na više etaža, u njima stanovala i iz njih se, prema potrebi, branila. Takvih objekata je u BiH bilo preko tri  Historijsko gradsko područje Blagaj stotine. Ali kako su kule imale malo prostora za stanovanje, pored njih su građene u pravilu Historijsko jezgro Blagaja nalazi se na popisu ugroženih spomenika Bosne i Hercegovine. posebni stambeni objekti, tzv. odžaci ili konaci. Trenutno stanje objekata graditeljskog naslijeđa unutar historijskog jezgra je takvo da

zahtijeva aktivnu zaštitu i restauraciju uz privođenje određenoj funkciji.  Karađozbegov most

Prilikom većeg vodostaja, rijeka Buna dolazi do zidova hamama.

37 Slika 20. Karađozbegov most36 Pregled trenutnog stanja kulturno-historjiskh znamenitosti rađen na temelju dokumenta REGULACIONI PLAN HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUČJA BLAGAJ ZA PERIOD OD 2011. DO 2021. GODINE - URBANISTIČKA OSNOVA, po naruždbi Federacija Bosne i Hercegovne, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Sarajevo, izradio INSTITUT ZA GRAĐEVINARSTVO “IG” D.O.O. BANJA LUKA, VERIFIKACIJA; 35 Džemal Čelić i Mehmed Mujezinović, Stari Mostovi u BiH, Sarajevo 1969., str.206-209. Parlament Federacije BiH 36 Izvor: http://www.bosna-i-hercegovina.eu/destinacija_blagaj-i-podvelez_4 38 https://www.asgmo.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=296&Itemid=9 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 49  Prirodno-graditeljska cjelina Tekije u Blagaju 2014. do decembra 2015. godine u saradnji sa više izvođača radova39 realizirala aktivnosti na Graditeljska cjelina turbe sa musafirhanom blagajske tekije u Blagaju kod Mostara je u djelomičnoj obnovi ovog kompleksa. građevinski dobrom stanju. Osim za sakralnu namjenu musafirhana se danas koristi i kao  kahvana, ugostiteljski objekat sa prodajom suvenira. Mlinica koja se nalazi na desnoj obali Graditeljska cjelina Pravoslavne crkve sv. Vasilija Ostroškog u Blagaju sa rijeke je u dobrom stanju i sada služi kao ugostiteljski objekat, dok su od mlinice na lijevoj pokretnim naslijeđem obali rijeke ostali samo ostaci kamenih zidova. Objekat pravoslavne crkve sv. Vasilija Ostroškog u Blagaju je tokom rata 1992 – 1995. godine znatnije oštećen. Krov crkve i krov zvonika su bili u potpunosti uništeni. Nedostajali Danas prema tekiji, koja je obnovljena 2012. godine u kooperaciji Medžlisa Islamske su manji dijelovi južnog i zapadnog zida crkve, kao i južnog zida zvonika. Svi elementi zajednice Mostar i turskih partnera, vodi popločani kameni put. Duž cijelog puta stoje natpisi drvene konstrukcije crkve (konstrukcija hora, konstrukcija krova) bili su u potpunosti nestali. na arapskom jeziku. Oko prilaza tekiji nalaze se ružičnjaci i nekoliko česama iznad kojih se Na sredini zida apside sa unutrašnje i vanjske strane su bile primjetne dublje pukotine koje su izdiže tekijska kula. Na samom ulazu nalaze se suvenirnice sa velikim izborom ručno se protezale čitavom dužinom zida i išle kroz polukupolu. Malter u unutrašnjosti objekta je izrađenih suvenira. bio očuvan jedino u prostoru apside. Malter na vanjskim zidovima je bio očuvan u tragovima, Iako je građevina stara preko 500 godina i dalje izgleda vrlo funkcionalno i lijepo, što govori znatnije samo na apsidi. Metalna ulazna vrata su bila manje oštećena. Vijenac zidova crkve je o pažnji graditelja ove građevine i njenim održavateljima. bio oštećen i djelimično prekriven niskom vegetacijom. Vegetacija je bila primjetna i na zidovima crkve. Unutrašnjost crkve, pod, je bila u potpunosti prekrivena niskom i visokom

vegetacijom. Molbilijar crkve (ikonostas) je bio u potpunosti uništen. Njegovi dijelovi su  Graditeljska cjelina Careve (Sultan Sulejmanove) džamije u Blagaju pronađeni prilikom raščišćavanja unutrašnjosti crkve u decembru 2008. godine. Objekat Objekat Careve džamije je u građevinski dobrom stanju. Potrebno je spomenuti kako je Sultan crkve je bio neposredno izložen utjecaju atmosferilija. Objekat dvora sveštenika je također bio Sulejmanova džamija u skorijoj prošlosti preživjela turbulentna vremena. Tokom rata bila je znatnije oštećen ratnim dejstvima. Krov objekta je bio u potpunosti uništen. Od objekta su bili najjužnija džamija koja nije razorena i u kojoj su se obavljali vjerski obredi - namazi. Medžlis sačuvani samo zidovi. Objekat je bio neposredno izložen utjecaju atmosferilija. Obnova ove Islamske zajednice Mostar je uz pomoć vakifa (donatora) i vjernika - džematlija pokrenuo crkve, koja je i zaštićeni nacionalni spomenik, počela je 2011. godine, a najveću pomoć u akciju građevinskih radova na uređenju džamije; tako je u džamiji postavljeno podno grijanje, obnovi dali su Ambasada SAD-a u BiH, Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica Federacije urađena abdesthana, nova gasulhana, uređeno dvorište i rekonstrukcija hajata za što su i BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, ali i vjernici pojedinačnim prilozima. pokrenute akcije prikupljanja sredstava. Budući radovi su najvećim dijelom usmjereni na to Naime, godine 2011. Fond Ambasade SAD u BiH za zaštitu kulturnog naslijeđa odobrio je da Sultan Sulejmanova džamija, koja je i najstarija potkupolna džamija u BiH, svoju 500-tu sredstva za Projekat “Vjersko naslijeđe Blagaja – Restauracija srpske pravoslavne crkve Sv. godišnjicu 2020. godine dočeka u što ljepšem izdanju. Vasilija Ostroškog i katoličke crkve Presvetog Trojstva u Blagaju kod Mostara“ u iznosu od 70.500 USD. Restauracija srpske pravoslavne crkve Sv. Vasilija Ostroškog i katoličke crkve  Mjesto i ostaci graditeljske cjeline Kolakovića kuće u Blagaju Presvetog Trojstva u Blagaju kod Mostara (donator: Specijalni fond američkog veleposlanika Tokom ratnih razaranja 1993. godine, objekat Kolakovića kuće je izravno pogođen više puta. u BiH za zaštitu kulturnog naslijeđa pri Veleposlanstvu SAD-a u BiH; razdoblje realizacije: Svi drveni elementi su odneseni, djelimično su sačuvani samo kameni vanjski zidovi objekta. 29.11.2011. – 31.12.2012.). Otvorenje obnovljene crkve je upriličeno 2016. godine. Svi sačuvani zidovi objekta, kao i čitav kompleks, su prekriveni rastinjem; unutar objekta je

nabacana zemlja i smeće. Pristup unutar objekta je ograničen zbog nanosa zemlje pomiješanih sa rastinjem.

 Prirodno-graditeljska cjelina stambenog kompleksa porodice Velagić

(Velagićevina) u Blagaju 39 Zbog nemogućnosti prvog izvršitelja G.D.Arhitekt d.o.o. Mostar da ispuni vremenske i materijalne obaveze po Tokom ratnih djelovanja, 1993. godine, djelimično su oštećeni krovovi stambenog kompleksa predmetnom Ugovoru i Aneksu br.1, 05.10.2015. godine došlo je do Sporazuma o raskidu Ugovora i Aneksa Velagićevina. Iako sačuvan u svom izvornom obliku, kompleks je u relativno lošem stanju, Broj 1 za radove na „Tekućem održavanju krovišta na stambenom kompleksu Velagićevina(kuća Đikić/Milavić) u Blagaju“ između Agencije „Stari grad“ i GD „Arhitekt“. Agencija “Stari grad” donijela Odluku o pokretanju koje je rezultat neadekvatnog održavanja. Agencija Stari grad Mostar je u periodu od juna postupka za nabavku radova na kompleksu Velagićevina., a Ugovor je 15.10.2015. godine potpisan između Agencije "Stari grad i szr „Mitel“ iz Mostara za radove na predmetnom projektu u vrijednosti 5.300,00KM (sa PDV-om). Sredstva su osigurana od strane Federalnog ministarstva kulture i sporta.

50 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području  Prirodno-graditeljska cjelina Tekije u Blagaju 2014. do decembra 2015. godine u saradnji sa više izvođača radova39 realizirala aktivnosti na Graditeljska cjelina turbe sa musafirhanom blagajske tekije u Blagaju kod Mostara je u djelomičnoj obnovi ovog kompleksa. građevinski dobrom stanju. Osim za sakralnu namjenu musafirhana se danas koristi i kao  kahvana, ugostiteljski objekat sa prodajom suvenira. Mlinica koja se nalazi na desnoj obali Graditeljska cjelina Pravoslavne crkve sv. Vasilija Ostroškog u Blagaju sa rijeke je u dobrom stanju i sada služi kao ugostiteljski objekat, dok su od mlinice na lijevoj pokretnim naslijeđem obali rijeke ostali samo ostaci kamenih zidova. Objekat pravoslavne crkve sv. Vasilija Ostroškog u Blagaju je tokom rata 1992 – 1995. godine znatnije oštećen. Krov crkve i krov zvonika su bili u potpunosti uništeni. Nedostajali Danas prema tekiji, koja je obnovljena 2012. godine u kooperaciji Medžlisa Islamske su manji dijelovi južnog i zapadnog zida crkve, kao i južnog zida zvonika. Svi elementi zajednice Mostar i turskih partnera, vodi popločani kameni put. Duž cijelog puta stoje natpisi drvene konstrukcije crkve (konstrukcija hora, konstrukcija krova) bili su u potpunosti nestali. na arapskom jeziku. Oko prilaza tekiji nalaze se ružičnjaci i nekoliko česama iznad kojih se Na sredini zida apside sa unutrašnje i vanjske strane su bile primjetne dublje pukotine koje su izdiže tekijska kula. Na samom ulazu nalaze se suvenirnice sa velikim izborom ručno se protezale čitavom dužinom zida i išle kroz polukupolu. Malter u unutrašnjosti objekta je izrađenih suvenira. bio očuvan jedino u prostoru apside. Malter na vanjskim zidovima je bio očuvan u tragovima, Iako je građevina stara preko 500 godina i dalje izgleda vrlo funkcionalno i lijepo, što govori znatnije samo na apsidi. Metalna ulazna vrata su bila manje oštećena. Vijenac zidova crkve je o pažnji graditelja ove građevine i njenim održavateljima. bio oštećen i djelimično prekriven niskom vegetacijom. Vegetacija je bila primjetna i na zidovima crkve. Unutrašnjost crkve, pod, je bila u potpunosti prekrivena niskom i visokom

 Prirodno-graditeljska cjelina stambenog kompleksa porodice Velagić

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 51 3. STANJE TURISTIČKIH RESURSA NA PODRUČJU RIJEKE BUNE - Parking 1 2.0 REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAŽIVANJA Total 42 100.0

Da bi se sakupile informacije o stanju turističkih resursa na području rijeke Bune i Broj gostiju koje mogu primiti u zasebne jedinice - sobe varira od minimalno 2 do mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području sprovedeno je anketno istraživanje u maksimalno 60. Ovaj oblik smještaja zastupljen je kod 24 anketirana pružaoca usluga. Prema naseljima Blagaj, Malo Polje, Kosor i Buna. Anketiranje je sprovedeno za dva skupa aktera: kapacitetu mjerenom brojem soba, dobiven je raspored jedinica uzorka kao što je prikazano u 42 pružalaca usluga u turističkom sektoru i 40 stanovnika na ciljnom području. Broj tabeli br. 3. anketiranih pružalaca usluga i stanovnika ciljnog područja je određen od strane Turističke zajednice HNK/Ž i kao takav naveden u Opisu zadatka za izradu Studije. Tabela 3. Kapacitet objekata Broj soba Broj pružalaca usluga % usluga u turističkom sektoru na ciljnom 3.1. Rezultati anketiranja pružalaca 2 5 19.2 području 3 8 30.8 U pružaoce usluga su uključeni: smještajni objekti, kampovi, restorani, udruženja koja se bave 4 6 23.1 turizmom i sl. Najveći broj anketiranih pružalaca usluga je sa lokaliteta Blagaja (55%), zatim 6 slijede Kosor i Malo Polje (21% i 19%, respektivno) i Buna (5%) (grafikon br. 1). Pružaoci 3 11.5 usluga su anketirani lično. 10 1 3.8 16 1 3.8 Grafikon1. Lokalitet anketiranih pružalaca usluga 30 1 3.8 Blagaj Kosor Malo Polje Buna 60 1 3.8 Total 24 100.0

5% 19% Ako bi se kapacitet smještajnih objekata mjerio brojem raspoloživih kreveta, dobio bi se sljedeći raspored frekvencija (tabela br. 4).

55% Tabela 4. Kapacitet objekata 21% Broj kreveta Broj pružalaca usluga % < 5 1 3.9 5-10 16 61.5 11-15 5 19.2 > 15 4 15.4 Total 26 100.0

3.1.1. Karakteristike biznisa Pružaoci usluga smještaja uglavnom imaju kapacitet do 15 kreveta (80.8%). U pojedinačnim Prva grupa pitanja za pružaoce usluga se odnosila na sagledavanje KARAKTERISTIKA slučajevima je zabilježen kapacitet od npr. 26, 40, 60 ili 200 kreveta. Pružaoci usluga hrane i BIZNISA. Dominantna biznis aktivnost pružalaca usluga je smještaj, tabela br. 2. pića su iskazali limitiranost svog kapaciteta u rasponu od 10 do 250 gostiju. Dodatna ponuda je mogućnost iznajmljivanja prostora za parking i postavljanje kamp kućica (kamp kombija) i Tabela 2. Biznis aktivnosti pružalaca usluga šatora od cca 248 kamp kućica i 140 šatora. Pružaoci usluga smještaja uglavnom imaju Vrsta usluge Broj pružalaca usluga % obezbijeđen parking za svoje goste (bez zaračunavanja posebne naknade). Za jednog od Smještaj 33 79.0 anketiranih pružalaca usluga parking je glavna biznis aktivnost sa kapacitetom od 200 Hrana i piće 7 17.0 automobila. Sami pružaoci usluga su klasifikovali svoj biznis kao manji ili srednji (80%), dok Smještaj, hrana i piće 1 2.0 se samo u 20% slučajeva radilo o velikom biznisu. Ovu klasifikaciju pružaoci usluga su

52 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 3. STANJE TURISTIČKIH RESURSA NA PODRUČJU RIJEKE BUNE - Parking 1 2.0 REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAŽIVANJA Total 42 100.0

5% 19% Ako bi se kapacitet smještajnih objekata mjerio brojem raspoloživih kreveta, dobio bi se sljedeći raspored frekvencija (tabela br. 4).

55% Tabela 4. Kapacitet objekata 21% Broj kreveta Broj pružalaca usluga % < 5 1 3.9 5-10 16 61.5 11-15 5 19.2 > 15 4 15.4 Total 26 100.0

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 53 zasnovali na korištenju jednog od sljedeća tri kriterija: fizička veličina, zarada i kapacitet, Tabela 8. Raspored zaposlenika po mjestu stanovanja i rada tabela br. 5. Mjesto stanovanja uposlenika Broj pružalaca usluga % Živjeli su i žive na ciljnom području 28 67.0 Tabela 5. Kriteriji klasifikacije biznisa Živjeli su i žive na ciljnom području 70%, van ciljnog 3 7.0 Kriterij Broj pružalaca usluga % područja 30% Fizička veličina 11 26.0 Živjeli su i žive na ciljnom području 40%, van ciljnog 1 2.0 Zarada 17 41.0 područja 60% Kapacitet 14 33.0 Živjeli su i žive na ciljnom području 30%, van ciljnog 3 7.0 područja 70% Total 42 100.0 Živjeli su i žive van ciljnog područja 7 17.0

Broj uposlenih se kreće u rasponu od 1 do 25 uz naglašenu zastupljenost jednog zaposlenika - Total 42 100.0 vlasnika biznisa (60% slučajeva). Raspored uposlenika po pozicijama, stručnoj spremi, spolu i radnom vremenu je dat u tabelam br. 6 i 7. Za pokretanje biznisa, pružaoci usluga su koristili uglavnom vlastiti kapital (65% slučajeva), kombinaciju vlastitih i kreditnih sredstava u odgovarajućem omjeru ili kombinaciju vlastitih Tabela 6. Raspored zaposlenika prema poziciju i spolu - puno radno vrijeme sredstava i donacija, kao što je prikazano u tabeli br. 9. Samo za jedan slučaj je karakteristično Profesionalci da je početni kapital uložen u pokretanje biznisa obezbijeđen u 100%-nom iznosu iz kreditnih Pozicija Menadžersko (nemenadžersko VKV/KV NK sredstava. osoblje Spol osoblje) M 33 29 15 5 Tabela 9. Izvori finansiranja Ž 13 22 7 3 Mjesto stanovanja uposlenika Broj pružalaca usluga % 100% vlastita sredstva 27 64.3 Kod 10 pružalaca usluga je zabilježen i angažman zaposlenih dio radnog vremena, što je 80% vlastita sredstva, 20% krediti 1 2.4 detaljnije prikazano u tabeli br. 7. 70% vlastita sredstva, 30% krediti 4 9.5 50% vlastita sredstva, 50% krediti 4 9.5 Tabela 7. Raspored zaposlenika prema poziciju i spolu - dio radnog vremena 40% vlastita sredstva, 60% krediti 1 2.4 Profesionalci Pozicija Menadžersko 100% krediti 1 2.4 (nemenadžersko VKV/KV NK osoblje 80% vlastita sredstva, 20% zajednička ulaganja 1 2.4 Spol osoblje) M 1 6 11 3 60% vlastita sredstva, 40% zajednička ulaganja 1 2.4 Ž 2 3 7 3 30% vlastita sredstva, 70% donacije 1 2.4 Nema odgovora 1 2.4 Uposleni, u najvećem broju slučajeva, su živjeli i žive na ciljnom području, odnosno pružaoci Total 42 100.0 usluga u najvećem broju angažuju lokalno stanovništvo, tabela br. 8. Upitani da li njihovi uposlenici idu na ikakve obuke/edukacije u turizmu, vlasnici/menadžeri su u 92.5% slučajeva dali odričan odgovor.

54 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području zasnovali na korištenju jednog od sljedeća tri kriterija: fizička veličina, zarada i kapacitet, Tabela 8. Raspored zaposlenika po mjestu stanovanja i rada tabela br. 5. Mjesto stanovanja uposlenika Broj pružalaca usluga % Živjeli su i žive na ciljnom području 28 67.0 Tabela 5. Kriteriji klasifikacije biznisa Živjeli su i žive na ciljnom području 70%, van ciljnog 3 7.0 Kriterij Broj pružalaca usluga % područja 30% Fizička veličina 11 26.0 Živjeli su i žive na ciljnom području 40%, van ciljnog 1 2.0 Zarada 17 41.0 područja 60% Kapacitet 14 33.0 Živjeli su i žive na ciljnom području 30%, van ciljnog 3 7.0 područja 70% Total 42 100.0 Živjeli su i žive van ciljnog područja 7 17.0

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 55 3.1.2. Karakteristike posjetilaca Sljedeća grupa pitanja za pružaoce usluga koncipirana je tako da bi se dobile informacije o Tabela 9b - Zastupljenost klijenata iz Njemačke KARAKTERISTIKAMA POSJETILACA. Klijenti koji posjećuju objekte na analiziranim % klijenata Broj objekata područjima uglavnom dolaze iz: zemalja regiona, Njemačke, Italije, Poljske, Češke, Turske, 10% 8 UAE, Katara, SA, Norveške i SAD-a, grafikon br. 2. 15% 1 20% 6 Grafikon 2. Zemlje iz kojih dolaze klijenti 25% 2 30% 3 25 40% 1 5% 3

20 50% 2 Total 26

15 Tabela 9c - Zastupljenost klijenata iz Italije

10 % klijenata Broj objekata Broj objekata Broj 10% 12 20% 3 5 25% 2 5% 5 0 Total 22

Zemlja/Region Tabela 9d - Zastupljenost klijenata iz Poljske % klijenata Broj objekata 10% 10

12% 1 Zabilježeni su i pojedinačni slučajevi (ne sa aspekta broja dolazaka, već broja objekata) 15% 1 dolazaka iz Škotske, Latvije, Malezije, Kine i Belgije. Detaljniji raspored zastupljenosti 20% 4 gostiju iz pojedinih zemalja ili područja sa pripadajućim procentima prikazan je u tabelama 25% 2 br. 9a, 9b, 9c, 9d, 9e, 9f, 9g, 9h i 9i. 40% 1

5% 4 Tabela 9a - Zastupljenost klijenata iz zemalja regiona Total 23 % klijenata Broj objekata

10% 4 Tabela 9e - Zastupljenost klijenata iz Češke 100% 1 % klijenata Broj objekata 15% 2 10% 7 20% 3 20% 4 30% 2 25% 1 35% 3 5% 2 50% 4 Total 14 60% 1

70% 5

80% 2

Total 27

56 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 3.1.2. Karakteristike posjetilaca Sljedeća grupa pitanja za pružaoce usluga koncipirana je tako da bi se dobile informacije o Tabela 9b - Zastupljenost klijenata iz Njemačke KARAKTERISTIKAMA POSJETILACA. Klijenti koji posjećuju objekte na analiziranim % klijenata Broj objekata područjima uglavnom dolaze iz: zemalja regiona, Njemačke, Italije, Poljske, Češke, Turske, 10% 8 UAE, Katara, SA, Norveške i SAD-a, grafikon br. 2. 15% 1 20% 6 Grafikon 2. Zemlje iz kojih dolaze klijenti 25% 2 30% 3 25 40% 1 5% 3

20 50% 2 Total 26

15 Tabela 9c - Zastupljenost klijenata iz Italije

10 % klijenata Broj objekata Broj objekata Broj 10% 12 20% 3 5 25% 2 5% 5 0 Total 22

Zemlja/Region Tabela 9d - Zastupljenost klijenata iz Poljske % klijenata Broj objekata 10% 10

5% 4 Tabela 9a - Zastupljenost klijenata iz zemalja regiona Total 23 % klijenata Broj objekata

10% 4 Tabela 9e - Zastupljenost klijenata iz Češke 100% 1 % klijenata Broj objekata 15% 2 10% 7 20% 3 20% 4 30% 2 25% 1 35% 3 5% 2 50% 4 Total 14 60% 1

70% 5

80% 2

Total 27

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 57 Tabela 9f - Zastupljenost klijenata iz Turske Tabela 9i - Zastupljenost klijenata iz SAD-a % klijenata Broj objekata % klijenata Broj objekata 10% 8 10% 2 20% 3 20% 2 25% 2 30% 1 30% 2 40% 2 40% 1 Total 7 5% 4 Total 20 Klijenti ciljnog područja su uglavnom turisti koji se zadržavaju duže od 24h na ciljnom području, što je u odgovarajućem procentu zabilježeno kod cca 80% pružalaca usluga Tabela 9g - Zastupljenost klijenata iz UAE, Katara, SA (grafikon br. 3). Ne treba zanemariti ni drugu kategoriju klijenata - izletnike, koji su % klijenata Broj objekata dominantni ili jedini oblik gostiju kod 8 pružalaca usluga. Ovdje se prevashodno misli na ugostiteljske objekte i pružaoce usluga parkinga. 10% 2

100% 2 Grafikon 3. Klijenti sa boravkom dužim od 24 sata 20% 6 25 25% 1 22

40% 3 20 5% 1

50% 1 15 60% 2 80% 1 10

90% 1 Brojpružalaca usluga 5 Total 20 5 2 1 1 1 1 1 Tabela 9h - Zastupljenost klijenata iz Norveške 0 5% 10% 50% 60% 70% 80% 90% 100% % klijenata Broj objekata Procentualna zastupljenost klijenata sa boravkom dužim od 24 sata (učešće u 10% 2 ukupnom broju)

30% 1

Total 3 Klijenti ciljnog područja su u najvećem broju slučajeva standarni gosti (grafikoni br. 4a, 4b i 4c) uz značajan broj vjerskih i eko turista. Od svih kategorija turista, najmanje učešće imaju poslovni putnici (grafikon 4d). Kao specifičnost područja ovdje treba istaći ponudu Adrenalin Tour, tako da postoji značajan broj dolazaka turista u okviru ovakvih aranžmana (cca 40% gostiju kod ovih ponuđača su gosti penjači). Na ciljno područje, klijenti dolaze više samostalno, što je u odgovarajućem procentu zabilježeno kod svih pružalaca usluga. Kod 35% analiziranih objekata, ovakav oblik dolazaka gostiju je jedina opcija. Dolasci u okviru turističkih paketa, u procentu većem od 50%, su zabilježeni kod 10 pružalaca usluga (25%), grafikon br. 5.

58 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području Tabela 9f - Zastupljenost klijenata iz Turske Tabela 9i - Zastupljenost klijenata iz SAD-a % klijenata Broj objekata % klijenata Broj objekata 10% 8 10% 2 20% 3 20% 2 25% 2 30% 1 30% 2 40% 2 40% 1 Total 7 5% 4 Total 20 Klijenti ciljnog područja su uglavnom turisti koji se zadržavaju duže od 24h na ciljnom području, što je u odgovarajućem procentu zabilježeno kod cca 80% pružalaca usluga Tabela 9g - Zastupljenost klijenata iz UAE, Katara, SA (grafikon br. 3). Ne treba zanemariti ni drugu kategoriju klijenata - izletnike, koji su % klijenata Broj objekata dominantni ili jedini oblik gostiju kod 8 pružalaca usluga. Ovdje se prevashodno misli na ugostiteljske objekte i pružaoce usluga parkinga. 10% 2

100% 2 Grafikon 3. Klijenti sa boravkom dužim od 24 sata 20% 6 25 25% 1 22

40% 3 20 5% 1

50% 1 15 60% 2 80% 1 10

30% 1

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 59 Grafikon 4a - Zastupljenost standardnih gostiju Grafikon 4c - Zastupljenost eko turista

100% 7 80% 2 95% 1 60% 1

80% 6

70% 9 50% 1

60% 1 40% 3 50% 3 Eko turisti Standardni gosti 40% 3 30% 1 30% 3 20% 3 20% 4 10% 6 0 2 4 6 8 10 Broj objekata 0 1 2 3 4 5 6 7 Broj objekata

Grafikon 4b - Zastupljenost vjerskih turista Grafikon 4d - Zastupljenost poslovnih putnika 100% 1 80% 1 50% 1 70% 2

60% 1 30% 3 50% 1 30% 3 Vjerski turisti Vjerski 20% 7 20% 5 Poslovni putnici 10% 7

5% 1 10% 4 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Broj objekata 0 1 2 3 4 5 6 Broj objekata

60 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području Grafikon 4a - Zastupljenost standardnih gostiju Grafikon 4c - Zastupljenost eko turista

100% 7 80% 2 95% 1 60% 1

80% 6

70% 9 50% 1

60% 1 40% 3 50% 3 Eko turisti Standardni gosti 40% 3 30% 1 30% 3 20% 3 20% 4 10% 6 0 2 4 6 8 10 Broj objekata 0 1 2 3 4 5 6 7 Broj objekata

Grafikon 4b - Zastupljenost vjerskih turista Grafikon 4d - Zastupljenost poslovnih putnika 100% 1 80% 1 50% 1 70% 2

60% 1 30% 3 50% 1 30% 3 Vjerski turisti Vjerski 20% 7 20% 5 Poslovni putnici 10% 7

5% 1 10% 4 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Broj objekata 0 1 2 3 4 5 6 Broj objekata

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 61 Grafikon 5. Način dolazaka klijenata S obzirom na prethodno naznačeni dominirajući način dolazaka klijenata na ciljno područje, očekivano je da budući gosti u većini slučajeva rezervišu smještaj, izlete i sl. direktno kod pružalaca usluga. To je zabilježeno kod 36 pružala usluga (86.5%). U manjem broju se ostvaruju i rezervacije boravaka preko turističkih agencija. Preciznije, u 30 objekata analiziranog područja, gosti dolaze isključivo nakon direktne rezervacije u samom objektu. Rezervacije boravaka preko turističkih agencija su zabilježe u 11 objekata, od kojih 6 prima rezervacije i direktno i preko turističke agencije. Samo 5 analiziranih objekata cjelokupni svoj kapacitet prodaje preko turističkih agencija.

Anketirani vlasnici/menadžeri sa ciljnog područja su jedinstvenog stava da se broj individualnih turista povećao u zadnjih 10 godina. Kao najveću atrakciju za turiste koji dolaze na ciljno područje, anketirani su naznačili: rijeku Bunu - izvor Bune, Tekiju i Blagaj, grafikon br. 6. Grafikon 6. Turističke atrakcije ciljnog područja

15 15

1 1 1 1 2 1

Blagaj Blagaj i Buna Izletišta Izvor Bune, Tekija Mostar Rijeka Buna Tekija Tekija i Blagaj Etno centar

Prosječna dužina boravka posjetilaca u analiziranim objektima je 2-3 dana. Boravci duži od 3 dana su ostvareni kod svega 17,5% smještajnih objekata. Iznos dnevne potrošnje gosta dok koristi objekat se kreće od 30 do 500 KM uzimajući u obzir smještaj, hranu i piće (u smještajnom objektu i van njega), taksi, rent a car, izlete, zabavu, rekreaciju i shopping. Najznačajnija stavka dnevne potrošnje je smještaj. Gosti često koriste usluge ugostiteljskih objekata izvan smještajnog objekta gdje se ostvaruje prosječna potrošnje od 25,7 KM po danu. U prosjeku, na dnevnom nivou, gosti izdvajaju za taksi/rent a car/izlete oko 22 KM, zabavu i rekreaciju 27 KM i nešto veći iznos za shopping od 66 KM, tabela br. 10. Preko 50% gostiju koji „shoppinguju“ na ciljnom području za tu namjenu izdvaja više od 30 KM po danu.

62 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području Grafikon 5. Način dolazaka klijenata S obzirom na prethodno naznačeni dominirajući način dolazaka klijenata na ciljno područje, očekivano je da budući gosti u većini slučajeva rezervišu smještaj, izlete i sl. direktno kod pružalaca usluga. To je zabilježeno kod 36 pružala usluga (86.5%). U manjem broju se ostvaruju i rezervacije boravaka preko turističkih agencija. Preciznije, u 30 objekata analiziranog područja, gosti dolaze isključivo nakon direktne rezervacije u samom objektu. Rezervacije boravaka preko turističkih agencija su zabilježe u 11 objekata, od kojih 6 prima rezervacije i direktno i preko turističke agencije. Samo 5 analiziranih objekata cjelokupni svoj kapacitet prodaje preko turističkih agencija.

15 15

1 1 1 1 2 1

Blagaj Blagaj i Buna Izletišta Izvor Bune, Tekija Mostar Rijeka Buna Tekija Tekija i Blagaj Etno centar

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 63

Tabela 10. Pregled dnevne potrošnje Tabela 12. Sezonalnost poslovanja Kategorija potrošnje Minimum Maksimum Prosjek Potražnja za uslugama tokom cijele Broj pružalaca usluga % 30 500 106.5 godine Ukupna potrošnja gosta dok Da 29 69.0 koristi objekat (iznos dnevne potrošnje u KM) Ne 13 31.0 Total 42 100.0 25 500 76.8 Smještaj (uključujući hranu i piće u smještajnom objektu) Tokom „niže“ sezone, u najvećem broju, klijenti dolaze iz zemalja regiona, grafikon br. 7. Hrana i piće (van smještajnog 15 70 25.7

objekta)

Taksi/ rent a car/ izleti 10 100 22.1 Grafikon 7. Zemlje iz kojih dolaze klijenti - „niža“ sezona Zabava / rekreacija (sportovi, 10 100 27.4 barovi…) Shopping 10 500 66.2

Gosti uglavnom ne unajmljuju lokalnog turističkog vodiča. Čak 62,5% gostiju ne iskazuje interes za takvom vrstom usluge. U ostalim slučajeva, to se radi sporadično, maksimalno za 30% gostiju. Skoro 80% objekata ne pruža gostima uslugu organiziranog obilaska turističkih destinacija tabela br. 11.

Tabela 11. Dodatne usluge Obilazak turističkih destinacija Broj pružalaca usluga % Da 5 12.0 Da, zavisno od preferencija 5 12.0 Ne 32 76.0 Total 42

U oko 35% objekata, gosti imaju mogućnost unajmljivanja dodatne opreme, kao što su: bicikli, čamci, automobili, oprema za sportsko penjanje i sl.

3.1.3. Sezonalnost

U nastavku će biti analizirana SEZONALNOST poslovanja biznisa ciljnog područja. Pružaoci usluga smatraju da postoji potražnja za njihovim uslugama tokom cijele godine, sa znatno većim brojem klijenata u ljetnim mjesecima (tabela br. 12), odnosno da je za njihovo poslovanje karakteristično postojanje glavne sezone. Maksimalan broj dolazaka se bilježi u julu i augustu, tokom glavne sezone. Objekti koji rade cijelu godinu ili prilagođavaju svoj režim rada iskazanim potrebama, bilježe značajnu aktivnost i tokom mjeseca januara i februara. Omjer dolazaka gostiju u ljetnjem i zimskom periodu za većinu objekata je 80:20.

64 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području

Taksi/ rent a car/ izleti 10 100 22.1 Grafikon 7. Zemlje iz kojih dolaze klijenti - „niža“ sezona Zabava / rekreacija (sportovi, 10 100 27.4 barovi…) Shopping 10 500 66.2

Tabela 11. Dodatne usluge Obilazak turističkih destinacija Broj pružalaca usluga % Da 5 12.0 Da, zavisno od preferencija 5 12.0 Ne 32 76.0 Total 42

U oko 35% objekata, gosti imaju mogućnost unajmljivanja dodatne opreme, kao što su: bicikli, čamci, automobili, oprema za sportsko penjanje i sl.

3.1.3. Sezonalnost

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 65 Tokom niže sezone, glavni klijenti su standardni gosti (grafikon br. 8). nisu naslijedili od svojih roditelja, jer u 80% slučajeva roditelji se nisu bavili turizmom i nisu bili povezani sa sektorom turizma. Nije zanemariv ni broj onih koji se uslugama iz domena Grafikon 8. Zastupljenost gostiju - „niža“ sezona turističke djelatnosti bave 10 i više godina. Prije nego su počeli pružati uslugu iz domena 30 turizma, pružaoci usluga su se bavili različitim poslovima, kao što su: automehaničar, domaćica, građevinar, informatičar, policajac, prosvjetni radnik, trgovac, vozač, zanatlija, konobar, kuhar, poljoprivrednik i sl. Pružaoci usluga opstaju u sektoru turizma, a da 25 prethodno nisu imali iskustva u obavljanju sličnih poslova.

20 Tabela 14. Dužina pružanja usluga iz turističkog sektora Vrijeme Broj pružalaca usluga %

15 1 godina 10 23.8 2 godine 7 16.7 3 godine 5 11.9 Broj pružalaca usluga 10 4 godine 3 7.1 5 godina 3 7.1 5 6 godina 1 2.4 7 godina 2 4.8 0 EKO TURISTI STANDARDNI STANDARDNI STANDARDNI VJERSKI TURISTI 8 godina 1 2.4 GOSTI GOSTI I EKO GOSTI I VJERSKI 10 godina 2 4.8 TURISTI TURISTI 13 godina 3 7.1 15 godina 1 2.4

18 godina 1 2.4 Vlasnici/menadžeri objekata poslovanje u nižoj sezoni, odnosno prilagodbu poslovanja 20 godina 2 4.8 sezonskim promjenama rade na sljedeće načine: organizirana putovanja - ekskurzije, rad sa organiziranim grupama, organizirane zabave (praznici, proslave, rođendani), korekcija cijena i 22 godina 1 2.4 sl. Total 42 100.0

Tabela 13.Poslovanje tokom niže sezone (samo objekti koji posluju u nižoj sezoni) Otkako se bave turizmom, pružaoci usluga cijene da je njihov život bolji (86% slučajeva) u Prilagodba ponude Broj pružalaca usluga finansijskom smislu kroz povećanje zarade i nove poslovne prilike. Također su unapređene i njihove životne navike kroz nova poznanstva i opušteniji način života. Rad po potrebi, sa organiziranim grupama 10

Lokalni klijenti, iznajmljivanje za proslave 9 Tabela 15. Kvaliteta života i turistička djelatnost Ekskurzije, zimsko kapovanje 2 Način života Broj pružalaca usluga % Korekcijom cijena i ponude 3 Bolji 36 86.0

Isti 6 14.0

Total 42 100.0 3.1.4. Održivi turizam na ciljnom području

Posebna grupa pitanja se odnosila na ODRŽIVI TURIZAM NA CILJNOM PODRUČJU (stavovi, prednosti i ograničenja). Učesnici u istraživanju su akteri turističkog sektora koji pružaju određenu vrstu usluge u trajanju od 1 do 22 godine (tabela br. 14). Da je turizam u uzlaznoj fazi na ciljnom području, potvrđuje i podatak da je od ukupnog broja anketiranih, njih 25% u prvoj godini poslovanja. Radi se dominantno o biznisima koji trenutni vlasnici

66 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području Tokom niže sezone, glavni klijenti su standardni gosti (grafikon br. 8). nisu naslijedili od svojih roditelja, jer u 80% slučajeva roditelji se nisu bavili turizmom i nisu bili povezani sa sektorom turizma. Nije zanemariv ni broj onih koji se uslugama iz domena Grafikon 8. Zastupljenost gostiju - „niža“ sezona turističke djelatnosti bave 10 i više godina. Prije nego su počeli pružati uslugu iz domena 30 turizma, pružaoci usluga su se bavili različitim poslovima, kao što su: automehaničar, domaćica, građevinar, informatičar, policajac, prosvjetni radnik, trgovac, vozač, zanatlija, konobar, kuhar, poljoprivrednik i sl. Pružaoci usluga opstaju u sektoru turizma, a da 25 prethodno nisu imali iskustva u obavljanju sličnih poslova.

20 Tabela 14. Dužina pružanja usluga iz turističkog sektora Vrijeme Broj pružalaca usluga %

Isti 6 14.0

Total 42 100.0 3.1.4. Održivi turizam na ciljnom području

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 67 Tabela 16. Visina mjesečnog prihoda što zahtijeva organizovanje manifestacija koje bi sadržajno obuhvatale tipične zanate i Povećanje prihoda (u %) običaje ciljnog područja, npr. Dani ribe, Dani zdrave hrane, Eko parkovi, Eko pijaca, Sajam 5 10 20 25 30 40 50 60 70 80 100 Σ meda, sportska takmičenja, kulinarska takmičenja i slično. Također treba omogućiti turistima Broj da sami oblikuju specifične predmete sa područja Blagaja, uče starinsko šivanje (tkanje), pružalaca 5 1 3 1 7 7 4 1 4 1 4 38 obilaze poljoprivredna gazdinstva, ribogojilišta, takmiče se u pripremi hrane, itd. Treba usluga dodatno raditi na umrežavanju i međusobnoj saradnji pružalaca usluga kroz organizovanje klastera. U obavljanju svojih redovnih poslova, pružaoci usluga, u većini slučajeva, se ne Pružaoci usluga su mišljenja da lokalno stanovništvo ima koristi od turizma jer im se pruža oslanjaju na lokalno okruženje u svom radu. Konekciju sa okruženjem su označili jedino mogućnost zaposlenja i veće zarade. kroz korištenje usluga koje pružaju od strane lokalnog stanovništva.

Tabela 17. Koristi od turizma za lokalno stanovništvo Svih četrdesetdvoje anketiranih pružalaca usluga je mišljenja da se nedovoljno radi na Postojanje koristi Broj pružalaca usluga % očuvanju okoline - prirodnog naslijeđa i kulturno – historijskog naslijeđa na ciljnom području. Da 40 95.0 Otkako se bave turizmom, neki od njih ulažu dodatne napore (što nisu radili ranije) da bi sačuvali okolinu, akcentirajući očuvanje rijeke Bune, tabela br. 19. Ne 2 5.0

Total 42 100.0 Tabela 19. Očuvanje okoline

Dodatne radnje u očuvanju okoliša Broj pružalaca usluga % U slučaju krize turističkog sektora, vlasnici objekata bi uglavnom obavljali one poslove koji su bili osnov njihove egzistencije prije bavljenja turističkom djelatonošću ili bi otišli u Da 20 47.6 penziju, ako za to postoje ostvareni preduslovi. Ne 22 52.4 Total 42 100.0 Turističko djelovanje na ciljnom području je intenzivirano u proteklom periodu i kao rezultat toga dio lokalnog stanovnošta ostvaruje određene koristi. Mogućnosti za edukaciju kao rezultat razvoja turizma na ciljnom području su zabilježene sporadično, uz značajne Detektovana je zaineresiranost i drugih osoba sa ovog područja za uključivanje u turistički primjedbe na organizaciju i sadržaj samih edukacija. Generalni je stav da bi edukacije trebalo sektor. Ono što ih u velikoj mjeri sprečava da se trenutačno uključe su: zakonska ograničenja, usmjeriti većem broju lokalnog stanovništa, ne samo onom dijelu koji već ostvaruje benefite ograničenost prostora, nedostatak novčanih sredstava i nepostojanje poticaja od strane države. od turizma. 3.1.5. Veze Tabela 18. Edukacija kao rezultat razvoja turizma na ciljnom području Mogućnosti za edukaciju Broj pružalaca usluga % Peta grupa pitanja za pružaoce usluga se odnosila na analizu VEZA pružalaca usluga i Da 18 43.0 njihovih dobavljača, odnosno kanala nabavke potrebnih proizvoda. U nekim objektima koji Ne 24 57.0 nude hranu i/ili piće, odluke o vrsti hrane koja se nudi klijentima donosi isključivo uprava, Total 42 100.0 kod drugih je sve bazirano na preferencijama klijenata, dok je kod treće grupe objekata prisutna kombinacija prethodna dva načina odlučivanja. Učešća pojedinih načina donošenja

odluka o ponudi ugostiteljskih objekata sa pripadajućim frekvencijama, data su u tabeli br. 20. Evidentna su i neznatna poboljšanja infrastrukture (putevi, objekti, itd.) u prošlom periodu,

koja se ne mogu direktno pripisati planskom razvoju turizma na ciljnom području. Radovi na Tabela 20. Determinisanje ponude ugostiteljskih objekata poboljšanju putne infrastrukture najčešće su vezani za određene događaje i masovna okupljanja. Veliki je nedostatak što se neki radovi obavljaju tokom ljetnje sezone. Određena Determinante ponude Broj pružalaca usluga % poboljšanja su vidljiva na samim objektima jer se ulažu značajna sredstva u izgradnju novih Uprava 8 36.4 apartmana, unapređenje i proširenje postojećih, što je opet vezano za ulaganja privatnog Uprava, preferencije klijenata 3 13.6 sektora. Preferencije klijenata 8 36.4 Preferencije klijenata, dostupnost proizvoda 1 4.5 U cilju poboljšanja veze između turizma i poljoprivrede, ribarstva, zanatstva i sl. na ovom Kuhar, dostupnost proizvoda 2 9.1 području, treba uzeti u obzir i limitiranost prostornih kapaciteta, prije svega Blagaja, i Total 22 100.0 fokusirati se na unapređenje turističke ponude. Turistička ponuda treba da bude sadržajnija

68 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području Tabela 16. Visina mjesečnog prihoda što zahtijeva organizovanje manifestacija koje bi sadržajno obuhvatale tipične zanate i Povećanje prihoda (u %) običaje ciljnog područja, npr. Dani ribe, Dani zdrave hrane, Eko parkovi, Eko pijaca, Sajam 5 10 20 25 30 40 50 60 70 80 100 Σ meda, sportska takmičenja, kulinarska takmičenja i slično. Također treba omogućiti turistima Broj da sami oblikuju specifične predmete sa područja Blagaja, uče starinsko šivanje (tkanje), pružalaca 5 1 3 1 7 7 4 1 4 1 4 38 obilaze poljoprivredna gazdinstva, ribogojilišta, takmiče se u pripremi hrane, itd. Treba usluga dodatno raditi na umrežavanju i međusobnoj saradnji pružalaca usluga kroz organizovanje klastera. U obavljanju svojih redovnih poslova, pružaoci usluga, u većini slučajeva, se ne Pružaoci usluga su mišljenja da lokalno stanovništvo ima koristi od turizma jer im se pruža oslanjaju na lokalno okruženje u svom radu. Konekciju sa okruženjem su označili jedino mogućnost zaposlenja i veće zarade. kroz korištenje usluga koje pružaju od strane lokalnog stanovništva.

Total 42 100.0 Tabela 19. Očuvanje okoline

odluka o ponudi ugostiteljskih objekata sa pripadajućim frekvencijama, data su u tabeli br. 20. Evidentna su i neznatna poboljšanja infrastrukture (putevi, objekti, itd.) u prošlom periodu, koja se ne mogu direktno pripisati planskom razvoju turizma na ciljnom području. Radovi na Tabela 20. Determinisanje ponude ugostiteljskih objekata poboljšanju putne infrastrukture najčešće su vezani za određene događaje i masovna okupljanja. Veliki je nedostatak što se neki radovi obavljaju tokom ljetnje sezone. Određena Determinante ponude Broj pružalaca usluga % poboljšanja su vidljiva na samim objektima jer se ulažu značajna sredstva u izgradnju novih Uprava 8 36.4 apartmana, unapređenje i proširenje postojećih, što je opet vezano za ulaganja privatnog Uprava, preferencije klijenata 3 13.6 sektora. Preferencije klijenata 8 36.4 Preferencije klijenata, dostupnost proizvoda 1 4.5 U cilju poboljšanja veze između turizma i poljoprivrede, ribarstva, zanatstva i sl. na ovom Kuhar, dostupnost proizvoda 2 9.1 području, treba uzeti u obzir i limitiranost prostornih kapaciteta, prije svega Blagaja, i Total 22 100.0 fokusirati se na unapređenje turističke ponude. Turistička ponuda treba da bude sadržajnija

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 69 Postoje slučajevi da gosti iz različitih dijelova svijeta zahtjevaju specifične vrste hrane i pića, Mogućnost zaposlenja, upoznavanje novih ljudi i kultura, bolji imidž 15 kao npr. Arapi - riža i humus, Italijani - posebne vrste ribe, Malezijci - posebna priprema riže, mjesta Turci - turski čaj i sl. Mogućnost zaposlenja, upoznavanje novih ljudi i kultura, investicije 2 Mogućnost zaposlenja, zarada, očuvanje okoliša 1 Strani gosti se uglavnom afirmativno izražavaju prema našoj domaćoj hrani i lokalnim Očuvanje povijesnih i arheoloških lokaliteta, poboljšanje 1 specijalitetima. Više od 80% stranih gostiju konzumira domaća jela. Gosti iz različitih regiona infrastrukture, poboljšanje kvaliteta okoliša svijeta vole da jedu domaću hranu (npr. svježe voće, povrće, sirevi…), posebno: Amerikanci, Očuvanje značajnih prirodnih područja, poboljšanje kvaliteta okoliša, 1 Turci i Arapi - ribu pastrmku, Arapi - tradicionalna jela naročito dolma, Evropljani - jela sa kvalitet života roštilja i druga tradicionalna jela. Za većinu ugostiteljskih objekata je karakteristično da Poboljšanje kvaliteta života, unapređenje okoliša, poboljšanje 1 kupuju proizvode od lokalnih poljoprivrednih proizvođača na dnevnoj osnovi, tabela br. 21. infrastrukture

Rast zaposlenosti, povećanje potražnje za domaćim proizvodima, veći 3 Tabela 21. Kupovina proizvoda od lokalnih proizvođača na dnevnoj osnovi broj raznih kulturnih manifestacija Dnevna kupovina Broj pružalaca usluga % Rast zaposlenosti, unapređenje infrastrukture, proširena turistička 1 Da 18 82.0 ponuda Ne 4 18.0 Rastu cijene nekretnina, rast potražnje za domaćim proizvodima, 2 Total 22 100.0 očuvanje okoliša Turizam je važan za prihode za lokalne uprave, zapošljavanje ljudi, 2 Od lokalnih proizvoda koji se proizvode na ciljnom području najviše se kupuju: riba, meso, urbanizacija mlijeko i mliječni proizvodi, svježe voće i povrće, domaći sokovi, prerađevine od voća i Više zaposlenih u turističkom sektoru, bolja egzistencija, promocija 1 povrća, piletina i suveniri. Kao glavne razloge nekupovanja lokalnih proizvoda, pružaoci mjesta usluga su naveli sljedeće: cijena, nepostojanje lokalne zamjene, nedovoljna količina, Zarada, zaposlenje, očuvanje okoliša 1 dostupnost i loš kvalitet lokalnih proizvoda. Detektovani su i problemi vezani uz dobijanje proizvoda od lokalnih proizvođača. Osim relativno viših cijena domaćih proizvoda (jer se Sublimirajući prethodno navedene odgovore može se zaključiti da stanovnici u pozitivnom često radi o eko proizvodnji), ostali problemi su više tehničke prirode jer domaći proizvođači smislu akcentiraju mogućnost zaposlenja u turizmu i veće zarade, unapređenje uslova i ne izdaju fakture i fiskalne račune i shodno tome obaveze prema njima se ne mogu plaćati kvaliteta života u mjestu i razvijanje svijesti ljudi o potrebi čuvanja okoliša i kulturno- virmanom. historijskog naslijeđa. Vezano za primjere pozitivnog i negativnog utjecaja turizma na lokalnu zajednicu, interesantno je navesti broj onih koji nisu navodili pozitivne i negativne utjecaje 3.2. Rezultati anketiranja stanovnika naselja na ciljnom području (odsustvo odgovora). Naime, samo dvoje ispitanika nisu naveli pozitivne utjecaje, zbog nemogućnosti detektovanja istih. S druge strane, deset ispitanika su eksplicitno naveli da po Anketnim istraživanjem je bilo obuhvaćeno i 40 stanovnika naselja na ciljnom području kako njihovom mišljenju nema negativnih utjecaja, odnosno da su mnogo izražajniji i mjerljiviji bi se dobile informacije o percepciji turizma i njihovom stavu prema turizmu. Stanovnici su pozitivni efekti turističke djelatnosti. Od negativnih efekata, stanovnici, u najvećem broju, anketirani lično. navode gužve, rast cijena, zagađenje okoliša i mogućnost devastacije kulturno-historijskog naslijeđa: 3.2.1. Opšti stav prema turizmu na području rijeke Bune Primjeri negativnog utjecaja turizma Broj ispitanika Kao tri primjera kako turizam ima pozitivan utjecaj na njihov život i zajednicu, stanovnici su Buka, zagađenje, nekultura 1 naveli sljedeće: Degradacija prostora 1 Primjeri pozitivnog utjecaja turizma Broj ispitanika Gužve, nemogućnost pronalska parking mjesta, zagađenje okoliša 3 Dodatni izvor prihoda, "širenje vidika", investiciona ulaganja 2 Gužva 1 Kvalitet života, relaksacija, očuvanje okoliša 1 Gužve nepostojanje staza za šetanje, zagađenje okoliša 1 Lokalni napredak, razvoj infrastrukture, humani razvoj 1 Gužve, rast cijena 1 Lokalni napredak, zaposlenost, razvoj infrastrukture 2 Gužve, zagađenje okoliša 2 Mogućnost zaposlenja, povećan broj različitih sportskih aktivnosti, 1 Loši putevi, zagađenje, neljubaznost domaćina 1 kulturni razvoj mjesta Oštećenje arheoloških lokaliteta 1

70 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području Postoje slučajevi da gosti iz različitih dijelova svijeta zahtjevaju specifične vrste hrane i pića, Mogućnost zaposlenja, upoznavanje novih ljudi i kultura, bolji imidž 15 kao npr. Arapi - riža i humus, Italijani - posebne vrste ribe, Malezijci - posebna priprema riže, mjesta Turci - turski čaj i sl. Mogućnost zaposlenja, upoznavanje novih ljudi i kultura, investicije 2 Mogućnost zaposlenja, zarada, očuvanje okoliša 1 Strani gosti se uglavnom afirmativno izražavaju prema našoj domaćoj hrani i lokalnim Očuvanje povijesnih i arheoloških lokaliteta, poboljšanje 1 specijalitetima. Više od 80% stranih gostiju konzumira domaća jela. Gosti iz različitih regiona infrastrukture, poboljšanje kvaliteta okoliša svijeta vole da jedu domaću hranu (npr. svježe voće, povrće, sirevi…), posebno: Amerikanci, Očuvanje značajnih prirodnih područja, poboljšanje kvaliteta okoliša, 1 Turci i Arapi - ribu pastrmku, Arapi - tradicionalna jela naročito dolma, Evropljani - jela sa kvalitet života roštilja i druga tradicionalna jela. Za većinu ugostiteljskih objekata je karakteristično da Poboljšanje kvaliteta života, unapređenje okoliša, poboljšanje 1 kupuju proizvode od lokalnih poljoprivrednih proizvođača na dnevnoj osnovi, tabela br. 21. infrastrukture

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 71 Pojedinci ugrožavaju okolinu, problem sa kanalizacijom 1 Tabela 23. Prosječne ocjene analiziranih tvrdnji Prosječna Prosječno Prenatrpanost grada, zapostavljanje lokalnih gostiju, velike gužve 1 Tvrdnja Prevelika gužva, precijenjena ponuda, onečišćenje okoliša 1 ocjena odstupanje Postoje bolje mogućnosti za kupovinu, bolji restorani i bolje 3.63 1.295 Rast cijena 1 kulturne prilike na ovom području zbog turizma Rast cijena usluga, gužva, zagađenost rijeke Bune 1 Zbog turizma je ovo područje postalo prepoznatljivo 4.08 1.207 Rast cijena, zagađenje 2 Turizam stvara značajne porezne prihode za našu lokalnu 3.35 1.494 Uništavanje prirodnih resursa 1 upravu od čega i stanovnici imaju koristi Turizam predstavlja veliki ekonomski doprinos našoj 3.68 1.328 Stanovnici su u daljem postupku anketiranja vrednovali, odnosno označili mjeru slaganja sa zajednici određenim tvrdnjama vezanim za turizam na području rijeke Bune. Najčešće ocjene (modalne Od turizma imaju koristi i drugi ne-turistički sektori u našoj 3.23 1.330 lokalnoj zajednici ocjene) pojedinih tvrdnji od strane anketiranih označene su u sljedećoj tabeli. Prevelika je gužva zbog turizma 3.43 1.483 Turizam raste prebrzo na našem području 2.83 1.466 Tabela 22. Mjere slaganja ispitanika sa određenim tvrdnjama Turisti negativno utiču na kvalitet mog života 2.18 1.357 Tvrdnja 1 2 3 4 5 Pozitivne prednosti turizma nadmašuju negativne utjecaje 3.58 1.430 Postoje bolje mogućnosti za kupovinu, bolji restorani i bolje Sadašnja turistička regulativa grada na odgovarajući način 2.63 1.030 kulturne prilike na ovom području zbog turizma. upravlja utjecajima turizma na naše područje Zbog turizma je ovo područje postalo prepoznatljivo. Ponosan sam što živim na mjestu koje pruža toliko 4.33 .859 mogućnosti za turiste/turizam Turizam stvara značajne porezne prihode za našu lokalnu Turistički info centar Blagaj pruža posjetiocima pozitivan 3.29 1.507 upravu od čega i stanovnici imaju koristi. prvi utisak Turizam predstavlja veliki ekonomski doprinos našoj Turistički info centar Blagaj pomaže posjetiocima sa svojim 3.18 1.409 zajednici. uputama Od turizma imaju koristi i drugi ne-turistički sektori u našoj lokalnoj privredi. Stanovnici se uglavnom slažu sa sljedećim tvrdnjama: Prevelika je gužva zbog turizma.  Ponosan sam što živim na mjestu koje pruža toliko mogućnosti za turiste/turizam Turizam raste prebrzo na našem području.  Zbog turizma je ovo područje postalo prepoznatljivo Turisti negativno utiče na kvalitet mog života.  Turizam predstavlja veliki ekonomski doprinos našoj zajednici Općenito, pozitivne prednosti turizma nadmašuju negativne  Pozitivne prednosti turizma nadmašuju negativne utjecaje utjecaje.  Postoje bolje mogućnosti za kupovinu, bolji restorani i bolje kulturne prilike na ovom Sadašnja turistička regulativa grada na odgovarajući način području zbog turizma. upravlja utjecajima turizma na naše područje. Ponosan sam što živim na mjestu koje pruža toliko Ono oko čega stanovnici dvoje i nemaju jasan stav su sljedeće tvrdnje: mogućnosti za turiste/turizam.  Prevelika je gužva zbog turizma Turistički info centar Blagaj pruža posjetiocima pozitivan prvi  Turizam stvara značajne porezne prihode za našu lokalnu upravu od čega i stanovnici utisak. imaju koristi Turistički info centar Blagaj pomaže posjetiocima sa svojim  Od turizma imaju koristi i drugi ne-turistički sektori u našoj lokalnoj zajednici uputama.  Turistički info centar Blagaj pomaže posjetiocima sa svojim uputama  Skala: 1 = uopšte se ne slažem, 2 = ne slažem se jednim dijelom, 3 = neutralan stav, 4 = uglavnom se Turistički info centar Blagaj pruža posjetiocima pozitivan prvi utisak slažem i 5 = u potpunosti se slažem. Tvrdnje sa kojima se stanovnici ne slažu mogu se iskazati kroz sljedeće: Prema stepenu iskazanog slaganja/neslaganja izračunata je prosječna ocjena predloženih  Turizam raste prebrzo na našem području tvrdnji:  Sadašnja turistička regulativa grada na odgovarajući način upravlja utjecajima turizma na naše područje  Turisti negativno utiču na kvalitet mog života.

72 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području Pojedinci ugrožavaju okolinu, problem sa kanalizacijom 1 Tabela 23. Prosječne ocjene analiziranih tvrdnji Prosječna Prosječno Prenatrpanost grada, zapostavljanje lokalnih gostiju, velike gužve 1 Tvrdnja Prevelika gužva, precijenjena ponuda, onečišćenje okoliša 1 ocjena odstupanje Postoje bolje mogućnosti za kupovinu, bolji restorani i bolje 3.63 1.295 Rast cijena 1 kulturne prilike na ovom području zbog turizma Rast cijena usluga, gužva, zagađenost rijeke Bune 1 Zbog turizma je ovo područje postalo prepoznatljivo 4.08 1.207 Rast cijena, zagađenje 2 Turizam stvara značajne porezne prihode za našu lokalnu 3.35 1.494 Uništavanje prirodnih resursa 1 upravu od čega i stanovnici imaju koristi Turizam predstavlja veliki ekonomski doprinos našoj 3.68 1.328 Stanovnici su u daljem postupku anketiranja vrednovali, odnosno označili mjeru slaganja sa zajednici određenim tvrdnjama vezanim za turizam na području rijeke Bune. Najčešće ocjene (modalne Od turizma imaju koristi i drugi ne-turistički sektori u našoj 3.23 1.330 lokalnoj zajednici ocjene) pojedinih tvrdnji od strane anketiranih označene su u sljedećoj tabeli. Prevelika je gužva zbog turizma 3.43 1.483 Turizam raste prebrzo na našem području 2.83 1.466 Tabela 22. Mjere slaganja ispitanika sa određenim tvrdnjama Turisti negativno utiču na kvalitet mog života 2.18 1.357 Tvrdnja 1 2 3 4 5 Pozitivne prednosti turizma nadmašuju negativne utjecaje 3.58 1.430 Postoje bolje mogućnosti za kupovinu, bolji restorani i bolje Sadašnja turistička regulativa grada na odgovarajući način 2.63 1.030 kulturne prilike na ovom području zbog turizma. upravlja utjecajima turizma na naše područje Zbog turizma je ovo područje postalo prepoznatljivo. Ponosan sam što živim na mjestu koje pruža toliko 4.33 .859 mogućnosti za turiste/turizam Turizam stvara značajne porezne prihode za našu lokalnu Turistički info centar Blagaj pruža posjetiocima pozitivan 3.29 1.507 upravu od čega i stanovnici imaju koristi. prvi utisak Turizam predstavlja veliki ekonomski doprinos našoj Turistički info centar Blagaj pomaže posjetiocima sa svojim 3.18 1.409 zajednici. uputama Od turizma imaju koristi i drugi ne-turistički sektori u našoj lokalnoj privredi. Stanovnici se uglavnom slažu sa sljedećim tvrdnjama: Prevelika je gužva zbog turizma.  Ponosan sam što živim na mjestu koje pruža toliko mogućnosti za turiste/turizam Turizam raste prebrzo na našem području.  Zbog turizma je ovo područje postalo prepoznatljivo Turisti negativno utiče na kvalitet mog života.  Turizam predstavlja veliki ekonomski doprinos našoj zajednici Općenito, pozitivne prednosti turizma nadmašuju negativne  Pozitivne prednosti turizma nadmašuju negativne utjecaje utjecaje.  Postoje bolje mogućnosti za kupovinu, bolji restorani i bolje kulturne prilike na ovom Sadašnja turistička regulativa grada na odgovarajući način području zbog turizma. upravlja utjecajima turizma na naše područje. Ponosan sam što živim na mjestu koje pruža toliko Ono oko čega stanovnici dvoje i nemaju jasan stav su sljedeće tvrdnje: mogućnosti za turiste/turizam.  Prevelika je gužva zbog turizma Turistički info centar Blagaj pruža posjetiocima pozitivan prvi  Turizam stvara značajne porezne prihode za našu lokalnu upravu od čega i stanovnici utisak. imaju koristi Turistički info centar Blagaj pomaže posjetiocima sa svojim  Od turizma imaju koristi i drugi ne-turistički sektori u našoj lokalnoj zajednici uputama.  Turistički info centar Blagaj pomaže posjetiocima sa svojim uputama  Skala: 1 = uopšte se ne slažem, 2 = ne slažem se jednim dijelom, 3 = neutralan stav, 4 = uglavnom se Turistički info centar Blagaj pruža posjetiocima pozitivan prvi utisak slažem i 5 = u potpunosti se slažem. Tvrdnje sa kojima se stanovnici ne slažu mogu se iskazati kroz sljedeće: Prema stepenu iskazanog slaganja/neslaganja izračunata je prosječna ocjena predloženih  Turizam raste prebrzo na našem području tvrdnji:  Sadašnja turistička regulativa grada na odgovarajući način upravlja utjecajima turizma na naše područje  Turisti negativno utiču na kvalitet mog života.

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 73 U okviru anketnog upitnika za stanovništvo bila su predstavljena određena sporna pitanja, za  Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu zbog zaposlenih u turizmu koja su anketirane osobe mogle naznačiti da li to pitanje vide kao problem i u kojoj mjeri je to  Dostupnost parkinga za stanovnike/turiste na mjestima koje intenzivno posjećuju za njih problem. Rezultati oznavačanja „spornih“ pitanja korištenjem skale: 0 = nije turisti problem; 1 = mali problem; 2 = problem; i 3 = vrlo ozbiljan problem su sljedeći:  Zastoji zbog turističkih grupa (pješaka)  Zastoji zbog automobila koje voze turisti Br. Pitanje 0 1 2 3  Buka zbog motocikla koje voze turisti 1 Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu  Noćna buka sa mjesta koje intenzivno posjećuju turisti. zbog turista 2 Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu Ono što po mišljenju ankteriranih stanovnika nije problem su: zbog zaposlenih u turizmu  Lokacija za parkiranje turističkih autobusa  3 Dostupnost parkinga za stanovnike/turistena mjestima koje Dozvola ulaska turističkim autobusima u istorijsko područje. intenzivno posjećuju turisti 3.2.2. Informacije o prebivalištu 4 Lokacija za parkiranje turističkih autobusa 5 Turističkim autobusima dozvoljen ulaz u istorijsko područje Anketirane su osobe sa mjestom stanovanja: Blagaj, Buna, Kosor i Malo Polje, tabela br. 24 6 Dostupnost javnih wc-a (isti prostorni obuhvat kao i kod pružalaca usluga) koji u prosjeku 24 godine žive u navedenim mjestima. U 92,5% slučajeva, navedena mjesta su i glavno prebivalište 7 Dostupnost klupa za sjedenje na mjestima koje intenzivno anketiranih. Radi se o osobama čiji struka, u većem broju slučajeva (27 ispitanika), nije posjećuju turisti povezana sa turističkom djelatnošću. 8 Dostupnost klupa za sjedenje u stambenim dijelovima Tabela 24. Mjesto stanovanja 9 Zastoji zbog turističkih autobusa Mjesto Broj ispitanika % 10 Zastoji zbog turističkih grupa (pješaka) Blagaj 21 52.5 11 Zastoji zbog automobila koje voze turisti Buna 2 5.0 Kosor 9 22.5 12 Buka zbog motocikla koje voze turisti Malo Polje 8 20.0 13 Zastoji zbog posebnih događanja (npr. Derviški mevlud, Total 40 100.0 Festival folklora …)

14 Održavanje čistoće na mjestima koje intenzivno posjećuju 3.2.3. Demografske informacije turisti 15 Noćna buka sa mjesta koje intenzivno posjećuju turisti U strukturi anketiranih, po spolu je bilo više žena (57.5%) i po statusu zaposlenih osoba *Označena modalna ocjena (67.5%), tabela br. 25. Vezano za porodice anketiranih, uglavnom se radi o porodicama sa 1 ili 2 djeteta. Kao vrlo ozbiljne probleme stanovnici su označili:  Dostupnost javnih wc-a Tabela 25. Spol i status anketiranih  Dostupnost klupa za sjedenje na mjestima koje intenzivno posjećuju turisti Status  Dostupnost klupa za sjedenje u stambenim dijelovima Nezaposlen Penzioner Student Zaposlen Total  Zastoji zbog turističkih autobusa Spol  Zastoji zbog posebnih događanja (npr. Derviški mevlud, Festival folklora …) M 3 0 3 11 17  Održavanje čistoće na mjestima koje intenzivno posjećuju turisti. Ž 4 1 2 16 23 Total 7 1 5 27 40 Po mišljenju anketiranih, problem/mali problem je:  Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu zbog turista Anketirane su osobe od 19 do 70 godina života (prosječna starost 36 godina).

74 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području U okviru anketnog upitnika za stanovništvo bila su predstavljena određena sporna pitanja, za  Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu zbog zaposlenih u turizmu koja su anketirane osobe mogle naznačiti da li to pitanje vide kao problem i u kojoj mjeri je to  Dostupnost parkinga za stanovnike/turiste na mjestima koje intenzivno posjećuju za njih problem. Rezultati oznavačanja „spornih“ pitanja korištenjem skale: 0 = nije turisti problem; 1 = mali problem; 2 = problem; i 3 = vrlo ozbiljan problem su sljedeći:  Zastoji zbog turističkih grupa (pješaka)  Zastoji zbog automobila koje voze turisti Br. Pitanje 0 1 2 3  Buka zbog motocikla koje voze turisti 1 Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu  Noćna buka sa mjesta koje intenzivno posjećuju turisti. zbog turista 2 Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu Ono što po mišljenju ankteriranih stanovnika nije problem su: zbog zaposlenih u turizmu  Lokacija za parkiranje turističkih autobusa  3 Dostupnost parkinga za stanovnike/turistena mjestima koje Dozvola ulaska turističkim autobusima u istorijsko područje. intenzivno posjećuju turisti 3.2.2. Informacije o prebivalištu 4 Lokacija za parkiranje turističkih autobusa 5 Turističkim autobusima dozvoljen ulaz u istorijsko područje Anketirane su osobe sa mjestom stanovanja: Blagaj, Buna, Kosor i Malo Polje, tabela br. 24 6 Dostupnost javnih wc-a (isti prostorni obuhvat kao i kod pružalaca usluga) koji u prosjeku 24 godine žive u navedenim mjestima. U 92,5% slučajeva, navedena mjesta su i glavno prebivalište 7 Dostupnost klupa za sjedenje na mjestima koje intenzivno anketiranih. Radi se o osobama čiji struka, u većem broju slučajeva (27 ispitanika), nije posjećuju turisti povezana sa turističkom djelatnošću. 8 Dostupnost klupa za sjedenje u stambenim dijelovima Tabela 24. Mjesto stanovanja 9 Zastoji zbog turističkih autobusa Mjesto Broj ispitanika % 10 Zastoji zbog turističkih grupa (pješaka) Blagaj 21 52.5 11 Zastoji zbog automobila koje voze turisti Buna 2 5.0 Kosor 9 22.5 12 Buka zbog motocikla koje voze turisti Malo Polje 8 20.0 13 Zastoji zbog posebnih događanja (npr. Derviški mevlud, Total 40 100.0 Festival folklora …)

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 75 3. sportsko igralište za košarku (28 m dužine x 15 m širine), 4. PRIJEDLOG PROJEKTNIH AKTIVNOSTI NA KREIRANJU 4. izgradnja parkirališta za kampere i posjetitelje, TURISTIČKIH PROIZVODA I OBOGAĆIVANJU TURISTIČKE PONUDE 5. obnova recepcije, NA PREDMETNOM LOKALITETU 6. izgradnja centra kampa sa objektima: toaleti, trgovina, ugostiteljski objekti, 7. obnova prostora za kamp - šatori, U nastavku su prezentirana četiri projektna prijedloga, čijom bi implementacijom bio 8. izgradnja dijela za pokretne kućice, postignut cilj obogaćivanja i upotpunjavanja turističke ponude na području rijeke Bune. 9. postavljanje klupa, Projektni prijedlozi su kreirani uz konsultacije s Turističkom zajednicom HNK/Ž. 10. izgradnja ograde, 11. obnova trotoara, 4.1. Projektni prijedlog 1 12. izgradnja biciklističkih i pješačkih staza, Naziv projekta: Revitalizacija sportsko-rekreativnog centra Bunica 13. obnova električnih priključaka i priključaka za vodu, 14. izgradnja sistema kanalizacije i filtracije. Lokacija: Sportsko-rekreativni centar Bunica je udaljen 10 km od centra Grada Mostara. Prostire se na 11 hektara ukupne zemljišne površine. - Ostale aktivnosti: Background: Područje Rekreacijskog centra Bunica godinama je prije početka ratnih dejstava 1. Implementacija aktivnosti digitalnog marketinga (web site, social media bilo posjećeno i omiljeno izletište Mostaraca, ali i inostranih gostiju, posebno kampera. marketing, SEO), Tokom vikenda se na Bunici bilježio broj i od 10.000 izletnika, koji su dolazili uživati u 2. Izrada različitih vrsta promotivnih materijala – hard copy verzije (flajeri, besprijekorno čistoj vodi i prirodnim ljepotama ovog područja. Ratna razaranja, nebriga brošure itd), nadležnih organa, pa i nedostatak značajnih finansijskih sredstava i kapitalnih projekata, za 3. Ostvarivanje kontakata s turističkim agencijama, tour operaterima i sl. posljedicu su imali zapuštenost ovog dragocjenog turističkog područja. Evaluacija i opravdanost projekta: Izgradnja i opremanje sportsko-rekreacijskog centra biti će namijenjena lokalnom stanovništvu za opuštanje i razonodu, a zbog svoje lokacije i veličine Projektni ciljevi: Fundamentalni cilj projekta jeste revitalizacija i rekonstrukcija, u svrhu ima potencijala za održavanje različitih sportskih takmičenja i manifestacija. Sadržaji centra izgradnje i opremanja sportsko-rekreacijskog centra namijenjenog potrebama lokalnog također će služiti djeci različitih uzrasta za dodatne aktivnosti na otvorenom, a posjetiteljima/ stanovništva ili kao dodatni sadržaj namijenjen turističkim potrebama. Njegovom izgradnjom turistima kao dopuna turističkim sadržajima. Projektne aktivnosti dovesti će do zaposlenja direktno se doprinosi cilju - ulaganje u pokretanje lokalnih temeljnih usluga za domaće više osoba u domenu ugostiteljstva, komunalnih usluga, sportskih usluga i sl. stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i s tim povezanu infrastrukturu. Specifične ciljeve projekta možemo podijeliti na: stvaranje uvjeta za sportsko-rekreativna događanja te S obzirom na rast zanimanja ino turističke klijentele za BiH, Grad Mostar, te područje rijeke unaprjeđenje i razvoj sportsko - rekreativnog i kulturnog sadržaja u navedenom području. Bune i njenih prirodnih ljepota, realizacija ovog projekta bi polučila obogaćivanje turističke ponude, veću posjećenost navedenog područja, upošljavanje domaće radne snage, te održivost Menadžment: Projekat bi trebao biti realiziran pod nadzorom Turističke zajednice HNK/Ž u i isplativost projekta. saradnji s nadležnim organima Grada Mostara. Prilikom provođenja aktivnosti obratiti pažnju na to da: infrastrukturni radovi sami po sebi Učesnici: Učesnici u realizaciji pored TZ HNK/Ž, nadležnih struktura Grada Mostara, bi zahtijevaju značajna kapitalna ulaganja, koordiniranost aktivnosti, kvalitetne izvođače radova, trebali biti i lokalno stanovništvo, sportska udruženja, udruženja fokusirana na ekologiju i što podrazumijeva i duži vremenski period za realizaciju aktivnosti. brigu o okolišu. Ukupna vrijednost projekta je cca 3.000.000 KM s PDV. Korisnici projekta su : lokalno stanovništvo; turisti; djeca vrtićke dobi; djeca osnovno školske dobi na ovom području; civilno društvo; privredni subjekti. 1. Aktivnosti izgradnje obuhvaćaju:

Glavni projektni zadaci: 1.1. Pripremni radovi 15.000,00 KM s PDV

- Infrastrukturni: 1.2. Zemljani radovi 225.000,00 KM s PDV 1. izgrađeno dječje igralište površine 118,72 m2 koje se sastoji od klackalice za djecu, vrtuljka s klupom, ljuljačke s dva sjedala te tornja s toboganom, 1.3. Betonski i armirano – betonski radovi 950.000,00 KM s PDV 2. izgrađeno sportsko igralište za mali nogomet i rukomet (38 m dužine x 19 m 1.4. Armirački radovi 600.000,00 KM s PDV širine),

76 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 3. sportsko igralište za košarku (28 m dužine x 15 m širine), 4. PRIJEDLOG PROJEKTNIH AKTIVNOSTI NA KREIRANJU 4. izgradnja parkirališta za kampere i posjetitelje, TURISTIČKIH PROIZVODA I OBOGAĆIVANJU TURISTIČKE PONUDE 5. obnova recepcije, NA PREDMETNOM LOKALITETU 6. izgradnja centra kampa sa objektima: toaleti, trgovina, ugostiteljski objekti, 7. obnova prostora za kamp - šatori, U nastavku su prezentirana četiri projektna prijedloga, čijom bi implementacijom bio 8. izgradnja dijela za pokretne kućice, postignut cilj obogaćivanja i upotpunjavanja turističke ponude na području rijeke Bune. 9. postavljanje klupa, Projektni prijedlozi su kreirani uz konsultacije s Turističkom zajednicom HNK/Ž. 10. izgradnja ograde, 11. obnova trotoara, 4.1. Projektni prijedlog 1 12. izgradnja biciklističkih i pješačkih staza, Naziv projekta: Revitalizacija sportsko-rekreativnog centra Bunica 13. obnova električnih priključaka i priključaka za vodu, 14. izgradnja sistema kanalizacije i filtracije. Lokacija: Sportsko-rekreativni centar Bunica je udaljen 10 km od centra Grada Mostara. Prostire se na 11 hektara ukupne zemljišne površine. - Ostale aktivnosti: Background: Područje Rekreacijskog centra Bunica godinama je prije početka ratnih dejstava 1. Implementacija aktivnosti digitalnog marketinga (web site, social media bilo posjećeno i omiljeno izletište Mostaraca, ali i inostranih gostiju, posebno kampera. marketing, SEO), Tokom vikenda se na Bunici bilježio broj i od 10.000 izletnika, koji su dolazili uživati u 2. Izrada različitih vrsta promotivnih materijala – hard copy verzije (flajeri, besprijekorno čistoj vodi i prirodnim ljepotama ovog područja. Ratna razaranja, nebriga brošure itd), nadležnih organa, pa i nedostatak značajnih finansijskih sredstava i kapitalnih projekata, za 3. Ostvarivanje kontakata s turističkim agencijama, tour operaterima i sl. posljedicu su imali zapuštenost ovog dragocjenog turističkog područja. Evaluacija i opravdanost projekta: Izgradnja i opremanje sportsko-rekreacijskog centra biti će namijenjena lokalnom stanovništvu za opuštanje i razonodu, a zbog svoje lokacije i veličine Projektni ciljevi: Fundamentalni cilj projekta jeste revitalizacija i rekonstrukcija, u svrhu ima potencijala za održavanje različitih sportskih takmičenja i manifestacija. Sadržaji centra izgradnje i opremanja sportsko-rekreacijskog centra namijenjenog potrebama lokalnog također će služiti djeci različitih uzrasta za dodatne aktivnosti na otvorenom, a posjetiteljima/ stanovništva ili kao dodatni sadržaj namijenjen turističkim potrebama. Njegovom izgradnjom turistima kao dopuna turističkim sadržajima. Projektne aktivnosti dovesti će do zaposlenja direktno se doprinosi cilju - ulaganje u pokretanje lokalnih temeljnih usluga za domaće više osoba u domenu ugostiteljstva, komunalnih usluga, sportskih usluga i sl. stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i s tim povezanu infrastrukturu. Specifične ciljeve projekta možemo podijeliti na: stvaranje uvjeta za sportsko-rekreativna događanja te S obzirom na rast zanimanja ino turističke klijentele za BiH, Grad Mostar, te područje rijeke unaprjeđenje i razvoj sportsko - rekreativnog i kulturnog sadržaja u navedenom području. Bune i njenih prirodnih ljepota, realizacija ovog projekta bi polučila obogaćivanje turističke ponude, veću posjećenost navedenog područja, upošljavanje domaće radne snage, te održivost Menadžment: Projekat bi trebao biti realiziran pod nadzorom Turističke zajednice HNK/Ž u i isplativost projekta. saradnji s nadležnim organima Grada Mostara. Prilikom provođenja aktivnosti obratiti pažnju na to da: infrastrukturni radovi sami po sebi Učesnici: Učesnici u realizaciji pored TZ HNK/Ž, nadležnih struktura Grada Mostara, bi zahtijevaju značajna kapitalna ulaganja, koordiniranost aktivnosti, kvalitetne izvođače radova, trebali biti i lokalno stanovništvo, sportska udruženja, udruženja fokusirana na ekologiju i što podrazumijeva i duži vremenski period za realizaciju aktivnosti. brigu o okolišu. Ukupna vrijednost projekta je cca 3.000.000 KM s PDV. Korisnici projekta su : lokalno stanovništvo; turisti; djeca vrtićke dobi; djeca osnovno školske dobi na ovom području; civilno društvo; privredni subjekti. 1. Aktivnosti izgradnje obuhvaćaju:

Glavni projektni zadaci: 1.1. Pripremni radovi 15.000,00 KM s PDV

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 77 1.5. Rubnjaci 20.000,00 KM s PDV Glavni projektni zadaci:

1.6. Kolnička konstrukcija 100.000,00 KM s PDV - Infrastrukturni: 1. Izgradnja objekta za multimedijalni centar sa pratećim sadržajima kao što je 1.7. Oborinska odvodnja 100.000,00 KM s PDV kahvana, suvenirnica (prijedlog je da objekat bude izgrađen u tradicionalnom 1.8. Bravarski radovi 100.000,00 KM s PDV stilu), 2. Izgradnja parkinga 1.9. Elektro instalacijski radovi 100.000,00 KM s PDV 3. Instalacija električnih priključaka i priključaka za vodu, 4. Izgradnja sistema kanalizacije i filtracije. 2. Aktivnosti opremanja obuhvaćaju:

2.1. Oprema za igrališta 200.000,00 KM s PDV - Ostale aktivnosti: 1. Implementacija aktivnosti digitalnog marketinga (web site, social media 2.2. Oprema - podloge igrališta 400.000,00 KM s PDV marketing, SEO), 2. Izrada različitih vrsta promotivnih materijala – hard copy verzije (flajeri, 2.3. Oprema za okoliš 40.000,00 KM s PDV brošure itd), 3. Ostvarivanje kontakata s turističkim agencijama, tour operaterima i sl.

4.2. Projektni prijedlog 2 Evaluacija i opravdanost projekta: Izgradnja i opremanje multimedijalnog centra prvenstveno je namijenjena turistima koji žele upoznati kulturmo-historijske aspekte turističke ponude Naziv projekta: Multimedijalni centar sa prezentacijom kulturno-historijskog naslijeđa analiziranog područja. U vremenu tehnološke revolucije, primjena tehnologije u bilo kojoj Blagaja sferi života itekako nailazi na odobravanje, stoga bi jedna ovakva ponuda, jedinstvena na Lokacija: Han u Blagaju. bosanskohercegovačkom turističkom prostoru, svakako omogućila potpuniji turistički doživljaj. Pored turista, korist je svakako usmjerena i lokalnom stanovništvu, prije svega Background: Galerija u kojoj domaći i inostrani turisti, te druge kategorije posjetilaca školarcima, studentima i svima onima koji se bave historijom i žele ju doživjeti na jedan (studenti, školarci) uz pomoć najnovije kompjuterske tehnologije, animacije i naočala za dosad nepoznat način. Sadržaji centra također će služiti djeci različitih uzrasta za edukativne virtualnu i proširenu stvarnost (VR/AR), imaju priliku vidjeti i doživjeti historiju Blagaja aktivnosti, i upotpunjavanje obrazovnog programa. Projektne aktivnosti dovesti će do kako je to nekad bilo. zaposlenja više osoba u domenu ugostiteljstva, mladih ljudi iz oblasti IT, historičara i sl., što implicira na zaključak da bi realizacija ovog projekta polučila obogaćivanje turističke ponude, Projektni ciljevi: Obogatiti turističku ponudu Blagaja, smanjiti sezonalnost istog privlačenjem veću posjećenost navedenog područja, upošljavanje domaće radne snage, te održivost i turista, školaraca i studenata iz regije, te ponuditi neko novo VR/AR historijsko iskustvo isplativost projekta. mještanima, građanima grada Mostara i šire regije, kao i svim kategorijama turista. Prilikom provođenja aktivnosti obratiti pažnju na to da: infrastrukturni radovi sami po sebi Menadžment: Projekat bi trebao biti realiziran pod nadzorom Turističke zajednice HNK/Ž. zahtijevaju značajna kapitalna ulaganja, koordiniranost aktivnosti, kvalitetne izvođače radova, Učesnici: TZ HNK/Ž, historičari koji bi učestvovali u stvaranju sadržaja, softverski inženjeri što podrazumijeva i duži vremenski period za realizaciju aktivnosti. Također, u kontekstu koji bi historjiski sadržaj prenijeli u virtualnu realnost, te dobavljači specifične opreme realizacije ovog projekta treba uvažiti i činjenicu da je vrlo veliki izazov napraviti kvalitetnu neophodne za multimedijalni centar. koordinaciju aktivnosti softverskih inženjera s jedne i historičara s druge strane. Izazov je k tomu još veći ukoliko se uzmu u obzir i podaci o cijeni opreme čija je primjena u kontekstu Korisnici projekta su: turisti različitih kategorija, lokalno stanovništvo; djeca vrtićke dobi; realizacije projekta neminovna. djeca osnovno školske dobi, kao i studenti i načnici iz domena historije i kulturno-historijskig naslijeđa; civilno društvo; privredni subjekti. Ukupna vrijednost projekta je cca 400.000 KM s PDV.

78 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 1.5. Rubnjaci 20.000,00 KM s PDV Glavni projektni zadaci:

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 79 4.3. Projektni prijedlog 3 Glavni projektni zadaci:

- Infrastrukturni: Naziv projekta: Kompleks Harman 1. Izgradnja dvoetažnog parkinga za automobile i zasebnog parkinga za autobuse 2. Izgradnja objekta bazarskog tipa za suvenirnice i zanatske radnje Lokacija: Harman (trenutno se prostor koristi za usluge parkinga). 3. Izgradnja otvorene scene za 1000 sjedećih mjesta Background: Na području Blagaja je evidentan problem odvijanja kolskog i pješačkog 4. Izgradnja javnog toaleta saobraćaja koji se manifestuje kroz saobraćajne gužve i zastoje u glavnoj gradskoj ulici na 5. Izgradnja bazena čime se sanirao postojeći vodotok, dionici od centra Blagaja do Tekije, gdje se predmetna ulica sužava i slijepo završava. 6. Instalacija električnih priključaka i priključaka za vodu, Pored navedenog, također treba imati u vidu i činjenicu da obližnja parkirališta ne mogu 7. Izgradnja sistema kanalizacije i filtracije. prihvatiti sva vozila koja se duže zadržavaju u pomenutom dijelu prostora. Evaluacija i opravdanost projekta: Izgradnja i opremanje jednog ovakvog kompleksa je prvenstveno namijenjena posjetiteljima, turistima kojima bi se na ovaj način eliminirao 40 U kontekstu navedenog, te uzimajući u obzir smjernice koje su date u dokumentu problem saobraćaja i parkinga te upotpunio umirujući doživljaj u kojem su došli uživati. REGULACIONI PLAN HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUČJA BLAGAJ ZA Sadržaji centra će služiti i za organizaciju priredbi na otvorenom, kao dopuna turističkim PERIOD OD 2011. DO 2021. GODINE URBANISTIČKA OSNOVA, moguće je sadržajima. Također, kompleks će koristiti i lokalnom stanovništvu za opuštanje i razonodu. predstaviti projektni prijedlog za rješavanje problema tzv. “mirujućeg saobraćaja”, kao i Projektne aktivnosti dovesti će do angažmana više osoba u domenu trgovine (pored postojećih problem suvenirnica koje su trenutno locirane u neposrednoj blizini Tekije, na desnoj suvenirnica koje bi bile dislocirane u okvire kompleksa, stvorio bi se i prostor za otvaranje obali rijeke Bune, te prema regulacionom planu moraju biti dislocirane sa mjesta na kojem novih), uslužnih djelatnosti kao i osoba iz civilnog društva (realizacija različitih projektnih se trenutno nalaze, a za tu svrhu je planirana izgradnja jedinstvenog objekta bazarskog aktivnosti u sklopu kompleksa-otvorena scena). tipa. Kompleks bi obuhvatio izgradnju novog dvoetažnog parkirališta za automobile, zasebnog parkinga za autobuse, prostore za suvenirnice, kao i radnje zanatskog karaktera, Prilikom provođenja aktivnosti obratiti pažnju na to da: infrastrukturni radovi sami po sebi te otvorenu scenu sa 1000 sjedećih mjesta kao i javni toalet. Sanirao bi se i postojeći zahtijevaju značajna kapitalna ulaganja, koordiniranost aktivnosti, kvalitetne izvođače radova, vodotok uz izgradnju bazena. te dodatnu kontrolu i odobrenja jer se radi o području pod zaštitom države, što podrazumijeva i duži vremenski period za realizaciju aktivnosti. Projektni ciljevi: Ciljevi su prije svega sračunati na rješavanje postojećeg problema Ukupna vrijednost projekta je cca 30.000.000 KM s PDV41. nedostatka parking prostora, te prevelikih gužvi u samom centru grada, zatim rješavanje problema pogrešno lociranih montažnih suvenirnica koje narušavaju izgled grada i rijeke 1. Aktivnosti izgradnje obuhvaćaju: Bune. Drugi ciljevi se mogu sintetizirati u nastojanje prije svega poboljšanja postojeće turističke ponude Blagaja, stvaranje boljih ambijentalnih uslova za sve posjetioce, te 1.1. Pripremni radovi obogaćivanje turističke ponude kroz organiziranje različitih kulturnih događaja na otvorenoj 1.2. Zemljani radovi 1.3. Betonski i armirano – betonski radovi sceni. 1.4. Armirački radovi Menadžment: Projekat bi trebao biti realiziran pod nadzorom Turističke zajednice HNK/Ž, 1.5. Rubnjaci nadležnih institucija Grada Mostara, te potencijalno i organizacija – investitora čije bi učešće 1.6. Kolnička konstrukcija 1.7. Oborinska odvodnja u jednom ovakvom projektu, s obzirom na njegovu kapitalnu zahtjevnost, bilo neminovno. 1.8. Bravarski radovi Učesnici: TZ HNK/Ž, Grad Mostar (nadležne institucije), građevinske firme i inženjeri koji bi 1.9. Elektro instalacijski radovi zajedno sa Zavodom za urbanizam Grada Mostara radili na implementaciji projekta, te dobavljači specifične opreme i materijala neophodnih za izgradnju i opremanje objekta. 2. Aktivnosti opremanja obuhvaćaju: Korisnici projekta su: turisti različitih kategorija, lokalno stanovništvo; turističke i putne 2.1. Oprema za otvorenu scenu agencije, civilno društvo (kulturno-umjetnička društva koja bi prostor otvorene scene mogla 2.3. Oprema za okoliš koristiti u svrhu realizacije vlastitih aktivnosti, omladinska udruženja itd.); zanatlije različitih profila.

40 REGULACIONI PLAN HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUČJA BLAGAJ ZA PERIOD OD 2011. DO 41 Projektni prijedlog kreiran na temelju intervjua obavljenog s direktorom Zavoda za prostorno uređenje Grada 2021. GODINE URBANISTIČKA OSNOVA str.42. Mostara g-dinom Salemom Bubalom. Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 81 Menadžment: Projekat bi trebao biti realiziran u saradnji Agencije Stari Grad i Turističke zajednice HNK/Ž, te potencijalno i organizacija – investitora čije bi učešće u jednom ovakvom projektu, s obzirom na njegovu kapitalnu zahtjevnost, bilo neminovno. Također, korištenje sredstava iz pretpristupnih EU fondova u svrhu realizacije ovog projekta bi svakako bilo dobro rješenje.

Učesnici: TZ HNK/Ž, Grad Mostar (nadležne institucije), investitori, arhitektonski biroi i instituti tehničke struke koji bi učestvovali u izradi elaborata i ostale projektne dokumentacije neophodne za otpočinjanje infrastrukturne realizacije projekta, turističke agencije/vodiči koji bi radili na promociji i dovođenju posjetitelja.

Korisnici projekta su: turisti različitih kategorija, turističke i putne agencije, lokalno stanovništvo; djeca i mladi svih dobnih skupina; civilno društvo (kulturno-umjetnička društva, omladinska udruženja, eko udruženja i td.). 42 Slika 15. Idejno rješenje 'Harman' Glavni projektni zadaci:

- Infrastrukturni: 4.4. Projektni prijedlog 4 - panoramska žičara, - polazna stanica u podnožju brda n.v. 44,50 m, Naziv projekta: Izgradnja žičare do Stjepan-grada - dolazna stanica na nadmorskoj visini od 310 m iznad razine mora i 266 m Lokacija: Uspinjača - žičara od podnožja brda do Stjepan – grada sa sjeverne strane brda na iznad izvora rijeke Bune, kome se nalazi. - elektro snaga pri pokretanju 1060 kW, elektro snaga u radu 670 kW, - brzina vožnje maksimalno 10 m/s, putna brzina vožnje 7 m/s, Background: Budući da je Blagaj nezaobilazno turističko odredište mnogobrojnih posjetitelja, - kapacitet kabine 30 putnika. kako domaćih tako i inostranih), upotpunjavanje turističke ponude u ovom mjestu se nameće kao imperativ. Projekt izgradnje žičare, koji će povezati sami centar Blagaja gotovo s vrhom Evaluacija i opravdanost projekta: Realizacija jednog ovakvog poduhvata je prvenstveno brda iznad grada, nastavak je dosadašnjih napora na dizanju kvalitete i ponude turističkih namijenjena posjetiteljima, turistima jer Stjepan-grad kao znamenitost u svakom slučaju usluga, koji bi uz produljenje sezone trebali doprinijeti atraktivnosti šire regije, jer u blizini zaslužuje posebnu pažnju kako u historijsko-kulturološkom tako i doživljajnom smislu. nema usporedivih sadržaja. Jedinstvena strateška pozicija lokacije projektu žičare osigurava Projektne aktivnosti dovesti će do poboljšanja kvaliteta turističke ponude u Blagaju, potencijal vrhunske atrakcije. Gradnja žičare do tvrđave s koje se pruža fantastični pogled koji angažmana više osoba u domenu uslužnih djelatnosti, te unapređenja turističke djelatnosti svakog posjetioca ostavlja bez daha, omogućila bi dolazak na tvrđavu i osobama (različitih područja rijeke Bune. dobnih skupina i fizičkih sposobnosti) kojima sadašnji način dolaska, polusatnim pješačenjem uskim utabanim putem, predstavlja problem. Prilikom provođenja aktivnosti obratiti pažnju na to da: infrastrukturni radovi, prije svega zahtijevaju stručnost prilikom izrade neophodne dokumentacione projektne osnove kao Projektni ciljevi: Ciljevi su prije svega sračunati na rješavanje postojećeg problema temelja za izgradnju jednog ovakvog zdanja, značajna kapitalna ulaganja, koordiniranost nedostatnog iskorištavanja turističkog potencijala tvrđave, koja je zbog nepristupačnosti, i aktivnosti, kvalitetne izvođače terenskih radova, što podrazumijeva i značajniji vremenski dugotrajnog penjanja dosad bila dostupna samo onim najupornijima i osobama koje su svojim period za realizaciju aktivnosti. Ukupna vrijednost projekta je cca 35.000.000 KM s PDV43. fizičkim predispozicijama mogle odgovoriti izazovu polusatnog uspinjanja do željenog lokaliteta Stjepan-grad. Drugi ciljevi se mogu sintetizirati u nastojanje da se poboljša postojeća turistička ponuda Blagaja, stvore bolji ambijentalni uslovi za sve posjetioce, kroz uvođenje jednog ovakvog proizvoda, jedinstvenog u hercegovačkoj turističkoj regiji.

43 Agencija Stari Grad je u više navrata objavljivala javni poziv za izradu projektne dokumentacije za izgradnju žičare do Stjepan-grada. Nakon više neuspješnih poziva, u julu 2018.god. potpisan je ugovor o izradi projekta o 42 Izvor: Zavod za urbanističko planiranje Grada Mostara (projektni prijedlog rađen na temelju dostupnih idejnom rješenju izgradnje pomenute žičare, nakon čega bi trebali biti poznati i podaci o iznosima sredstava sekundarnih podataka Zavoda, te primarnih podataka dobijenih metodom intervjua). potrebnih za izgradnju ovog infrastukturnog objekta. Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 83 5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Buni, Bunici i Neretvi. Također, za mekousnu pastrmku se smatra da je vrsta na kojoj se može temeljiti budući razvoj sportskog ribolova i ruralnog turizma kroz razvoj apartmanske ponude. Zaključci koji će biti predočeni u nastavku poslužiti će kao osnova za kreiranje preporuka za anuliranje prepoznatih problema i manjkavosti turističke ponude, te samim tim i preporuka za Endemska vrsta područja – bjelogavi sup, također predstavlja izuzetnu atrakciju za sve unaprjeđenje iste. ljubitelje ptica, kako domaće tako i inostrane. Tokom istraživanja sprovedenog za ovu Studiju Prvi dio Studije detaljnije je elaborirao prirodne karakteristike rijeka Bune i Bunice, te intervjuirana je grupa entuzijasta koji realiziraju aktivnosti sračunate na reintrodukciju ove prirodne i kulturno-historijske resurse područja. U turističkom kontekstu (izuzev vizuelnog endemske ptičije vrste. Budući da se radi o izrazito zahtjevnom zadatku, kako finansijski tako dojma), posjetitelji imaju mogućnost iskoristiti i neke od turističkih usluga iz kategorije i operativno, neophodno je intenzivnije involviranje razlitičih interesnih skupina kako bi se sportova na vodi. Dominatno se radi o spuštanju (uz korištenje odgovarajuće opreme i stručnu ovaj zahtjevan projekat što uspješnije realizirao. pomoć obučenih lica) niz pomenute rijeke, uslijed čega posjetitelji imaju mogućnost uživati u ljepotama ovih resursa. Analizirano područje u kulturno-historijskom i arhitektonsokom smislu ima vrlo šarolik spektar različitih namjena i sadržaja. Ukoliko se izuzmu lokaliteti na kojima je prema Odluci Kada je riječ o biodiverzitetu analiziranog područja, pored ranije navedenih biljnih vrsta, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine određen I stepen zaštite posebnu pažnju treba posvetiti dvjema endemskim životinjskim vrstama, i to iz reda riba (prirodne i graditeljske cjeline koje su u principu zadržale svoje osnovne karakteristike i identitet), te koje kao takve zahtijevaju posebne procedure i ispunjenje preduvjeta za obnovu i mekousna pastrmka i iz reda ptica bjeloglavi sup. 48 revitalizaciju, moguće je zaključiti sljedeće: Budući da u rijeci Neretvi i njenim pritokama živi 75 vrsta riba, od kojih je 30 autohtonih, (najviše je ugroženo 12 endemskih vrsta riba)44, potrebu za očuvanjem i zaštitom endemskih • U centralnom dijelu Blagaja, u zoni glavne gradske saobraćajnice/ulice postoji niz vrsta riba, a posebno u pritokama Buna, Bunica i Bregava je prepoznala međunarodna stambeno-poslovnih i poslovnih objekata koji su organizovani u obliku značajnije fondacija Critical Ecosystem Partership Fund (CEPF)45, koja je omogućila ekološkom urbane forme, koja u suštini predstavlja ekonomsko i graditeljsko jezgro koje je udruženju Buna iz Mostara provedbu projekta „Edukacija javnosti o održivom korištenju voda iniciralo razvoj okolnih dijelova naselja. i zaštiti endemskih riba u dolini Neretve“. • Rijeka Buna, kao glavni „reper“ u pogledu ambijenta, životnog komfora i Važno je naglasiti i da Mediteranski odjel vodeće svjetske organizacije za zaštitu okoliša The obezbjeđenja vode kao jednog od glavnih resursa u svim domaćinstvima analiziranog World Wide Fund for Nature - WWF46, kao i organizacije za zaštitu okoliša iz Bosne i područja, utjecala je na izbor i opredjeljenje stanovnika da grade stambene objekte Hercegovine i Evrope, upozoravaju na zastrašujuće posljedice projekta Gornji horizonti (u orjentisane na samu rijeku, dok su ostale (pomoćne i uslužne) zgrade smještane u dijelu o prirodnim karakteristikama je detaljnije opisan), ističući da on ugrožava endemske pozadini pripadajućih građevinskih parcela. vrste riba u rijekama Buni, Bunici i Bregavi. • Stambeni objekti sa pripadajućim baštama, voćnacima i manjim poljoprivrednim Pomenuti projekat je evidentno već načinio značajnu štetu koja je najvidljivija u Hutovu površinama koje se obrađuju uglavnom za vlastite potrebe njihovih vlasnika, blatu i rijeci Bregavi. Za promjene u brojnosti nekih vrsta ribe, koje su svedene na minimum, dominiraju većim dijelom. stručnjaci47 nalaze uzrok u padu nivoa voda u slivu rijeke Neretve, koji već ozbiljno utječe na poljoprivredu. Oni su mišljenja da ukoliko se zbog pada nivoa vode ne spoje tokovi Bune i • U formiranju morfološke strukture ovog dijela naselja presudnu ulogu je imao odnos Bunice, uništiće se sva mrijestilišta mekousne pastrmke, autohtone vrste koja se mrijesti u prema poljoprivrednom zemljištu koje je vijekovima predstavljalo osnovni izvor opstanka lokalnog stanovništva na ovom prostoru, odnosno kuće su građene na onim 44 Petar Žutinić: Endemske vrste ribe Jadranskog sliva, dostupno na: dijelovima pripadajućih parcela, koji nisu pogodni za poljoprivredne djelatnosti. https://www.academia.edu/17916402/Endemic_fish_of_Adriatic_drainage_Endemske_vrste_ribe_Jadranskog_sl iva_ 45 Zajednički fond za pomoć kritičnim ekosistemima (CEPF) je globalni program koji osigurava finansiranje i • U arhitektonskom smislu, na analiziranom području rijeke Bune i njoj pripadajućih tehničku pomoć nevladinim organizacijama i drugim partnerima iz privatnog sektora u zaštiti kritičnih naselja, teško je definisati zajedničke oblikovne karakteristike objekata, čak i na nivou ekosistema. Težišno su fokusirani na žarišne tačke biološke raznolikosti, biološki najbogatija i najugroženija ambijentalnih cjelina. Objekti su održavani u skladu sa ekonomskim mogućnostima područja na Zemlji. 46 Svjetski fond za prirodu (WWF) je međunarodna nevladina organizacija osnovana 1961. godine, koja radi na polju očuvanja divljine i smanjenja ljudskog utjecaja na okoliš. Nekada je djelovao pod nazivom Svjetski fond za 48 divlje životinje, što je i danas službeno ime u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Prema tekstu iz dokumenta REGULACIONI PLAN HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUČJA 47O detaljima javnih rasprava i mišljenja stručnjaka iz ove oblasti pogledati na: BLAGAJ ZA PERIOD OD 2011. DO 2021. GODINE URBANISTIČKA OSNOVA http://www.nasaneretva.net/gornji-horizonti.html 84 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Buni, Bunici i Neretvi. Također, za mekousnu pastrmku se smatra da je vrsta na kojoj se može temeljiti budući razvoj sportskog ribolova i ruralnog turizma kroz razvoj apartmanske ponude. Zaključci koji će biti predočeni u nastavku poslužiti će kao osnova za kreiranje preporuka za anuliranje prepoznatih problema i manjkavosti turističke ponude, te samim tim i preporuka za Endemska vrsta područja – bjelogavi sup, također predstavlja izuzetnu atrakciju za sve unaprjeđenje iste. ljubitelje ptica, kako domaće tako i inostrane. Tokom istraživanja sprovedenog za ovu Studiju Prvi dio Studije detaljnije je elaborirao prirodne karakteristike rijeka Bune i Bunice, te intervjuirana je grupa entuzijasta koji realiziraju aktivnosti sračunate na reintrodukciju ove prirodne i kulturno-historijske resurse područja. U turističkom kontekstu (izuzev vizuelnog endemske ptičije vrste. Budući da se radi o izrazito zahtjevnom zadatku, kako finansijski tako dojma), posjetitelji imaju mogućnost iskoristiti i neke od turističkih usluga iz kategorije i operativno, neophodno je intenzivnije involviranje razlitičih interesnih skupina kako bi se sportova na vodi. Dominatno se radi o spuštanju (uz korištenje odgovarajuće opreme i stručnu ovaj zahtjevan projekat što uspješnije realizirao. pomoć obučenih lica) niz pomenute rijeke, uslijed čega posjetitelji imaju mogućnost uživati u ljepotama ovih resursa. Analizirano područje u kulturno-historijskom i arhitektonsokom smislu ima vrlo šarolik spektar različitih namjena i sadržaja. Ukoliko se izuzmu lokaliteti na kojima je prema Odluci Kada je riječ o biodiverzitetu analiziranog područja, pored ranije navedenih biljnih vrsta, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine određen I stepen zaštite posebnu pažnju treba posvetiti dvjema endemskim životinjskim vrstama, i to iz reda riba (prirodne i graditeljske cjeline koje su u principu zadržale svoje osnovne karakteristike i identitet), te koje kao takve zahtijevaju posebne procedure i ispunjenje preduvjeta za obnovu i mekousna pastrmka i iz reda ptica bjeloglavi sup. 48 revitalizaciju, moguće je zaključiti sljedeće: Budući da u rijeci Neretvi i njenim pritokama živi 75 vrsta riba, od kojih je 30 autohtonih, (najviše je ugroženo 12 endemskih vrsta riba)44, potrebu za očuvanjem i zaštitom endemskih • U centralnom dijelu Blagaja, u zoni glavne gradske saobraćajnice/ulice postoji niz vrsta riba, a posebno u pritokama Buna, Bunica i Bregava je prepoznala međunarodna stambeno-poslovnih i poslovnih objekata koji su organizovani u obliku značajnije fondacija Critical Ecosystem Partership Fund (CEPF)45, koja je omogućila ekološkom urbane forme, koja u suštini predstavlja ekonomsko i graditeljsko jezgro koje je udruženju Buna iz Mostara provedbu projekta „Edukacija javnosti o održivom korištenju voda iniciralo razvoj okolnih dijelova naselja. i zaštiti endemskih riba u dolini Neretve“. • Rijeka Buna, kao glavni „reper“ u pogledu ambijenta, životnog komfora i Važno je naglasiti i da Mediteranski odjel vodeće svjetske organizacije za zaštitu okoliša The obezbjeđenja vode kao jednog od glavnih resursa u svim domaćinstvima analiziranog World Wide Fund for Nature - WWF46, kao i organizacije za zaštitu okoliša iz Bosne i područja, utjecala je na izbor i opredjeljenje stanovnika da grade stambene objekte Hercegovine i Evrope, upozoravaju na zastrašujuće posljedice projekta Gornji horizonti (u orjentisane na samu rijeku, dok su ostale (pomoćne i uslužne) zgrade smještane u dijelu o prirodnim karakteristikama je detaljnije opisan), ističući da on ugrožava endemske pozadini pripadajućih građevinskih parcela. vrste riba u rijekama Buni, Bunici i Bregavi. • Stambeni objekti sa pripadajućim baštama, voćnacima i manjim poljoprivrednim Pomenuti projekat je evidentno već načinio značajnu štetu koja je najvidljivija u Hutovu površinama koje se obrađuju uglavnom za vlastite potrebe njihovih vlasnika, blatu i rijeci Bregavi. Za promjene u brojnosti nekih vrsta ribe, koje su svedene na minimum, dominiraju većim dijelom. stručnjaci47 nalaze uzrok u padu nivoa voda u slivu rijeke Neretve, koji već ozbiljno utječe na poljoprivredu. Oni su mišljenja da ukoliko se zbog pada nivoa vode ne spoje tokovi Bune i • U formiranju morfološke strukture ovog dijela naselja presudnu ulogu je imao odnos Bunice, uništiće se sva mrijestilišta mekousne pastrmke, autohtone vrste koja se mrijesti u prema poljoprivrednom zemljištu koje je vijekovima predstavljalo osnovni izvor opstanka lokalnog stanovništva na ovom prostoru, odnosno kuće su građene na onim 44 Petar Žutinić: Endemske vrste ribe Jadranskog sliva, dostupno na: dijelovima pripadajućih parcela, koji nisu pogodni za poljoprivredne djelatnosti. https://www.academia.edu/17916402/Endemic_fish_of_Adriatic_drainage_Endemske_vrste_ribe_Jadranskog_sl iva_ 45 Zajednički fond za pomoć kritičnim ekosistemima (CEPF) je globalni program koji osigurava finansiranje i • U arhitektonskom smislu, na analiziranom području rijeke Bune i njoj pripadajućih tehničku pomoć nevladinim organizacijama i drugim partnerima iz privatnog sektora u zaštiti kritičnih naselja, teško je definisati zajedničke oblikovne karakteristike objekata, čak i na nivou ekosistema. Težišno su fokusirani na žarišne tačke biološke raznolikosti, biološki najbogatija i najugroženija ambijentalnih cjelina. Objekti su održavani u skladu sa ekonomskim mogućnostima područja na Zemlji. 46 Svjetski fond za prirodu (WWF) je međunarodna nevladina organizacija osnovana 1961. godine, koja radi na polju očuvanja divljine i smanjenja ljudskog utjecaja na okoliš. Nekada je djelovao pod nazivom Svjetski fond za 48 divlje životinje, što je i danas službeno ime u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Prema tekstu iz dokumenta REGULACIONI PLAN HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUČJA 47O detaljima javnih rasprava i mišljenja stručnjaka iz ove oblasti pogledati na: BLAGAJ ZA PERIOD OD 2011. DO 2021. GODINE URBANISTIČKA OSNOVA http://www.nasaneretva.net/gornji-horizonti.html Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 85 vlasnika tako da njihova materijalizacija varira, od kamenih zidova i krovova koji su u analiziranom području, uglavnom se radi o pružaocima smještajnih usluga; dominantno se fazi urušavanja, preko nedovršenih građevina sa betonskim pločama, zaključno sa radi o malim i srednjim preduzećima (prema kriterijima broja zaposlenih i/ili ostvarenom novim objektima koji imaju potpuno savremenu materijalizaciju. prometu); njihovi uposlenici ne idu ni na kakve obuke/edukacije u turizmu (čak 92.5% vlasnika/menadžera su dali ovakav odgovor). Poslovne djelatnosti u centru Blagaja i na određenim lokacijama pored rijeke Bune, zasnovane su uglavnom, na ugostiteljskim sadržajima i uslugama koje se nude turistima prilikom Kada je riječ o karakteristikama posjetilaca, zaključci su sljedeći: klijenti uglavnom dolaze iz obilaska znamenitosti (lokacija pored Tekije i u zoni), što znači da nemaju konstantnu zemalja regiona, Njemačke, Italije, Poljske, Češke, Turske, UAE, Katara, SA, Norveške i posjećenost tokom čitave godine i kao rezultat svog postojanja u prostoru generišu izgradnju SAD-a; klijenti ciljnog područja su uglavnom turisti koji se zadržavaju duže od 24h na montažno-demontažnih objekata sa nadstrešnicama, koji se koriste po potrebi. ciljnom području (ovo vrijedi za pružaoce usluga smještaja), dok je kategorija klijenata - izletnika, dominantni ili jedini oblik gostiju kod 8 pružalaca usluga (prevashodno se misli na U sklopu turističkih djelatnosti postoji nekoliko katastarskih parcela pored rijeke Bune koje su ugostiteljske objekte i pružaoce usluga parkinga); klijenti ciljnog područja su u najvećem uređene kao prostori za kampovanje, odnosno auto-kampovi. U kontekstu razvoja ovog vida broju slučajeva standarni gosti uz značajan broj vjerskih i eko turista, dok najmanje učešće turističke ponude važno je u obzir uzeti i podatak da se u Evropi od kamping turizma imaju poslovni putnici; klijenti na analizirano područje dolaze samostalno, što je u godišnje zarađuje oko 15,3 milijarde eura, čemu kao učinke za popratnu industriju treba odgovarajućem procentu zabilježeno kod svih pružalaca usluga (35% analiziranih objekata, dodati da godišnji prihod od prodaje kampera na našem kontinentu iznosi 12,4 milijarde eura. ovakav oblik dolazaka gostiju je jedina opcija), dolasci u okviru turističkih paketa, u procentu U 25.000 kampova u Evropi ostvari se godišnje 375 miliona noćenja. O važnosti kampova većem od 50%, su zabilježeni kod 10 pružalaca usluga (25%). Interesantan je i podatak da svjedoči i podatak da se u njima ostvaruje čak 16 posto ukupnih turističkih noćenja, te da značajan broj turista dolazi u okviru adrenalin tour aranžmana (cca 40% gostiju kod ovih svaka nova godina znači i stanoviti porast toga udjela. Odavno su prevladana shvaćanja da se ponuđača su gosti penjači). turisti za kamping odlučuju zbog štednje, a najnoviji statistički podaci samo su nova potvrda da to nije tako: za kampiranje se odlučuju gosti mlađi od evropskog prosjeka i, što je posebno S obzirom na prethodno naznačeni dominirajući način dolazaka klijenata na ciljno područje, važno, kampisti spadaju u skupinu onih s višim prihodima, te imaju viši stepen obrazovanja očekivano je da budući gosti u većini slučajeva rezervišu smještaj, izlete i sl. direktno kod od evropskog prosjeka. Njihov je glavni motiv za biranje kampa kao vrste smještaja pružalaca usluga. To je zabilježeno kod 36 pružalaca usluga (86,5%). U manjem broju se fleksibilnost i veći osjećaj slobode, ali pri samom je vrhu motiva osjećaj neposrednog dodira s ostvaruju i rezervacije boravaka preko turističkih agencija. Preciznije, u 30 objekata prirodom, ekološka osviještenost i slično. Formula uspješnosti kampova jest dobra lokacija analiziranog područja, gosti dolaze isključivo nakon direktne rezervacije u samom objektu. blizu turističke resursne osnove, blizina prirodnih ljepota, uređenje lokacije i kampa, Rezervacije boravaka preko turističkih agencija su zabilježene u 11 objekata, od kojih 6 prima hortikultura. U kontekstu svega navedenog, te uzimajući u obzir i prethodno opisane rezervacije i direktno i preko turističke agencije. Samo 5 analiziranih objekata cjelokupni svoj prirodno-ambijentalne i kulturno-historijske karakteristike analiziranog područja, kao kapacitet prodaje preko turističkih agencija. nezaobilazan zaključak se nameće potreba posvećivanja dodatne pažnje ovom obliku turističke ponude, čega su donekle svjesni akteri turističke ponude (tome u prilog ide i 49 Anketirani vlasnici/menadžeri sa ciljnog područja su jedinstvenog stava da se broj podatak o rastu broja ove vrste pružalaca turističke usluge). individualnih turista povećao u zadnjih 10 godina. Kao najveću atrakciju za turiste koji dolaze Drugi dio Studije posvećen je analizi empirijskog istraživanja provedenog na području rijeke na ciljno područje, anketirani su označili: rijeku Bunu - izvor Bune, Tekiju i Blagaj, Bune, preciznije u naseljima Blagaj, Buna, Kosor i Malo Polje. U procesu anketiranja učešće je uzelo četrdeset i dva respodenta iz kategorije „Pružaoci usluga“ (vlasnici restorana, Kada je u pitanju sezonalnost poslovanja, moguće je istaknuti sljedeća zapažanja: Pružaoci različitih kategorija smještajnih kapaciteta: kampovi, hoteli, apartmani; predstavnici usluga smatraju da postoji potražnja za njihovim uslugama tokom cijele godine, sa znatno udruženja, parkinga itd.), te četrdeset učesnika iz kategorije „Stanovništvo“. većim brojem klijenata u ljetnim mjesecima (juli i august), odnosno da je za njihovo poslovanje karakteristično postojanje glavne sezone. Objekti koji rade cijelu godinu ili Najveći broj anketiranih pružalaca usluga je sa lokaliteta Blagaja (55%), zatim slijede Kosor i prilagođavaju svoj režim rada iskazanim potrebama, bilježe značajnu aktivnost i tokom Malo Polje (21% i 19%, respektivno) i Buna (5%), mjeseca januara i februara. Omjer dolazaka gostiju u ljetnjem i zimskom periodu za većinu Analizom, sintezom, te sublimacijom odgovora respondenata moguće je izvesti sljedeće objekata je 80:20. zaključke: većina respondenata – pružaoca usluga svoj biznis je pokrenula vlastitim sredstvima (u kombinaciji s kreditnim izvorima sredstava); jesu (ili su bili) nastanjeni na Vlasnici/menadžeri objekata poslovanje u nižoj sezoni, odnosno prilagodbu poslovanja sezonskim promjenama rade na sljedeće načine: organizirana putovanja - ekskurzije, rad sa 49 https://hr.camping.info/bosna-i-hercegovina/bosna-i-hercegovina/mostar/kampovi organiziranim grupama, organizirane zabave (praznici, proslave, rođendani), korekcija cijena i sl. 86 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području vlasnika tako da njihova materijalizacija varira, od kamenih zidova i krovova koji su u analiziranom području, uglavnom se radi o pružaocima smještajnih usluga; dominantno se fazi urušavanja, preko nedovršenih građevina sa betonskim pločama, zaključno sa radi o malim i srednjim preduzećima (prema kriterijima broja zaposlenih i/ili ostvarenom novim objektima koji imaju potpuno savremenu materijalizaciju. prometu); njihovi uposlenici ne idu ni na kakve obuke/edukacije u turizmu (čak 92.5% vlasnika/menadžera su dali ovakav odgovor). Poslovne djelatnosti u centru Blagaja i na određenim lokacijama pored rijeke Bune, zasnovane su uglavnom, na ugostiteljskim sadržajima i uslugama koje se nude turistima prilikom Kada je riječ o karakteristikama posjetilaca, zaključci su sljedeći: klijenti uglavnom dolaze iz obilaska znamenitosti (lokacija pored Tekije i u zoni), što znači da nemaju konstantnu zemalja regiona, Njemačke, Italije, Poljske, Češke, Turske, UAE, Katara, SA, Norveške i posjećenost tokom čitave godine i kao rezultat svog postojanja u prostoru generišu izgradnju SAD-a; klijenti ciljnog područja su uglavnom turisti koji se zadržavaju duže od 24h na montažno-demontažnih objekata sa nadstrešnicama, koji se koriste po potrebi. ciljnom području (ovo vrijedi za pružaoce usluga smještaja), dok je kategorija klijenata - izletnika, dominantni ili jedini oblik gostiju kod 8 pružalaca usluga (prevashodno se misli na U sklopu turističkih djelatnosti postoji nekoliko katastarskih parcela pored rijeke Bune koje su ugostiteljske objekte i pružaoce usluga parkinga); klijenti ciljnog područja su u najvećem uređene kao prostori za kampovanje, odnosno auto-kampovi. U kontekstu razvoja ovog vida broju slučajeva standarni gosti uz značajan broj vjerskih i eko turista, dok najmanje učešće turističke ponude važno je u obzir uzeti i podatak da se u Evropi od kamping turizma imaju poslovni putnici; klijenti na analizirano područje dolaze samostalno, što je u godišnje zarađuje oko 15,3 milijarde eura, čemu kao učinke za popratnu industriju treba odgovarajućem procentu zabilježeno kod svih pružalaca usluga (35% analiziranih objekata, dodati da godišnji prihod od prodaje kampera na našem kontinentu iznosi 12,4 milijarde eura. ovakav oblik dolazaka gostiju je jedina opcija), dolasci u okviru turističkih paketa, u procentu U 25.000 kampova u Evropi ostvari se godišnje 375 miliona noćenja. O važnosti kampova većem od 50%, su zabilježeni kod 10 pružalaca usluga (25%). Interesantan je i podatak da svjedoči i podatak da se u njima ostvaruje čak 16 posto ukupnih turističkih noćenja, te da značajan broj turista dolazi u okviru adrenalin tour aranžmana (cca 40% gostiju kod ovih svaka nova godina znači i stanoviti porast toga udjela. Odavno su prevladana shvaćanja da se ponuđača su gosti penjači). turisti za kamping odlučuju zbog štednje, a najnoviji statistički podaci samo su nova potvrda da to nije tako: za kampiranje se odlučuju gosti mlađi od evropskog prosjeka i, što je posebno S obzirom na prethodno naznačeni dominirajući način dolazaka klijenata na ciljno područje, važno, kampisti spadaju u skupinu onih s višim prihodima, te imaju viši stepen obrazovanja očekivano je da budući gosti u većini slučajeva rezervišu smještaj, izlete i sl. direktno kod od evropskog prosjeka. Njihov je glavni motiv za biranje kampa kao vrste smještaja pružalaca usluga. To je zabilježeno kod 36 pružalaca usluga (86,5%). U manjem broju se fleksibilnost i veći osjećaj slobode, ali pri samom je vrhu motiva osjećaj neposrednog dodira s ostvaruju i rezervacije boravaka preko turističkih agencija. Preciznije, u 30 objekata prirodom, ekološka osviještenost i slično. Formula uspješnosti kampova jest dobra lokacija analiziranog područja, gosti dolaze isključivo nakon direktne rezervacije u samom objektu. blizu turističke resursne osnove, blizina prirodnih ljepota, uređenje lokacije i kampa, Rezervacije boravaka preko turističkih agencija su zabilježene u 11 objekata, od kojih 6 prima hortikultura. U kontekstu svega navedenog, te uzimajući u obzir i prethodno opisane rezervacije i direktno i preko turističke agencije. Samo 5 analiziranih objekata cjelokupni svoj prirodno-ambijentalne i kulturno-historijske karakteristike analiziranog područja, kao kapacitet prodaje preko turističkih agencija. nezaobilazan zaključak se nameće potreba posvećivanja dodatne pažnje ovom obliku turističke ponude, čega su donekle svjesni akteri turističke ponude (tome u prilog ide i 49 Anketirani vlasnici/menadžeri sa ciljnog područja su jedinstvenog stava da se broj podatak o rastu broja ove vrste pružalaca turističke usluge). individualnih turista povećao u zadnjih 10 godina. Kao najveću atrakciju za turiste koji dolaze Drugi dio Studije posvećen je analizi empirijskog istraživanja provedenog na području rijeke na ciljno područje, anketirani su označili: rijeku Bunu - izvor Bune, Tekiju i Blagaj, Bune, preciznije u naseljima Blagaj, Buna, Kosor i Malo Polje. U procesu anketiranja učešće je uzelo četrdeset i dva respodenta iz kategorije „Pružaoci usluga“ (vlasnici restorana, Kada je u pitanju sezonalnost poslovanja, moguće je istaknuti sljedeća zapažanja: Pružaoci različitih kategorija smještajnih kapaciteta: kampovi, hoteli, apartmani; predstavnici usluga smatraju da postoji potražnja za njihovim uslugama tokom cijele godine, sa znatno udruženja, parkinga itd.), te četrdeset učesnika iz kategorije „Stanovništvo“. većim brojem klijenata u ljetnim mjesecima (juli i august), odnosno da je za njihovo poslovanje karakteristično postojanje glavne sezone. Objekti koji rade cijelu godinu ili Najveći broj anketiranih pružalaca usluga je sa lokaliteta Blagaja (55%), zatim slijede Kosor i prilagođavaju svoj režim rada iskazanim potrebama, bilježe značajnu aktivnost i tokom Malo Polje (21% i 19%, respektivno) i Buna (5%), mjeseca januara i februara. Omjer dolazaka gostiju u ljetnjem i zimskom periodu za većinu Analizom, sintezom, te sublimacijom odgovora respondenata moguće je izvesti sljedeće objekata je 80:20. zaključke: većina respondenata – pružaoca usluga svoj biznis je pokrenula vlastitim sredstvima (u kombinaciji s kreditnim izvorima sredstava); jesu (ili su bili) nastanjeni na Vlasnici/menadžeri objekata poslovanje u nižoj sezoni, odnosno prilagodbu poslovanja sezonskim promjenama rade na sljedeće načine: organizirana putovanja - ekskurzije, rad sa 49 https://hr.camping.info/bosna-i-hercegovina/bosna-i-hercegovina/mostar/kampovi organiziranim grupama, organizirane zabave (praznici, proslave, rođendani), korekcija cijena i sl. Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 87  Zastoji zbog turističkih grupa (pješaka) Posebna grupa pitanja se odnosila na održivi turizam na ciljnom području (stavovi, prednosti i  Zastoji zbog automobila koje voze turisti ograničenja). Učesnici u istraživanju su akteri turističkog sektora koji pružaju određenu vrstu  Buka zbog motocikla koje voze turisti usluge u trajanju od 1 do 22 godine. Da je turizam u uzlaznoj fazi na ciljnom području,  Noćna buka sa mjesta koje intenzivno posjećuju turisti. potvrđuje i podatak da je od ukupnog broja anketiranih, njih 25% u prvoj godini poslovanja. Radi se dominantno o biznisima koji trenutni vlasnici nisu nasljedili od svojih roditelja, jer u Završna konkluzija u domenu analize odgovora stanovništva odnosi se na pitanje poboljšanja 80% slučajeva roditelji se nisu bavili turizmom i nisu bili povezani sa sektorom turizma. Nije infrastrukture (putevi, objekti, itd.). Respodenti su istaknuli da je u prošlom periodu određenih zanemariv ni broj onih koji se uslugama iz domena turističke djelatnosti bave 10 i više poboljšanja, koja se ne mogu direktno pripisati planskom razvoju turizma na ciljnom godina. Prije nego su počeli pružati uslugu iz domena turizma, pružaoci usluga su se bavili području, bilo. Međutim, radovi na poboljšanju putne infrastrukture dominatno su vezani za različitim poslovima, kao što su: automehaničar, domaćica, građevinar, informatičar, održavanja određenih manifestacija i masovnih okupljanja. Također, izrazito veliki nedostatak policajac, prosvjetni radnik, trgovac, vozač, zanatlija, konobar, kuhar, poljoprivrednik i sl. je i to što se neki radovi obavljaju tokom ljetnje sezone, uslijed čega se umanjuje osjećaj Pružaoci usluga opstaju u sektoru turizma, a da prethodno nisu imali iskustva u obavljanju ugode koji turisti i posjetitelji žele steći svojim dolaskom. sličnih poslova.

konstatovati sljedeće: Tokom prve faze realizacije planskog rješenja potrebno je sanirati, rekonstruisati i 1. Kao vrlo ozbiljne probleme stanovnici su označili: revitalizovati zaštićene objekte i graditeljske cjeline (prvog stepena zaštite), u vlasništvu  Dostupnost javnih wc-a države ili vjerskih zajednica, na kojima do sada nisu sprovođene konkretne zaštitne mjere,  Dostupnost klupa za sjedenje na mjestima koje intenzivno posjećuju turisti rekonstrukcija i slične aktivnosti, ili one objekte koji se nalaze u veoma lošem stanju i  Dostupnost klupa za sjedenje u stambenim dijelovima zahtijevaju hitne intervencije.  Zastoji zbog turističkih autobusa  Zastoji zbog posebnih događanja (npr. Derviški mevlud, Festival folklora …) Pored navedenog, potrebno je izgraditi i nephodnu komunalnu infrastrukturu, posebno u  Održavanje čistoće na mjestima koje intenzivno posjećuju turisti. domenu odvodnje otpadnih voda, koja će u generalnom smislu omogućiti daljnji napredak i razvoj Blagaja, posebno kada je u pitanju izgradnja novih turističkih objekata koji ne 2. Po mišljenju anketiranih, problem/mali problem je: mogu funkcionirati bez adekvatne infrastrukturne mreže.  Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu zbog turista  Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu zbog zaposlenih u Realizaciju iznad predočenih aktivnosti potrebno je uskladiti s posebnim finansijskim turizmu

 Dostupnost parkinga za stanovnike/turiste na mjestima koje intenzivno posjećuju 50 REGULACIONI PLAN HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUČJA BLAGAJ ZA PERIOD OD 2011. DO turisti 2021. GODINE URBANISTIČKA OSNOVA str.42. 88 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području  Zastoji zbog turističkih grupa (pješaka) Posebna grupa pitanja se odnosila na održivi turizam na ciljnom području (stavovi, prednosti i  Zastoji zbog automobila koje voze turisti ograničenja). Učesnici u istraživanju su akteri turističkog sektora koji pružaju određenu vrstu  Buka zbog motocikla koje voze turisti usluge u trajanju od 1 do 22 godine. Da je turizam u uzlaznoj fazi na ciljnom području,  Noćna buka sa mjesta koje intenzivno posjećuju turisti. potvrđuje i podatak da je od ukupnog broja anketiranih, njih 25% u prvoj godini poslovanja. Radi se dominantno o biznisima koji trenutni vlasnici nisu nasljedili od svojih roditelja, jer u Završna konkluzija u domenu analize odgovora stanovništva odnosi se na pitanje poboljšanja 80% slučajeva roditelji se nisu bavili turizmom i nisu bili povezani sa sektorom turizma. Nije infrastrukture (putevi, objekti, itd.). Respodenti su istaknuli da je u prošlom periodu određenih zanemariv ni broj onih koji se uslugama iz domena turističke djelatnosti bave 10 i više poboljšanja, koja se ne mogu direktno pripisati planskom razvoju turizma na ciljnom godina. Prije nego su počeli pružati uslugu iz domena turizma, pružaoci usluga su se bavili području, bilo. Međutim, radovi na poboljšanju putne infrastrukture dominatno su vezani za različitim poslovima, kao što su: automehaničar, domaćica, građevinar, informatičar, održavanja određenih manifestacija i masovnih okupljanja. Također, izrazito veliki nedostatak policajac, prosvjetni radnik, trgovac, vozač, zanatlija, konobar, kuhar, poljoprivrednik i sl. je i to što se neki radovi obavljaju tokom ljetnje sezone, uslijed čega se umanjuje osjećaj Pružaoci usluga opstaju u sektoru turizma, a da prethodno nisu imali iskustva u obavljanju ugode koji turisti i posjetitelji žele steći svojim dolaskom. sličnih poslova.

Također, treba naglasiti kako značajan procenat (86%) respondenata iz kategorije „Pružaoci 6. PREPORUKE I SMJERNICE ZA DALJNJA DJELOVANJA usluga“ cijene kako je njihov život kvalitetniji, kako u finansijskom smislu kroz povećanje zarade, tako i kroz nove poslovne prilike, te opuštenije življenje i veći stepen socijalizacije Preporuke za unaprjeđenje turističke ponude analiziranog područja rijeke Bune i (stjecanje novih poznanstava i slično). pripadajućih naselja, moguće je predstaviti u više dijelova. Prvi dio predstavlja fazni program realizacije plana rješenja (uzimajući u obzir smjernice koje su date u dokumentu50 Respondenti apostrofiraju i činjenicu da je turističko djelovanje na ciljnom području REGULACIONI PLAN HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUČJA BLAGAJ ZA intenzivirano u proteklom periodu, što je posljedično dovelo i do ostvarivanja određenih PERIOD OD 2011. DO 2021. GODINE URBANISTIČKA OSNOVA), za Historijsko koristi dijela lokalnog stanovnošta. Također, naglašeno je i da su edukativne aktivnosti kao gradsko područje Blagaja. Naime, implementacija planskog rješenja pomenutog područja rezultat razvoja turizma na ciljnom području zabilježene sporadično, te da postoje značajne može biti organizirana na sljedeći način: manjkavosti u organizaciji i sadržaju samih edukacija. Generalni je stav da bi edukacije - analiza cjelokupnog područja; trebalo usmjeriti većem broju lokalnog stanovništa, ne samo onom dijelu koji već ostvaruje - nužnosti izgradnje, rekonstrukcije, konzervacije i sanacije, odnosno ugroženosti benefite od turizma. pojedinih dijelova predmetnog područja, koji zahtjevaju hitne intervencije, s obzirom na stanje u kojem se nalaze; - potrebe stanovništva za adekvatnom infrastrukturom. Analizirajući i sublimirajući rezultate anketiranja kategorije „Stanovništvo“, posebno je važno konstatovati sljedeće: Tokom prve faze realizacije planskog rješenja potrebno je sanirati, rekonstruisati i 1. Kao vrlo ozbiljne probleme stanovnici su označili: revitalizovati zaštićene objekte i graditeljske cjeline (prvog stepena zaštite), u vlasništvu  Dostupnost javnih wc-a države ili vjerskih zajednica, na kojima do sada nisu sprovođene konkretne zaštitne mjere,  Dostupnost klupa za sjedenje na mjestima koje intenzivno posjećuju turisti rekonstrukcija i slične aktivnosti, ili one objekte koji se nalaze u veoma lošem stanju i  Dostupnost klupa za sjedenje u stambenim dijelovima zahtijevaju hitne intervencije.  Zastoji zbog turističkih autobusa  Zastoji zbog posebnih događanja (npr. Derviški mevlud, Festival folklora …) Pored navedenog, potrebno je izgraditi i nephodnu komunalnu infrastrukturu, posebno u  Održavanje čistoće na mjestima koje intenzivno posjećuju turisti. domenu odvodnje otpadnih voda, koja će u generalnom smislu omogućiti daljnji napredak i razvoj Blagaja, posebno kada je u pitanju izgradnja novih turističkih objekata koji ne 2. Po mišljenju anketiranih, problem/mali problem je: mogu funkcionirati bez adekvatne infrastrukturne mreže.  Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu zbog turista  Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu zbog zaposlenih u Realizaciju iznad predočenih aktivnosti potrebno je uskladiti s posebnim finansijskim turizmu

Stav VI, Član 13. Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog U drugoj fazi realizacije plana potrebno je obnoviti, rekonstruisati i revitalizovati zakona obavlja Ministarstvo. zaštićene objekte prvog i drugog stepena zaštite koji se nalaze u privatnom vlasništvu. U finansijskom smislu za navedenu kategoriju objekata sredstva treba da obezbjede Takođe, prema istom zakonu, Federacija je dužna osigurati pravne, naučne, tehničke, investitori, uz pomoć državnih intervencija koje se odnose na subvencionranje svih administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju troškova u domenu administrativnih i drugih dadžbina u procesu izdavanja odobrenja za nacionalnih spomenika. Ministarstvo je dužno da osigura mjere iz prethodnog stava donošenjem građenje (pribavljanja građevinskog materijala i sl.) ili čak ukidanje komunalnih taksi i i provođenjem podzakonskih akata, Stav IV, Obaveze prema Aneksu 8, Član 10. poreskih obaveza za obnovu svakog pojedinačnog objekta. Kada je riječ o preporukama za očuvanje i/ili involviranje biodiverziteta u turističku ponudu, u Treća faza podrazumijeva izgradnju ostalih planiranih objekata (neki od tih objekata mogu skladu sa zaključnim razmatranjima bit će predočeni prijedlozi koji se odnose na dvije endemske biti i oni prikazani u projektnim prijedlozima ove Studije), prema utvrđenoj dispoziciji u vrste (mekousnu pastrmku i bjeloglavog supa). prostoru, u skladu sa zahtjevima vlasnika zemljišta ili potencijalnih investitora. U kontekstu očuvanja pomenute autohtone riblje vrste, nužno je naglasiti kako postoje određena Uređenje javnih površina, saobraćajnica i pješačkih staza mora se odvijati paralelno sa nastojanja u ovom pravcu. Jedno od takvih je i događaj pod nazivom „Međunarodni revijalni kup ostalim građevinskim aktivnostima u svim etapama provedbe plana. Ovdje je važno u mušičarenju“, realiziran u organizaciji Turističke zajednice HNK/Ž. Ovaj kup spomenuti i autoput na Pan-evropskom Koridoru 5c - Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče, predstavlja jednu od aktivnosti projekta RiTour – „Valorizacija kulturne i prirodne baštine kroz koji je jedan od najznačajnijih i najprioritetnijih projekata za BiH. Izgradnja ovog autoputa prekograničnu suradnju urbanih turističkih destinacija na kraškim rijekama jadranskog bazena“, je već počela, ali intenzivan nastavak izgradnje ovog autoputa bit će ključni pokretač kojega finansira Evropska unija u okviru Interreg IPA Programa prekogranične suradnje privrednih i društvenih aktivnosti i omogućit će uključenje BiH u glavnu evropsku Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014 – 2020. saobraćajnu mrežu, te globalni evropski društveni i ekonomski sistem. Nakon početnih problema oko utvrđivanja trase koridora 5c kroz područje analizirano ovom Studijom, Ovaj događaj predstavlja nastojanje Turističke zajednice HNK/Ž da promovira rijeku Bunu i rješenje je iznađeno u izmještanju trase izvan ovog područja, čime se postižu dvojaki njezin okoliš kao poželjnu turističku destinaciju, ali i ukazuje na potrebu zaštite mekousne efekti: očuvanje prirodnih, kulturno-historijskih resursa, ali s druge strane dio trase prolazi pastrmke, kao izuzetno ugrožene vrste. Pored ulaganja napora sračunatih na poribljavanje, dovoljno blizu što će za posljedicu zasigurno imati i povećan broj posjeta osoba koje su na pomenute sportske događaje bi bez sumnje trebalo uvrstiti u redovan reportoar manifestacija. proputovanju ka/iz RH. Za primjer dobre prakse, kada je riječ o bjelogavom supu, trebalo bi uzeti otok Cres, gdje Kada su u pitanju nosioci realizacije plana upravljanja kulturno-historijskim naslijeđem, obitava oko 80 gnijezdećih parova bjeloglavih supova, a gnijezde se i na okolnim otocima potrebno je istaknuti kako Federalno ministarstvo prostornog uređenja, kao nadležna Plavniku, Krku i Prviću. Bjeloglavi sup, Gyps fulvus, od velike je važnosti za cijelu institucija, treba da pokrene niz aktivnosti na sprovođenju Odluka komisije o proglašenju Tramuntanu, otok Cres i Hrvatsku te se zbog opasnosti od izumiranja nastoji očuvati obitavališta nacionalnih spomenika u sklopu Historijskog područja Blagaja, kao jednoj od tih ptica, povećati broj jedinki i osvijestiti građane i turiste o važnosti njihove zaštite. Na Cresu najvrjednijih urbano-ruralnih cjelina u Bosni i Hercegovini, da bi se u najvećoj mogućoj postoje dva ornitološka rezervata, Podokladi na srednjem dijelu i Kruna na sjevernom dijelu mjeri, vratio autentičan izgled i stvorili uslovi za razvoj naselja u skladu sa savremenim otoka. Rezervat na Tramuntani dobio je ime po Kruni, litici u Podbelom na kojoj gnijezda od potrebama. pamtivijeka svija nekoliko pari orli, kako ljudi na Cresu zovu bjeloglave supove. Za goste se u okviru ponude aktivnog odmora organiziraju aktivnosti promatranja supovih gnijezda s mora i Nosioci realizacije programa zaštite naslijeđa su svi vlasnici naslijeđa, koji pokreću obilazak najčešćih mjesta gdje se mogu vidjeti uz pratnju stručnog vodiča. aktivnosti na rekonstrukciji i revitalizaciji naslijeđa u saradnji sa nadležnim institucijama, a u skladu sa Odlukama Komisije, koje su konačne, prema članu V, stav 4. Aneksa 8. U cilju poboljšanja veze između turizma i poljoprivrede, ribarstva, zanatstva i sl. na ovom Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. području, treba uzeti u obzir i limitiranost prostornih kapaciteta, prije svega Blagaja, i fokusirati se na unapređenje turističke ponude. Turistička ponuda treba da bude sadržajnija što zahtjeva organizovanje manifestacija koje bi sadržajno obuhvatale tipične zanate i običaje Prema Zakonu o zaštiti dobara koja su Odlukama Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ciljnog područja, npr. Međunarodni kup u mušičarenju, Dani šipka i smokve, Dani zdrave proglašena kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, Stav III, Član 5, odobrenja za

90 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području planom koji bi se sprovodio na godišnjem nivou i finansirao iz budžetskih sredstava na zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnih spomenika izdaje Federalno nivou FBiH, kantona i lokalne zajednice, kao i međunarodnih donatorskih sredstava. ministarstvo prostornog uređenja i okoliša.

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 91 hrane, Eko parkovi, Eko pijaca, Sajam meda, sportska takmičenja, kulinarska takmičenja, 7. KORIŠTENI IZVORI Blagajske noći (uz realizaciju različitih kulturnih događaja), Dani folkora i slično. Također treba omogućiti turistima da sami oblikuju specifične predmete sa područja Blagaja, uče PLAN UPRAVLJANJA ZA HISTORIJSKO GRADSKO PODRUČJE BLAGAJA - radna verzija teksta, 2007. i 2008. god. (Plan urađen u okviru projekta pod nazivom “Podrška turističkom razvoju starinsko šivanje (tkanje), obilaze poljoprivredna gazdinstva, ribogojilišta, takmiče se u Blagaja kroz održivo upravljanje prirodnim, historijskim i kulturnim naslijeđem zone – izrada Plana pripremi hrane, itd. Treba dodatno raditi na umrežavanju i međusobnoj saradnji pružalaca upravljanja“ koji je Komisija za nacionalne spomenike implementirala tokom 2007. i 2008. godine.) usluga kroz organizovanje klastera. U obavljanju svojih redovnih poslova, pružaoci usluga, u većini slučajeva se ne oslanjaju na lokalno okruženje u svom radu. Konekciju sa okruženjem STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD su označili jedino kroz korištenje usluga koje pružaju od strane lokalnog stanovništva. 2008.-2018. - DRUGO, IZMJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE ZA PERIOD 2014-2018. - - radna verzija, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, decembar 2008. god.

Sublimirajući rezultate anketiranja moguće je dati i pregled osnovnih smjernica za STRATEGIJA RAZVITKA HERCEGOVAČKONERETVANSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE unaprjeđenje turističke ponude i to kroz održavanje sljedećih edukacija:: 2017.-2020. GODINE, Županijski odbor za razvitak Hercegovačko – neretvanske županije

 edukacija o kulturno – historijskom i prirodnom naslijeđu, REGULACIONI PLAN HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUČJA BLAGAJ ZA PERIOD OD  edukacija vezano za pokretanje novih biznisa u turističkom sektoru, 2011. DO 2021. GODINE - URBANISTIČKA OSNOVA, po naruždbi Federacija Bosne i  edukacija vezano za realizaciju investicionih projekata u turističkom sektoru, Hercegovne, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Sarajevo, izradio INSTITUT ZA  različiti seminari i radionice za unapređenje kompetencija lokalnog stanovništva, GRAĐEVINARSTVO “IG” D.O.O. BANJA LUKA, VERIFIKACIJA; Parlament Federacije BiH  educiranje lokalnog stanovništva o mogućnostima i benefitima djelovanja u turističkom sektoru, REVITALIZACIJA AUTOHTONIH I ENDEMSKIH NERETVANSKIH PASTRVA, Branko GLAMUZINA, Ivan BOGUT, Marko IVANKOVIĆ: FEDERALNI AGROMEDITERANSKI  edukacija o vjerskom, kulturnom, ruralnom i eko turizmu. ZAVOD MOSTAR Mostar, 2011.

Projektni prijedlozi prezentirani u pretposljednjem dijelu Studije predstavljaju rezultat ZAKON O VODAMA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA, Službene novine HNK, zajedničkih promišljanja Turističke zajednice HNK/Ž i članova tima koji je radio na izradi broj:2/98, 4/00 i 7/04, Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona: 28.06.2013. god. Studije, uz uvažavanje smjernica i relevantne dokumentacije zaprimljene od strane nadležnih UTICAJ DELIMIČNOG PREVOĐENJA VODA IZ SLIVOVA BUNE I BREGAVE U SLIV institucija. Intencija je bila dati konkretne prijedloge projekata čija bi realizacija upotpunila TREBIŠNJICE, 1) Energoprojekt, Hidroinženjering, Beograd, 2) Univerzitet u Beogradu, Građevinski turističku ponudu analiziranog područja, što bi rezultiralo višestrukim pozitivnim učincima za fakultet, 3) Zavod za vodoprivredu, Bijeljina, UDK: 532.5/551.491.56 Originalni nauni rad, Petar sve zainteresirane strane, počev od državnih institucija, stanovništva, poduzetnika koji svoju MILANOVĆČ, Radmilo GLIŠIĆ 1), Branislav OREVIĆ, Tina DAŠIĆ 2), Nedeljko SUDAR str. 6. poslovnu aktivnost realiziraju na pomenutom području, do u konačnici turista koji bi pozitivnu sliku i impresije prenosili širom svijeta, te time poboljšavali imidž ne samo Omladinsko udruženje Novi Val - http://www.novival.info/portfolio_page/bjeloglavi-supovi/ analiziranog područja, nego i cijele BiH. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika - www. aneks8komisija.com.ba. ; http://kons.gov.ba/ http://www.bosna-i-hercegovina.eu/destinacija_blagaj-i-podvelez_4# http://www.cidom.org/?attachment_id=9737 (arhiva) https://www.klix.ba/vijesti/bih/paroh-branimir-borovcanin-bozici-u-blagaju-su-prelijepi- slavimo-ih-s-komsijama-svih-vjera/180104081 http://visitherzegovina.info/stari-grad-blagaj-%E2%80%93-tvrdjava-hercega-stjepana- Agencija Stari Grad https://www.asgmo.ba/ Zavod za urbanizam Grada Mostara - http://www.mostargis.ba/presenter/map.jsp Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK - https://www.mpsv-hnz- k.ba/dokumenti/zakon Petar Žutinić: Endemske vrste ribe Jadranskog sliva, dostupno na: https://www.academia.edu/17916402/Endemic_fish_of_Adriatic_drainage_Endemske_vrste_r ibe_Jadranskog_sliva_

http://www.nasaneretva.net/gornji-horizonti.html

92 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području hrane, Eko parkovi, Eko pijaca, Sajam meda, sportska takmičenja, kulinarska takmičenja, 7. KORIŠTENI IZVORI Blagajske noći (uz realizaciju različitih kulturnih događaja), Dani folkora i slično. Također treba omogućiti turistima da sami oblikuju specifične predmete sa područja Blagaja, uče PLAN UPRAVLJANJA ZA HISTORIJSKO GRADSKO PODRUČJE BLAGAJA - radna verzija teksta, 2007. i 2008. god. (Plan urađen u okviru projekta pod nazivom “Podrška turističkom razvoju starinsko šivanje (tkanje), obilaze poljoprivredna gazdinstva, ribogojilišta, takmiče se u Blagaja kroz održivo upravljanje prirodnim, historijskim i kulturnim naslijeđem zone – izrada Plana pripremi hrane, itd. Treba dodatno raditi na umrežavanju i međusobnoj saradnji pružalaca upravljanja“ koji je Komisija za nacionalne spomenike implementirala tokom 2007. i 2008. godine.) usluga kroz organizovanje klastera. U obavljanju svojih redovnih poslova, pružaoci usluga, u većini slučajeva se ne oslanjaju na lokalno okruženje u svom radu. Konekciju sa okruženjem STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD su označili jedino kroz korištenje usluga koje pružaju od strane lokalnog stanovništva. 2008.-2018. - DRUGO, IZMJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE ZA PERIOD 2014-2018. - - radna verzija, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, decembar 2008. god.

http://www.nasaneretva.net/gornji-horizonti.html

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 93 8. PRILOZI (3a) Ova klasifikacija je zasnovana na:

(a) Fizičkoj veličini (b) Zaradi A – Anketni upitnik za kategoriju „Pružaoci usluga“ (c) Kapacitetu

(d) Drugo ______Poštovani,

ovaj upitnik ima za cilj da utvrdi potencijale turizma u Vašem regionu. Svi prikupljeni podaci objedinit će se u jedinstvenu Studiju pregleda stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti (4) Broj uposlenih? ______razvoja održivog turizma na tom području, te koristiti za potrebe promocije Vašeg područja. Molimo Uposlenici i pozicije: Vas da za popunjavanje upitnika izdvojite 10-ak minuta. Puno radno vrijeme Dio radnog vremena Ukupno M Ž M Ž M Ž Menadžersko Studija pregleda stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i osoblje mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području Profesionalci (ne- menadžersko UPITNIK osoblje) za pružaoce usluga u turističkom sektoru na ciljnom području VKV/KV NK

A – KARAKTERISTIKE BIZNISA (tip, veličina, vlasništvo, uposlenici) (5) Vaši uposlenici: (1) Kako biste najbolje opisali glavnu aktivnost Vašeg biznisa? Ranije (broj) Sada (broj) (a) Smještaj Živjeli su / žive na ciljnom području (b) Hrana i piće Živjeli su / žive van ciljnog područja (c) Turistički vodič Radili su / i sad rade u (d) Prevoz poljoprivredi Radili su u turističkom sektoru (e) Turistička agencija Radili su u drugom sektoru (f) Drugo ______(navesti kojem)

(2) Koliko gostiju možete primiti? (6) Početni kapital (novac) koji ste uložili u pokretanje biznisa: (a) Sobe (broj) ______Izvor Procenat (%) Vlastita sredstva (b) Kreveti (broj) ______Krediti (c) Hrana i piće ______Zajedničko ulaganje Drugo (navedite) (d) Drugo ______

(3) Može li se Vaš biznis/objekat klasifikovati kao: (7) Da li Vaši uposleni idu na ikakve obuke/edukacije u turizmu?

(a) Manji (a) Da Navedite koje: ______

(b) Srednji (b) Ne

94 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 8. PRILOZI (3a) Ova klasifikacija je zasnovana na:

(a) Fizičkoj veličini (b) Zaradi A – Anketni upitnik za kategoriju „Pružaoci usluga“ (c) Kapacitetu

(d) Drugo ______Poštovani, ovaj upitnik ima za cilj da utvrdi potencijale turizma u Vašem regionu. Svi prikupljeni podaci objedinit će se u jedinstvenu Studiju pregleda stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti (4) Broj uposlenih? ______razvoja održivog turizma na tom području, te koristiti za potrebe promocije Vašeg područja. Molimo Uposlenici i pozicije: Vas da za popunjavanje upitnika izdvojite 10-ak minuta. Puno radno vrijeme Dio radnog vremena Ukupno M Ž M Ž M Ž Menadžersko Studija pregleda stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i osoblje mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području Profesionalci (ne- menadžersko UPITNIK osoblje) za pružaoce usluga u turističkom sektoru na ciljnom području VKV/KV NK

(3) Može li se Vaš biznis/objekat klasifikovati kao: (7) Da li Vaši uposleni idu na ikakve obuke/edukacije u turizmu?

(a) Manji (a) Da Navedite koje: ______

(b) Srednji (b) Ne

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 95 B – KARAKTERISTIKE POSJETILACA (10) Prema Vašim procjenama, koliko aproksimativno (otprilike) novca gost na: Smještaj (uključujući hranu i piće u Vašem (1) Odakle dolaze klijenti koji posjećuju Vaš objekat (navesti u procentima)? objektu) Zemlja/regija Procenat (%) Hrana i piće (van Vašeg objekta) Zemlje iz regiona Taksi/ rent a car/ izleti Njemačka Zabava / rekreacija (sportovi, barovi…) Italija Shopping Poljska Sve ostalo (navesti) Češka Turska UAE, Katar, SA (11) Koji procent vaših gostiju unajmi lokalnog turističkog vodiča? ______Ostale (navesti koje)

(12) Pružate li gostima uslugu organiziranog obilaska turističkih destinacija? (2) Koji procenat vaših klijenata je: ______Turisti koji se zadržavaju duže od 24 sata Izletnici ______Drugo (navesti) (13) Gosti imaju mogućnost iznajmljivanja dodatne opreme kod Vas a) Bicikla b) Čamci (3) Koji procenat vaših klijenata je: c) Automobil Standardni gosti d) Drugo______Vjerski turisti e) Ništa od navedenog Eko turisti

Poslovni putnici Drugo (navesti) C - SEZONALNOST

(1) Postoji li potražnja za Vašim uslugama tokom cijele godine? (4) Koji procenat vaših klijenata dolazi: (a) Da (a) U okviru turističkih paketa ______(b) Ne (b) Samostalno ______(2) Da li postoji određeno vrijeme u godini kada imate veći broj klijenata? (5) Za smještaj, izlete itd. da li Vaši gosti dolaze posredstvom : (a) Veći broj klijenata: kada ______broj klijenata ______(a) Turističke agencije (b) Manji broj klijenata: kada ______broj klijenata ______(b) Rezervišu direktno preko Vas (c) Drugo ______(3) Tokom niže sezone, ukoliko imate nižu sezonu, odakle dolaze i ko su Vaši glavni klijenti? (6) Da li se broj individualnih turista povećao u zadnjih 10 godina? 3.1. Prema zemlji porijekla (a) Da (a) Zemlje iz regiona (b) Ne (b) Njemačka (c) Drugo ______(7) Po Vašem mišljenju, koja je najveća atrakcija za turiste koji dolaze na ciljno područje? 3.2. Prema vrsti ______(d) Standardni gosti ______(e) Vjerski turisti (f) Drugo ______(8) Kolika je prosječna dužina boravka posjetilaca u Vašem objektu?

______(4) Kako održavate poslovanje u nižoj sezoni (ako postoji)?

______(9) Procijenite prosječnu potrošnju gosta dok koristi Vaš objekat (Iznos dnevne potrošnje u KM)? ______

96 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području B – KARAKTERISTIKE POSJETILACA (10) Prema Vašim procjenama, koliko aproksimativno (otprilike) novca gost na: Smještaj (uključujući hranu i piće u Vašem (1) Odakle dolaze klijenti koji posjećuju Vaš objekat (navesti u procentima)? objektu) Zemlja/regija Procenat (%) Hrana i piće (van Vašeg objekta) Zemlje iz regiona Taksi/ rent a car/ izleti Njemačka Zabava / rekreacija (sportovi, barovi…) Italija Shopping Poljska Sve ostalo (navesti) Češka Turska UAE, Katar, SA (11) Koji procent vaših gostiju unajmi lokalnog turističkog vodiča? ______Ostale (navesti koje)

Poslovni putnici Drugo (navesti) C - SEZONALNOST

______(4) Kako održavate poslovanje u nižoj sezoni (ako postoji)?

______(9) Procijenite prosječnu potrošnju gosta dok koristi Vaš objekat (Iznos dnevne potrošnje u KM)? ______

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 97 D – ODRŽIVI TURIZAM NA CILJNOM PODRUČJU (stavovi, prednosti i ograničenja) (10) Šta bi se moglo učiniti kako bi se poboljšale veze između turizma i poljoprivrede, ribarstva, zanatstva i sl. na ovom području?

______(1) Koliko dugo pružate ovu uslugu u turističkom sektoru?

______(11) Mislite li da se dovoljno radi na očuvanju okoline - prirodnog naslijeđa na ciljnom području? (1b) Da li su se Vaši roditelji bavili turizmom? Ako jesu, na koji način? ______(12) Mislite li da se dovoljno radi na očuvanju kulturno – historijskog naslijeđa na ciljnom (2) Prije nego ste počeli pružati navedenu uslugu, čime ste se bavili? području? ______

(3) Otkako se bavite turizmom Vaš život je: (13) Oslanjate li se na lokalno okruženje u svom radu? (a) Bolji (a) Da (b) Lošiji (b) Ne (c) Ostao isti Pojasnite: ______Pojasnite kako: ______(14) Otkako se bavite turizmom, da li radite išta drugačije (što niste radili ranije) da biste sačuvali (4) Otkako se bavite turizmom da li se Vaš mjesečni prihod: okolinu? (a) Povećao (a) Isto (b) Smanjio (b) Više (c) Ostao isti (c) Manje Navedite promjenu u prihodu u procentima: ______Pojasnite: ______

(5) Da li lokalno stanovništvo ima koristi od turizma? (15) Poznajete li druge osobe sa ovog područja koje su zainteresirane za uključivanje u turistički (a) Da sektor? (b) Ne (a) Da Navedite na koji način: ______(b) Ne Ako je odgovor da, u kojoj mjeri i šta ih sprječava da se trenutačno uključe? ______(6) U slučaju krize turističkog sektora, kojim poslom ćete se baviti? (16) Koje prilike su vam se pružile kroz posao u turizmu? ______(17) Kako bi lokalno stanovništvo moglo imati više koristi od turizma? (7) Šta bi vaši uposlenici radili u tom slučaju? ______E – VEZE (dobavljači i proizvodi) (8) Po Vašem mišljenu, da li je bilo mogućnosti za edukaciju kao rezultat razvoja turizma na ciljnom području? (1) Ako Vaš objekat nudi hranu i/ili piće, ko/kako se donose odluke o vrsti hrane koja se nudi (a) Da klijentima? (b) Ne (a) Uprava Navedite: ______(b) Kuhar (c) Preferencije klijenata (9) Po Vašem mišljenju, da li je bilo poboljšanja infrastrukture (putevi, objekti, itd) koji se mogu (d) Dostupnost proizvoda direktno pripisati razvoju turizma na ciljnom području? (e) Drugo (navesti) ______(a) Da (b) Ne (2) Postoji li razlika u vrstama hrane / pića koje zahtijevaju gosti iz različitih dijelova svijeta? Pojasnite: ______(a) Da (b) Ne

98 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području D – ODRŽIVI TURIZAM NA CILJNOM PODRUČJU (stavovi, prednosti i ograničenja) (10) Šta bi se moglo učiniti kako bi se poboljšale veze između turizma i poljoprivrede, ribarstva, zanatstva i sl. na ovom području?

______(1) Koliko dugo pružate ovu uslugu u turističkom sektoru?

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 99 (2a) Ako postoji, navedite zemlju/regiju i preferenciju: B – Anketni upitnik za kategoriju „Stanovništvo

______

Poštovani, (3) Da li gosti iz određenog regiona svijeta vole da jedu domaću hranu ovaj upitnik ima za cilj da utvrdi potencijale turizma u Vašem regionu. Svi prikupljeni podaci objedinit DA navedite koji region navedite zemlju/regiju i će se u jedinstvenu Studiju pregleda stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti preferenciju______razvoja održivog turizma na tom području, te koristiti za potrebe promocije Vašeg područja. Molimo NE Vas da za popunjavanje upitnika izdvojite 10-ak minuta. (4) Da li kupujete proizvode od lokalnih poljoprivrednih proizvođača na redovnoj osnovi? Studija pregleda stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i DA (preći na naredno pitanje) NE (preći na pitanje 7.) mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području

(5) Koje lokalne proizvode kupujete od poljoprivrednih proizvođača/proizvođača na ciljnom području? UPITNIK (a) Svježe voće za stanovnike naselja na ciljnom području (b) Svježe povrće (c) Domaći sokovi (d) Prerađevine od voća i povrća Dio I. Opšti stav prema turizmu na području rijeke Bune: (e) Riba 1. Molimo navedite tri primjera kako turizam ima pozitivan uticaj na vaš život i vašu zajednicu: (f) Piletina (g) Meso a) ______(h) Mlijeko i mliječni proizvodi b) ______(i) Suveniri c) ______(6) Zašto ne kupujete lokalne proizvode? (a) Cijena 2. Molimo navedite tri primjera kako turizam ima negativan uticaj (ako tako mislite) na vaš (b) Dostupnost život i vašu zajednicu: (c) Nema lokalne zamjene (d) Loš kvalitet lokalnih proizvoda a) ______(e) Nedovoljna količina b) ______(f) Drugi razlozi: ______c) ______

(7) Koji su problemi vezani uz dobijanje proizvoda od lokalnih dobavljača? ______3. Molimo navedite u kojoj mjeri se slažete sa sljedećim tvrdnjama što se tiče turizma na području rijeke Bune. Označite odgovarajuću kućicu prema sljedećoj skali: 1 = uopšte se ne slažem, 2 = ne slažem se jednim dijelom, 3 = neutralan stav, 4 = uglavnom se slažem i 5 = u potpunosti se slažem. Tvrdnja 1 2 3 4 5 Postoje bolje mogućnosti za kupovinu, bolji restorani i bolje kulturne prilike na ovom području zbog turizma. Zbog turizma je ovo područje postalo prepoznatljivo. Turizam stvara značajne porezne prihode za našu lokalnu upravu od čega i stanovnici imaju koristi.

Turizam predstavlja veliki ekonomski doprinos našoj zajednici. Od turizma imaju koristi i drugi ne-turistički sektori u našoj lokalnoj

100 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području (2a) Ako postoji, navedite zemlju/regiju i preferenciju: B – Anketni upitnik za kategoriju „Stanovništvo

______

Turizam predstavlja veliki ekonomski doprinos našoj zajednici. Od turizma imaju koristi i drugi ne-turistički sektori u našoj lokalnoj

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 101 Tvrdnja 1 2 3 4 5 privredi. 5. Imate li kakvih prijedloga kako riješiti neko od gore navedenih spornih pitanja? (Navedite broj stavke s prijedlogom.) Prevelika je gužva zbog turizma.

Turizam raste prebrzo na našem području. Dio II. Informacije o prebivalištu: Turisti negativno utiče na kvalitet mog života. 1. Molimo navedite gdje stanujete: Općenito, pozitivne prednosti turizma nadmašuju negativne uticaje. □ Blagaj □ Malo Polje Sadašnja turistička regulativa grada na odgovarajući način upravlja □ Buna □ Kosor uticajima turizma na naše područje.

Ponosan sam što živim na mjestu koje pruža toliko mogućnosti za 2. Koliko godina živite ovdje?: ______godina turiste/turizam. Turistički info centar Blagaj pruža posjetiocima pozitivan prvi utisak. 3. Je li to Vaše glavno prebivalište? □ Da □ Ne Turistički info centar Blagaj pomaže posjetiocima sa svojim uputama. 4. Je li vaša struka direktno povezana s turističkom djelatnošću, kao što su hoteli, odmarališta, restorani ili turističke kompanije?

4. Pažljivo razmotrite svako sporno pitanje u nastavku i navedite da li to pitanje vidite kao □ Da □ Ne problem označavanjem odgovarajuće kućice. Navedite kratko objašnjenje gdje je to potrebno. Ako želite, dodajte sporno pitanje na popis. 0 = nije problem; 1 = mali problem; 2 = problem; i 3 = vrlo ozbiljan problem Dio III. Demografske informacije: Br. Pitanje 0 1 2 3 1 Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu 1. Vaš spol: □ M □ Ž zbog turista 2 Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu zbog zaposlenih u turizmu 2. Godina rođenja? ______

3 Dostupnost parkinga za stanovnike/turiste na mjestima koje intenzivno posjećuju turisti 3. Koliko djece mlađe od 18 godina imate u svom domaćinstvu? ______4 Lokacija za parkiranje turističkih autobusa 5 Turističkim autobusima dozvoljen ulaz u istorijsko područje 6 Dostupnost javnih wc-a 4. Vaš trenutni status zaposlenja (označiti samo jednu kućicu):

7 Dostupnost klupa za sjedenje na mjestima koje intenzivno □ zaposlen □ nezaposlen posjećuju turisti 8 Dostupnost klupa za sjedenje u stambenim dijelovima □ student □ drugo (molimo navedite) ______9 Zastoji zbog turističkih autobusa

10 Zastoji zbog turističkih grupa (pješaka)

11 Zastoji zbog automobila koje voze turisti 5. Komentari: 12 Buka zbog motocikla koje voze turisti 13 Zastoji zbog posebnih događanja (npr. Derviški mevlud, Festival folklora …) 14 Održavanje čistoće na mjestima koje intenzivno posjećuju turisti 15 Noćna buka sa mjesta koje intenzivno posjećuju turisti 16 Drugo (objasnite): 17 Drugo (objasnite):

102 Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području Tvrdnja 1 2 3 4 5 privredi. 5. Imate li kakvih prijedloga kako riješiti neko od gore navedenih spornih pitanja? (Navedite broj stavke s prijedlogom.) Prevelika je gužva zbog turizma.

10 Zastoji zbog turističkih grupa (pješaka)

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 103 Croatia - Bosnia and Herzegovina - Montenegro RiTour