REPUBLIKA HRVATSKA PRIMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci

IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

KNJIGA 1 : TEKSTUALNI DIO

Rijeka, lipanj 2007.

IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Nositelj izrade : PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA OPĆINA MRKOPALJ

Elaborat : IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Izrada : PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci

Odgovorna osoba : prof.dr.sc. Mladen Črnjar

Koordinator Plana : Tamara Morić, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi Plana : Tamara Morić, dipl.ing.arh. Mirjana Pavičić, dipl.ing.građ. mr.sc. Jelena Čanik, dipl.ing.metalurg. Marko Randić, dipl.ing.biolog. mr.sc. Višnja Hinić, dipl.ing.biokem. dr.sc. Miro Šverko, dipl.oecc.

Suradnici : Ljiljana Cimaš, dipl.ing.arh. Gordana Rafajlović, dipl.ing.arh. Miljenko Saršon, dipl.ing.stroj. Jasna Juretić, dipl.ing.građ. Ines Tomadin, dipl.ing.geod. Orhida Erny, dipl.prav. prof. dr. sc. Matko Bogunović mr.sc. Boris Pleše, dipl.ing.šum. dr.sc. Čedomir Benac, dipl.ing. mr.sc. Danko Holjević, dipl.ing.građ. Gracija Mičetić, dipl.ing.šum. Dragutin Gecan, elektr.tehn. Milan Mataija, elektr.tehn. Damir Požgaj, dipl.ing.stroj. Cvetko Špralja, ing.građ.

Grafička obrada Plana: Ljiljana Cimaš, dipl.ing.arh. Anelo Šćulac, ing.građ.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007.

IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

TEKSTUALNI DIO KNJIGA 1

SADRŽAJ:

I. Obrazloženje

0. UVOD 1

0.1. Obrazloženje Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj 1 - 4

1. POLAZIŠTA Poglavlje ostaje istovjetno - koristi se tekst osnovnog Plana! 5

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA Poglavlje ostaje istovjetno - koristi se tekst osnovnog Plana! 5

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA Izmjenom i dopunom Plana izmijenjeni su dijelovi teksta u slijedećim točkama : 7

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine Mrkopalj u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Primorasko-goranske županije 7

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 12 3.2.1. Razgraničenje, organizacija i namjena prostora 12 3.2.2. Građenje i korištenje površina građevinskih područja 14 3.2.2.1. Građevinska područja naselja 17 3.2.2.2. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene 30 3.2.3. Građenje i korištenje površina izvan građevinskih područja 37 3.2.4. Namjena i korištenje ostalih površina 45 3.2.5. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina - tablica 67. 49 - 50

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti Točka 3.3. i sve podtočke ostaju istovjetne - koristi se tekst osnovnog Plana! 51 3.3.1. Projekcija gospodarskog razvoja do 2015. godine 51 3.3.2. Razvoj gospodarskih djelatnosti 51 3.3.3. Razvoj društvenih djelatnosti 51

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 53 3.4.1. Uvjeti korištenja prostora 53 3.4.1.1. Uvjeti korištenja površina građevinskih područja 53 3.4.1.2. Uvjeti korištenja površina izvan građevinskih područja 54 3.4.1.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju 55 3.4.2. Uvjeti uređenja prostora 57 3.4.2.1. Uređenje građevinskih područja 57 3.4.2.2. Posredno provođenje Plana - obveza izrade dokumenata prostornog uređenja užih područja 58 3.4.2.3. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 60 3.4.3. Uvjeti zaštite posebno vrijednih područja i prostornih cjelina 63 3.4.3.1. Očuvanje krajobraznih vrijednosti 63 3.4.3.2. Zaštita vrijedne prirodne baštine 64 3.4.3.3. Zaštita kulturno-povijesnog naslijeđa 66 3.4.3.4. Iskaz površina za posebno vrijedna područja i prostorne cjeline - tablica 73. 71

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 73 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustavi 73 IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ 3.5.2. Energetski sustavi 77 3.5.3. Vodnogospodarski sustav ( vodoopskrba i odvodnja ) 84

3.6. Postupanje s otpadom 87

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Točka 3.7. i sve podtočke ostaju istovjetne - koristi se tekst osnovnog Plana! 89 3.7.1. Zaštita zraka 89 3.7.2. Zaštita poljoprivrednog tla 89 3.7.3. Geotehničke značajke i pogodnost tla za građenje 89 3.7.4. Zaštita šuma i šumskog zemljišta 89 3.7.5. Zaštita voda 89 3.7.6. Zaštita ugroženih dijelova okoliša 89 3.7.7. Zaštita od buke 89 3.7.8. Mjere posebne zaštite 89

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

II. Odredbe za provođenje Izmjenom i dopunom Plana izmijenjene su pojedine odredbe u slijedećim točkama :

OPĆE ODREDBE 91

ODREDBE ZA PROVOĐENJE 96

1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Općine Mrkopalj 96

2. Uvjeti za uređenje prostora 97 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju Podtočka 2.1. ostaje istovjetna - koriste se odredbe iz osnovne Odluke! - 2.2. Građevinska područja naselja 98 2.3. Izgrađene strukture izvan naselja 104 2.4. Izgradnja građevina izvan građevinskih područja 106

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 111

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti Točka 4. ostaje istovjetna - koriste se odredbe iz osnovne Odluke! -

5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 112 5.1. Sustav prometa 112 5.2. Sustav pošte i veza Podtočka 5.2. ostaje istovjetna - koriste se odredbe iz osnovne Odluke! - 5.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje Podtočka 5.3. ostaje istovjetna - koriste se odredbe iz osnovne Odluke! - 5.4. Sustav energetike 113

6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 113 6.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti 113 6.2. Zaštita prirodnih vrijednosti 114 6.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina 116

7. Postupanje s otpadom Točka 7. ostaje istovjetna - koriste se odredbe iz osnovne Odluke! -

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Točka 8. i sve podtočke ostaju istovjetne - koriste se odredbe iz osnovne Odluke! - 8.1. Zaštita tla - 8.2. Zaštita zraka - 8.3. Zaštita voda - 8.4. Zaštita od buke - 8.5. Mjere posebne zaštite -

9. Mjere provedbe plana 116 9.1. Obveza izrade prostornih planova užih područja 116 9.2. Građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš 118 9.3. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 118 9.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni Podtočka 9.4. ostaje istovjetna - koriste se odredbe iz osnovne Odluke! -

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 119

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

TEKSTUALNI DIO

I. OBRAZLOŽENJE

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

I. Obrazloženje

0. UVOD

0.1. OBRAZLOŽENJE IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Općinsko vijeće Općine Mrkopalj uputilo je krajem 2005. godine dopis Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje kao izrađivaču Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj (SN PGŽ broj 46/04) - (u daljnjem tekstu osnovni Plan ili Plan!), sa zahtjevom za izradu izmjene i dopune tog Plana radi nekoliko novih okolnosti koje su nastale nakon njegovog donošenja i stupanja na snagu, a koje su postale preprekom u njegovom nesmetanom neposrednom i posrednom provođenju.

Pravna osnova za izradu Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj je Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Mrkopalj za četverogodišnje razdoblje (prosinac 2005. - prosinac 2009. godine) (SN PGŽ broj 40/05) - (u daljnjem tekstu Program mjera!). U Programu mjera, usvojenom i objavljenom u prosincu 2005. godine, o planiranoj izmjeni i dopuni Plana govori se u poglavlju II. PROGRAM IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA, u točki 1. Izmjena i dopuna važećih dokumenata, podtočki 1.1. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj.

Obrazloženje Izmjene i dopune Plana daje se u tekstu koji slijedi, a navodi se prema razlozima zbog kojih je došlo do potrebe za njenom izradom :

• U skladu s odredbama važećeg PPU Općine Mrkopalj, Općinsko vijeće Općine Mrkopalj naručilo je izradu nekoliko prostornih dokumenata niže planske razine : urbanističkih planova uređenja (UPU) i detaljnih planova uređenja (DPU) koji služe za posredno provođenje osnovnog Plana. Njihova izrada također je određena Programom mjera u poglavlju II. PROGRAM IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA, u točki 2. Izrada novih dokumenata prostornog uređenja.

Temeljem navedenog, Općinsko vijeće je početkom 2005. godine naručilo izradu slijedećih planova :

• UPU poslovne zone trgovačko-uslužne namjene K2 : Poslovna zona Poljice I u Mrkoplju,

• UPU sportsko - rekreacijske zone R12 : Skijalište Čelimbaša u Mrkoplju • UPU sportsko-rekreacijske namjene R2 : Hrvatski biatlonski centar Zagmajna

• U okviru pripremnih radnji za izradu UPU sportsko - rekreacijske zone R12 : Skijalište Čelimbaša u Mrkoplju snimljeno je postojeće stanje na terenu i ustanovljeno da su izvedeni zemljani radovi na formiranju trasa skijaških staza. Građevinsko područje skijališta Čelimbaša, kako je ono planirano u Prostornom planu uređenja Općine Mrkopalj, određeno je temeljem idejnog rješenja koje je za to područje bilo izrađeno u tijeku izrade osnovnog Plana. Međutim, izvođenjem zemljanih radova na skijalištu koji su uslijedili nakon usvajanja Plana, stvarno izvedene trase skijaških staza na terenu su manjim dijelom (rubno) izašle izvan obuhvata građevinskog područja. Zaključeno je da je potrebna korekcija građevinskog područja kroz izradu Izmjene i dopune PPU Općine Mrkopalj! IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 1 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

• Također, prema usvojenom osnovnom Planu, za građevinsko područje sportsko- rekreacijske namjene R2 - Biatlonski centar «Zagmajna» bila je predviđena izrada urbanističkog plana uređenja (UPU). U Urbanističkom zavodu Grada Zagreba, d.o.o. započeta je njegova izrada, ali je u međuvremenu, za potrebe održavanja Međunarodnog prvenstva u biatlonskim disciplinama 2005. godine, izrađeno detaljno idejno rješenje te izvršeni pripremni radovi na uređenju Hrvatskog biatlonskog centra. Kako su za područje Zagmajne poznati svi sadržaji u prostoru i njihovi korisnici, odlučeno je da se odustane od izrade UPU-a koji u navedenom slučaju nema smisla jer bi se nakon njega morala izraditi dokumentacija za ishođenje lokacijske dozvole. Dogovoreno je da se u istom obuhvatu izradi detaljni plan uređenja (DPU) koji zamjenjuje lokacijsku dozvolu čime će se skratiti zakonska procedura izrade i donošenja plana. Izmjena razine plana užeg područja za prostorno uređenje Biatlonskog centra «Zagmajna» također će se ispraviti kroz izradu Izmjene i dopune osnovnog Plana!

• Nadalje, osnovnim Planom bila je predviđena izrada urbanističkog plana uređenja (UPU) za građevinsko područje T34 postojećeg vikend naselja Gmajna u Mrkoplju, te detaljnog plana uređenja (DPU) za građevinsko područje T32 postojećeg vikend naselja u Sungeru. Kako su predmetna vikend naselja gotovo u potpunosti izgrađena tijekom izrade osnovnog Plana (potrebno je izgraditi još samo nekoliko parcela), izrada planova užeg područja postala je bezpredmetna, pa usvojenim Programom mjera nije ni predviđena, što također treba ispraviti kroz izradu Izmjene i dopune Plana!

• U PPU Općine Mrkopalj na lokalitetu Mrkovac iznad Sungera određen je prostorni obuhvat eksploatacijskog polja i istražnog prostora kamenoloma tehničkog kamena kao građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina čija je izgradnja moguća temeljem Zakona o prostornom uređenju izvan građevinskog područja. Korisniku koncesije na eksploataciju kamenoloma Mrkovac, poduzeću „MITEH“ d.o.o. Rijeka, tijekom rada ukazala se potreba za otvaranjem asfaltne baze u sklopu kamenoloma, a u svrhu proizvodnje asfalta za šire područje Gorskog kotara. Smatrajući da bi se asfaltna baza mogla podvesti pod prateći sadržaj kamenoloma, upućen je zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole nadležnom Uredu državne uprave, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostave u Delnicama. U provedenom postupku zatraženo je mišljenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH, Uprave za prostorno uređenje koje je u pisanom očitovanju odgovorilo da se asfaltna baza u predmetnom kamenolomu ne može odobriti jer nije planirana važećim dokumentom prostornog uređenja. Za realizaciju planirane asfaltne baze uz postojeći kamenolom Mrkovac, kao zahvata u prostoru koji je dobio potporu lokalne samouprave, u Izmjeni i dopuni Plana mora se planirati građevinsko područje izdvojene gospodarske – proizvodno-poslovne namjene - asfaltna baza!

Dakle, potreba za izradom Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj (SN PGŽ broj 46/04) proizašla je iz navedenih osnovnih razloga :

• proširenja prostornog obuhvata građevinskog područja sportsko - rekreacijske namjene R12 : Skijalište Čelimbaša u Mrkoplju, • izrade Detaljnog plana uređenja (DPU) za građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene R2 : Hrvatski biatlonski centar «Zagmajna» umjesto Urbanističkog plana uređenja (UPU) kako je predviđeno u osnovnom Planu, • odustajanja od izrade Urbanističkog plana uređenja (UPU) za izgrađeno građevinsko područje T34 vikend naselja «Gmajna» u Mrkoplju i Detaljnog plana uređenja (DPU) za izgrađeno građevinsko područje T32 vikend naselja u Sungeru, • planiranja građevinskog područja izdvojene gospodarske – proizvodno-poslovne namjene - asfaltne baze uz kamenolom Mrkovac.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 2 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Nakon provedene javne rasprave o Izmjeni i dopuni Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj, održane u razdoblju od 20. ožujka do 19. travnja 2006. godine, te obrade dostavljenih primjedbi i prijedloga, u Izmjenu i dopunu Plana uključene su sve prihvaćene primjedbe i prijedlozi za koje je ocijenjeno da su opravdani i da će imati utjecaj na poboljšanje kvalitete osnovnog Plana.

Najviše prijedloga došlo je od strane same lokalne samouprave, Poglavarstva Općine Mrkopalj, koje je zatražilo uključenje još nekih izmjena i dopuna a koje se odnose na slijedeće :

• smanjenje građevinskog područja središnjeg naselja Mrkopalj kako je određeno u osnovnom Planu, na njegov centralni dio N5 Mrkopalj-centar u kojem se nalaze sadržaji središnjih javnih i uslužnih funkcija i za koji je potrebna izrada urbanističkog plana uređenja, a isključenje onih dijelova građevinskog područja s osnovnom funkcijom stanovanja za koje je moguća neposredna provedba, • određivanje novog građevinskog područja infrastrukturne namjene JP - javnog parkirališta, na prostoru između građevinskog područja naselja N5 Mrkopalj-centar i građevinskog područja gospodarske – poslovno-proizvodne namjene K1 - drvoprerađivačkog pogona u Mrkoplju, u podnožju skijališta Čelimbaša, • izmjenu kategorije izdvojenih površina turističko-ugostiteljske namjene T2 koje su osnovnim Planom određene kao apartmanska naselja, u kategoriju turističkih naselja koja mogu uključiti i građevinu stacionarnog turizma, • preispitivanje odredbi za građenje svih osnovnih građevina koje se mogu graditi u građevinskom području naselja, a naročito građevina turističko-ugostiteljske namjene - manjih hotela ili pansiona, za koje je potrebno odrediti realnu veličinu bruto razvijene površine građevine, odnosno kapacitet koji će biti isplativ za građenje, • dopunu i precizno određivanje uvjeta korištenja površina i uvjeta građenja građevina koje se, temeljem Zakona o prostornom uređenju i Županijskog plana, mogu graditi izvan građevinskih područja – to se naročito odnosi na zdravstvene i rekreacijske građevine te stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma, • mogućnost izgradnje građevina za korištenje dopunskih i obnovljivih izvora energije - bioenergane ili vjetroenergane na širem području Mrzle Drage.

• Županijsko poglavarstvo podržalo je inicijativu Saveza antifašističkih boraca Primorsko- goranske županije i Općine Mrkopalj da se na Matić poljani izgradi Memorijalni centar u spomen na tragični događaj iz oslobodilačke borbe naroda našeg kraja, na 26-toricu smrznutih partizana stradalih krajem 1944. godine, u snježnoj oluji tijekom marša. U osnovnom Planu Matić poljana označena je registriranim memorijalnim područjem, u sklopu planiranog Parka prirode Bjelolasica, za koji je propisana zakonska obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO). Kako je izgradnja Memorijalnog centra planirana na početku Matić poljane, uz cestu koja dolazi iz smjera Tuka Mrkopaljskog i Tuka Vojnog, na mjestu planiranog ulaza u budući Park prirode Bjelolasica, upravo je Izmjena i dopuna Plana omogućila da se preložena inicijativa realizira kroz neposrednu provedbu. Temeljem idejnog rješenja odabranog javnim natječajem, određeni su uvjeti korištenja i zaštite površina i detaljni uvjeti građenja Memorijalnog centra kao građevine izvan građevinskih područja koja će se graditi neposrednim provođenjem Izmjene i dopune Plana. Predviđena je i rekonstrukcija lokalne ceste Mrkopalj - Tuk Mrkopaljski i Tuk Vojni - Matić poljana - spoj na ostalu državnu cestu Čvor Lučice - Mrkopalj - Begovo Razdolje Bjelolasica - Jezerane.

• Na zahtjev Hrvatskih šuma, Šumarije Mrkopalj, u Izmjeni i dopuni Plana označeni su svi postojeći šumski kamenolomi, od kojih su većina napušteni, a samo neki se koriste za održavanje šumskih cesta i putova. Kamenolomi su, nakon iskorištenja, Planom predviđeni za sanaciju. Na mjestu dvaju saniranih kamenoloma (Zagmajna i Plana) planirana je izgradnja helidroma. Uvjet za

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 3 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ provođenje postupka sanacije, koji je određen posebnim zakonskim propisom, je da šumski kamenolomi moraju biti određeni i obrađeni u prostorno-planskoj dokumentaciji.

• Kroz Izmjenu i dopunu Plana uvaženo je nekoliko zahtjeva lokalnog stanovništva da se nemogućnost izgradnje u građevinskom području naselja kompenzira kroz građenje građevina koje su dozvoljene Zakonom o prostornom planiranju i Županijskim planom izvan građevinskih područja.

• Za sve građevine izvan građevinskih područja ukinuta je obveza izrade SUO kako je to bilo određeno u osnovnom Planu, a propisane su detaljne odredbe za njihovu izgradnju neposrednim provođenjem Izmjene i dopune Plana.

• Izvršene su minimalne korekcije građevinskog područja naselja na način da su uvažene primjedbe koje se odnose na greške u kartiranju izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja kako je ono na nekoliko lokacija bilo izvršeno prilikom izrade osnovnog Plana.

• Izmjenom i dopunom Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj mijenjani su svi kartografski prikazi u mjerilu 1 : 25000 zbog ažuriranja administrativne granice Općine Mrkopalj koja je određena detaljnije u odnosu na onu iz osnovnog Plana jer je utvrđena na katastru. Naime, izmjene i dopune prostorno-planskih dokumenata su prilike da se ažuriraju sva novonastala stanja u prostoru pa je tako ucrtana i detaljnije određena općinska granica. Površina administrativnog prostora Općine Mrkopalj unutar nove granice utvrđene na katastru minimalno je izmjenjena u odnosu na osnovni plan i iznosi :

P = 156.236.000,00 m2 = 15.623,60 ha = 156,24 km2 !

• Kroz Izmjenu i dopunu Plana uvažene su i ispravljene sve promjene propisa u zakonskim i podzakonskim aktima nastale nakon usvajanja i donošenja osnovnog Plana. Tako je izmijenjena i terminologija zaštićenih dijelova prirode prema novom Zakonu o zaštiti prirode (NN RH broj 70/05) te propisane detaljne mjere za njihovu zaštitu.

• Građevine za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i potrebna izrada studije utjecaja na okoliš (SUO) svedene su samo na građevine određene popisom zahvata koji je sastavni dio Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN RH broj 59/00, 136/04 i 85/06) i člankom 36. Odluke o Prostornom planu Primorsko-goranske županije (SN PGŽ broj 14/00, 12/05 i 50/06).

• Izmijenjen je i popis prostornih planova užih područja - urbanističkih planova uređenja (UPU) i detaljnih planova uređenja (DPU) - koji služe za posredno provođenje ove Izmjene i dopune Plana, u odnosu na obvezu iz osnovnog Plana!

• U primjeni posebnih razvojnih i drugih mjera u svrhu provođenja Izmjene i dopune Plana navedena je obveza izrade četverogodišnjeg Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, a ne dvogodišnjeg kako je to bilo određeno u osnovnom Planu temeljem tada važećih propisa.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 4 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

1. POLAZIŠTA

U Izmjeni i dopuni Plana poglavlje 1. POLAZIŠTA, u svim točkama i podtočkama, ostaje nepromijenjeno - istovjetno je kao u osnovnom Planu !

- u provođenju koristi se tekst poglavlja 1. iz osnovnog Plana !

* Jedina izmjena odnosi se na površinu administrativnog prostora Općine Mrkopalj unutar nove granice utvrđene na katastru koja je minimalno izmjenjena u odnosu na osnovni Plan i iznosi :

P = 156.236.000,00 m2 = 15.623,60 ha = 156,24 km2 !

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

Poglavlje 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA, u svim točkama i podtočkama, u Izmjeni i dopuni Plana ostaje nepromijenjeno i istovjetno kao u osnovnom Planu !

- u provođenju koristi se tekst poglavlja 2. iz osnovnog Plana !

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

Ovom Izmjenom i dopunom Plana poglavlje 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA se mijenja !

- radi lakšeg snalaženja u provođenju, daje se cjelokupan tekst svake točke i podtočke poglavlja 3. koja se mijenja, na način da su izmijenjeni dijelovi teksta označeni osjenčanjem !

- u provođenju, za sve točke i podtočke koje se mijenjaju, koristi se tekst poglavlja 3. iz ove Izmjene i dopune Plana, a za točke i podtočke koje se ne mijenjaju - ostaju iste, koristi se tekst iz poglavlja 3. osnovnog Plana !

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 5 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 6 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine Mrkopalj u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Primorsko-goranske županije

Područje Općine Mrkopalj omeđeno je upravno-administrativnim granicama prema susjednim jedinicama lokalne samouprave s kojima graniči (Općina Ravna Gora, Grad Delnice, Općina Lokve, Općina Fužine, Općina Vinodolska i Grad Novi Vinodolski), a na istočnoj strani dijelom i županijskom granicom prema Karlovačkoj županiji. Područje je danas nedovoljno prometno i infrastrukturno povezano sa širim okruženjem Primorsko-goranske i susjedne Karlovačke županije, te ostalim regijama Republike Hrvatske. Pri izradi ovog Plana posebna nastojanja uložena su u stvaranje preduvjeta otvaranja mrkopaljskog prostora za sve oblike suradnje s bližim i daljim okruženjem. Otvorenost određenog područja prema svim pozitivnim utjecajima u okruženju činitelj je reprodukcije tog područja i njegovog razvitka, te njegovog integriranja u razvojne i gospodarske trendove. Organizacija prostora po načelu otvorenosti mora se očitovati u svim elementima organiziranja međusobne suradnje sa širim okruženjem, a naročito u međusobnoj razmjeni i dopunjavanju gospodarskih, uslužnih, trgovačkih, turističkih, kulturno- umjetničkih, obrazovno-intelektualnih i različitih drugih funkcija. Da bi se postigla željena otvorenost potrebno je raditi na razvijanju prometne, komunalne i energetske infrastrukturne mreže, te njenom povezivanju i uključivanju u šire infrastrukturne sustave. To je osnovni preduvjet bolje povezanosti mrkopaljskog područja sa okruženjem, pa se kao prvenstveni zadatak lokalne samouprave nameće provedba planiranih rješenja za poboljšanje i razvoj postojećih infrastrukturnih sustava. Prostorno-razvojni ustroj Općine Mrkopalj velikim je dijelom određen prirodnim uvjetima i položajem u odnosu na glavne prometne pravce. Razvitak naselja čitavog gorsko-kotarskog prostora bio je u prošlosti i danas jest pod neposrednim utjecajem dominacije pojedinih prometnih smjerova. Suvremeni demografski razvitak može se dovesti u uzročno-posljedičnu korelaciju s prolazom osnovnih prometnih (cestovnih ili željezničkih) pravaca u odnosu na postojeća ili novoplanirana naselja. Povijesna i nekada prometno značajna naselja, našavši se u izolaciji, počinju stagnirati a potom i depopulirati. Osnovna ciljna opredjeljenja razvoja županijskog prostora su ujednačavanje društvenog i gospodarskog razvoja mikroregionalnih cjelina. Preduvjet za postizanje tog cilja u brdsko- planinskom području Gorskog kotara je zadržavanje barem postojećeg broja stanovnštva, odnosno zaustavljanje depopulacijskih trendova i pražnjenja prostora. Izričiti zahtjevi lokalne samouprave Općine Mrkopalj pri definiranju programa i ciljeva izrade ovog Plana također se odnose na prostorni razvoj koji će omogućiti zadržavanje stanovništva u naseljenom dijelu administrativnog prostora koji zauzima tek otprilike trećinu njegove ukupne površine, te maksimalno korištenje i daljnji razvoj izgrađenih gospodarskih i društvenih struktura.Takva opredjeljenja rezultirala su odabirom prostorno-razvojne strukture policentričnog razvoja čija je primjena naročito važna u specifičnim područjima kakvo je brdsko-planinsko goransko i mrkopaljsko područje sa izraženim trendovima depopulacije, starenja stanovništva i odumiranja naselja. Županijski plan je, kroz ispitivanje gravitacijskih odnosa i centraliteta naselja u Primorsko- goranskoj županiji, uspostavio sustav središnjih naselja i razvojnih središta. Središte regije - Županije je Grad Rijeka (sa II. kategorijom - rangom - centraliteta), koji je ujedno razvojno središte mikroregije Priobalja i prostorne cjeline Rijeke sa «riječkim prstenom». Funkcionalno-nodalnom metodom regionalni - županijski prostor podijeljen je u pet funkcionalnih cjelina - mikroregija - od kojih je jedna Gorski kotar, sa mikroregionalnim središtem u Gradu Delnice (V. kategorija centraliteta). Mikroregija Gorskog kotara ima pet prostornih cjelina : G1 Delnice, G2 Čabar, G3 Vrbovsko, G4 Risnjak i G5 Bjelolasica, a kao njihova razvojna središta (sa VI. kategorijom centraliteta) određeni su gradovi Delnice, Vrbovsko, te dvojno Čabar i Gerovo. Prostorne cjeline obuhvaćaju područja jedne ili više administrativnih cjelina - općina i gradova. IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 7 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Administrativni prostor Općine Mrkopalj naseljen je uglavnom u središnjem dijelu koji zauzima uzdužna prostrana dolina kojom prolazi glavna mrkopaljska prometnica. Uz nju su se nanizala gotovo sva naselja. Okolni prostor koji okružuje dolinu je nenastanjen, uglavnom pokriven šumama. Podjelom županijskog prostora u manje prostorne cjeline, mrkopaljsko područje našlo se u obuhvatu dviju prostornih cjelina : G1 Delnice (nastanjeni dio općinskog prostora) i G5 Bjelolasica (dio neizgrađenog, prirodnog, pretežno šumskog prostora). Razvojnim središtem prostorne cjeline G1 (sa VI. kategorijom centraliteta) Županijskim planom određen je Grad Delnice. Prostornu cjelinu G5 čini neizgrađeni prirodni prostor. Međuodnos pojedinih naselja u prostoru, ako postoje jači centri razvoja šire prostorne cjeline (koja ima slične karakteristike i mogućnosti razvoja) i manja razvojna središta od lokalnog značaja, pretpostavlja pozitivan utjecaj takvih središta na ostala naselja, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture, otvaranje novih mogućnosti zaposlenja, a time i poboljšanje društvene strukture. U mreži županijskih naselja izvršena je diferencijacija prema posebnim funkcijama koje se u njima odvijaju, imajući u vidu već izgrađene sadržaje, razvojne mogućnosti i potrebe stanovnika. Za realizaciju uspostavljenog županijskog sustava središnjih naselja i razvojnih središta određeni su minimalni sadržaji središnjih uslužnih funkcija koje pojedina središnja naselja moraju imati obzirom na određeni rang centraliteta. Pri izradi ovog Plana, uvažavajući odrednice Županijskog plana i zahtjeve lokalne zajednice, primjenjena je razvojna struktura uravnoteženog razvoja ukupnog naseljenog područja, a razmještaj ljudi i dobara u prostoru temeljen je na policentričnom načelu, uz davanje većeg značaja i mogućnosti naseljima koja pokazuju naznake da bi mogla postati generatorima bržeg gospodarskog i društvenog razvoja općinskog prostora. Uspostavljen je sustav naselja prema njihovoj razvojnoj ulozi u društvenom i gospodarskom razvitku područja te gravitacijskom utjecaju na naselja u okruženju na slijedeći način :

1. lokalno središte (VII. kategorija centraliteta) je : naselje N5 Mrkopalj-centar : općinsko središte - sjedište lokalne samouprave i središte društvenog i gospodarskog razvoja Općine, 2. manje razvojno središte je : naselje N9 Begovo Razdolje - središte turističkog razvoja Općine i šireg područja u okruženju.

Naselje N5 Mrkopalj-centar određeno je središnjim naseljem Općine Mrkopalj s kategorijom lokalnog središta i sjedišta lokalne samouprave. Na zahtjev lokalne zajednice, prilikom izrade Izmjene i dopune Plana, građevinsko područje središnjeg naselja N5 smanjeno je u odnosu na njegovu veličinu iz osnovnog Plana zbog koncentracije sadržaja središnjih javnih i uslužnih funkcija u centralnom dijelu cjelokupnog građevinskog područja naselja Mrkopalj. U ostalim dijelovima građevinskog područja (N6 i N7) nema takvih sadržaja, to su dijelovi naselja s isključivom funkcijom stanovanja, pa za njihovo uređenje nije potrebna izrada urbanističkog plana uređenja koja je Županijskim planom propisana za središnja naselja. U naselju N5 Mrkopalj-centar osigurani su minimalni sadržaji središnjih javnih i uslužnih funkcija koji će se nadopuniti novim planiranim sadržajima prilikom izrade urbanističkog plana uređenja.

Izvršena je diferencijacija svih naselja na općinskom području prema posebnim funkcijama koje se u njima odvijaju. Sukladno dostignutom stupnju funkcionalne opremljenosti pojedinog naselja, njegovom značaju i utjecaju na ukupan razvoj prostora u okruženju, nadopunjavati će se postojeće naseljske strukture potrebnim novim stambenim, društvenim i gospodarskim sadržajima.

Prema značaju i razini funkcionalne opremljenosti građevinskih područja naselja, ovim Planom je izvršena podijela na slijedeći način : ƒ administrativno-gospodarski centar čine građevinska područja naselja N5-Mrkopalj- centar, N6-Mrkopalj i N7 Mrkopalj-škola mira - to su naselja sa stambenim, središnjim IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 8 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ uslužnim i pratećim gospodarskim funkcijama - određuju se nosiocem društvenog i gospodarskog razvitka Općine. Pored postojećih funkcija, planira se dopuna sadržaja središnjih uslužnih funkcija (npr. matični ured, policijska stanica), te sadržaja pratećih gospodarskih funkcija primjerenih potrebama općinskog sjedišta, ƒ podcentrima se određuju građevinska područja naselja N9-Begovo Razdolje i N2-Sunger - to su manja lokalna razvojna gospodarska središta, naselja sa stambenim i pratećim gospodarskim funkcijama. Uz postojeće, planira se proširenje sadržaja stambenih, a osobito pratećih gospodarskih funkcija vezanih uz razvoj turizma, poslovno-proizvodnih djelatnosti, obrta, proizvodnje zdrave hrane i sl., ƒ manja naselja ruralnog tipa su N1-Sungerski Bukovac, N3 i N4-Brestova Draga, N8- TukVojni i Tuk Mrkopaljski - to su mala naselja s pretežito stambenim funkcijama i nekim pratećim gospodarskim funkcijama - u njima se zadržavaju postojeće stambene funkcije koje se mogu dopunjavati gospodarskim - poljoprivrednim i turističko-ugostiteljskim sadržajima (seoski turizam, poljodjelstvo, proizvodnja zdrave hrane, uzgoj stoke i sl.).

Prema zahtjevima i programskim smjernicama lokalne samouprave nije zapostavljeno ni jedno naselje na području Općine, a Planom je stvorena mogućnost razvoja specifičnih gospodarsko-poslovnih djelatnosti (u Mrkoplju), zatim svih oblika turističko-ugostiteljskih djelatnosti na cijelom području (u naseljima Begovo Razdolje, Mrkopalj i Tuk vezanih uz sportsko- rekreacijske aktivnosti u zimskom i ljetnom razdoblju - skijanje, biatlon, golf i dr.). Posebna turistička ponuda vezana je uz razvoj seoskog i lovnog turizma na cijelom području, vjerskog turizma (u Mrkoplju) i sl. U svim naseljima ima naznaka prvih povoljnijih gospodarskih kretanja proizašlih iz privatnih inicijativa i ulaganja domicilnog stanovništva u manje gospodarske i turističko-ugostiteljske kapacitete. Na cijelom prostoru postoje objektivne mogućnosti za razvoj seoskog - agro - turizma koji bazira na obiteljskim poljodjeljskim gospodarstvima, za proizvodnju zdrave hrane širokog spektra proizvoda, za razvoj stočarstva i uzgoj divljači, te za poticanje lovnog turizma. U manjim naseljima ruralnog tipa stvoreni su uvjeti za održanje postojećeg stalnog stanovanja, ostvarenje povremenog stanovanja u vikend naseljima, te razvoj seoskog - agro - turizma. Planom predviđeni prostorni razmještaj ljudi i dobara temeljen je dakle, na policentričnom načelu, a u organizaciji prostora nastojala se uspostaviti funkcionalna mreža naselja posebnih funkcija koja je određena prema značaju pojedinog naselja, već izgrađenim gospodarskim i društvenim sadržajima u njima, prema potencijalnim razvojnim mogućnostima svakog naselja i njegova okruženja, a vodeći računa o sadašnjim i budućim potrebama stanovnika.

Okosnice razvoja postavljene Županijskim planom za mikroregionalno područje Gorskog kotara, ovim su prostornim planom određene za mrkopaljsko područje prema njegovim specifičnim prirodnim resursima i prostorno-razvojnim mogućnostima. Svojim položajem u zaleđu razvijenijeg litoralnog područja Županije, Gorski kotar kao cjelina i Općina Mrkopalj kao dio te cjeline će se, u gospodarskom smislu, osmišljenim razvojem gospodarskih djelatnosti primjerenih goranskom području koje bi bile nadopunjujuće primorskom i otočkom gospodarstvu, skladno uklopiti u cjeloviti razvitak županijskog prostora. U sadašnjem trenutku mrkopaljskog gospodarstva tradicionalna šumsko-gospodarska i drvoprerađivačka opredijeljenost polako ustupa pred zahtjevima novog vremena, počinju se javljati nove djelatnosti koje nisu isključivo vezane uz šume i preradu drveta. Takvim gospodarskim inicijativama stvorene su pretpostavke ovim Planom, što se očituje u strukturaciji prostora na površine za razvoj naselja i površine za izdvojene namjene, smještene izvan ili uz naselja, koje su namjenjene razvoju gospodarskih djelatnosti (različitih proizvodno-poslovnih namjena), izgradnji turističko-ugostiteljskih kapaciteta (hotela, većih pansiona, izletišta, apartmanskih i vikend naselja, kampova u prirodi), te sportsko-rekreacijskih zona (većih sportsko-rekreacijskih kompleksa : dijela HOC Bjelolasica – sa skijalištima u Begovom Razdolju, Pod Višnjevicom, na Mlačicama i Bijeloj Kosi, zatim skijališta Čelimbaša i Maj, Biatlonskog centra Zagmajna, sportsko-rekreacijskog područja Tri poljane i dr.). Okosnicu mrkopaljskog gospodarstva u razdoblju do 2015. godine treba činiti, pored postojeće šumsko-gospodarstvene i drvoprerađivačke djelatnosti, zimski i ljetni turizam koji će koristiti prirodne pogodnosti gorskog područja i ljepote krajobraza, integrirati različite sportsko- IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 9 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ rekreativne sadržaje i sadržaje kulturne baštine te biti povezan sa turizmom na obalnom području, zatim seoski turizam u okviru obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a s njim u vezi i proizvodnja zdrave hrane, lovstvo i lovni turizam, uzgoj divljači, planinsko stočarstvo, proizvodnja bobičastog voća, gljiva, ljekovitog i začinskog bilja, različitih specifičnih proizvoda «product of Mrkopalj» (jabučni ocat, domaći voćni likeri, suveniri iz bogate etnološke i kulturne baštine i sl.), plasman zdrave, čiste pitke vode, te razvoj svih vrsta i oblika tercijarnih djelatnosti. Pored postojećih i planiranih površina i prostornih zona namjenjenih bržem razvoju gospodarstva, Planom je postavljena i mreža građevina društvenih djelatnosti koju čini prostorni raspored građevina javnih funkcija: školstva, zdravstva, sporta, kulture, vjerskih ustanova i sl., a minimalani broj pojedinih vrsta građevina i osnovne smjernice njihove izgradnje za područje Općine Mrkopalj određeni su Županijskim planom. Ovim Planom određen je broj, prostorni razmještaj, veličina i kapacitet građevina pojedinih društvenih djelatnosti, a ostavlja se mogućnost planiranja i različitih drugih građevina (predškolskih ustanova, učeničkih domova, socijalnih ustanova, multimedijalnih centara, kulturnih ustanova, sportskih građevina, vatrogasnih domova i drugih građevina specifičnih djelatnosti).U skladu s projekcijom školskoobvezatne populacije 2015. godine i standardom za dimenzioniranje osnovnih škola, Županijskim planom utvrđen je za Općinu Mrkopalj upućujući broj od jedne matične osnovne škole. Ovim Planom kao matična škola potvrđena je postojeća osnovna škola “Mrkopalj” u Mrkoplju, bez područnih odjeljenja. Građevine primarne zdravstvene zaštite određene su Županijskim planom u naselju Mrkopalj kao sjedištu administrativne jedinice. Primarna zdravstvena zaštita podrazumijeva djelatnosti opće medicine, zdravstvene zaštite, stomatološke zaštite, školske medicine i hitne medicinske pomoći. Građevine sekundarne zdravstvene zaštite (koja podrazumijeva djelatnosti opće bolnice i specijalne bolnice) predviđene su Županijskim planom u centrima mikroregija (za Gorski kotar u Delnicama). Građevine tercijarne zdravstvene zaštite (podrazumijeva se univerzitetska klinika) planirane su isključivo u Gradu Rijeci za potrebe cijele Županije. Za potrebe odvijanja kulturnih aktivnosti na mrkopaljskom području Županijskim planom predviđeni su minimalni kulturni sadržaji locirani u naselju Mrkopalj kao administrativnom i kulturnom središtu : kino, otvoreno ili pučko učilište, muzej, galerije, zbirke, knjižnica i čitaonica. Predviđene sadržaje potrebno je nadopunjavati različitim kulturnim sadržajima u skladu s potrebama današnjeg vremena (multimedijalni centri, polivalentni prostori u kojima je moguće odvijanje mnogobrojnih kulturnih aktivnosti, od gostovanja domaćih i stranih profesionalnih kulturnih priredbi različitog žanra (od klasike do rocka i etno glazbe, od teatra do show-a i happening-a), do održavanja tečajeva raznih kulturno-obrazovnih djelatnosti na profesionalnoj ili amaterskoj osnovi (učenje muzike, baleta, suvremenog plesa, folklora, slikanja, raznih slikarskih, kiparskih i oblikovnih tehnika, stranih jezika, computerskih programa i sl). Kulturni sadržaji smještaju sa u građevine koje se grade ili rekonstruiraju u građevinskom području naselja. Ovim Planom planiraju se najrazličitiji kulturni sadržaji u svim naseljima, a do njihove realizacije manja ruralna naselja moraju se opslužiti barem bibliobusevima. Razvoj gospodarskih i društvenih djelatnosti koje postoje i planiraju se na području Općine Mrkopalj do 2015. godine detaljno je opisan u točki 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti ovog poglavlja. Prostornim planom Primorsko-goranske županije određeno je da se, upravo zbog ujednačavanja razine gospodarskog i društvenog razvoja pojedinih mikroregija i administrativnih jedinica županijskog prostora, boljeg međusobnog infrastrukturnog povezivanja i veće otvorenosti za razmjenu ideja, ljudi i dobara, pri izradi prostornih planova uređenja općina i gradova prioritet izgradnje dade građevinama od važnosti za državu i Županiju.

Prema Uredbi o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN br. 90/95) i odredbama Odluke o Prostornom planu Primorsko-goranske županije (SN br. 14/00, 12/05 i 50/06) na području Općine Mrkopalj nalaze se slijedeće građevine i zahvati od važnosti za Državu:

Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku :

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 10 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ 1. Sportske građevine : * Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica - postojeća građevina u Karlovačkoj županiji, koja se djelomično prostire na području Općine Mrkopalj,

Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama :

Poštanske i telekomunikacijske građevine : Telekomunikacijske građevine međunarodne razine : * Radijski koridor Učka - Mirkovica Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama :

Elektroenergetske građevine : Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje - postojeće : * Prijenosni dalekovod 380 kV Meline - Tumbri

Na području Općine Mrkopalj nalaze se slijedeće građevine od važnosti za Primorsko - goransku županiju, određene Županijskim planom :

Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju :

1. Građevine društvenih djelatnosti : Građevine sporta i rekreacije : * Sportski centar Bjelolasica

2. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama :

Ostale državne ceste : * (granica Republike Slovenije) - Brod na Kupi - Delnice - čvor Lučice - Mrkopalj - Begovo Razdolje - (Bjelolasica - Jasenak)

Osnovne županijske ceste : * («Karolina») Vrbovsko - Ravna Gora - Mrkopalj - Fužine - Hreljin - Meja, * («Lujzijana») - čvor Ravna Gora - («Karolina») - (Vrelo, Bjelolasica - Jasenak), Begovo Razdolje - Begova cisterna (veza na Ravnu Goru - Jasenak),

3. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava: Građevine za vodoopskrbu podsustava “Lokve”: * vodoopskrbni cjevovodi na području Općine Mrkopalj,

4. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama : Distribucijski dalekovod 110 kV : * TS Plase - TS Vrbovsko - Gojak,

5. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama : * županijska plinska mreža na području Općine Mrkopalj.

Građevinama od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku županiju koje se nalaze na administrativnom području Općine Mrkopalj određuje se prioritetan značaj, a grade se i rekonstruiraju neposrednim provođenjem, sukladno odredbama ovog Plana.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 11 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina

Organizacija administrativnog prostora Općine Mrkopalj, te određivanje osnovnih namjena i korištenja površina baziraju na razvojnoj koncepciji, odrednicama i preporukama Prostornog plana Primorsko-goranske županije za područje Gorskog Kotara kao cjelovite regije unutar županijskog prostora koju treba razvijati na način da se postigne gospodarska i društvena uravnoteženost sa ostalim regijama, te na odrednicama za razvoj samog mrkopaljskog kraja koje je zacrtala lokalna samouprava. Općinski prostor prema obilježju pripada Gorskom kotaru - jednoj od pet mikroregija Primorsko-goranske županije, a njegovo administrativno područje obuhvaća dijelove prostornih cjelina G1 Delnice (nastanjeni dio prostora) i G5 Bjelolasica (nenastanjeni, prirodni, pretežno šumski prostor). Omeđen je upravno-administrativnim granicama prema susjednim jedinicama lokalne samouprave s kojima graniči (Općina Ravna Gora, Grad Delnice, Općina Lokve, Općina Fužine, Općina Vinodolska i Grad Novi Vinodolski), a na istočnoj strani dijelom i županijskom granicom prema Karlovačkoj županiji. To je izrazito gorski prostor koji se prostire na nadmorskim visinama od 800 do 1400 metara, sa izraženim karakteristikama kontinentalne klime, bogat šumama, sa većim površinama poljoprivrednog zemljišta i bez značajnijih površinskih vodotoka. Prilikom izrade konceptualnog prostornog i razvojnog rješenja vođeno je računa o prirodnim osobitostima i značajkama terena, o očuvanju i obnavljanju šumskog i poljoprivrednog zemljišta namjenjenih primarnoj gospodarskoj namjeni, te o ograničavajućim elementima u smislu ukupne zaštite prostora, naročito sa aspekta vodozaštite i zaštite vrijednog poljoprivrednog tla. Nakon provedenih detaljnih hidrogeoloških istraživanja određene su vodozaštitne zone izvorišta vode za piće na širem delničkom području, a one su, uz prije navedene činitelje i dodatna ograničenja koja se nameću zbog zaštite voda, imale najveći utjecaj na razmještaj pojedinih novoplaniranih namjena u prostoru.

3.2.1. RAZGRANIČENJE, ORGANIZACIJA I NAMJENA PROSTORA

Organizacija cjelokupnog prostora, osnovna namjena i korištenje površina proizašli su, nakon detaljne analize i sagledavanja postojećih prirodnih datosti i izgrađenih - antropogenih struktura, iz prethodnog razgraničenja pojedinih dijelova prostora i površina prema uvjetima razgraničenja namjene i korištenja prostora, zatim prema uvjetima smještaja gospodarskih sadržaja i društvanih djelatnosti u prostoru, uvjetima određivanja i korištenja građevinskih područja naselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene, te utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru. Ti su uvjeti okvirno određeni Županijskim planom, a proizlaze iz sagledavanja prirodnih i stvorenih resursa, razvojnih mogućnosti i prostornih ograničenja Općine Mrkopalj. Ovim Prostornim planom izvršeno je razgraničenje prostora prema namjeni, određeni su veličina, položaj i oblik površine za pojedinu namjenu, te izvršeno razgraničenje unutar svake namjene. Prostor je prema namjeni podijeljen na:

- površine naselja, - površine izvan naselja za izdvojene namjene, - poljoprivredne površine, - šumske površine, - ostale poljoprivredne i šumske površine i - vodne površine.

Razgraničenje svih površina u obuhvatu općinskog administrativnog područja prema namjenama koje se na njima odvijaju i prema načinu korištenja prikazano je u kartografskom prikazu 1. “Korištenje i namjena površina” u mj. 1:25000.

Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i izvan građevinskog područja. Razgraničenjem su određena :

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 12 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ - građevinska područja za : površine naselja i površine izvan naselja za izdvojene namjene, - područja i građevine izvan građevinskog područja za : objekte infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), zdravstvene i rekreacijske objekte, objekte obrane, objekte za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, te stambene i gospodarske objekte.

Razgraničenje površina naselja obavljeno je određivanjem granica njihovih građevinskih područja prema kriterijima iz Županijskog plana i to u zatečenom - već izgrađenom dijelu ili planiranom - neizgrađenom dijelu predviđenom za širenje naseljskih struktura.

Ovim Planom izvršeno je razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određivanjem građevinskih područja prema posebnim kriterijima na slijedeće osnovne grupe :

- gospodarska-poslovna namjena, - ugostiteljsko-turistička namjena, - sportsko-rekreacijska namjena i - infrastrukturna namjena.

Razgraničenje poljoprivrednog zemljišta provedeno je određivanjem površina različitih boniteta tla. Bonitiranjem zemljišta, uz uvažavanje osobitosti sistemskih jedinica tala, tlo za poljoprivredu na području Općine Mrkopalj razgraničeno je na slijedeće površine : - vrijedno obradivo tlo - P2, (tla uglavnom V. bonitetne klase, ali zbog većih površina - Mrkopaljsko i Sungersko polje - svrstano u tu kategoriju), - ostalo obradivo tlo - P3, (tla V. i VI. bonitetne klase), - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - PŠ (sva ostala tla).

Razgraničenje šumskih površina izvršeno je temeljem kriterija o gospodarstvenoj i zaštitnoj funkciji šuma, njihovoj ulozi u očuvanju biološke raznolikosti, u trajnoj zaštiti šumskog tla i u stvaranju socijalno-zdravstvenih i rekreacijskih pogodnosti za zdrav i kvalitetan život stanovništva. Šumske površine na mrkopaljskom području prema namjeni razgraničene su na : - gospodarske šume - Š1 - namijenjene su prvenstveno obavljanju šumsko-gospodarstvenih djelatnosti, - zaštitne šume - Š2 - namijenjene su prvenstveno za zaštitu šumskog zemljišta, erozivnih i nestabilnih područja i terena u većem nagibu, - šume posebne namjene - Š3 - namijenjene su proizvodnji šumskog sjemena, znanstvenim istraživanjima, edukativnim potrebama, odmoru i rekreaciji stanovništva i posjetitelja.

Ostale poljoprivredne i šumske površine, u kartografskim prikazima Plana označene kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište – PŠ, čini sav preostali prostor koji se može koristiti na način predviđen za poljoprivredno ili šumsko zemljište. Moguća je njegova prenamjena i korištenje prema kriterijima za građenje izvan građevinskih područja.

Vodne površine – na području Općine Mrkopalj nema većih nadzemnih vodotoka, osim nekoliko potoka i jaruga, a u vrijeme velikih kiša, otapanja snijega ili podizanja razine podzemnih voda česte su pojave bujica, naročito u okruženju naselja Mrkopalj. U svrhu zaštite od štetnog djelovanja voda ovim je Planom predviđen nastavak regulacije bujičnih tokova i predložena hidromelioracija Mrkopaljskog polja za koju bi se koristile bujične vode.

Osjetljivost i kategorije zaštite prostora

Razgraničenje prostora prema korištenju izvršeno je temeljem kriterija zaštite prostora, a način korištenja prostora uvjetuje kategorija osjetljivosti prostora. Prema načinu korištenja prostor Općine Mrkopalj razgraničen je na površine zaštićene prirodne baštine, zaštićenog kulturno- povijesnog naslijeđa, zaštićenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta, zatim na površine različitih IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 13 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ geotehničkih značajki tla, površine različitog stupnja zaštite izvorišta voda za piće, te na područja i dijelove ugroženog okoliša.

Prema odredbi članka 17. Odluke o PP PGŽ izvršeno je razgraničenje površina različite osjetljivosti odnosno različitih kategorija zaštite prostora temeljem kriterija sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, zaštićenog poljoprivrednog tla i zaštićene prirodne baštine.

Razgraničenje je izvršeno sa svrhom određivanja građevinskih područja te zbog ograničenja u planiranju moguće izgradnje van građevinskih područja. U ovom Planu građevinska područja formirana su sukladno ograničenjima iz članka 60. Odluke o PP PGŽ, a ta ograničenja moraju se poštivati prilikom svih zahvata u prostoru i građenja van građevinskih područja.

Razgraničenje površina prema osjetljivosti iz koje proizlaze različite kategorije zaštite prostora prikazano je u grafičkom prilogu br. 4 “Osjetljivost prostora - kategorije zaštite”.

Ukupni prostor Općine Mrkopalj je prema kriterijima osjetljivosti iz slijedeće tablice podijeljen na 4 kategorije zaštite :

Tablica 64.: Osjetljivost i kategorije zaštite prostora Općine Mrkopalj

OSJETLJIVOST KRITERIJI (kategorija zaštite)

zaštićeno poljoprivredno tlo - I. kategorije : I. kategorija Mrkopaljsko i Sungersko polje

II. kategorija zaštićena prirodna baština : Strogi rezervat “Bijele i Samarske stijene”

zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće : III. zona III. kategorija zaštićena prirodna baština : Park prirode “Bjelolasica” i posebni rezervat “Sungerski Lug” zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće : IV. zona IV. kategorija ostalo područje

3.2.2. GRAĐENJE I KORIŠTENJE POVRŠINA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

Kriteriji za određivanje građevinskih područja

Građevinskim područjima određene su granice površina za razvoj naselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene. U Planu su površine građevinskih područja određene racionalno, s obrazloženjem opravdanosti povećanja njihova neizgrađena dijela, a između njih nalaze se pojasevi šumskih ili poljoprivrednih površina. Položaj, veličina i oblik građevinskih područja određeni su u skladu sa kriterijima osjetljivosti prostora odnosno kategorijama njegove zaštite. Ovim Planom zadovoljeni su uvjeti za određivanje građevinskih područja i planiranje gradnje van građevinskih područja iz članka 60. Odluke o PP PGŽ, prema kategorijama zaštite prostora kako slijedi:

I. kategorija zaštite je područje zabrane gradnje i zahvata u prostoru u kojem se ne mogu formirati nova građevinska područja i širiti postojeća izgrađena područja. Dopušteno je planiranje nužne infrastrukture. II. kategorija zaštite je područje ograničene gradnje i zahvata u prostoru u kojem je iznimno dopušteno širenje postojećeg izgrađenog područja naselja. Zabranjeno je formiranje novog građevinskog područja ili širenje izgrađenog područja za gospodarsku namjenu, III. kategorija zaštite je područje regulacije u kojem je nužna pojačana pažnja pri formiranju građevinskih područja, planiranju izgradnje ili drugih zahvata u prostoru. IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 14 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Izvan građevinskog područja planiranje infrastrukture odvija se sukladno kriterijima iz Plana, IV. kategorija zaštite je područje u kojem se određivanje građevinskih područja, planiranje i korištenje izvan građevinskog područja obavlja sukladno Planu.

Korištenje izgrađena i neizgrađena dijela područja

Građevinska područja sastoje se iz izgrađenog i neizgrađenog dijela, a kriteriji za korištenje tih dijelova preuzeti su iz Županijskog plana. Razgraničenje izgrađenog dijela izvršeno je rubom izgrađenih i uređenih građevinskih parcela, na način da su izuzeti : - svaka neizgrađena površina veća od 2 000 m2, - svi neizgrađeni rubni prostori koji imaju širinu veću od 30 metara. Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevinske parcele, izgrađene infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta, uređene javne površine i sl.). U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno se smještaju građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukture. Neizgrađeni dio građevinskog područja je planirani prostor predviđen za proširenje izgrađenog dijela naselja, a može biti neuređen i uređen. Koristiti se može samo uređeno građevinsko područje.

Razina minimalnog uređenja građevinskih područja

Gradnja građevina i uređenje površina vrši se unutar građevinskih područja i izvan građevinskih područja samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje, a prema kriterijima iz Županijskog plana, može imati tri kategorije uređenosti : minimalnu, optimalnu i visoku. Sva građevinska područja u Županiji moraju imati I. kategoriju, odnosno minimalnu razinu uređenosti. Sagledavajući postojeću situaciju uređenosti i opremljenosti izgrađenog građevinskog područja, za cijelo administrativno područje Općine Mrkopalj određuje se minimalno uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaća pripremu i pristupni put. Razvijanjem infrastrukturnih sustava, posebno izgradnjom sustava vodoopskrbe i odvodnje, treba postupno težiti postizanju optimalne uređenosti građevinskog zemljišta koja, osim pripreme podrazumjeva i priključke na osnovnu infrastrukturu (pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i elektroopskrbu) .

Pojmovi i izrazi koji se upotrebljavaju u Planu imaju slijedeće značenje :

Općina Mrkopalj je jedinica lokalne uprave i samouprave u sastavu Primorsko-goranske županije utvrđena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN RH broj 86/06). Statističko naselje je manja administrativna jedinica unutar Općine, određena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Naselje je izgrađena ili planirana struktura namijenjena stanovanju i pratećim funkcijama. Stanovanje u kontekstu ovog Plana podrazumijeva stalno stanovanje. Prateće funkcije obuhvaćaju javne društvene funkcije te gospodarske funkcije koje su sukladne stanovanju i mogu se odvijati u naselju. Povijesnom jezgrom naselja smatra se gusto izgrađeni najstariji dio naselja N5 Mrkopalj-centar koje je zaštićeno kao evidentirano ruralno naselje. Građevinsko područje je površina u kojoj je predviđena gradnja i uređenje prostora. Ovim Planom određena su građevinska područja naselja i građevinska područja za izdvojene namjene. Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica. Površine za izdvojene namjene su površine za specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja, a određuju se građevinskim područjem. IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 15 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Osnovne grupe izdvojenih namjena su : gospodarska-poslovna namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena, groblja, te ostale namjene. Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i vodova infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja. Cesta je javna prometna površina. U Općini Mrkopalj ceste se, po vrsti, dijele na: ostale državne ceste, županijske ceste, lokalne ceste i nerazvrstane ceste. Priključak na javnu prometnu površinu je pješački i kolni prilaz građevnoj čestici, odnosno pristupni put građevini. Po vrsti se dijeli na: kolni prilaz i javne pješačke komunikacije. Građevna čestica je zemljište u funkciji građevine (ili građevina) osnovano u skladu s odredbama ovog Plana. Na građevnoj čestici određuje se građenje jedne ili više građevina koje su u funkciji jedne namjene, odnosno korisnika. Regulacijska linija je zajednička linija građevne čestice javne prometne površine i građevne čestice osnovne namjene predviđene ovim Planom. Građevna linija određuje položaj osnovne građevine unutar površine za gradnju u odnosu na granicu građevne čestice prema javnoj prometnoj površini. Može odrediti i položaj osnovne građevine u odnosu na obodne građevne čestice ili susjedne građevine, ako to zahtijevaju lokalni uvjeti. Lokalne uvjete čine posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske značajke, komunalna i prometna opremljenost, tipologija gradnje u okruženju, morfologija krajolika, klimatski uvjeti i sl.). Površina za gradnju je dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja osnovne građevine i pomoćnih građevina. Osnovna građevina je svaka građevina (pojedinačna ili kompleks građevina) koja isključivo služi za odvijanje Planom predviđene namjene. Pomoćna građevina je svaka građevina u funkciji odvijanja namjene u osnovnoj građevini. Gradi se kao zasebna cjelina u sklopu osnovne građevine, prigrađena uz nju ili je fizički odvojena. Izgrađenost građevne čestice je zbroj izgrađenih površina zemljišta pod svim građevinama na čestici (osnovne i pomoćnih). Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenost građevne čestice ne računaju se građevine potpuno ukopane u teren, uređene površine u razini terena (terase, parkirališne površine, sportsko-rekreacijske površine i sl.), te građevine i površine kojima se uređuje okoliš. Okoliš građevine čini slobodan, neizgrađen prostor unutar građevne čestice (okućnica, dvorište, vrt i sl.) koji mora biti uređen. Ukupnu (bruto) razvijenu površinu čini zbroj površina svih nadzemnih etaža građevina (osnovne i pomoćnih) na građevnoj čestici. U zbroj površina ne računa se površina podzemne etaže - podruma. Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos ukupne (bruto) razvijene površine građevina na čestici i površine građevne čestice. Građevina je zatvoreni prostor izgrađen u svrhu odvijanja određene namjene. Građevine stambene namjene u kontekstu ovog Plana su : obiteljske stambene kuće - s jednim stanom, višeobiteljske stambene kuće - s najviše tri stana i višestambene građevine. Mogu u svom sklopu imati i poslovni prostor. Slobodnostojeće stambene građevine su građevine koje su sa svih strana udaljene od granica građevne čestice. Dvojne stambene građevine su građevine koje se jednom stranom prislanjaju uz susjednu građevinu, a sa preostale tri slobodne strane građevine udaljene su od granice građevne čestice. Građevine društvenih namjena služe zadovoljenju društvenih potreba stanovništva i namijenjene su odvijanju središnjih funkcija (uprave i pravosuđa, predškolskog i školskog odgoja, zdravstva i socijalne skrbi, kulturnih funkcija, sporta i rekreacije, vjerskih ustanova, građanskih udruga i sl.). Građevine gospodarskih namjena koje se smještaju u naselju su : građevine za obavljanje poslovnih djelatnosti koje su sukladne stanovanju, ostalim funkcijama naselja i ne ugrožavaju

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 16 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ okoliš, građevine za obavljanje turističko-ugostiteljskih djelatnosti i poljoprivredne gospodarske građevine. Vikend kuće namijenjene su odmoru. Grade se u pravilu kao skupne aglomeracije u vikend naselju - izdvojenoj površini turističko-ugostiteljske namjene, a iznimno u stambenom naselju kao pojedinačne građevine. Teren je nivo konačno uređenog zemljišta neposredno uz građevinu. Etaža je svaki funkcionalni nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum) ili nadzemne (suteren, prizemlje, kat, potkrovlje). Kod strmijih nagiba krovišta u potkrovlju mogu biti i dvije potkrovne etaže. Podrum je etaža koja je sa svih strana potpuno ili djelomično ukopana u teren. Gornji rub stropne konstrukcije djelomično ukopanog podruma ne smije nadvisivati najniži dio terena oko građevine više od 1,0 m. Suteren je etaža djelomično ukopana u teren s tri strane, s jednim slobodnim pročeljem. Prizemlje je etaža u razini ili neposredno iznad terena. Potkrovlje je etaža ispod kose krovne konstrukcije. Nivelacijska kota od koje se računa katnost građevine je kota poda prve nadzemne etaže uzdignute maksimalno 1,0 m od najniže točke konačno uređenog terena na dijelu građevne čestice koji pokriva građevina. Visina građevine određuje se katnošću tj. brojem etaža i maksimalnom visinom. Maksimalna visina ograničava udaljenost mjerenu od najniže točke terena pod građevinom do donjeg ruba krovnog vijenca ili donjeg ruba podrožnice kosog krova. Oblikovanje građevina, zbog arhitekture specifične za planinske predjele, mora biti u skladu s tradicijom goranskog graditeljstva ali i slobodno u arhitektonskom izričaju i upotrebi novih građevinskih materijala, u skladu sa suvremenim zahtjevima. Nagib krovnih ploha građevina stambene namjene i vikend kuća kreće se u rasponu od minimalno 45° do maksimalno 60°. Pojedinačni dijelovi krovišta mansardnog tipa mogu imati i veći nagib. Lokacijskom dozvolom utvrditi će se nagib krovnih ploha sukladno građevinama u okruženju. Za višestambene građevine i građevine javnih, društvenih i gospodarskih namjena dozvoljavaju se i drugi nagibi ako su izraz arhitektonskog oblikovanja građevine. Stambena jedinica je prostor u osnovnoj građevini predviđen za smještaj jedne obitelji. Samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namijenjen za stanovanje, poslovnu ili turističko- ugostiteljsku djelatnost, s neophodnim pomoćnim prostorijama koje čine zasebnu građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz.

3.2.2.1. Građevinska područja naselja

Građevinsko područje naselja je prostor namijenjen stanovanju i svim pratećim funkcijama (školstvo i predškolski odgoj, zdravstvo i socijalna skrb, kultura i sport, upravne i administrativne funkcije, poslovno-proizvodne, trgovačko-uslužne i sve ostale funkcije sukladne osnovnoj funkciji stanovanja). Sastoji se od već izgrađenog dijela i od neizgrađenih površina planiranih za proširenje i daljnji razvoj naseljskih struktura.

Maksimalna veličina građevinskih područja naselja u Općini Mrkopalj određena je iz odnosa planiranog broja stanovnika i planirane minimalne gustoće stanovanja na kraju planskog razdoblja za koje se plan izrađuje, dakle 2015. godine, a prema prije opisanim kriterijima iz Županijskog plana.

Planirani broj stanovnika ( b ) planirani broj stanovnika 2015. godine (projekcija iz PP PGŽ) : b = 1500 stanovnika

Gustoća stanovanja ( c ) planirana minimalna gustoća stanovanja (pokazatelj iz PP PGŽ) : c = 17 stanovnika / ha IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 17 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Maksimalna površina građevinskih područja naselja (Pmax )

Pmax = b / c = 1500 / 17 = 88,24 ha

Pmax = I + N

Izmjenom i dopunom Plana izvršene su minimalne korekcije u površinama izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskih područja naselja koje su nastale kao greške u kartiranju izvršenom prilikom izrade osnovnog Plana. Temeljem tih minimalnih odstupanja, te izmjenjene površine administrativnog prostora Općine Mrkopalj unutar nove granice utvrđene na katastru, izvršena je i korekcija prostornih pokazatelja.

I – izgrađeni dio građevinskog područja (postojeća izgrađenost) : I = 190,86 ha N – neizgrađeni dio građevinskog područja (predviđen za plansko proširenje naselja)

I > Pmax

U Županijskom planu dana je formula za izračun maksimalne površine građevinskih područja naselja koja se dobije iz omjera planiranog broja stanovnika i planirane minimalne gustoće stanovanja, a uključuje ukupnu površinu izgrađenog i neizgrađenog dijela naselja. Nakon provedene analize i kartiranja postojećih izgrađenih naseljskih struktura u šest naselja Općine Mrkopalj ustanovljena je ukupna postojeća izgrađenost od 190,86 ha. Dakle, izračun pokazuje da je ukupna površina već izgrađenih dijelova naselja (postojeća izgrađenost) veća od maksimalne površine građevinskih područja naselja (I > Pmax) izračunatoj prema formuli. Također je izračun gustoće stanovanja pokazao je da je postojeća gustoća manja od 17 stanovnika / ha. U tom slučaju se planirane površine za širenje naseljskih struktura mogu povećati samo za 20 % u odnosu na postojeću izgrađenost.

Pmax = 1,20 I = 1,20 x 190,86 ha = 229,03 ha

Kada je površina izgrađenog dijela naselja (postojeća izgrađenost) veća od ukupne maksimalne površine građevinskih područja, tada se ona može povećati samo za 20 %.

Prostorni pokazatelji, sukladno Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, iskazuju se kao gustoća stanovanja i gustoća stanovništva (gustoća naseljenosti) u odnosu na postojeće i planirano stanje.

Gustoća stanovanja iskazuje se kao :

Gbst (bruto) = odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih čestica stanovanja Gust i površina za šire stambene funkcije (ulice, trgovi, parkovi, škole, javne ustanove, gospodarske namjene u naselju, površine za rekreaciju i dr.)

Postojeća gustoća stanovanja u građevinskom području naselja :

Zbroj površina građevnih čestica stanovanja Gust i površina za šire stambene funkcije = postojeća izgrađenost : 190,86 ha Postojeći broj stanovnika : (popis stanovništva 1991. godine): 1823 stanovnika Postojeći broj stanovnika : (popis stanovništva 2001. godine): 1361 stanovnik

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 18 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Gbst (bruto) = 1823 stanovnika / 190,86 ha = 9,55 stanovnika / ha /1991./ < 17 st./ha Gbst (bruto) = 1361 stanovnik / 190,86 ha = 7,15 stanovnika / ha /2001./ < 17 st./ha

Planirana gustoća stanovanja u građevinskom području naselja :

Zbroj površina građevnih čestica stanovanja Gust i površina za šire stambene funkcije = planirana maksimalna izgrađenost : 228,98 ha Planirani broj stanovnika 2015. godine : 1500 stanovnika (projekcija iz PP PGŽ)

Gbst (bruto) = 1500 stanovnika / 228,98 ha = 6,60 stanovnika / ha

Gustoća naseljenosti područja iskazuje se odnosom broja stanovnika i površine administrativnog područja jedinice lokalne samouprave za koju se izrađuje plan, odnosno površine obuhvata prostornog plana.

G nst = odnos broja stanovnika i površine obuhvata prostornog plana

Broj stanovnika : 1823 (popis 1991.) / 1361 (popis 2001.) / 1500 (projekcija 2015. - PP PGŽ) Površina prostornog obuhvata = Površina Općine Mrkopalj = 15.623,60 ha = 156,24 km2* /*Površina administrativnog područja Općine Klana unutar nove granice utvrđene na katastru!/

Postojeća gustoća naseljenosti : / prema popisima stanovništva iz 1991. i 2001. godine /

2 G nst = 1823 stanovnika / 15623,60 ha = 0,12 stanovnika / ha = 12 stanovnika / km 2 G nst = 1361 stanovnik / 15623,60 ha = 0,09 stanovnika / ha = 9 stanovnika / km

Planirana gustoća naseljenosti : / prema projekciji stanovništva 2015. godine /

2 G nst = 1500 stanovnika / 15623,60 ha = 0,10 stanovnika / ha = 10 stanovnika / km

Obzirom na, analizom postojećeg stanja ustanovljene i prethodno opisane prostorno planske pokazatelje (postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, postojeću izgrađenost prostora, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno- povijesnih cjelina), uvažavajući planske postavke iz dokumenata višeg reda i iskazane potrebe lokalne zajednice za razvojem svog područja, ovim Planom utvrđena su građevinska područja naselja i građevinska područja površina izvan naselja za izdvojene namjene. Moguće proširenje građevinskih područja naselja od samo 20 % postojećih, već izgrađenih površina raspodijeljeno je na način da se vitalnim naseljima omogući veće širenje, a ostala naselja zadrže u sadašnjem građevinskom području uz dopunjavanje potrebnih pratećih sadržaja za nesmetano odvijanje života i rada u njima.

Naseljem se smatra struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja sa pratećim funkcijama, a površina naselja utvrđena je određivanjem granica građevinskog područja u zatečenom - već izgrađenom opsegu, sa planiranim površinama za proširenje.

Planom su određene veličine, prostorni raspored i oblik građevinskih područja naselja, sukladno kriterijima iz Županijskog plana, povećanjem površina izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja za 20 % : IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 19 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Pmax = 1,20 I

Pmax = 1,20 I = 1,20 x 190,86 ha = 229,03 ha

Pmax = I + N I – izgrađeni dio građevinskog područja (postojeća izgrađenost) : I = 190,86 ha N – neizgrađeni dio građevinskog područja (planirana izgrađenost) : N = 229,03 ha – 190,86 ha, N = 38,17 ha

Površine naselja, određene građevinskim područjem, su površine predviđene za izgradnju, odnosno proširenje postojećeg naselja u kojima se smještaju, osim stanovanja, sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja (javna i društvena namjena, gospodarska namjena /poslovna, ugostiteljsko-turistička/, sportsko–rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja, površine posebne namjene i sl.).

Na području Općine Mrkopalj postoji 6 administrativnih naselja. Izgrađene naseljske strukture uglavnom su smještene uz glavnu cestovnu prometnicu i niznog su, odnosno cestovnog tipa. Veće je jedino naselje Mrkopalj, ostala su mala naselja. Izračun postojeće izgrađenosti omogućio je povećanje planiranih površina za širenje i unapređenje naselja samo za 20 % u odnosu na već izgrađene površine. Planirane površine raspodijeljene su prema postavljenoj funkcionalnoj mreži - sustavu naselja posebnih funkcija, uglavnom između naselja koja imaju veće mogućnosti i izglede za razvoj.

Centralno naselje u kojem se nalaze sadržaji središnjih javnih i uslužnih funkcija određeno je građevinskim područjem naselja N5 Mrkopalj-centar, koje je u Izmjeni i dopuni Plana smanjeno u odnosu na osnovni Plan i obuhvaća samo centralni dio ukupnog građevinskog područja naselja Mrkopalj.Ostali dijelovi građevinskog područja (N6 i N7) imaju isključivo stambenu funkciju. Ostala manja naselja imaju također veliko značenje za prostor koji bez “živih” naselja i ljudske aktivnosti u njima odumire i gubi svoje osnovne značajke.

Građevinsko područje za razvoj i uređenje naselja čine već izgrađene površine kao i površine planirane za moguće širenje, novu izgradnju i uređenje naseljskih struktura. Građevinsko područje podijeljeno je na izgrađeni i neizgrađeni dio. Postojeća izgrađenost naselja kartirana je na katastarskim podlogama u mjerilu 1:5000, na kojima su prikazane i neizgrađene površine namjenjene mogućem proširenju naselja.

U Izmjeni i dopuni Plana izvršene su minimalne korekcije, odnosno ispravljena su minimalna odstupanja izgrađenih i neizgrađenih dijelova nastala kao greške u kartiranju prilikom izrade osnovnog Plana.

Sačinjen je prijedlog građevinskih područja naselja u Općini Mrkopalj koji je prikazan u slijedećoj tablici i ucrtan u kartografskom prikazu 1. «Korištenje i namjena površina» u mjerilu 1:25000 i u kartografskim prikazima 4.1. – 4.6. «Građevinska područja» u mjerilu 1:5000 (oznake naselja u kartografskim prikazima odgovaraju oznakama u tablici):

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 20 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Tablica 65. : Građevinska područja naselja Općine Mrkopalj

1 2 3 4 1/4 Oznaka Broj Izgrađeni Neizgrađeni Ukupno Gustoća građev. Broj Ime naselja / stanov- dio građev. dio građev. grđevinsko stanovanja područja katgraf. ADMINISTRATIVNO nika područja područja područje ( stanov. / naselja prikaza NASELJE *2001. / ( ha ) ( ha ) naselja / ha ) **2015. ( ha )

N 1 4.1. Sungerski Bukovac 5,12 0,67 5,79

N 2 4.2. Sunger 36,68 7,05 43,73

N 1 – N 2 SUNGER 333 41,80 7,72 49,52

N 3 4.3. Brestova Draga 14,06 5,05 19,11

N 4 4.3. Brestova Draga - Lug 2,59 - 2,59

N 3 – N 4 BRESTOVA DRAGA 55 16,65 5,05 21,70

N 5 4.4. Mrkopalj - centar 60,13 - 60,13 stanovnika / hektar 7,15 = ha ,86

stanovnika / hektar = 6,60 ha 228,98

N 6 4.4. Mrkopalj 26,52 12,47 38,99

N 7 4.4. Mrkopalj - Škola mira 1,30 - 1,30

N 5 – N 7 MRKOPALJ 883 87,95 12,47 100,42

N 8 4.5. Tuk Mrkopaljski i 3+40 22,89 3,41 26,30 Tuk Vojni

N 8 TUK MRKOPALJSKI I TUK VOJNI 43 22,89 3,41 26,30

N 9 4.6. Begovo Razdolje 21,57 9,47 31,04 a stanovanja 2001. godine = 1361 stanovnik / 190 a stanovanja 2001. godine a stanovanja 2015. godine = 1500 stanovnika / a stanovanja 2015. godine ć ć

Gusto N 9 BEGOVO RAZDOLJE 47 21,57 9,47 31,04 Gusto

Građevinska područja naselja Općine Mrkopalj:

N 1 – N 9 Ukupno : 1361* / 190,86 38,12< 228,98< 1500** 38,17 229,03 * popis stanovnika 2001. godine ** projekcija stanovništva 2015. godine (PP PGŽ)

Gradnju unutar građevinskih područja naselja treba, u pravilu, razvijati uz postojeće javne (državne, županijske, lokalne) i nerazvrstane ceste. U izgrađenom dijelu urediti postojeće komunikacije (javna stepeništa, puteve i prolaze), a u neizgrađenom dijelu osigurati prostor za izgradnju novih. Također osigurati potreban prostor za izgradnju građevina onih djelatnosti koje služe zadovoljenju zajedničkih potreba stanovništva. Izuzimaju se iz površina za građenje prostori : postojećih vrijednih šuma kada kompleks prema katastarskom izvatku prelazi 1000 m2, vrijednih

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 21 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ poljoprivrednih površina ako prelaze 1000 m2, tereni kod kojih nagib prelazi 30 stupnjeva, koridori planiranih trasa prometne i ostale infrasrukture, te dijelovi posebno vrijednog prirodnog ili ljudskom rukom stvorenog okoliša.

Naseljske površine - izgrađene i neizgrađene - namjenjuju se prvenstveno stambenoj izgradnji, ali i svim djelatnostima koje su kompatibilne stanovanju, ukoliko ne proizvode buku, ne zagađuju okoliš i ne privlače jači promet. U naseljske površine uključene su manje gospodarske, proizvodno-zanatske i uslužne djelatnosti kojima za obavljanje djelatnosti ne trebaju veće izdvojene površine. Zbog razvoja gospodarskih djelatnosti čije se obavljanje dozvoljava u naselju gdje postoji niz mogućnosti za intezivnije korištenje poslovnog prostora, treba vršiti prenamijenu prostora za tercijarne i kvartarne djelatnosti. U ruralnim sredinama postojeće napuštene građevine moguće je predvidjeti i koristiti, uz potrebnu rekonstrukciju, za preradu poljoprivrednih i stočarskih proizvoda - proizvodnju zdrave hrane, proizvodnju stočne hrane, za sadržaje seoskog turizma i sl. Unutar naseljskih površina mogu se planirati sve vrste trgovačkih (osim veleprodajnih) djelatnosti, turističko-ugostiteljskih, servisno-uslužnih i ostalih djelatnosti. Ovisno o značaju i funkcionalnoj podjeli naselja, u građevinskom području naselja postoje i mogu se dograđivati sadržaji centralnih uslužnih funkcija (javne ustanove, kulturne, obrazovne, zdravstvene, socijalne i sl. građevine), te sadržaji sportsko-rekreacijskih i ostalih funkcija. Naseljske površine također uključuju sve površine namjenjene razvoju prometne i komunalne infrastrukturne mreže u naselju, uređenju ulica, trgova, parkova, dječjih igrališta, javnih zelenih površina i groblja.

U građevinskom području naselja grade se slijedeće vrste osnovnih građevina : - građevine stambene namjene, - građevine društvenih namjena (javnih i društvenih funkcija), - građevine gospodarskih namjena (poslovne, turističko-ugostiteljske, poljoprivredne), - pomoćne građevine u funkciji osnovnih građevina, - infrastrukturne i komunalne građevine, - ostale građevine (montažne građevine, kiosci, reklamni panoi, privremene građevine).

Na građevnoj čestici osnovnih građevina mogu se graditi i pomoćne građevine u funkciji građevina osnovne namjene. Dozvoljeno je građenje svih vrsta osnovnih i pomoćnih građevina u naselju klasičnim i montažnim načinom građenja. Ako se grade montažnim načinom tada za njih vrijede isti uvjeti kao i za klasično građene građevine, čime se naročito podrazumijevaju oblikovni zahtjevi. Građenje i uređenje površina osnovnih građevina u naselju provodi se neposredno, temeljem odredbi ovog Plana ili posredno, temeljem prostornih planova užeg područja. Neposrednim provođenjem mogu se graditi građevine stambene namjene, manje složene građevine društvenih namjena, manje složene građevine gospodarskih namjena (poslovne, turističko-ugostiteljske, poljoprivredne), sve vrste pomoćnih građevina, infrastrukturne i komunalne građevine, te ostale građevine, primjenjujući kumulativno sve odrednice Plana. Ovim Planom određuju su kriteriji i uvjeti građenja za građevine čija je izgradnja u građevinskim područjima naselja moguća neposrednom provedbom.

GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE

Građevina stambene namjene je građevina namijenjena funkciji stalnog stanovanja smještena na jednoj građevnoj parceli koja u pravilu sadržava samo stambeni prostor. Iznimno, unutar stambene građevine, uz nju ili odvojen od nje ali funkcionalno povezan, može se nalaziti i poslovni prostor čija površina ne smije prelaziti 50% ukupne površine prostora. Poslovnim prostorom smatra se prostor namijenjen odvijanju djelatnosti sukladnih funkciji stanovanja (društvenih, gospodarskih i ostalih namjena), koje ne narušavaju standard stanovanja odnosno ne zahtijevaju veće površine, ne privlače jači promet, ne proizvode buku i štetne emisije u okoliš veće od dopuštenih vrijednosti određenih posebnim zakonima i propisima, ne povećavaju opasnost od požara i eksplozije i sl. IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 22 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici dozvoljen je smještaj jedne ili više pomoćnih građevina. Kod neposrednog provođenja ovog Plana za građevine isključivo stambene namjene i građevine s poslovnim prostorom primjenjuju se isti uvjeti građenja. Promjena namjene iz stambenog u poslovni prostor (i obrnuto) je moguća. Visina građevina stambene namjene određuje se katnošću (brojem nadzemnih etaža) i visinom od najniže točke uređenog terena oko građevine do donjeg ruba krovnog vijenca, odnosno do donjeg ruba podrožnice kosog krova. Nivelaciona kota od koje se računa katnost je kota poda najniže nadzemne etaže uzdignute maksimalno 1,0 m od najniže točke terena na dijelu parcele koji pokriva građevina. Lokacijskom dozvolom mora se utvrditi manji broj nadzemnih etaža od onog koji je maksimalno dozvoljen Odredbama Plana, ako to morfološke karakteristike terena i visine postojećih okolnih građevina u naselju zahtijevaju.

U građevinskom području naselja mogu se graditi slijedeće vrste građevina stambene namjene za stalno stanovanje : • obiteljska stambena kuća - s jednom stambenom jedinicom, • višeobiteljska stambena kuća - s najviše tri stambene jedinice, • višestambena građevina - s više od tri stambene jedinice. Obiteljske i višeobiteljske stambene kuće mogu se graditi u svim naseljima, dok se gradnja višestambenih građevina dozvoljava samo u naselju N5 Mrkopalj-centar i u naselju N6 Mrkopalj.

Obiteljska stambena kuća - s jednom stambenom jedinicom

Obiteljska stambena kuća s jednom stambenom jedinicom namijenjena je stanovanju jedne obitelji, a sastoji se iz osnovne i pomoćnih građevina na jednoj građevnoj čestici. Može se graditi na slobodnostojeći ili poluotvoreni način. Za neposredno provođenje Plana određuju se slijedeći kriteriji građenja :

a) izgradnja na slobodnostojeći način : • minimalna površina građevne čestice : 300 m2, uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 15 m • maksimalna površina građevne čestice : 2000 m2

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : 0,3 • koeficijent iskorištenosti (Kis) : 0,8 • maksimalna bruto razvijena površina građevine : 250 m2 • broj etaža : podrum i najviše 2 nadzemne etaže, iznimno 3 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju • visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova) : max. 6,0 m

b) izgradnja na poluotvoreni način - po jednoj jedinici dvojne kuće : • minimalna površina građevne čestice : 250 m2, uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 12 m • maksimalna površina građevne čestice : 1200 m2

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : 0,4 • koeficijent iskorištenosti (Kis) : 0,8 • maksimalna bruto razvijena površina građevine : 200 m2 • broj etaža : podrum i najviše 2 nadzemne etaže, iznimno 3 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju • visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova) : max. 6,0 m

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 23 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Višeobiteljska stambena kuća - s najviše tri stambene jedinice

Višeobiteljska stambena kuća s najviše tri stambene jedinice je slobodnostojeća ili dvojna kuća, a sastoji se iz osnovne i pomoćnih građevina na jednoj građevnoj čestici. Stambene jedinice mogu se organizirati u verikalnom ili horizontalnom smjeru unutar dozvoljenih gabarita građevine. Za neposredno provođenje Plana određuju se slijedeći kriteriji građenja :

a) izgradnja na slobodnostojeći način : • minimalna površina građevne čestice : 400 m2, uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 18 m • maksimalna površina građevne čestice : 2000 m2

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : 0,3 • koeficijent iskorištenosti (Kis) : 0,8 • maksimalna bruto razvijena površina građevine : 400 m2 • broj etaža : podrum i najviše 3 nadzemne etaže, iznimno 4 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju • visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova): max. 8,0 m

b) izgradnja na poluotvoreni način - po jednoj jedinici dvojne kuće : • minimalna površina građevne čestice : 300 m2, uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 14 m • maksimalna površina građevne čestice : 1200 m2

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : 0,4 • koeficijent iskorištenosti (Kis) : 0,8 • maksimalna bruto razvijena površina građevine : 360 m2 • broj etaža : podrum i najviše 3 nadzemne etaže, iznimno 4 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju • visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova): max. 8,0 m

Višestambena građevina

Višestambena građevina namijenjena je prvenstveno kolektivnom stanovanju. U njoj se na jedan vanjski ulaz vezuju više od tri stambene jedinice, odnosno više od tri samostalne uporabne cjeline. Prizemna etaža može se namijeniti sadržajima društvenih i gospodarskih funkcija. U podrumskoj etaži treba predvidjeti zajedničku parkirališnu garažu i pomoćne prostorije za svaki stan. Građenje novih višestambenih građevina dozvoljeno je u naselju N5 Mrkopalj-centar i naselju N6 Mrkopalj, u ostalim naseljima se ne dopušta. Neposrednim provođenjem dozvoljena je rekonstrukcija postojećih višestambenih građevina te izgradnja (interpolacija) novih u naselju N6 Mrkopalj. Uvjeti građenja višestambenih građevina u središnjem naselju N5 Mrkopalj-centar odrediti će se urbanističkim planom uređenja. Kriteriji za rekonstrukciju postojećih i građenje novih višestambenih građevina (koji su ujedno i smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja) su slijedeći :

• minimalna površina građevne čestice za izgradnju nove višestambene građevine (ili zemljišta koje služi redovnoj upotrebi postojeće) : 600 m2, uz uvjet da minimalna širina građevne čestice na crti građevne linije iznosi 24 m za nove građevine, • maksimalna površina građevne čestice nije ograničena,

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : 0,4 • koeficijent iskorištenosti (Kis) : 1,2 • maksimalna bruto razvijena površina građevine : 800 m2

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 24 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ • maksimalni broj etaža : podrum i 3 nadzemne etaže ili 4 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju • visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova) : max. 10,00 m

Ne dozvoljavaju se pojedinačne intervencije na pročeljima i zajedničkim djelovima višestambene građevine. Urbanističkim planom uređenja naselja N5 Mrkopalj-centar mogu se za višestambene građevine odrediti uvjeti građenja koji minimalno odstupaju od prethodno navedenih kriterija.

GRAĐEVINE DRUŠTVENIH NAMJENA

Društvene djelatnosti služe zadovoljenju javnih i društvenih potreba stanovništva koje obuhvaćaju : upravne funkcije (općinski organi samouprave, policijska stanica), obrazovne funkcije (predškolske ustanove, područna osnovna škola), primarnu zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, kulturne funkcije, financijske, intelektualne i ostale usluge, te razne druge društvene funkcije (sportske organizacije, udruge građana, političke stranke, nestranačke organizacije, vjerske zajednice i sl.). Obavljaju se u građevinama društvenih namjena koje se u pravilu grade u građevinskom području naselja, na izdvojenim građevnim česticama ili u sklopu građevina stalnog stanovanja, a iznimno se mogu graditi i van građevinskih područja. Građevine društvenih namjena grade se uglavnom u građevinskim područjima središnjeg naselja N5 Mrkopalj-centar, naselja N6-Mrkopalj i N7 Mrkopalj-škola mira, a izgradnja građevine socijalne skrbi (dom za starije osobe) planirana je u naselju N8 Tuk Mrkopaljski i Tuk Vojni. Za potrebe stanovništva u planskom razdoblju do 2015. godine nije potrebna izgradnja nove osnovne škole niti građevina primarne zdravstvene zaštite. Planom je predviđeno ponovno otvaranje matičnog ureda i policijske stanice. U ostalim naseljima minimum zadovoljenja društvenih potreba stanovnika treba omogućiti dolaskom bibliobusa. Ostale društvene funkcije dopunjavati će svoje sadržaje izgradnjom novih ili rekonstrukcijom postojećih građevina u naselju. Prema iskazanim potrebama stanovništva mogu se graditi različiti drugi sadržaji kao što su : građevine namijenjene predškolskom odgoju (jaslice i dječji vrtić, dječje igraonice), socijalnoj skrbi (socijalno savjetovalište za sve kategorije stanovništva), pružanju zdravstveno-estetskih usluga (sve vrste specijalističkih ordinacija, vježbaonice, prostori za estetiku tijela i sl.), građevine obrazovne i kulturno-zabavne namjene (knjižnica i čitaonica, škola stranih jezika, muzička škola, izložbeni salon, galerija, muzejska zbirka, kino, videoteka, disco-klub, prostori sa više namjena i sl.), građevine sporta i rekreacije (pojedinačna otvorena ili zatvorena sportska igrališta i prostori za rekreaciju građana).

Oblik i veličina građevne čestice na kojoj se gradi građevina društvene namjene moraju omogućiti smještaj svih sadržaja (osnovnu građevinu, pomoćne građevine u njenoj funkciji, parkirališni prostor, komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.) ovisno o vrsti građevine. Neposrednim provođenjem dozvoljava se građenje tih građevina u svim naseljima, osim naselja N5 Mrkopalj-centar gdje se grade temeljem urbanističkog plana uređenja. Određuju se uvjeti građenja građevina društvenih namjena kada se grade na izdvojenim građevnim česticama, za neposredno provođenje i kao smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja : • minimalna veličina građevne čestice: 400 m2, • maksimalna veličina građevne čestice se ne određuje,

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : 0,5 • koeficijent iskorištenosti (Kis) : 1,2 • maksimalna bruto razvijena površina građevine : 600 m2 • max. broj etaža : podrum i 3 nadzemne etaže ili 4 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju • visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova) : max. 10,00 m

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 25 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Izgradnja građevina složenih društvenih namjena u kojima se okuplja veći broj ljudi i koje imaju veću bruto razvijenu površinu, dozvoljava se samo u naselju N5 Mrkopalj-centar gdje će njihovi uvjeti građenja biti definirani urbanističkim planom uređenja.

GRAĐEVINE GOSPODARSKIH NAMJENA

U građevinskom području naselja mogu se graditi slijedeće vrste građevina gospodarskih namjena : • građevine poslovne namjene, • građevine turističko-ugostiteljske namjene i • poljoprivredne gospodarske građevine.

Građevine poslovne namjene

Građevine poslovne namjene grade se u naselju na izdvojenim građevnim česticama ili u sklopu građevina stambene namjene. Predviđene su za obavljanje svih vrsta uslužnih i zanatskih djelatnosti (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i sl.), pružanje intelektualnih usluga (uredi, biroi, ateljei, studiji, agencije i sl.), trgovačko-opskrbnih djelatnosti (prodavaonice hrane, pića, voća i povrća, mješovite ili specijalizire robe), za obavljanje svih vrsta proizvodno-poslovnih djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvde buku manju od 55 dB danju i 45 dB noću (stolarije, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, automehaničarske radionice, servisi). Otvorena skladišta građevnog materijala, metalnih profila, starih automobila, velike stolarske, bravarske, limarske, kamenoklesarske radionice, autoservisi i slični sadržaji koji zahtijevaju veće površine, privlače jači promet, proizvode veću buku i štetne emisije u okoliš ne mogu se graditi u naselju već na izdvojenim površinama poslovne namjene.

Za neposredno provođenje Plana određuju se slijedeći uvjeti građenja građevine poslovne namjene kada se ona gradi u naselju na zasebnoj građevnoj čestici :

• oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz tehničke karakteristike ili tehnološki proces (osnovnu građevinu, sve pomoćne građevine u njenoj funkciji, internu prometnicu, parkirališni prostor, komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.), • minimalna veličina građevne čestice : 400 m2 , • maksimalna veličina građevne čestice se ne određuje,

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : 0,6 • koeficijent iskorištenosti (Kis) : 1,2 • maksimalna bruto razvijena površina građevine : 700 m2 • maksimalna visina proizvodno-poslovnih građevina je, u pravilu jedna nadzemna etaža, koja za radni prostor može imati svjetlu visinu do 6,0 m, • maksimalna katnost ostalih poslovnih građevina je podrum i 3 nadzemne etaže ili 4 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju • visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova) : max. 10,00 m

Izgradnja poslovnih građevina veće bruto razvijene površine, te složenih građevina sa većim tehničkim i tehnološkim zahtjevima, dozvoljava se samo u naselju N5 Mrkopalj-centar i u zonama poslovne namjene izdvojenim iz naselja gdje će njihovi uvjeti građenja biti definirani urbanističkim planom uređenja.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 26 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Građevine turističko-ugostiteljske namjene

Građevine turističko-ugostiteljske namjene koje se mogu graditi u naselju, u sklopu građevina stambene namjene ili na izdvojenim građevnim česticama su : caffei, snack-barovi, pizzerije, restorani, manji pansioni i sl. Iznimno se u građevinskom području naselja može graditi - interpolirati vikend kuća kao pojedinačna građevina koja služi za odmor.

Za neposredno provođenje Plana određuju se slijedeći uvjeti građenja turističko- ugostiteljske građevine kada se ona gradi u naselju na zasebnoj građevnoj čestici :

• oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz tehničke karakteristike (osnovnu građevinu, sve pomoćne građevine u njenoj funkciji, internu prometnicu, parkirališni prostor, komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.) • minimalna veličina građevne čestice: 400 m2, • maksimalna veličina građevne čestice se ne određuje,

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : 0,5 • koeficijent iskorištenosti (Kis) : 1,2 • maksimalna bruto razvijena površina građevine : 700 m2 • maksimalni broj etaža : podrum i 3 nadzemne etaže ili 4 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju • visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova) : u pravilu 8,00 m • iznimno se, za manje hotele, veće turističko-ugostiteljske pansione i sl., može dozvoliti maksimalna visina do 10,0 m

Građevine veće bruto razvijene površine, te složene turističko-ugostiteljske građevine sa većim tehničkim zahtjevima, mogu se graditi samo u naselju N5 Mrkopalj-centar i u zonama turističko-ugostiteljske namjene izdvojenim iz naselja gdje će se uvjeti građenja odrediti urbanističkim planom uređenja.

Udaljenosti osnovnih građevina poslovne i turističko-ugostiteljske namjene od granica građevne čestice, osim prema prometnici, ne mogu biti manje od 4,0 m, a u pravilu se određuju polovinom visine (h/2) od najniže točke uređenog terena oko građevine do vijenca ili podrožnice kosog krova.

Poljoprivredne gospodarske građevine

Poljoprivredne gospodarske građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji su: - bez izvora zagađenja : staklenici, plastenici, spremišta ljetine, spremišta poljodjelskih alata i strojeva, sjenici, nadstrešnice za sušenje plodina, pčelinjaci i sl. - s izvorom zagađenja : razne staje, obori, svinjci, peradarnici, kuničnjaci, uzgojišta krznaša, male klaonice, gnojišta i sl. Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u privatnim domaćinstvima u naselju podrazumijeva uzgoj i tov stoke i peradi do uobičajenog maksimalnog kapaciteta : - konja do 3 grla, - krava i ostalih goveda do 7 komada, - tovnih teladi i junadi do 10 komada, - svinja do 15 komada, - peradi do 250 komada, - sitnih glodavaca krznaša do 75 komada. Poljoprivredne građevine grade se u građevinskim područjma naselja u pravilu na izdvojenim parcelama, a mogu se smještati i unutar građevne čestice obiteljske stambene kuće, osim višestambene građevine, prema lokalnim uvjetima. Namjena građevina ne smije narušavati

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 27 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ uvjete života i stanovanja unutar naselja, odnosno ugrožavati higijenske uvjete korištenja susjednih građevnih čestica. U središnjem naselju N5 Mrkopalj-centar zabranjuje se izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorom zagađenja, a uvjeti uzgoja stoke, peradi, sitnih krznaša i sl. u drugim naseljima propisati će se općinskom odlukom. Poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja koje veličinom i kapacitetom odstupaju od prethodno navedenih nisu kompatibilne stambenom naselju i mogu se graditi na površinama izvan građevinskih područja. Za neposredno provođenje Plana, određuju se slijedeći kriteriji građenja: - oblik i veličina građevne čestice moraju obuhvatiti sve sadržaje potrebne za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, a utvrđuju se oblikom i veličinom zemljišne čestice (maksimalna veličina čestice se ne ograničava), - ukupna maksimalna izgrađenost građevne čestice iznosi 60 % za građevine bez izvora zagađenja, a 40 % za građevine s izvorom zagađenja (njihova veličina ograničava se maksimalnim kapacitetom uzgojnih jedinica), - maksimalna visina građevine je, u pravilu, jedna - prizemna - etaža (visine max. 4,0 m), a iznimno dvije etaže - prizemna i potkrovna (visine max. 5,0 m), ako se u potkrovlju drži sijeno i stočna hrana, - minimalna udaljenost građevine bez izvora zagađenja od granica parcele iznosi min. 3,0 m, odnosno min. 6,0 m od susjednih osnovnih građevina, - građevine s izvorom zagađenja moraju od susjednih osnovnih građevina biti udaljene najmanje 12,0 m, - gnojišta moraju biti udaljena min. 15,0 m od osnovne građevine, ulične ograde i od cisterne za vodu - dno i stijenke gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala, - tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta ne smije se razlijevati po terenu, treba je nepropusnim sistemom odvesti u zatvorene, nepropusne silose ili jame sa nepropusnim dnom, stijenkama i pokrovom sa otvorima za čišćenje i ventilaciju. U pogledu udaljenosti vrijede isti uvjeti kao i za gnojišta. Odvoz otpadne vode vrši komunalno poduzeće na prihvatno mjesto sa uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Građevna čestica poljoprivredne građevine koja se gradi na izdvojenoj parceli priključuje se izravno na javnu prometnu površinu ili kolnim pristupom minimalne širine 3,0 m. Priključci na infrastrukturnu mrežu određuju se ovisno o namjeni građevine, a prema posebnim uvjetima. Na mjestima gdje nema vodovoda i kanalizacije uvjetuje se gradnja cisterne i nepropusne septičke taložnice, a za građevine sa izvorom zagađenja treba ishoditi vodopravne uvjete.

POMOĆNE GRAĐEVINE U FUNKCIJI GRAĐEVINA OSNOVNE NAMJENE

Pomoćnim građevinama smatraju se građevine koje služe funkcionalnom odvijanju namjena u osnovnim građevinama. Grade se u sklopu osnovne građevine, kao prigrađene ili kao odvojene građevine. Na građevnim česticama obiteljskih stambenih kuća to su garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice centralnog grijanja i sl. Kod višestambenih građevina kolektivnog stanovanja pomoćne građevine se mogu graditi u podzemnoj etaži ili kao nadzemne skupne građevine. Pomoćne građevine na česticama društvenih i gospodarskih građevina su : manji pomoćni poslovni i skladišni prostori, spremišta, sanitarni prostori, kotlovnice i sl. Visina pomoćnih građevina je, u pravilu, jedna nadzemna etaža, max. visine 3,0 m. Iznimno se, zbog lokalnih uvjeta i kod izgradnje poljoprivrednih gospodarskih građevina može dozvoliti izgradnja u dvije etaže max. visine 5,0 m. Pomoćne građevine mogu se graditi na manjim udaljenostima od granica građevne čestice od onih koje su određene za osnovne građevine, pa i na granici građevne čestice, pod uvjetom da na graničnom pročelju nemaju otvora, ne ometaju namjenu susjednih građevnih čestica i omogućuju preglednost odvijanja prometa. IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 28 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

INFRASTRUKTURNE I KOMUNALNE GRAĐEVINE

Infrastrukturne građevine se nalaze ili grade u građevinskim područjima naselja i površina za izdvojene namjene, te na ostalim područjima poljoprivrednih i šumskih površina izvan građevinskih područja. Pripadaju infrastrukturnim sustavima, a koriste se i izgrađuju prema posebnim uvjetima koji su određeni su u u poglavlju 3.5. ovog Plana. Neposrednim provođenjem u građevinskom području naselja mogu se vršiti rekonstrukcije postojećih i gradnja novih infrastrukturnih građevina cestovnog prometa, pošte i veza, vodoopskrbe i odvodnje, elektroopskrbe i plinifikacije, te rekonstrukcija i gradnja komunalnih građevina, u skladu sa posebnim uvjetima nadležnih ustanova kojima se određuju i mjere zaštite okoliša. Komunalne građevine u naselju, prema ovom Planu, su javna parkirališta, skupne garaže i groblja. Javno parkiralište je otvorena površina sa označenim parkirnim mjestima, a skupna garaža je zatvoren prostor za smještaj više vozila. Broj parkirališnih i garažnih mjesta određuje se prema uvjetima određenim u članku 103. Odredbi za provođenje. Postojeća groblja nalaze se u naseljima N5-Mrkopalj-centar i N8-Tuk Mrkopaljski i Tuk Vojni, a čine ih izgrađene površine unutar naselja određene za uređenje i popunjavanje groblja. Nova groblja Planom nisu predviđena. Uređenje površina i građenje potrebnih pratećih sadržaja unutar izgrađenih površina groblja moguće su neposrednom provedbom ovog Plana, u skladu s programima uređenja, uz ishođenje sanitarno-tehničkih uvjeta, vodopravnih uvjeta, te posebnih uvjeta za priključke na prometnu i komunalnu infrastrukturu. Smještaj cestovnih vozila kada ona nisu u prometu vrši se na javnim parkiralištima i u skupnim garažama koje se grade kao samostalne građevine na izdvojenoj građevnoj čestici. Javna parkirališta se grade na izdvojenoj građevnoj čestici uz naseljske prometnice. Kamionska parkirališta ne mogu se graditi u naselju, nego na izdvojenim površinama poslovne namjene. Javne garaže mogu se graditi samo kao skupne parking-garaže (maximalne visine dvije nadzemne etaže, odnosno 8,00 m) ili kao jednoetažne podzemne garaže s mogućnošću druge namjene na krovnoj površini (igralište, prometna površina - parkiralište, ozelenjena površina i sl.), ako za to postoje terenske okolnosti. Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice. Podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren.

OSTALE GRAĐEVINE

Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se slijedeće građevine : tipizirane montažne građevine, kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi i privremene građevine. Montažnim građevama smatraju se manje tipizirane građevine (ATC-centrale, GSM stanice, relejni stupovi, odašiljači, meteorološke stanice, mjerne stanice za monitoring, manje tipizirane infrastrukturne građevine i sl.). Neposrednom provedbom ovog Plana grade se ili postavljaju na građevnoj čestici koja se formira kao zemljište koje služi redovnoj upotrebi građevine. Moraju se graditi ili postavljati na mjestima na kojima neće narušiti krajobrazne vrijednosti prirodnog okruženja ili ambijentalnu sliku naselja, a ne dozvoljava se njihova postava u zonama zaštićene prirodne i kulturne baštine niti u sklopu evidentiranih i registriranih spomenika kulture. Kiosci su tipske privremene manje montažne građevine, a služe za prodaju tiska, duhana, galanterije, voća i povrća, sezonskih plodina i vršenja drugih manjih ugostiteljskih i obrtničkih usluga. Postavljaju se na uređenom građevinskom zemljištu temeljem posebne gradske odluke, a dozvoljava se njihova postava i na građevnoj čestici osnovnih građevina u naselju. Nadstrešnice se grade kao zakloni i čekaonice na stajalištima javnog gradskog, prigradskog i međugradskog prijevoza, a prostorni razmještaj i uvjeti građenja određuju se gradskom odlukom. IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 29 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Reklamni panoi postavljaju se na zelene površine, pročelja građevina, potporne i obložne zidove. Mogu se postavljati unutar i van građevinskog područja, uz javne i nerazvrstane ceste. Uvjeti za postavljenje reklamnih panoa reguliraju se posebnom gradskom odlukom. Privremene građevine definirane su Zakonom o građenju.

3.2.2.2. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

Izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja, planiraju se kao izdvojena građevinska područja pojedinih namjena izvan naselja i u njima se ne može planirati novo stanovanje.

Ovom Izmjenom i dopunom Plana razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene izvršeno je određivanjem granica njihovih građevinskih područja na slijedeće osnovne grupe : 1. površine za gospodarske - poslovne namjene, 2. površine za turističko-ugostiteljske namjene, 3. površine za sportsko-rekreacijske namjene, 4. površina za infrastrukturnu namjenu.

Županijskim planom određeni su kriteriji za određivanje građevinskih područja samo za gospodarsku i ugostiteljsko-turističku namjenu. Propisane su maksimalne postojeće i planirane površine koje za Općinu Mrkopalj iznose :

- za gospodarsku - poslovnu namjenu : 15,00 ha - za ugostiteljsko-turističku namjenu : 35,00 ha.

Detaljnije razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene obavljeno je određivanjem granica građevinskih područja, prema kriterijima za osnovno i detaljno razgraničenje za svaku pojedinu namjenu kako slijedi : - gospodarska namjena razgraničena je na : površine postojećih i planiranih poslovnih namjena, - ugostiteljsko-turistička namjena razgraničena je na : smještajne kapacitete (hotele, pansione, izletišta, planinarske domove i sl.), apartmanska naselja i vikend naselja, - sportsko-rekreacijska namjena razgraničena je na : sportsko-rekreacijske površine na kopnu i na vodi, skijaški sportski centar i manja skijališta, Na području Općine Mrkopalj Planom su predviđene slijedeće površine za izdvojene namjene određene pripadajućim građevinskim područjima :

1. Površine za gospodarske – poslovne namjene - su izdvojene veće površine u kojima se smještaju različite proizvodno-poslovne djelatnosti, a Planom su razgraničene na tri poslovne zone različitih sadržaja. Površine za gospodarske - poslovne namjene određene su građevinskim područjima, podijeljenim na postojeće i planirane površine, a namijenjene su gospodarskim poslovno- proizvodnim djelatnostima koje zahtijevaju veće površine prostora, vezane su na intenzivni promet, a njihov tehnološki proces nije kompatibilan stanovanju jer proizvodi buku veću od dopuštene za stambena naselja ili moguća onečišćenja okoliša. U izdvojenim zonama gospodarske namjene nije dozvoljena stambena izgradnja. Gospodarske - poslovne djelatnosti mogu se obavljati i u građevinskim područjima naselja, ako su kompatibilne funkciji stanovanja i nemaju navedene prostorne zahtjeve. Prostorni razmještaj površina za gospodarske djelatnosti poslovnih namjena bazira na razmještaju postojećih gospodarskih struktura, na stvarnim potrebama i prostornim mogućnostima, na planiranom sustavu naselja, rasporedu stanovništva, te na povezanosti osnovnom prometnom i drugom infrastrukturom, sukladno načelima postavljenim u Županijskom planu i opredjeljenjima lokalne zajednice za gospodarski razvoj vlastitog područja.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 30 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Vrednovanjem specifičnosti pojedinih gospodarskih djelatnosti koje postoje i planiraju se u strukturi mrkopaljskog gospodarstva, u kojoj nema većih industrijskih proizvodnih kompleksa i u kojoj dominira samo jedan proizvodno-poslovni drvoprerađivački pogon – postojeća pilana u Mrkoplju, one su svrstane u kategoriju poslovnih namjena. U poslovne namjene ubrajaju se : poslovno-proizvodni pogoni, trgovačko-uslužni i uslužno-servisni kompleksi, obrtništvo, skladištenje, razni servisi, komunalne usluge, i sl.).

Razgraničenje gospodarskih zona poslovne namjene izvršeno je na četiri podkategorije:

K1 – poslovno-proizvodna namjena - postojeći drvoprerađivački pogon, K2 – poslovna namjena – pretežito trgovačko-uslužna, K3 – poslovna namjena – pretežito uslužno-servisna, K4 – poslovno-proizvodna namjena - planirana asfaltna baza.

U grafičkom prikazu Plana označene su postojeće i novoplanirane površine za gospodarsku - poslovnu namjenu, prema gornjim oznakama.

Raspored planiranih poslovnih zona prilagođen je slijedećim postavkama : - postojeći drvoprerađivački pogon K1 i dvije novoplanirane poslovne zone K2 i K3 nalaze se uz naselje Mrkopalj, planirana zona K2 na predjelu Poljice namijenjena je pretežito trgovačko- uslužnim sadržajima, zona K3 na predjelu Poljane namijenjena je pretežito uslužno-servisnim sadržajima, - zona K4 - planirana asfaltna baza smještena je uz postojeći kamenolom Mrkovac i namijenjena je proizvodnji asfalta za šire područje Gorskog Kotara, - nove poslovne zone locirane su tako da je moguće opremanje osnovnom infrastrukturnom mrežom uz što minimalnije troškove, - prilikom planiranja novih poslovnih zona vodilo se računa o reljefu, obzirom na minimaliziranje iskopa i zemljanih radova, te o zaštiti kvalitetnih poljoprivrednih površina i vrijednih šumskih područja od prenamjene, odnosno izgradnje trajnih građevina, - smještaj novih poslovnih zona i daljnji rad postojećeg pogona pilane prilagođen je zahtjevima zaštite okoliša, naročito zaštite voda, - planiranom rekonstrukcijom postojećih cesta i izgradnjom nove državne ceste od čvora Lučice, kroz Općinu Mrkopalj prema Jasenku (koja prolazi kroz postojeći kamenolom Mrkovac, uz planiranu poslovnu zonu K4, te zaobilazi centar naselja Mrkopalj i tangira novu poslovnu zonu K2) poboljšati će se prometna povezanost unutar područja Općine, a istodobno i povezanost sa širim okruženjem, - postupno će se rješavati opremljenost zona komunalnom i ostalom infrastrukturom, posebno izgradnja vodoopskrbne i kanalizacijske mreže, kako bi se sačuvala kakvoća izvorišta pitke voda u širem delničkom području, - u novoplaniranim poslovnim zonama, zbog visokih troškova pripreme, opremanja i uređenja zemljišta, nužno je udruživanje više korisnika zone radi smanjenja jediničnih troškova izgradnje. Postojeća površina poslovne namjene - drvoprerađivački pogon pilane u Mrkoplju - ostaje u sadašnjem prostornom obuhvatu jer nije iskazana potreba za širenjem.

Prema smjernicama za podsticanje gospodarstva na goranskom području iz Prostornog plana PGŽ, te prema iskazanim željama lokalne samouprave Planom je naselju Mrkopalj dodijeljena uloga administrativnog, ali i gospodarskog centra Općine, pa su nove poslovne zone koncentrirane u blizini postojeće. Uravnoteženi razvoj cijelog područja postignut je na način da su u ostalim naseljima planirane druge gospodarske djelatnosti – turisičko-ugostiteljske (naročito seoski turizam), poljoprivredne (proizvodnja zdrave hrane) i sl.

Izmjenom i dopunom Plana određene su slijedeće površine za gospodarsku – poslovnu namjenu :

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 31 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Površine za gospodarske - poslovne namjene – zbirni prikaz :

K1 - poslovno-proizvodna namjena : postojeći pogon drvoprerađivačke proizvodnje uz naselje Mrkopalj, površine P = 4,68 ha, K2 - poslovna namjena - pretežito trgovačko-uslužna : planirana poslovna zona uz naselje Mrkopalj, na području Poljice, površine P = 5,51 ha, K3 - poslovna namjena - pretežito uslužno-servisna : planirana poslovna zona uz naselje Mrkopalj, na području Poljane, površine P = 4,31 ha, K4 - poslovno-proizvodna namjena: planirana asfaltna baza uz kamenolom Mrkovac, površine P = 0,50 ha.

• Izgrađeno građevinsko područje poslovno-proizvodne namjene : K1 = 4,68 ha • Neizgrađena građevinska područja poslovno-proizvodne namjene : K2 + K3 + K4 = 10,32 ha

• Sveukupna površina građevinskih područja za gospodarske - poslovne namjene iznosi : K = 4,68 + 10,32 = 15,00 ha = 15, 00 ha (PP PGŽ)

Uređenje i izgradnja planiranih građevinskih područja izdvojenih površina za gospodarske - poslovne namjene K2 i K3 vrši se isključivo temeljem urbanističkog plana uređenja (UPU). Za izgradnju planirane zone K4 - asfaltna baza potrebna je izrada detaljnog plana uređenja (DPU), a ovisno o kapacitetu proizvodnje asfalta i izrada studije utjecaja na okoliš (SUO). U postojećem - izgrađenom građevinskom području poslovne zone K1 dozvoljene su rekonstrukcije, prenamjene i interpolacije novih građevina neposrednim provođenjem Plana, ali samo ako su u funkciji postojeće namjene i služe uvođenju novih tehnoloških linija, poboljšanju tehnoloških procesa proizvodnje, te poboljšanju uvjeta života i rada zaposlenog osoblja.

2. Površine za turističko-ugostiteljske namjene - su izdvojene veće površine u kojima se smještaju sadržaji različitih oblika turističko-ugostiteljske djelatnosti, uz uključenje uslužnih, sportsko-rekreacijskih i kulturno-zabavnih sadržaja, te kulinarske ponude kraja. Određene su građevinskim područjima izdvojenim iz naselja, a ovim Planom razgraničene su na slijedeće kategorije : • T1 - smještajne građevine stacionarnog turizma - smještaju se i grade u građevinskim područjima izdvojenih zona ugostiteljsko-turističke namjene, u pravilu kao pojedinačne građevine (hoteli, veći pansioni, izletišta, planinarski domovi i sl.) ili građevni sklopovi (hotelski kompleksi) - uključuju i prateće funkcije (uslužne, sportsko-rekreacijske, kulturno- zabavne i dr.) • T2 - turistička naselja - su građevne strukture (aglomeracije) namjenjene sezonskom, zimskom i ljetnom turizmu, s pratećim funkcijama - smještaju se u izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene, u blizini naselja, ali i uz izdvojene sportsko-rekreacijske zone (skijališta, golf igrališta i sl.) - mogu uključiti i građevine stacionarnog turizma, • T3 - vikend naselja - su skupne građevne strukture namjenjene za povremeni boravak, odmor i rekreaciju - smještaju se u izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene, uglavnom uz naseljske površine.

Prema smjernicama iz Županijskog plana i zahtjevima lokalne zajednice, površine i građevine predviđene za razvoj turizma i ugostiteljstva na području Općine Mrkopalj su ovim Planom, osim u građevinskim područjima naselja gdje se mogu graditi pojedinačne turističko- ugostiteljske građevine, a iznimno i pojedinačne vikend - kuće, planirane u sklopu izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, u specifičnim turističkim predjelima pogodnim za cjelogodišnji turizam.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 32 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Cjelokupni razvoj turizma, unapređenje turističko-ugostiteljskih djelatnosti, poboljšanje i obogaćivanje postojeće turističke ponude mrkopaljskog kraja potrebno je bazirati na slijedećim razvojnim mjerama i kriterijima : - ponudu na turističkom tržištu nužno je prilagoditi planiranoj strategiji razvitka turističko- ugostiteljskih djelatnosti mrkopaljskog područja, integriranog u širi prostor Gorskog kotara i Primorsko-goranske županije (ostvarivanje veće kvalitete usluga sa znatno bogatijom ponudom raznih kulturnih, rekreacijskih, izletničkih i drugih sadržaja), - treba zadržati postojeće turističko-ugostiteljske kapacitete, a izgradnju novih kapaciteta usmjeriti u većem dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće turističke ponude, - prilikom investiranja u postojeće ili nove objekte poželjno je stimulirati izgradnju samo viših i visokih turističkih kategorija, - potrebno je dati prednost poboljšanju infrastrukture i zaštiti okoliša, - gradnju novih građevina treba ostvariti na prirodno manje vrijednim područjima i uklopiti ih u oblike gradnje lokalnog ambijenta, - predvidjeti i osigurati prostore za nove, atraktivne turističko-rekreacijske sadržaje (npr. golf igrališta, zmajarenje, jahanje i slične reprezentativne sadržaje visokog turizma). Površina i građevina namjenjenih turističko-ugostiteljskoj djelatnosti danas na području Općine Mrkopalj ima, ali ne u zadovoljavajućoj mjeri, a prostor, po svojim prirodnim osobitostima - ljepoti prirode i krajolika, bogatstvu prirodne, kulturne i etnološke baštine, te mogućnostima pružanja najrazličitijih oblika turističko-ugostiteljske ponude, upravo čeka da bude “otkriven” od suvremenih “nomada” u stalnoj potrazi za novim destinacijama. Planom su stvorene pretpostavke razvoja ljetnog i zimskog turizma vezanog uz odvijanje sportsko-rekreacijskih aktivnosti u prirodi i, posebno, seoskog - agro turizma koji u ovom kraju ima velike mogućnosti razvoja. Postoje preduvjeti za lovni turizam, čak i vjerski turizam. Prostorni raspored, vrsta, kapacitet, veličina, te ostali pokazatelji ugostiteljsko-turističkih područja planirani su u skladu s kvalitativnim značajkama prostora, većim dijelom proširenjem već izgrađenih postojećih struktura ili planiranjem novih, sukladno ciljnim opredjeljenjima turističkog razvoja područja koje su zacrtane Županijskim planom i razvojnim programom lokalne samouprave.

Izmjenom i dopunom Plana postojeće i novoplanirane površine gospodarske - turističko- ugostiteljske namjene razvrstane su prema slijedećim kategorijama i označene kako slijedi :

T1 - smještajni (stacionarni) turizam : čine ga površine namjenjene izgradnji hotela, pansiona, izletišta, planinarskih domova i sličnih građevina ili kompleksa. Pored postojećeg hotela „Jastreb“ u naselju Begovo Razdolje te nekoliko većih („Planinski raj“) i manjih pansiona, planirane su nove izdvojene površine stacionarnog turizma i to uz naselje Mrkopalj, podno skijališta Čelimbaša i na Zagmajni, uz planirani biatlonski centar, te u blizini naselja Begovo Razdolje, na predjelu Mlačice, uz planirana skijališta i veliko sportsko-rekreacijsko područje «Tri poljane» koje je Planom predviđeno na području Okruglice, Duge i Vrbovske poljane kao mogući golf- centar. Dok se na Zagmajni iznad Mrkoplja planira izgradnja hotela ili većeg pansiona sa smještajnim kapacitetima koji se mogu graditi i depandansno (zbog blizine planiranog biatlonskog centara i skijališta Čelimbaša), na Mlačicama kraj Begovog Razdolja predviđeno je proširenje postojeće turističke ponude izgradnjom hotela više kategorije i smještajnog kapaciteta, ali sa različitim specifičnim sadržajima i bogatom ugostiteljskom ponudom, namjenjenim visokom turizmu.

T2 - turistička naselja : novoplanirana turistička naselja predviđena su na ulazu u naselje Sunger, u Brestovoj Dragi uz skijalište Prenka, u Mrkoplju na predjelu između Čelimbaše i Zagmajne, te na zaravnima iznad naselja Begovo Razdolje, neposredno uz skijalište Klobučarev vrh i u blizini skijališta Jukina Kosa. U okviru turističkih naselja mogu se graditi i građevine stacionarnog turizma.

T3 - vikend naselja : nemogućnost gradnje stanova za stalno stanovanje nadoknaditi će se dopunom postojećih i izgradnjom novih vikend - naselja kao skupnih aglomeracija namijenjenih IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 33 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ odmoru. Planom su vikend naselja predviđena uz naselja Sunger i Mrkopalj te u blizini manjih naselja ruralnog tipa Sungerski Bukovac, Brestova Draga i Tuk Vojni.

Izmjenom i dopunom Plana određena su slijedeća građevinska područja za turističko- ugostiteljsku namjenu :

Površine za turističko-ugostiteljsku namjenu – zbirni prikaz :

T1 – smještajni (stacionarni) turizam (sa smještajnim kapacitetima u hotelima, većim i manjim pansionima, izletišnim kompleksima, planinarskim domovima i sl.) :

T11 - planirana zona smještajnog turizma u Mrkoplju, podno skijališta Čelimbaša, površine P = 1,42 ha T12 - planirana zona smještajnog turizma u Mrkoplju, uz Biatlonski centar «Zagmajna», površine P = 2,10 ha T13 - planirana zona smještajnog turizma u Begovom Razdolju, uz skijališta Mlačice i Bijela Kosa, u blizini sportsko-rekreacijskog područja «Tri poljane», površine P = 2,46 ha

T2 – turistička naselja (koja mogu uključiti i građevine stacionarnog turizma) :

T21 - planirano turističko naselje na ulazu u Sunger, površine P = 1,31 ha T22 - planirano turističko naselje u Brestovoj Dragi, uz skijalište Prenka, površine P = 1,44 ha T23 - planirano turističko naselje u Mrkoplju, na predjelu između Čelimbaše i Zagmajne, površine P = 6,02 ha T24 - planirano turističko naselje u Begovom Razdolju, uz skijalište Klobučarev vrh, površine P = 3,98 ha T25 - planirano turističko naselje u Begovom Razdolju, uz skijalište Jukina Kosa, površine P = 2,95 ha

T3 – vikend naselja : planirano je proširenje postojećih i izgradnja novih vikend naselja :

T31 - proširenje vikend naselja u Sungerskom Bukovcu, površine P = 1,59 ha (izgrađeni dio : 0,54 ha + neizgrađeni dio : 1,05 ha) T32 - postojeće vikend naselje u Sungeru, površine P = 3,68 ha (izgrađeni dio) T33 - novo vikend naselje u Brestovoj Dragi, površine P = 0,87 ha T34 - postojeće vikend naselje «Gmajna», u Mrkoplju, površine P = 5,53 ha (izgrađeni dio) T35 - proširenje vikend naselja u Tuku Vojnom, površine P = 1,65 ha (izgrađeni dio : 0,77 ha + neizgrađeni dio : 0,88 ha)

Površine građevinskih područja izdvojenih zona turističko-ugostiteljske namjene iznose :

• T1 - smještajni turizam (hoteli, pansioni i sl.) - ukupna površina : P = 5,98 ha • T2 - turistička naselja - ukupna površina : P = 15,70 ha • T3 - vikend naselja - ukupna površina : P = 13,32 ha

• Sveukupna površina građevinskih područja za turističko-ugostiteljsku namjenu iznosi : T = 35,00 ha = 35,00 ha (PP PGŽ)

Izdvojene površine za turističko-ugostiteljske namjene određene su građevinskim područjima, a namjenjene su izgradnji novih građevina stacionarnog tipa ili turističkih struktura (turističkih i vikend naselja), u kombinaciji s poslovnim, ugostiteljskim, trgovačko-uslužnim, kulturno-zabavnim, sportsko-rekreacionim i ostalim pratećim sadržajima. IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 34 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Izgradnja u građevinskim područjima izdvojenih površina za turističko-ugostiteljske namjene moguća je samo temeljem prostornih planova užih područja (UPU i DPU).

U izgrađenim dijelovima vikend naselja moguće su rekonstrukcije postojećih i interpolacija - izgradnja novih vikend kuća prema kriterijima određenim Izmjenom i dopunom Plana. Vikend kuće grade se u vikend naselju - izdvojenoj površini turističko-ugostiteljske namjene - kao skupne aglomeracije namjenjene odmoru. Iznimno se vikend kuće mogu graditi - interpolirati kao pojedinačne građevine u građevinskim područjima stambenih naselja. Grade se na slobodnostojeći način, a preporuča se izgradnja prema predlošcima tradicionalnog goranskog graditeljstva. Za rekonstrukciju postojećih i gradnju - interpolaciju novih vikend kuća u građevinskim područjima naselja i u izgrađenim dijelovima postojećih vikend naselja, određuju se slijedeći uvjeti građenja za neposrednu provedbu :

• minimalna površina građevne čestice : 250 m2, uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 12 m • maksimalna površina građevne čestice : 1000 m2

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : 0,3 • koeficijent iskorištenosti (Kis) : 0,6 • maksimalna bruto razvijena površina građevine : 220 m2 • broj etaža : podrum i najviše 2 nadzemne etaže, iznimno 3 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju • visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova) : max. 6,0 m.

Za vikend kuće koje se interpoliraju u stambenom naselju, uvjeti smještaja građevine na građevnu česticu, priključci na prometnu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti uređenja okućnice i svi ostali uvjeti isti su kao za obiteljske kuće. Vikend kuće koje se interpoliraju u izgrađeni dio postojećeg vikend naselja priključuju se na prometnu i komunalnu infrastrukturu pod istim uvjetima kao i već izgrađene građevine. Ako se građevna čestica mora odrediti kao zemljište koje služi redovnoj upotrebi postojeće vikend kuće tada njezina površina ne može biti manja od 250 m2 niti veća od 500 m2.

3. Površine za sportsko-rekreacijske namjene - su veća područja za odvijanje sportskih i rekreacijskih aktivnosti. Razgraničene su na građevinska područja planiranih sportsko-rekreacijskih namjena :

R1 - Skijaški centar / SC «Mrkopalj» - obuhvaća sva skijališta u sastavu Skijaškog centra / SC «Mrkopalj» kao dijelu Hrvatskog olimpijskog centra / HOC «Bjelolasica» :

R11 manje skijalište Prenka u Brestovoj Dragi, R12 skijalište Čelimbaša, R13 skijalište Maj, R14 skijalište Jukina Kosa, R15 skijalište Klobučarev vrh, R16 skijalište Pod Višnjevicu, R17 skijalište Mlačice i Bijela Kosa,

R2 - Biatlonski centar «Zagmajna», izdvojena sportsko-rekreacijska zona za odvijanje biatlonskih sportskih disciplina, R3 - Sportsko-rekreacijski centar SRC «Begovo Razdolje», sportsko-rekreacijska zona planirana za izgradnju zatvorenih sportskih građevina za više sportova, sa rekreacijskim i pratećim sadržajima (fitness i beauty centar, bazen i sl.)

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 35 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ R4 - Sportsko-rekreacijsko područje «Tri poljane» - obuhvaća jedinstveni prostor triju poljana : Okruglica poljana, Duga poljana i Vrbovska poljana - namijenjuje se mogućoj izgradnji golf centra s više golf igrališta, izgradnji centra konjičkog sporta ili odvijanju drugih sportsko- rekreacijskih aktivnosti u slobodnoj prirodi.

Površine namjenjene za sport i rekreaciju planirane su na izdvojenim površinama koje se određuju građevinskim područjem sportsko-rekreacijske namjene, mogu se nalaziti unutar građevinskog područja naselja i planirati izvan građevinskih područja. U izdvojenim građevinskim područjima za sportsko-rekreacijsku namjenu nije dozvoljena stambena izgradnja. Na području Općine Mrkopalj nalaze se sportski centri od državnog i županijskog značaja : dio Hrvatskog olimpijskog centra «Bjelolasica», a ovim Planom predviđena su i druga područja za sportsko-rekreacijske namjene. Danas gotovo nema uređenih površina za sport i rekreaciju na općinskom području, odnosno postoje samo sportska igrališta uz postojeću osnovnu školu “Mrkopalj” i uz “Školu mira” u Mrkoplju. Ovim Planom, a temeljem kriterija iz Županijskog plana obuhvaćene su potrebe za sportsko-rekreacijskim aktivnostima slijedećih skupina stanovništva : - sport djece i mladeži u procesu odgoja i obrazovanja, - natjecateljski sport radi ostvarivanja visokih sportskih dostignuća, - sportska rekreacija građana do najstarije životne dobi, - kineziterapija i sport osoba oštećenog zdravlja i osoba s psihofizičkim smetnjama u razvoju. Planom su razvrstane slijedeće površine za sportsko-rekreacijske namjene koje su u kartografskim prikazima označene oznakama R1 – R4 :

Površine za sportsko - rekreacijske namjene – zbirni prikaz :

R1 - Skijaški centar / SC «Mrkopalj» - sva skijališta u sastavu Skijaškog centra / SC «Mrkopalj» kao dijelu Hrvatskog olimpijskog centra / HOC «Bjelolasica» : - R11 manje skijalište Prenka - Brestova Draga, površine P = 7,69 ha - R12 skijalište Čelimbaša, površine P = 63,18 ha - R13 skijalište Maj, površine P = 91,04 ha - R14 skijalište Jukina Kosa, površine P = 25,08 ha - R15 skijalište Klobučarev vrh, površine P = 37,53 ha - R16 skijalište Pod Višnjevicu, površine P = 43,82 ha - R17 skijalište Mlačice i Bijela Kosa, površine P = 103,25 ha

R2 - Biatlonski centar «Zagmajna», površine P = 16,52 ha R3 - Sportsko-rekreacijski centar SRC «Begovo Razdolje», površine P = 3,26 ha R4 - Sportsko-rekreacijsko područje «Tri poljane», površine P = 272,74 ha

Ukupne površine zona Planom predviđenih za sportsko-rekreacijsku namjenu iznose :

• R1 - sva skijališta Skijaškog centra / SC «Mrkopalj» - ukupna površina : P = 371,59 ha • R2 - Biatlonski centar «Zagmajna» - ukupna površina : P =16,52 ha • R3 - Sportsko-rekreacijski centar / SRC «Begovo Razdolje» - ukupna površina : P = 3,26 ha • R4 - Sportsko-rekreacijsko područje «Tri poljane» - ukupna površina : P = 272,74 ha

• Sveukupna površina za sportsko-rekreacijsku namjenu iznosi: R = 664,11 ha ( u PP PGŽ maksimalna površina za sportsko-rekreacijsku namjenu nije limitirana!)

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 36 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Jedine postojeće - izgrađene površine za sport i rekreaciju u Općini Mrkopalj su školska sportska igrališta u naselju Mrkopalj (uz osnovnu školu “Mrkopalj” i uz “Školu mira“). Rekonstrukcije i dopuna sadržaja unutar postojećih sportsko-rekreacijskih površina u naselju moguće su neposrednim provođenjem ovog Plana. Planom predviđene izdvojene površine za sportsko-rekreacijsku namjenu određene su novim (neizgrađenim) građevinskim područjima. U njima se planira izgradnja ili uređenje sportskih i rekreacijskih sadržaja, može se vršiti izgradnja novih zatvorenih i otvorenih sportsko- rekreacijskih građevina i površina namjenjenih različitim sportovima i vidovima rekreacije, sa svim pratećim zdravstveno-estetskim, ugostiteljskim, trgovačko-uslužnim i ostalim sadržajima, te prometnim i parkirališnim površinama. Za uređenje površina i izgradnju u izdvojenim građevinskim područjima sportsko- rekreacijske namjene obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja za cijeli obuhvat. U sklopu svih Planom predviđenih skijališta moraju se riješiti veće parkirališne površine, sukladno kapacitetu pojedinih skijališta. U blizini planiranih zona sporta i rekreacije Planom je predviđena izgradnja turističko- ugostiteljskih sadržaja (hotela, pansiona, turističkih naselja) s mogućnošću pružanja najrazličitijih turističkih usluga i s bogatom ugostiteljskom ponudom specifičnom za goranski kraj, a pored Biatlonskog centra “Zagmajna” i Golf centra “Tri poljane”, uz turističko-ugostiteljske zone u kojima se planira izgradnja hotelskih sadržaja visoke kategorije, predviđene su i površine helidroma za slijetanje helikoptera u turističke i interventne svrhe.

4. Površina infrastrukturne namjene – kao površina infrastrukturne namjene Planom je određeno građevinsko područje javnog parkirališta (planske oznake JP) uz naselje Mrkopalj, na prostoru pored postojeće poslovne zone K1, nasuprot Škole mira i planiranog hotela T11 u podnožju skijališta Čelimbaša.

JP - javno parkiralište - infrastrukturna površina prometa u mirovanju, površine P=1,20 ha.

3.2.3. GRAĐENJE I KORIŠTENJE POVRŠINA IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

Zakonom o prostornom uređenju i Županijskim planom dozvoljeno je građenje i izvan građevinskih područja, ali za određene vrste građevina i prema određenim kriterijima.

Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja:

- građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - zdravstvenih i rekreacijskih građevina, - građevina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, - stambenih i gospodarskih građevina za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma, u funkciji obavljanja poljoprivredne, šumarske i vodnogospodarske djelatnosti.

Među građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja, ovom Izmjenom i dopunom Plana uvršten je i Memorijalni centar na Matić poljani kao zdravstveno-rekreacijska građevina - planinarski (spomen) dom s malim smještajnim kapacitetom. Memorijalni centar, posvećen sjećanju na 26-toricu smrznutih partizana stradalih u maršu 1944. godine, izgraditi će se na rubu Matić poljane - registriranog memorijalnog područja i na samom ulazu u planirani Park prirode Bjelolasica.

Temeljem kriterija iz Zakona o prostornom uređenju i Županijskog plana, u tekstualnom dijelu i odredbama za provođenje određeni su detaljniji uvjeti za svaku vrstu gradnje izvan građevinskog područja.

Kriteriji za planiranje izgradnje izvan građevinskog područja IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 37 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Građevine izvan građevinskih područja lociraju se, grade i koriste na način da ne ometaju druge namjene u prostoru i korištenje drugih građevina. Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru, a oni su slijedeći :

- pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene i određene su jednom građevinskom parcelom, - građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, planinarska, šumarska, lovačka, itd), - građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, ili drugo), - građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva, - prilikom utvrđivanja lokacijskih dozvola za pojedinačne građevine gospodarskih namjena koje će se eventualno graditi van građevinskog područja potrebno je voditi računa o postavkama navedenim za planiranje gospodarskih namjena na izdvojenim površinama izvan naselja.

Na površinama označenim IV kategorijom geotehničke prikladnosti i I kategorijom zaštite (osjetljivosti) prostora dozvoljena je izgradnja samo građevina infrastrukture i građevina u isključivoj funkciji korištenja i zaštite prostora.

Rekonstrukcija postojećih stambenih i ostalih građevina zatečenih u vangrađevinskom području moguća je u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta života i rada, odnosno vrši se po istim uvjetima kao i za postojeće građevine čija je namjena suprotna planiranoj namjeni prostora utvrđenoj ovim Planom.

Građevine infrastrukture i komunalne građevine

Građevine infrastrukture izvan građevinskih područja podrazumijevaju izgrađene i neizgrađene građevine, vodove, instalacije i uređaje u funkciji sustava prometa i veza, vodnogospodarskog sustava i energetskog sustava, smještene unutar infrastrukturnih trasa, koridora ili površina, te komunalne građevine - odlagališta otpada i groblja, a koje se nalaze ili se planiraju izvan građevinskih područja naselja i površina za izdvojene namjene. Kriteriji za planiranje njihove izgradnje preuzeti su iz Županijskog plana (članak 22. Odluke) i određeni u poglavlju 3.5. ovog Plana. Grade se temeljem odrednica točke 5. Odredbi za provođenje, kumulativnom primjenom odredbi svih članaka.

Izmjenom i dopunom Plana, od novih infrastrukturnih i komunalnih građevina koje se grade izvan građevinskog područja, planirana je izgradnja: - građevine u funkciji korištenja dopunskih (obnovljivih) izvora energije (planska oznaka GDE)- energane na biomasu, vjetroenergane ili sl. Približni smještaj građevine je uz postojeće odlagalište komunalnog otpada na širem području Mrzle Drage, a sama lokacija će se odrediti u postupku ishođenja lokacijske dozvole. - reciklažnog dvorišta (planska oznaka RC), uz postojeće odlagalište komunalnog otpada (OK) na lokaciji Mrzle Drage za koje je obvezna sanacija nakon uspostave gospodarenja otpadom na razini Županije.

Planom je omogućeno građenje energetskih građevina koje koriste energiju biomase ili prirodnu snagu vjetra. Predviđena je izgradnja energane na biomasu ili vjetroenergane čija je lokacija približno određena na širem području Mrzle Drage.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 38 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Za izgradnju vjetroenergane potrebno je prethodno provesti istraživanja snage i učestalosti vjetra na konkretnoj lokaciji koja mora biti udaljena od naselja i određena tako da u najmanjoj mogućoj mjeri naruši krajobrazne vrijednosti područja. elektroenergetskih građevina koje koriste energiju vjetra, uz prethodno provedena istraživanja snage i učestalosti vjetra na konkretnoj lokaciji koja mora biti udaljena od naselja i određena tako da u najmanjoj mogućoj mjeri naruši krajobrazne vrijednosti područja. Od komunalnih građevina izvan građevinskog područja predviđena je sanacija postojećeg odlagališta komunalnog otpada Mrzle Drage. Do uspostave sustava gospodarenja otpadom na razini Županije, neposrednom provedbom Plana omogućena je izgradnja reciklažnog dvorišta na mjestu saniranog odlagališta. Iako nije predviđeno Županijskim planom, reciklažno dvorište će se uklopiti u županijski sustav zbrinjavanja otpada. Nova komunalna groblja izvan građevinskog područja ovim Planom nisu predviđena. Infrastrukturne i komunalne građevine izvan građevinskih područja grade se neposrednom provedbom, kumulativnom primjenom odredbi svih članaka koji se odnose na pojedini infrastrukturni sustav, a prema uvjetima iz točke 5. Odluke o osnovnom Planu. Potrebna je izrada idejnog rješenja s detaljnim opisom zahvata u prostoru i mjerama zaštite okoliša, te suglasnost nadležnih pravnih osoba s javnim ovlastima. Ovisno o veličini, kategoriji ili kapacitetu infrastrukturnih građevina iz stavka 1. i energetskom kapacitetu građevina u funkciji korištenja dopunskih (obnovljivih) izvora energije propisuje se obveza izrade studije utjecaja na okoliš, sukladno popisu zahvata koji je sastavni dio Pravilnika o dopuni i izmjeni pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN RH broj 59/00, 136/04 i 85/06) i članku 36. Odluke o Prostornom planu Primorsko - goranske županije (SN PGŽ broj 14/00, 12/05 i 50/06).

Zdravstvene i rekreacijske građevine

Specifičnost prirodnog područja, posebni klimatski uvjeti i kakvoća zraka prve kategorije na prostoru Općine Mrkopalj pogoduje izgradnji zdravstvenih građevina, klimatskih lječilišta u prirodi, posebno građevina zdravstvenog turizma, uz koje se mogu vezati turističko-ugostiteljski i sportsko-rekreacijski sadržaji. Konfiguracija terena, prirodni resursi i ljepota krajobraza predodređeni su za izgradnju različitih rekreacijskih građevina i zahvata u prostoru kojima se omogućuje odvijanje najrazličitijih oblika rekreacije u slobodnoj prirodi. Pod zdravstvenim i rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifičnosti prirodnog područja, a važne su za zdravlje stanovništva (posebni klimatski uvjeti, kakvoća zraka prve kategorije, šumski prostori, ljepota krajobraza, konfiguracija terena i sl.) i omogućavaju rekreaciju u slobodnoj prirodi. Zdravstvene građevine su sanatorijumi, klimatska lječilišta u prirodi i slične građevine namijenjene zdravstvenom turizmu, uz koje se mogu vezati turističko-ugostiteljski i sportsko- rekreacijski sadržaji. Planom nije predviđena njihova izgradnja.

Izmjenom i dopunom Plana dozvoljava se izgradnja manjih građevina zdravstveno- rekreacijske namjene u obliku planinarskog doma s malim stacionarom, u skladu s kriterijima za korištenje i uređenje površina izvan građevinskih područja i prema slijedećim uvjetima građenja :

• građevini treba odrediti građevnu česticu potrebnu za njezinu redovitu upotrebu i nesmetano korištenje - minimalna veličina parcele je 2000 m2, a maksimalna veličina se ne određuje, • osigurati kolni prilaz parceli minimalne širine 4,5 m (može i makadamskom cestom) i parkiralište u sklopu građevne čestice, • građevinu zdravstveno-rekreacijske namjene - planinarski dom s manjim stacionarom izgraditi kao pojedinačnu građevinu u formi slobodnostojeće građevine ili građevnog sklopa, • maksimalna bruto razvijena površina građevine (građevnog sklopa) može iznositi 600 m2, uključujući sve građevine na parceli, IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 39 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ • maksimalna katnost građevine (građevnog sklopa) je podrum i 3 nadzemne etaže, iznimno 4 nadzemne etaže ako su dvije u potkrovlju, • najveća visina iznosi 7,00 m od uređenog okolnog terena do donjeg ruba krovnog vijenca ili podrožnice drvenog krovišta, • pri oblikovanju građevine (građevnog sklopa) voditi računa o skladnom uklapanju u okolni krajobraz, koristiti elemente tradicionalnog graditeljstva i uvjete arhitektonskog oblikovanja određene ovim Planom.

Lokacijskom dozvolom za građevine se određuje jedna građevinska parcela, propisuju uvjeti korištenja i uređenja površina, uvjeti oblikovanja, posebni uvjeti infrastrukturnih priključaka, te uvjeti zaštite okoliša. Podloga za njeno utvrđivanje je idejno rješenje s detaljnim opisom zahvata u prostoru, a u postupku je potrebno ishoditi suglasnost Poglavarstva Općine Mrkopalj.

Izvan građevinskih područja mogu se planirati novi atraktivni sportsko-rekreacijski sadržaji. Rekreacijske staze, površine i građevine namijenjene su različitim vidovima aktivne i pasivne rekreacije i sportova u slobodnoj prirodi. To su pješačke, biciklističke, jahačke, planinarske, trim - staze, karting - staze, staze za rekreativno skijanje, skijaško hodanje, skijanje po neuređenim stazama, površine za planinarenje, alpinističko penjanje, zmajarenje, padobranstvo i za odvijanje drugih oblika rekreacije u slobodnoj prirodi. Neposrednom provedbom dozvoljava se uređenje, rekonstrukcija postojećih i građenje novih rekreacijskih staza i površina, a u sklopu njih, građenje pratećih građevina za čiju su izgradnju potrebni manji zahvati u prostoru, bez štetnih posljedica po okoliš. Podrazumijeva se maksimalna rekreacijska površina do 2000 m2 i građevina do max. 50 m2 namijenjena manjem ugostiteljskom sadržaju, sanitarnoj grupi i sl. Za površine i građevine vrijede kriteriji uređenja i korištenja površina te opći uvjeti građenja izvan građevinskog područja.

Memorijalni centar na Matić poljani

U Izmjeni i dopuni Plana planirana je izgradnja specifične zdravstveno-rekreacijske građevine - planinarskog (spomen) doma - Memorijalnog centra na Matić poljani. Građevina se gradi izvan građevinskog područja, u polivalentnoj funkciji, posvećena sjećanju na tragičan događaj iz oslobodilačke borbe naroda ovog kraja, na 26-toricu smrznutih partizana stradalih u snježnoj oluji tijekom marša, potkraj 1944. godine. Zbog specifičnosti namjene i smještaja građevine uz rub Matić poljane - registriranog memorijalnog područja spomeničke baštine od značaja za Primorsko-goransku županiju, određuju se posebni uvjeti građenja i uređenja površina.

Stručnu podlogu za utvrđivanje lokacijske dozvole čini idejno rješenje Memorijalnog centra u kojem će se, u tekstualnom i grafičkom obliku, detaljno razraditi : • osnovna namjena, • sadržajno-funkcionalne cjeline u građevini i mogući kompatibilni sadržaji, • unutarnja organizacija prostora, • uređenje okoliša građevine - kolno-pješački prilazi građevini (za pješake, invalide i dostavna vozila), parkiralište, vanjske terase i površine za okupljanje na otvorenom prostoru, hortikulturno uređenje zelenih površina u obuhvatu građevne čestice i sl., • priključci na prometnu i komunalnu infrastrukturu i • svi ostali elementi propisani člankom 36. Zakona o prostornom uređenju važni za predmetnu građevinu i zahvat u prostoru. Za neposrednu provedbu određuju se slijedeći detaljni uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina te uvjeti građenja građevine prema kojima treba izraditi stručnu podlogu - idejno rješenje : • Osnovna namjena građevine : Memorijalni centar / spomen dom - građevina u funkciji očuvanja postojeće faktografske dokumentacije koja se odnosi na događaje iz oslobodilačke borbe naroda primorsko-

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 40 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ goranskog i istarskog kraja tijekom Drugog svjetskog rata, te u funkciji prenošenja antifašističkih i domoljubnih tradicija i njegovanja naprednih ideja među mladim generacijama • Sadržajno-funkcionalne cjeline : uz primarnu sadržajno-funkcionalnu cjelinu koja obuhvaća multimedijalnu dvoranu s info-punktom i spomen sobu, u građevini odvojeno riješiti manji ugostiteljski sadržaj, mogućnost smještaja i boravka posjetitelja centra te odvijanje različitih pratećih kompatibilnih aktivnosti (znanstveno-obrazovni skupovi, upoznavanje i edukacija mladih generacija u duhu poštivanja prošlosti, kulturno-zabavne i sportsko-rekreacijske manifestacije i slična događanja) - u okolišu građevine predvidjeti uređene vanjske površine za odvijanje takvih aktivnosti na otvorenom prostoru - u sklopu građevine riješiti i pomoćne prostorije (vanjske i unutarnje sanitarne grupe, garderobe, spremišta, prostore potrebne za opskrbu građevine vodom, električnom energijom i sl.) • Položaj, veličina i oblik građevne čestice : - memorijalni centar locirati na početku Matić poljane, na ulazu u planirani Park prirode Bjelolasica, neposredno uz lokalnu cestu prema Tuku Vojnom, - zemljište koje služi redovnoj upotrebi građevine određuje veličinu građevne čestice i iznosi maksimalno 2500 m2, - oblik građevne čestice odrediti idejnim rješenjem, na način da se unutar građevne čestice smjeste svi osnovni i prateći sadržaji koji se odvijaju u građevini i na otvorenom prostoru,

• Koeficijent izgrađenosti građevne čestice : Kig = 0,2 • Koeficijent iskorištenosti građevne čestice : Kis = 0,4 • Maksimalna bruto razvijena površina građevine iznosi 500 m2 i predstavlja zbroj površina svih etaža građevine - uračunavaju se i vanjske terase koje su izvedene na stropnoj (krovnoj) konstrukciji suterenske etaže - ne uračunavaju se uređene površine terasa, vanjskih stepenica, rampi, staza, kolno-pješačkih prilaza i parkirališnih površina izvedenih na terenu, • Katnost građevine : najviše 3 nadzemne etaže, iznimno 4 nadzemne etaže ako su dvije u potkrovlju, • Maksimalna visina : 7,00 m od uređenog okolnog terena do donjeg ruba krovnog vijenca ili podrožnice drvenog krovišta • Oblikovanje građevine : - koristiti elemente tradicionalnog goranskog graditeljstva, - primijeniti uvjete arhitektonskog oblikovanja određene Pojmovnikom i ovim Planom, - kao završnu obradu vanjskih ploha zidova i krova građevine upotrijebiti prirodne materijale (drvenu oblogu, šindru goranskih proizvođača i sl.), - na pročeljima minimalizirati staklene površine, vodeći računa o vizurama prema poljani i kamenim spomenicima, a na krovnoj plohi ugraditi simbolički element „svjetla u tami“, - građevinu skladno uklopiti u okolni krajobraz, • Uređenje građevne čestice : - maksimalno očuvati zatečenu autohtonu vegetaciju u obuhvatu građevne čestice, - sve izgrađene vanjske površine (terase, kolno-pješačke prilaze građevini, staze, rampe i stepenice po terenu) opločiti prirodnim materijalima (kamen, drvena kocka i sl.) - nakon izgradnje građevine, vanjske zelene površine hortikulturno urediti korištenjem ukrasnog niskog i visokog autohtonog zelenila, • Uvjeti priključka na prometnu infrastrukturu : - do građevne čestice Memorijalnog centra potrebno je rekonstruirati postojeću pristupnu cestu iz Tuka Vojnog u dužini 5 km - prometni elementi moraju zadovoljiti Planom propisane veličine za kategoriju lokalne ceste, - unutar građevne čestice riješiti kolno-pješačke prilaze građevini (za pješake i dostavna vozila), rampu za osobe smanjene pokretljivosti, maksimalnog nagiba 5 %, te minimalno 6 parkirališnih mjesta za osobne automobile i dostavno vozilo,

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 41 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ - glavno parkiralište za izletničke autobuse i osobne automobile posjetitelja cijelog memorijalnog područja Matić-poljane planirano je na odvojenoj parceli u neposrednoj blizini Memorijalnog centra, uz glavni ulaz u planirani Park prirode Bjelolasica, a riješiti će se u sklopu izrade prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO), • Posebni uvjeti infrastrukturnih priključaka : Građevini je potrebno osigurati autonomnu infrastrukturu : - agregat za proizvodnju električne struje ili korištenje alternativnih, obnovljivih izvora (solarne energije, energije vjetra i sl.), - cisternu za vodu s hidroforom, do izgradnje cjevovoda za dovod izvorske vode iz područja Samara, - septičku taložnicu s upojnim bunarom ili biouređaj za pročišćavanje otpadne vode, - rezervoar ukapljenog naftnog plina, ukopan u okoliš, za centralno grijanje i pripremu tople vode, a mogući su i drugi načini grijanja i pripreme tople vode (npr. na kruta goriva i sl.), - obvezno ugraditi gromobransku instalaciju. • Uvjeti zaštite okoliša : - sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš riješiti određivanjem mjera zaštite tla, vode i zraka, mjera zaštite od buke, te mjera za zbrinjavanje otpada, sukladno važećim zakonskim propisima.

Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

Kriteriji za određivanje novih lokacija za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina preuzeti su iz Županijskog plana, a detaljnije određeni ovim Planom. Određuju se slijedeći uvjeti :

• istraživanje mineralnih sirovina ne može se obavljati na mjestima i na način koji bi mogao ugroziti podzemne vode, zaštićenu prirodnu baštinu i kulturno-povijesno naslijeđe, odnosno za administrativni prostor Općine Mrkopalj dozvoljeno je jedino na području četvrte kategorije osjetljivosti (zaštite) prostora koje obuhvaća IV. zonu sanitarne zaštite izvorišta vode za piće i ostalo područje izvan zona sanitarne zaštite, • lokacija za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina mora biti na sigurnoj udaljenosti od naselja, ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreacijskih i zaštićenih područja, minimalne udaljenosti 1000 metara, • nije dopuštena eksploatacija šljunka uz vodotoke, • ne smiju se ugrozititi krajobrazne vrijednosti područja, • transport sirovine treba predvidjeti izvan područja naselja.

Osnivanje novih površina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina i njihova izgradnja mogući su pod uvjetima građenja izvan građevinskih područja, isključivo temeljem studije utjecaja na okoliš (SUO), nakon prethodno provedenih istraživačkih radova i prihvaćene studije o isplativosti nalazišta, te sukladno odredbama važeće Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara. Sanacija područja nakon provedenih istraživačkih radova ili izvršenog iskorištavanja mineralnih sirovina mora biti sastavni dio odobrenja za eksploataciju. Skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju se smjestiti na sigurnoj udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora, uz suglasnost i prema posebnim uvjetima nadležne institucije. Na području Presika, uz postojeću cestu iz naselja Sunger u naselje Lučice, otvorena je nova površina za iskorištavanje mineralnih sirovina - aktivan je kamenolom Mrkovac (planska oznaka E), kao građevina za proizvodnju tehničkog kamena za potrebe graditeljstva koja se nalazi izvan građevinskog područja. Površina eksploatacijskog polja (za koje je izrađena studija utjecaja na okoliš i ishođena potrebna dokumentacija) iznosi cca 10,20 ha, a površina istražnog prostora (ležišta) na kojem će se vršiti dalja istraživanja u svrhu eventualnog proširenja kamenoloma iznosi cca 49,10 ha.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 42 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Neposrednom provedbom Plana na površini postojećeg kamenoloma Mrkovac dozvoljavaju se rekonstrukcije postojećih građevina i uređaja, izmjena i uvođenje novih tehnoloških linija, u svrhu poboljšanja postojećih uvjeta rada i standarda zaposlenog osoblja. Vršenje novih zahvata na prostoru kamenoloma Mrkovac u svrhu povećanja kapaciteta proizvodnje tehničkog kamena, moguće je pod uvjetima građenja van građevinskih područja, uz obveznu izradu studije utjecaja na okoliš.

Na području Općine Mrkopalj postoje dva aktivna i nekoliko napuštenih šumskih kamenoloma koji su se koristili uglavnom za iskop tehničkog kamena potrebnog za uređenje i održavanje šumskih cesta i putova. Ovim Planom oni su, nakon završenog korištenja, predviđeni za sanaciju. Sanacija postojećih šumskih kamenoloma moguća je neposrednim provođenjem Plana, temeljem stručne dokumentacije za provedbu sanacije. Na nekim manjim napuštenim šumskim kamenolomima u tijeku je proces prirodne biološke sanacije. Na prostoru postojećih šumskih kamenoloma na lokacijama Zagmajna (u Mrkoplju) i Plana (unutar planiranog Parka prirode Bjelolasica), nakon njihove sanacije, planirano je uređenje površina za helidrom. Rekonstrukcija kamenoloma Zagmajna i Plana u infrastrukturne površine zračnog prometa - helidrome, moguća je prema kriterijima uređenja i korištenja površina te općim uvjetima građenja izvan građevinskog područja. Uz helidrom na prostoru saniranog šumskog kamenoloma Zagmajna (može se planirati izgradnja garažno-servisnog prostora za mehanizaciju koja služi uređivanju skijališta Čelimbaša i Biatlonskog centra, kada ona nije u funkciji. Izgradnja helidroma moguća je na krovnoj konstrukciji garažno-servisnog prostora, a uvjeti građenja odrediti će se stručnom podlogom. Stručna podloga za lokacijsku dozvolu je idejno rješenje kojim će se definirati svi uvjeti korištenja i uređenja građevne čestice, elementi sanacije - rekonstrukcije površine, uvjeti građenja građevina te propisati mjere zaštite okoliša.

Stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i seoskog turizma

Sukladno Zakonu o prostornom uređenju, izvan građevinskih područja mogu se graditi stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma, odnosno u funkciji obavljanja poljoprivredne i šumarske djelatnosti.

Na općinskom području izvan građevinskih područja mogu se graditi stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma, odnosno u funkciji obavljanja poljoprivredne i šumarske djelatnosti.

Izmjenom i dopunom Plana određene su slijedeće građevine : - gospodarska građevina u funkciji gospodarenja šumama (planska oznaka GŠ) - predviđena je rekonstrukcija postojeće građevine u vlasništvu Hrvatskih šuma, koja je namijenjena garažiranju i održavanju mehanizacije potrebne u gospodarenju šumama, - gospodarska građevina u funkciji gospodarenja poljoprivrednim zemljištem (planska oznaka GPZ) - planirana je izgradnja nove građevine namijenjene garažiranju i održavanju mehanizacije potrebne u korištenju vrijednog obradivog poljoprivrednog tla - Mrkopaljskog polja - za primarnu namjenu, - gospodarske građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma (planska oznaka GST) u sklopu kojih je moguća izgradnja stana vlasnika, odnosno registriranog seoskog domaćinstva.

Dozvoljava se rekonstrukcija i izgradnja navedenih i u Planu označenih građevina, kao i građenje stambenih i gospodarskih građevina na drugim lokacijama, u skladu s kriterijima za korištenje i uređenje površina izvan građevinskih područja i prema slijedećim uvjetima građenja :

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 43 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ • građevini treba odrediti građevinsku česticu potrebnu za njezinu redovitu upotrebu i nesmetano korištenje - veličina parcele ne može biti manja od 2000 m2, a maksimalna veličina se ne određuje, • osigurati kolni prilaz parceli minimalne širine 3,0 m (može i makadamskom cestom) i parkiralište u sklopu građevinske čestice, • građevina se gradi kao pojedinačna, u formi slobodnostojeće građevine ili građevnog sklopa, • maksimalna bruto razvijena površina građevine (građevnog sklopa) može iznositi 400 m2, uključujući sve građevine na parceli, • maksimalna katnost građevine (građevnog sklopa) je podrum i 3 nadzemne etaže, iznimno 4 nadzemne etaže ako su dvije u potkrovlju, • najveća visina iznosi 7,00 m od uređenog okolnog terena do donjeg ruba krovnog vijenca ili podrožnice drvenog krovišta, • pri oblikovanju građevine (građevnog sklopa) koristiti elemente tradicionalnog graditeljstva i uvjete arhitektonskog oblikovanja određene ovim Planom te voditi računa o skladnom uklapanju u okolni krajobraz.

Lokacijskom dozvolom za građevine se određuje jedna građevinska parcela, propisuju uvjeti korištenja i uređenja površina, uvjeti oblikovanja, posebni uvjeti infrastrukturnih priključaka, te uvjeti zaštite okoliša. Podloga za njeno utvrđivanje je idejno rješenje s detaljnim opisom zahvata u prostoru. U postupku je potrebno ishoditi suglasnost Poglavarstva Općine Mrkopalj. Složene građevine stambene i gospodarske namjene, bruto razvijene površine veće od 400 m2 , ovim Planom nisu predviđene.

Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne i šumarske djelatnosti

Na poljoprivrednim i šumskim površinama mogu se graditi slijedeće gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne i šumarske djelatnosti : staklenici, plastenici, sušilišta voća, građevine za sušenje sijena, kukuruza, građevine za uzgoj gljiva, zatim pčelinjaci, kunićnjaci, hranilišta i pojilišta za stoku i divljač, te spremišta alata i poljodjeljske mehanizacije do 30 m2 – ako su prizemni, odnosno max. 60 m2 – ako imaju podrum. Spremišta se grade na objedinjenoj poljoprivrednoj površini minimalne površine 2000 m2, uz uvijet da se površina u naravi koristi za obavljanje poljoprivredne djelatnosti. Za svako daljnje povećanje objedinjene poljoprivredne površine od 2000 m2 njihova se bruto razvijena površina može povećati za 20 m2. Priključak na javnu prometnicu je put ili cesta min. širine 3,0 m.

Neposrednom provedbom Plana grade se manje stočarske i peradarske farme, te uzgajališta divljači u sklopu kojih može biti i stan za vlastite potrebe. Moraju biti udaljene od građevinskog područja naselja min. 300 m, od državnih i županijskih prometnica min. 150 m, od lokalnih cesta min. 50 m, a od nerazvrstanih cesta min. 20 m.

Minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može planirati izgradnja gospodarskih građevina (farma) za uzgoj stoke i peradi iznosi 5 uvjetnih grla.

Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom jedan. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom koeficijenata iz slijedeće tablice:

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 44 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Tablica 66.: Koeficijenti uvjetnih grla

VRSTA STOKE KOEFICIJENT BROJ GRLA - konj 1,60 3 - jelen 1,00 5 - krava, steona junica 1,00 5 - junad 1-2 godine 0,7 7 - junad 6-12 mjeseci 0,5 10 - telad 0,25 20 - svinje 0,33 15 - sitni glodavci krznaši 0,066 75 - ovce, koze 0,1 50 - janjad i jarci 0,05 100 - tovna perad 0,00055 9000 - konzumne nesilice 0,002 2500 - rasplodne nesilice 0,0033 1500

Za izgradnju farmi za uzgoj stoke, peradi ili divljači većih kapaciteta od navedenih u tablici, te ostalih većih građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji potrebna je izrada studije utjecaja na okoliš i usuglašenost s Odlukom o zaštiti izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara.

Na šumskim površinama i ostalom šumskom i poljoprivrednom zemljištu neposrednom provedbom ovog Plana moguće je samo postavljanje uređaja za izvlačenje posječenih stabala iz šume i malih prenosnih pilana za grubu obradu drveta. Na tim površinama mogu se graditi pilane, pogoni za iskorištavanje i obradu drveta, iskorištavanje mineralnih sirovina i tehničkog kamena, te slične gospodarske građevine. Građenje je moguće isključivo temeljem studije utjecaja na okoliš kojom će se odrediti uvjeti građenja i mjere zaštite okoliša.

3.2.4. NAMJENA I KORIŠTENJE OSTALIH POVRŠINA

Planom su detaljnije određene namjene i uvjeti smještaja pojedinih sadržaja za gospodarske djelatnosti šumarstva, poljoprivrede i stočarstva koje se odvijaju na ostalim površinama.

Šumarstvo se kao gospodarska djelatnost obavlja na šumskim površinama koje se dijele na: - gospodarske šume namijenjene prvenstveno za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, - zaštitne šume namijenjene prvenstveno za zaštitu zemljišta, vodnih tokova, erozivnih područja, naselja, gospodarskih i drugih građevina, - šume posebne namjene koje čine: šume i dijelovi šuma registrirani kao građevine za proizvodnju šumskog sjemena, šume koje se nalaze unutar područja zaštite prirodne baštine, šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi i drugim potrebama utvrđenim posebnim propisima, šume namijenjene za odmor i rekreaciju.

Poljoprivreda i stočarstvo odvijaju se na vrijednom i ostalom poljoprivrednom zemljištu. Osnovne poljoprivredne i stočarske za područje Gorskoga kotara određene Županijskim i prihvaćene ovim Planom za Općinu Mrkopalj su: - stočarstvo, pčelarstvo, uzgoj divljači, ratarstvo, povrćarstvo, kontinentalno voćarstvo, gljivarstvo i uzgoj planinskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 45 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Ostale površine na području Općine Mrkopalj razvrstane su po uvjetima razgraničenja prema namjeni i podijeljene na :

a. Poljoprivredne površine

Ovim Planom izvršena je osnovna podjela poljoprivrednih i šumskih površina na : poljoprivredno tlo, šumsko tlo te ostalo poljoprivredno i šumsko tlo.

Detaljnije razgraničenje poljoprivrednog tla izvršeno je temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, određivanjem njihovih granica. Iako su rezultati vrednovanja pokazali da na mrkopaljskom području nema vrijednog obradivog poljoprivrednog tla (P2) jer je tlo relativno plitko i kiselo, ocijenjeno je da su Mrkopaljsko i Sungersko polje jedine veće površine obradivog poljoprivrednog zemljišta na području Općine Mrkopalj, a ujedno se mogu ubrojiti i među rijetke objedinjene površine na cijelom području Gorskog kotara. Zbog činjenice da im se hidromelioracijskim zahvatima, kalcifikacijom i ostalim agrotehničkim mjerama mogu poboljšati osobine koje uvjetuju plodnost, zaključeno je da se zemljištu ovih polja može dodijeliti namjena vrijednog obradivog tla (P2) i odrediti I. kategorija zaštite prostora. Stoga se ovim Planom poljoprivredne površine razgraničuju na :

- vrijedno obradivo tlo (P2) - zemljišta I. kategorije zaštite : Mrkopaljsko i Sungersko polje (tla V. bonitetne klase) - najvrednija tla na općinskom području, štite se i namijenjuju isključivo primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, te zaštićuju od prenamjene u druge svrhe. - ostalo obradivo tlo (P3) - zemljišta II. kategorije zaštite (tla V. i VI. bonitetne klase) - ostale obradive površine (pretežito krški pašnjaci, livade i sl.) namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji u najmanje 50 % površine - odgovarajućim mjerama treba zaštititi najvrednija od tih tala, kao i antropogena zemljišta ove kategorije - zaštitu osigurati planiranjem stambenih zona manje gustoće naseljenosti u kojima će poljoprivredno zemljište biti odgovarajuće uklopljeno, zaštićeno i privedeno svojoj svrsi u okviru manjih gospodarstava i okućnica - tla koja nisu namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji mogu se pošumiti ili ih sačuvati za pašnjake. - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) - zemljišta III. i IV. kategorije - čine ona tla koja su uglavnom prekrivena šumama - ovoj kategoriji pripadaju i zemljišta na strmim padinama za koje je potrebno planirati mjere zaštite od erozije - dopušteno je planiranje bez ograničenja.

U korištenju poljoprivrednog zemljišta na mrkopaljskom području treba postupno odbaciti razvitak konvencionalne poljoprivrede koja uz pomoć mehanizacije, agrotehnike, novostvorenih sorti i pasmina i uz velike količine energije uspijeva postići vrlo visoke prinose, a predvidjeti i promovirati razvitak ekološke poljoprivrede (organske ili biološke) bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida, hormona i drugih agrokemikalija. Planom se određuje da se na poljoprivrednim i šumskim površinama grade slijedeće gospodarske građevine : staklenici, plastenici, sušilišta voća, građevine za sušenje sijena, kukuruza, za uzgoj gljiva, zatim pčelinjaci, kunićnjaci, hranilišta i pojilišta za stoku i divljač, te spremišta alata i poljodjeljske mehanizacije do 30 m2 – ako su prizemni, odnosno max. 60 m2 – ako imaju podrum. Spremišta se grade na poljoprivrednoj površini minimalne površine 2000 m2 . Za svako daljnje povećanje poljoprivredne površine za 2000 m2 njihova se bruto razvijena površina povećava za 20 m2. Priključak na javnu prometnicu je put ili cesta min. širine 3,0 m.

b. Šumske površine

Razgraničenje šumskog tla izvršeno je temeljem kriterija o zaštitnoj funkciji šuma i njihovoj ulozi u očuvanju biološke raznolikosti, stvaranju socijalno-zdravstvenih i rekreacijskih zona i trajne zaštite šumskog tla.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 46 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Šumske površine na području Općine Mrkopalj prema namjeni razgraničene su na :

- gospodarske šume - namijenjene su prvenstveno za proizvodnju drva, drvnih i drugih šumskih proizvoda. Pretežitim dijelom nalaze se u državnom vlasništvu i njima upravlja i gospodari JP Hrvatske šume. Manji dio površina je u privatnom vlasništvu fizičkih i pravnih osoba koje njima gospodare uz stručnu pomoć Hrvatskih šuma, - zaštitne šume - namijenjene su prvenstveno za zaštitu zemljišta, erozivnih i nestabilnih područja, terena u većem nagibu, vodnih i bujičnih tokova, naselja, gospodarskih i drugih građevina, - šume posebne namjene - namijenjene su proizvodnji šumskog sjemena, znanstvenim istraživanjima, nastavi i drugim edukativnim potrebama, zatim za odmor i rekreaciju stanovništva i posjetitelja, a najveći dio tih površina čine šume koje se nalaze unutar područja zaštite prirodne baštine (šume unutar Parka prirode Bjelolasica i posebnog rezervata Sungerski lug).

Razgraničenje ostalog poljoprivrednog i šumskog tla obavljeno je temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla. Gospodarsko korištenje i uređenje šuma i šumskog zemljišta vrši se u skladu s šumskogospodarstvenim osnovama i planovima sječe koje donosi i provodi javno poduzeće za gospodarenje šumama. Na šumskim površinama i ostalom šumskom i poljoprivrednom zemljištu mogu se graditi pilane, pogoni za iskorištavanje i obradu drveta, iskorištavanje mineralnih sirovina i tehničkog kamena, te slične gospodarske građevine. Građenje je moguće isključivo temeljem detaljnog plana uređenja. Neposrednom provedbom moguće je samo postavljanje uređaja za izvlačenje posječenih stabala iz šume i malih prenosnih pilana za grubu obradu drveta.

c. Vodne površine

Površinska hidrografija, prirodne karakteristike i izgrađenost

Vode i vodne površine su resursi od državnog interesa, te njima gospodari i upravlja javno poduzeće „Hrvatske vode“ u skladu s vodnogospodarskim osnovama i planovima korištenja i zaštite voda.

Cjelokupan administrativni prostor Općine Mrkopalj, za koji se izrađuje plan prostornog uređenja, hidrogeološki pripada Crnomorskom slivu, slivu rijeke Kupe. Radi se o području visokog krša sa nadmorskim visinama iznad 750, pa sve do 1500 m n. m. Usprkos vrlo velikim oborinama površinska hidrografska mreža je mala i nerazvijena, kao posljedica izuzetno propusne vapnene podloge sa svim tipičnim krškim obilježjima. Stalnih prirodnih vodotoka nema, a pojave povremenog površinskog tečenja javljaju se samo u uvjetima intenzivnijih oborina.

Na čitavom prostoru evidentirano je dvanaest prirodnih povremenih tokova koji uglavnom imaju karakteristike manjih bujica. Prikazani su u slijedećim tabelarnim i grafičkim prikazima :

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 47 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Tabelarni prikaz prirodnih povremenih tokova na području Općine Mrkopalj :

Red. Približne koordinate kraja i Naziv Dužina km Stanje uređenosti br. početka toka Y X 1. 5 484 678 5 020 545 Sungerski potok 0,8 nepoznato 5 485 255 5 020 201 Op. pl. 3.2.10. (Djelomično uređen kroz naselje) 2. 5 486 957 5 018 321 nepoznat 1,2 nepoznato 5 488 055 5 018 269 3. 5 489 219 5 018 219 Široka Draga 3,0 Djelomično uređen donji dio toka uz pilanu 5 489 541 5 016 844 Op. pl. 3.2.8. 4. 5 489 133 5 020 215 nepoznat 1,1 nepoznato 5 490 000 5 020 771 5. 5 491 258 5 019 003 nepoznat 0,7 nepoznato 5 491 683 5 018 564 Op. pl. 3.2.9. 6. 5 490 750 5 017 589 nepoznat 0,4 nepoznato 5 490 915 5 017 843 7. 5 492 750 5 013 612 nepoznat 0,8 nepoznato 5 492 528 5 014 230 8. 5 492 490 5 013 317 nepoznat 9,3 nepoznato 5 492 411 5 013 553 9. 5 492 795 5 013 402 Ponor – Crno jezero 1,1 nepoznato 5 493 451 5 012 908 10. 5 494 933 5 012 115 nepoznat 0,5 nepoznato 5 495 050 5 012 448 11. 5 495 585 5 012 575 nepoznat 0,6 nepoznato 5 496 095 5 012 599 12. 5 498 822 5 009 980 nepoznat 2,2 nepoznato 5 498 187 5 011 508 Op. pl. Operativni plan obrane od poplava

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 48 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Grafički prikaz prirodnih povremenih tokova na području Općine Mrkopalj :

1 4. 2 5.

6. 3 7.

8. 9. 11.

10. 12

Svi povremeni tokovi su ponornice i najčešće se ulijevaju u šire prostore ponornih zona sa više ili manje izraženim mjestima povećanog poniranja. Nesigurni i promjenjivi kapaciteti poniranja bitna su karakteristika svih tokova i zapravo predstavljaju najveću ugrozu od povodnja za naselja koja su u pravilu smještena u tim zonama. Većina navedenih povremenih tokova su dalje od naselja i objekata, ne stvaraju štete, te nisu niti uređivani. Izuzetak je bujica Široka Draga, čiji donji tok ugrožava pilanu i cestu Mrkopalj - Vojni Tuk. Bujica je u donjem toku djelomično uređena izgradnjom kanala - kinete koji osigurava kontrolirano tečenje prema ponorima nizvodno od ceste i pilane.

Zaključno, vodne površine Općine Mrkopalj vrlo su oskudne, bez prirodnih nadzemnih vodotoka. Postoji nekoliko jaruga i povremenih bujičnih tokova od kojih su naročito izražene Mrkopaljske bujice. Ovim Planom predlaže se da se bujične vode tih bujica kanaliziraju prema Mrkopaljskom polju i tako iskoriste u hidromelioracijske svrhe - za navodnjavanje zemljišta u svrhu poboljšanja njegove plodnosti.

3.2.5. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

Prostorni pokazatelji za sve razgraničene površine različitih namjena na području Općine Mrkopalj unutar njezinih administrativnih granica, koje su opisane u prethodnim točkama ovog poglavlja a postoje ili su planirane Izmjenom i dopunom Plana, prikazani su i iskazani brojčanim vrijednostima u slijedećoj tablici :

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 49 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Tablica 67. : Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Red. Naziv općine : Oznaka : Ukupno : ha % od Stan/ha broj OPĆINA MRKOPALJ površine ha/stan* Općine

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. Građevinska područja naselja ukupno: GP 228,98 1,47 %

- izgrađeni dio GP I 190,86 - neizgrađeni dio GP N 38,12

1.2. Izgrađene strukture izvan građevinskog područja naselja: ukupno: 715,31 4,58 %

- gospodarske - poslovne : K 15,00 proizvodno-poslovne K1, K4 5,18 poslovne K2, K3 9,82

- turističko-ugostiteljske T 35,00 smještajni turizam T1 5,98 turistička naselja T2 15,70 vikend naselja T3 13,32

- sportsko-rekreacijske R 664,11 sva skijališta SC «Mrkopalj» R1 371,59 Biatlonski centar «Zagmajna» R2 16,52 SRC «Begovo Razdolje» R3 3,26 Sportsko-rekreacijsko područje «Tri poljane» R4 272,74

- infrastrukturna - javno parkiralište JP 1,20

1.3. Poljoprivredne površine ukupno: P 695,85 4,45 % * - vrijedno obradivo tlo P2 323,08 - ostala obradiva tla P3 372,77

1.4. Šumske površine ukupno: Š 12535,65 80,23 % * - gospodarske Š1 6921,59 - zaštitne Š2 423,36 - posebne namjene Š3 5190,70

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno: PŠ 1447,81 9,27 % *

1.6. Vodne površine ukupno: V - 0 % *

1.7. Ostale površine ukupno: - 0 % *

OPĆINA MRKOPALJ ukupno : 15623,60* 100 % *

*Površina administrativnog prostora Općine Mrkopalj unutar nove granice utvrđene na katastru!

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 50 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. PROJEKCIJA GOSPODARSKOG RAZVOJA DO 2015. GODINE

3.3.2. RAZVOJ GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3.3.3. RAZVOJ DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Točka 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti i sve podtočke ostaju nepromijenjene - istovjetne su kao u osnovnom Planu !

- za provođenje, koristi se tekst točke 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti i svih podtočki iz osnovnog Plana !

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 51 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 52 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.4.1. UVJETI KORIŠTENJA PROSTORA

Ovim Planom određena je namjena površina na ukupnom prostoru Općine Mrkopalj koji se mora koristiti sukladno svojoj namjeni.

3.4.1.1. Uvjeti korištenja površina građevinskih područja

Korištenje građevinskih područja naselja (izgrađenog i neizgrađenog dijela) i građevinskih područja za izdvojene namjene izvan naselja (postojećih i planiranih) vrši se u skladu s njihovom osnovnom namjenom što je opisano u točkama 3.2. i 3.3. ove Izmjene i dopune Plana.

Trajno korištenje prostora može se vršiti sukladno namjeni površina samo na osnovi odredbi ove Izmjene i dopune Plana i predviđenih prostornih planova užih područja kada se oni usvoje. Privremeno korištenje prostora može biti i drugačije, do privođenja planiranoj namjeni, ali samo temeljem gradske odluke o davanju prostora na korištenje.

U postupku izdavanja lokacijskih dozvola za građenje građevina i zahvate u prostoru koji po ocijeni tijela državne uprave nadležnog za provođenje Plana mogu imati značajan utjecaj na život lokalne zajednice treba zatražiti mišljenje Općinskog vijeća Općine Mrkopalj.

Granice građevinskih područja predstavljaju gornju, maksimalnu granicu do koje se prostor može iskoristiti za planiranu namjenu. Ako je granica obuhvata plana užeg područja veća od granice građevinskog područja određene namjene svi sadržaji moraju se smjestiti samo unutar granice građevinskog područja za tu namjenu.

Nova izgradnja i rekonstrukcija postojeće izgradnje može se vršiti samo u građevinskim područjima naselja i u građevinskim područjima za izdvojene namjene, ali na način da je namjena građevine sukladna namjeni građevinskog područja. Rekonstrukcija postojećih građevina unutar građevinskih područja naselja vrši se neposrednim provođenjem ovog Plana u pravilu pod istim uvjetima kao i izgradnja novih građevina. Rekonstrukcija građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih za nove građevine, može se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće tlocrtne udaljenosti od granica građevne čestice i susjednih građevina. Dozvoljava se nadogradnja nižih dijelova osnovne građevine i prigrađenih pomoćnih građevina u okviru tlocrtnih gabarita maksimalno do visine vijenca osnovne građevine, ako se objektivno ne umanjuju uvjeti stanovanja na susjednim česticama. Iznimno, u gusto izgrađenim dijelovima naselja može se dopustiti rekonstrukcija građevina kada nisu zadovoljeni prethodno navedeni uvjeti, ali mora biti izvedena u skladu s uvjetima nadležne ustanove za zaštitu kulturne baštine. Za bilo koji zahvat u zoni i na građevini koja je registrirani ili evidentirani spomenik kulture potrebno je zatražiti suglasnost i uvjete nadležne ustanove za zaštitu kulturne baštine.

Rekonstrukcija postojećih građevina u naselju ili njegovom dijelu za koji je propisana obveza izrade prostornog plana užeg područja, a prije donošenja tog plana, moguća je zbog poboljšanja neophodnih uvjeta života i rada. Utvrđuje se temeljem odrednica prethodnih stavaka uz slijedeće posebnosti : - oblik građevne čestice i građevine utvrđuje se na osnovi postojećeg zemljišno-knjižnog stanja, - zadržavaju se postojeći priključci na javni put i komunalnu infrastrukturu.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 53 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Rekonstrukcija postojećih građevina čija namjena nije u skladu s namjenom prostora utvrđenom ovim Planom moguća je u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta života i rada. Rekonstrukcijom u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta smatraju se :

- za stambene građevine: - funkcionalne preinake zbog boljih uvjeta stanovanja i rada (dogradnje sanitarnih prostorija, stubišta i sl. veličine do 30 m2, nadogradnje do visine osnovne građevine) - prenamjene građevine ili dijela građevine, - priključci na građevine i uređaje komunalne infrastrukture,

- za građevine drugih namjena (društvene, poslovne, turističko-ugostiteljske, gospodarske poljoprivredne, infrastrukturne i druge građevine) : - proširenje, prenamjena, usavršavanje i zaokruženje procesa rada ili tehnološkog procesa, - rekonstrukcije građevina radi poboljšanja uvjeta rada, - zamjena dotrajalih instalacija, - priključci na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, - sanacije postojećih ograda i gradnje potpornih zidova radi sanacije terena.

Rekonstrukcije građevina unutar infrastrukturnih koridora i zaštitnih pojaseva uz prometnice mogu se dozvoliti zbog poboljšanja neophodnih uvjeta samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima, bez povećanja fizičkog obujma građevine, uz suglasnost i posebne tehničke uvjete nadležnih komunalnih institucija.

Dozvoljava se prenamjena i rekonstrukcija postojećih stambenih građevina za potrebe obavljanja gospodarskih i društvenih djelatnosti, a preporuka Plana je da se to primijeni naročito na napuštene građevine koje postoje u svim naseljima.

Interpolacija je građenje novih građevina u izgrađenom dijelu naselja, na garđevnoj čestici koja je ostala neizgrađena između već izgrađenih čestica. To je izgradnja građevina uz već postojeću naseljsku regulaciju u koju se ona mora uklopiti tlocrtnim i visinskim gabaritima i arhitektonskim oblikovanjem. Vrši se u pravilu pod istim uvjetima koji vrijede za izgradnju novih građevina u neizgrađenom dijelu naselja, a iznimno uz manja odstupanja zbog lokalnih uvjeta.

3.4.1.2. Uvjeti korištenja površina izvan građevinskih područja

Površine izvan građevinskog područja obuhvaćaju poljoprivredne i šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (pašnjačke površine) i vodne površine.

U korištenju poljoprivrednih površina treba promovirati razvoj ekološke poljoprivrede - proizvodnju zdrave hrane u okviru obiteljskih poljodjeljskih gospodarstva. Prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za uzgoj i preradu u brdsko-planinskom području. Vrijedne površine poljoprivrednog tla - Mrkopaljsko i Sungersko polje potrebno je čuvati za primarnu proizvodnju i zaštititi od prenamjene. Ovim Planom osigurani su uvjeti za smještaj gospodarskih građevina u funkciji poljoprivredno-stočarske djelatnosti, i to unutar građevinskih područja naselja i izvan njih.

Korištenje i gospodarenje šumskim površinama, razgraničenim na gospodarske šume, zaštitne šume i šume posebne namjene treba bazirati na osnovnom načelu da se njihove površine ne smiju smanjivati, te da je postojeći šumski fond potrebno održavati pravilnim gospodarenjem. Korištenje gospodarskih šuma podrazumjeva, uz gospodarske učinke, održavanje biološke raznolikosti, te sposobnosti obnavljanja vitalnosti i potencijala šuma. Zahvati pošumljavanja i obnove šumskog fonda trebaju se izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 54 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ U korištenju zaštitnih šuma dozvoljena je samo sanitarna sječa. Radi zadržavanja osnovne funkcije ovih šuma najvažnije je njihovo očuvanje od bespravne i nekontrolirane sječe, te zaštita od požara. Značajne površine šumskih površina zauzimaju šume posebne namjene u područjima koja se predlažu za zaštitu u kategoriji parka prirode / regionalnog parka : Park prirode / Regionalni park „Bjelolasica“ ili posebnog rezervata : botanički rezervat “Sungerski lug“, te u kategoriji značajnih prirodnih krajobraza : (vršno područje Burnog Bitoraja, vrh planine Višnjevice i dr.). Korištenje tih šuma odvijati će se u skladu sa važećim Zakonom o šumama i Zakonom o zaštiti prirode. U šumama posebne namjene nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti njihova osnovna obilježja zbog kojih su zaštićene ili predložene za zaštitu (zabranjena je nekontrolirana sječa, branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, ograničene su djelatnosti gospodarskog korištenja šuma i sl.).

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište na području Općine Mrkopalj čine pašnjačke i livadske površine (PŠ). U kontekstu razvitka brdsko-planinskog stočarstva velika je važnost očuvanja preostalih pašnjačkih površina kojih je sve manje jer, ukoliko se ne kose, ubrzo ih osvoji šuma. Potrebno je predvidjeti režime košnje, krčenja, čišćenja i sačuvati ih od pošumljavanja. Na tim površinama ne postoje umjetni zakloni za stoku, pa treba predvidjeti mogućnost izgradnje gospodarskih građevina u funkciji stočarstva (sjenika, štala, hranilišta i pojilišta za stoku, divljač i sl.).

Vodne površine razgraničene su na nadzemne vodotoke (jaruge i povremene bujične tokove, naročito Mrkopaljske bujice), te na podzemne vodne površine koje se moraju očuvati radi opskrbe šireg područja sanitarno ispravnom vodom za piće. Korištenje vodnih površina namjenjenih isključivo za vodoopskrbu mrkopaljskog i šireg goranskog područja od izuzetne je važnosti i mora se vršiti uz nužno provođenje svih potrebnih mjera zaštite voda. Usporedno s izradom ovog Prostornog plana rađena je i nova Odluke o sanitarnoj zaštiti izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara, a u tijeku je njeno usvajanje. U skladu s prijedlogom nove Odluke izvršena je organizacija površina za daljnji razvoj naselja, gospodarskih djelatnosti, prometne i komunalne infrastrukture u ovom Planu, na način da se namjenom i korištenjem prostora ne ugroze vodni resursi u okruženju. Prijedlogom Odluke određeni su načini korištenja prostora i postupanje unutar pojedinih sanitarnih zona te mjere njihove zaštite.

3.4.1.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju

Posebna ograničenja u korištenju odnose se najviše na I kategoriju osjetljivosti (zaštite) prostora koja u Općini Mrkopalj obuhvaća površine zaštićenog poljoprivrednog zemljišta, a to su Mrkopaljsko i Sungersko polje. Na površinama označenim I kategorijom osjetljivosti (zaštite) prostora dozvoljena je izgradnja samo građevina infrastrukture i građevina u isključivoj funkciji korištenja i zaštite prostora. Posebna ograničenja u korištenju prostora odnose se, dakle, prvenstveno na zaštitu vrijednog poljoprivrednog zemljišta, ali također i na ograničenja u korištenju tla (vezano uz geotehničke značajke -IV. geotehnička kategorija), ograničenja u korištenju vodnih površina i ograničenja na područjima lovišta. Daljnja ograničenja proističu iz utvrđenih kategorija zaštite prirodne i kulturne baštine, te iz ograničenja zbog očuvanja krajobraznih vrijednosti.

Ograničenja u korištenju tla - geotehnička prikladnost za građenje i zaštita vrijednog poljoprivrednog tla

Izdvojeni su litogenetski kompleksi, odnosno područja koja se toliko razlikuju po svojim fizičko-mehaničkim značajkama, da su prikazana kao posebne cjeline. Izvršeno je geotehničko zoniranje terena shodno mjerilu kartografskog prikaza (1:25000) u tri osnovne geotehničke kategorije (I, II i IV). Za građenje nije prikladna IV geotehnička kategorija. Neka tla II geotehničke IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 55 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ kategorije (mjestimično nestabilni tereni s izraženom erozijom) i tla IV geotehničke kategorije (aluvijalne naplavine - tereni mjestimično pojačane erozije) oštećena su erozijom, pa je predviđeno njihovo saniranje biološkom sanacijom - sadnjom autohtonog raslinja i drveća. Predviđena je i sanacija napuštenih eksploatacijskih polja kamenoloma. Prvom kategorijom zaštite tla obuhvaćeno je vrijedno obradivo poljoprivredno tlo (P2) koje se namjenjuje primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Ukupna površina štiti se od prenamjene, sa strogim ograničenjem u korištenju koje mora biti isključivo u poljoprivredne svrhe.

Ograničenja u korištenju vodnih površina

Ograničenja u korištenju vodnih površina odnose se na zaštitu izvorišta vode za piće na širem delničkom području, naročito na izvorište Kupice. Gotovo sav prostor Općine Mrkopalj pripada širem utjecajnom području izvorišta vode za piće Kupica za koje se primjenjuju blaži uvjeti zaštite prostora, izuzev područja samog centra naselja Mrkopalj. Vodozaštitna područja podijeljena su uglavnom na IV sanitarnu zonu, mali dio na III sanitarnu zonu koja obuhvaća centralni dio naselja Mrkopalj i, nakon razdjelnice, na područje izvan zona sanitarne zaštite. Postupanje u pojedinim zonama vrši se sukladno Pravilniku o određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće koji je temelj prijedloga nove Odluke o vodozaštiti područja Gorskog kotara. Centar naselja Mrkopalj smješten je u trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Kupica, a to je zona ograničenja i kontrole što podrazumijeva isključivanje određenih djelatnosti kao i izuzimanje nekih površina od bilo kakvog građenja (osobito prostor oko ponornih zona). Na području treće zone zaštite, prema prijedlogu nove Odluke, zabranjeno je građenje : - objekata i pogona koji u proizvodnji imaju opasne tvari te objekata za transport opasnih tvari (uključujući benzinske crpke i spremnike tekućeg goriva s opasnim tvarima), - odlagališta i uređaja za zbrinjavanje bilo kakvog otpada (komunalnog, tehnološkog, građevinskog ili drugog otpada), - zabranjeno je i otvaranje eksploatacijskih polja za vađenje kamena i drugih mineralnih sirovina.

Svi postojeći objekti koji nisu u skladu s navedenim uvjetima morati će izmijeniti svoju djelatnost i podrediti je režimu zaštite u trećoj zoni. Postojećom koncepcijom odvodnje otpadnih voda naselja Mrkopalj-Sunger (studija izrađena od «Hidroinženiring» Ljubljana, 1983. god.) predviđene su dvije varijante rješenja s lokacijama središnjeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, jednom u Mrkoplju a drugom u Sungeru. Prema novijim hidrogeološkim istraživanjima lokacija u Mrkoplju je unutar treće zone. Zato je nužno analizirati koncepcijsko rješenje i uskladiti uvjete ispuštanja otpadnih voda sa važećim propisima, prvenstveno locirati uređaj izvan treće zone. Pri tome treba računati da je potrebna površina zemljišta za smještaj uređaja za pročišćavanje približno 1500-2000 m2. Uz to treba predvidjeti i zonu zaštite oko uređaja od oko 150 m da bi se izbjegla buka ili pojava neugodnog mirisa tijekom rada uređaja. Na području naselja Mrkopalj može se unutar građevinskog područja graditi i vršiti rekonstrukcija stambenih i poslovnih objekata koji ne koriste opasne tvari. Rekonstrukcija postojećih cestovnih prometnica je moguća uz izvedbu objekata za prihvat razlivenog goriva i nepropusnog sustava odvodnje s ispuštanjem izvan zone zaštite. Pretežni dio područja Općine na kojem se nalaze ostala izgrađena naselja (Sunger, Brestova Draga, Tuk Mrkopaljski, Tuk Vojni i Begovo Razdolje) spada u područje iz kojeg se pretpostavljaju podzemne veze i prihranjivanje izvorišta vodoopskrbe što je prema režimu sanitarne zaštite četvrta zona, a prema prijedlogu Odluke to je zona ograničene zaštite. Na području četvrte zone ne smiju postojati niti se graditi industrijski objekti i pogoni u kojima se koriste ili ispuštaju opasne tvari te planirati transportni cjevovodi za opasne tvari. Ne može se vršiti odlaganje i obrada opasnog tehnološkog otpada na području cijele Općine. U svrhu zaštite voda ovim Planom je određena sanacija postojećeg odlagališta otpada koje se nalazi na području četvrte zone. Zbrinjavanje komunalnog otpada treba rješavati na temelju rezultata studije utjecaja na okoliš. Gospodarski koncept i prostorni razmještaj djelatnosti treba razvijati tako da se ne ugrožavaju prirodni vodni resursi tj. kakvoća podzemne vode kao i režim otjecanja bujičnih voda.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 56 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ U vodnogospodarskom smislu daje se prednost osiguranju prostora za ekološku poljoprivrednu proizvodnju te stočarstvu s manjim kapacitetima i ekstenzivnom uzgoju. Turističko-ugostiteljske djelatnosti i njihovi sadržaji mogu se locirati uz uvjete odgovarajuće zaštite od onečišćenja voda u vodozaštitnom području. Na području Općine, izvan osjetljivijeg utjecajnog područja na vode (zona naselja Mrkopalj), mogu se planirati industrijsko-proizvodne djelatnosti koje su vezane uz eksploataciju šuma, ali bez kemijskih tehnologija obrade, prerade i sličnog (pilane, rezanje drvenih elemenata i drugo).

Ograničenja na području lovišta

Na području Općine Mrkopalj nalazi se županijsko lovište broj 16. Mrkopalj u površini oko 2412,00 hektara. Korištenje lovišta i lovnog fonda vrši se u skladu sa Zakonom o lovstvu i posebnim propisima kojima su određena i ograničenja (vrijeme lovostaje, zaštita fonda divljači i dr.). Na površinama lovišta dozvoljena je izgradnja gatera (uzgajališta divljači), postava hranilišta, pojilišta, lovačkih čeka i građevina u funkciji održavanja i uređenja lovišta.

Ograničenja proistekla iz utvrđenih kategorija zaštite prirodne i kulturne baštine

Posebna ograničenja u korištenju površina koja proizlaze iz utvrđenih kategorija zaštite prirodne i kulturne baštine mrkopaljskog područja, u skladu s važećim Zakonom o zaštiti prirode (NN RH broj 70/05) i Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN RH broj 69/99, 151/03), opisana su u točki 3.4.3. Uvjeti zaštite posebno vrijednih područja i prostornih cjelina ove Izmjene i dopune Plana.

Ograničenja zbog očuvanja krajobraznih vrijednosti i prirodnih cjelina

Prirodni krajobraz štiti se prvenstveno očuvanjem različitosti prirodnih prostornih cjelina uvjetovanih prirodnim obilježjima, očuvanjem bioraznolikosti u njima, očuvanjem tipologije i izgleda naselja te kulturno-povijesnog naslijeđa ukoliko ih krajobraz obuhvaća. Potrebno je očuvati takve prirodne cjeline od svake devastacije i obnavljati estetske vrijednosti prirodnog krajobraza (npr. travnate pašnjačke površine, šumske proplanke i sl.). Zbog potrebe zaštite visoke vrijednosti pojedinih prirodnih područja Općine Mrkopalj koja se nalaze izvan cjelina predloženih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN RH broj 70/05), ovom Izmjenom i dopunom Plana određeno je nekoliko osobito vrijednih predjela prirodnog krajobraza od lokalnog značaja. Navedeni su u poglavlju 3.4.3.2. Zaštita vrijedne prirodne baštine. Njih je također potrebno zaštititi od devastacije i od izgradnje građevina koje bi mogle narušiti njihov prirodni izgled (repetitori, odašiljači, relejni stupovi, stanice GSM mreže, spremišta alata i poljoprivredne mehanizacije i sl.). Za očuvanje kultiviranog krajobraza Matić poljane koja je ujedno i registrirano memorijalno područje, Planom je predviđena mjera održavanja i košnje livade u svrhu sprječavanja zašumljavanja.

3.4.2. UVJETI UREĐENJA PROSTORA

3.4.2.1. Uređenje građevinskih područja

Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se, a građevine se mogu graditi unutar građevinskih područja i izvan građevinskih područja samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća pripremu i opremanje, može biti minimalno, optimalno ili visoko uređeno, a vrši se prema utvrđenim prioritetima i mogućnostima lokalne zajednice. Za Općina Mrkopalj određuje se minimalno uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaća pripremu i pristupni put. Postupnom izgradnjom komunalne infrastrukture treba težiti postizanju

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 57 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ optimalno uređenog građevinskog zemljišta koje, osim pripreme, mora imati i osnovnu infrastrukturu : pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i elektroopskrbu. Na cijelom području treba poticati razvoj infrastrukturnih sustava, posebno sustava odvodnje otpadnih voda, radi postizanja optimalne opremljenosti građevinskih područja za građenje, a u cilju i sa osnovnom svrhom zaštite podzemnih voda, odnosno izvorišta vode za piće od mogućih zagađenja. Osjetljivost prijemnika otpadnih voda (podzemne vode u kraškom podzemlju) iziskuje stroge kriterije izgradnje kanalizacije u građevinskim područjima naselja i zona izdvojenih namjena : sustav kanalizacije i biološki postupak pročišćavanja.

3.4.2.2. Posredno provođenje Plana - obveza izrade dokumenata prostornog uređenja užih područja

Dokumenti prostornog uređenja užih područja izrađuju se obvezno za posebna i zaštićena područja određena Županijskim planom koja se preuzimaju, te za ostala područja određena ovim Planom, a služe za njegovo posredno provođenje. Za zaštićena i posebna područja obvezno se izrađuju prostorni planovi područja posebnih obilježja, kojima se određuju detaljniji uvjeti razgraničenja prostora, smještaja gospodarskih sadržaja, smještaja društvenih djelatnosti, prometnih i drugih infrastrukturnih sustava te mjere zaštite i provedbe. Za Park prirode Bjelolasica, određenom za zaštitu, nije Županijskim planom utvrđena obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja, ali se ona utvrđuje ovim Planom. Prostorni plan uređenja općine donosi se za administrativni prostor Općine Mrkopalj, a njime se određuje obveza izrade prostornih planova užih područja koji služe za njegovo posredno provođenje. Prostornim planom uređenja općine potrebno je odrediti: - vrstu prostornih planova užih područja, - područje obuhvata prostornih planova užih područja i - ograničenja gradnje do izrade tih prostornih planova. Županijskim planom utvrđena je, a ovim Planom preuzeta, obveza izrade urbanističkog plana uređenja za : • Naselja : središnje naselje - lokalno središte : N5 Mrkopalj-centar, • Površine izvan naselja za izdvojene namjene : - gospodarske - poslovne namjene, - ugostiteljsko-turističke namjene, - sportsko-rekreacijske namjene.

Temeljem odredbi Županijskog plana, ovom Izmjenom i dopunom Plana se, u svrhu posrednog provođenja, određuje obveza izrade slijedećih prostornih planova užih područja:

• prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPO), • urbanističkih planova uređenja (UPU), • detaljnih planova uređenja (DPU).

Granice obuhvata prostornih planova užih područja određene su u kartografskom prikazu 3c “Uvjeti korištenja i zaštite prostora ˘ područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite”.

Prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO)

Utvrđuje se obveza donošenja prostornog plana područja posebnih obilježja za slijedeće područje : PPPPO - Park prirode / Regionalni park “Bjelolasica”

Planom je utvrđena granica obuhvata Parka prirode / Regionalnog parka „Bjelolasica“ na administrativnom području Općine Mrkopalj u suradnji s Državnom upravom za zaštitu prirode. IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 58 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

U postupku proglašenja odrediti će se kategorija zaštite cjelokupnog područja (Park prirode ili Regionalni park), a moguće su i minimalne korekcije prostornog obuhvata. Do donošenja prostornog plana područja posebnih obilježja, za postupanje i zahvate u prostoru unutar Parka prirode / Regionalnog parka „Bjelolasica“ vrijede mjere provedbe ovog Plana.

Urbanistički plan uređenja (UPU)

Utvrđuje se obveza donošenja urbanističkih planova uređenja za slijedeća područja predviđena ovom Izmjenom i dopunom Plana :

• za građevinsko područje naselja : UPU 1 - N5 središnje naselje Mrkopalj-centar

U obuhvatu urbanističkog plana uređenja UPU 1 nalazi se i građevinsko područje infrastrukturne namjene JP - javno parkiralište.

• za građevinska područja gospodarske - poslovne namjene : UPU 2 - K1 poslovna zona u Mrkoplju UPU 3 - K2 poslovna zona u Mrkoplju UPU 4 - K3 poslovna zona u Mrkoplju

• za građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene : R1 - sva skijališta u sastavu Skijaškog centra «Mrkopalj» - - dijela Hrvatskog olimpijskog centra / HOC «Bjelolasica» : UPU 5 - R11 skijalište Prenka u Brestovoj Dragi UPU 6 - R12 skijalište Čelimbaša UPU 7 - R13 skijalište Maj UPU 8 - R14 skijalište Jukina Kosa UPU 9 - R15 skijalište Klobučarev vrh UPU 10 - R16 skijalište Pod Višnjevicu UPU 11 - R17 skijalište Mlačice i Bijela Kosa

UPU 12 - R3 Sportsko-rekreacijski centar «Begovo Razdolje» UPU 13 - R4 Sportsko-rekreacijsko područje «Tri poljane»

Detaljni plan uređenja (DPU)

Utvrđuje se obveza donošenja detaljnih planova uređenja za slijedeća područja predviđena ovom Izmjenom i dopunom Plana :

• za građevinsko područje gospodarske - poslovno-proizvodne namjene : DPU 1 - K4 asfaltna baza Mrkovac,

• za građevinska područja turističko-ugostiteljske namjene :

• stacionarni - smještajni turizam (hotel, pansion i sl.) : DPU 2 - T11 u Mrkoplju, uz skijalište Čelimbaša DPU 3 - T12 u Mrkoplju, uz Biatlonski centar Zagmajna DPU 4 - T13 u Begovom Razdolju, uz skijalište Mlačice

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 59 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

• turistička naselja : DPU 5 - T21 u Sungeru DPU 6 - T22 u Brestovoj Dragi, uz skijalište Prenka DPU 7 - T23 u Mrkoplju, na predjelu Zagmajna DPU 8 - T24 u Begovom Razdolju, uz skijalište Klobučarev vrh DPU 9 - T25 u Begovom Razdolju, uz skijalište Jukina Kosa

• vikend naselja : DPU 10 - T31 u Sungerskom Bukovcu DPU 11 - T33 u Brestovoj Dragi DPU 12 - T35 u Tuku Vojnom

• za građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene : DPU 13 - R2 Biatlonski centar «Zagmajna».

Pored detaljnih planova uređenja određenih ovom Izmjenom i dopunom Plana, urbanističkim planovima uređenja može se unutar njihovih prostornih obuhvata odrediti izrada i drugih detaljnih planova uređenja ukoliko se ocijeni da za to postoje opravdani razlozi. Obuhvat detaljnog plana uređenja određuje se u planu višeg reda - urbanističkom planu uređenja. Do donošenja prostornih planova užih područja ne može se odobriti gradnja novih građevina ni zahvata u uređenju prostora. Iznimno se dozvoljavaju rekonstrukcije i prenamjene postojećih građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja središnjeg naselja N5 Mrkopalj-centar u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta života, te rekonstrukcije postojećih građevina u izgrađenim dijelovima građevinskih područja za izdvojene namjene (izvan naselja) u okviru Planom određene namjene za to građevinsko područje.

3.4.2.3. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Na području Općine Mrkopalj primjenjivati će se posebne razvojne i druge mjere koje će djelovati poticajno i inicirati pozitivne pomake u ukupnom društvenom i gospodarskom razvoju. Razvojne mjere koje treba poduzimati u cilju bržeg razvitka područja su : - ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe i to prioritetno na područjima gdje je sustav neispravan, - kanalizacijske sustave graditi prema prioritetu zaštite izvorišta vode za piće u širem okruženju, - radi zaštite izvorišta vode za piće sanirati postojeće odlagalište komunalnog otpada, - poticati poljoprivredne djelatnosti koje se mogu razviti u gorskom prostoru, - prioritetno planirati gradnju građevina od državnog i županijskog značaja, - kao antidepopulacijsku mjeru predvidjeti prodaju uređenog građevinskog zemljišta po povoljnoj cijeni uz ispunjenje određenih uvjeta (mlađe dobne skupine, prijava prebivališta i sl.), - odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni, - programom mjera za unapređenje stanja u prostoru predvidjeti uvođenje komunalnog doprinosa za financiranje građenja građevina i uređaja komunalne infrastrukture, - predvidjeti osiguranje sredstava za zaštitu i upravljanje zaštićenim dijelovima, - predvidjeti mogućnost osiguranja sredstava za financiranje projekata potrebnih gradu (izgradnja građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije, prometnica i sl.) putem izdavanja lokalnih obveznica, - predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčanih poticaja za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti, propisivanje nižih stopa poreza na potrošnju i poreza na dohodak.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 60 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Obzirom na specifične i otežane uvjete življenja te negativna demografska kretanja stanovništva stalno poduzimati odgovarajuće antidepopulacijske mjere i razvijati društvene djelatnosti :

Predškolski odgoj Omogućiti boravak u dječjim vrtićima cjelokupnoj predškolskoj populaciji. U tom cilju razraditi programe i osigurati sredstva za : - modernizaciju i zadržavanje svih sadašnjih vrtića, uz sufinanciranje troškova od strane Županije, - financiranje prijevoza predškolske djece u dječje vrtiće na udaljenost do 5 km, - poticanje različitih oblika organiziranja predškolskog odgoja i osnivanje disperziranih manjih privatnih vrtića (do petero djece).

Osnovno obrazovanje Za osiguranje daljnjeg rada u osnovnom obrazovanju i zadržavanje postojećeg broja učenika nužno je : - zadržati i osuvremeniti postojeće prostore, - osigurati besplatan prijevoz učenika i topli obrok sredstvima lokalne i županijske samouprave, - osigurati besplatne udžbenike roditeljima s troje i više djece, te osigurati besplatne udžbenike i opremu za učenike do 4. razreda osnovne škole, - osigurati financiranje izvannastavnih aktivnosti sredstvima gospodarskih tvrtki.

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb U cilju razvoja zdravstvene zaštite poduzimati slijedeće mjere : - zaustaviti procese degradacije primarne zdravstvene zaštite i osigurati zdravstvenu zaštitu u skladu s prihvaćenim standardima na razini države, - osigurati specifičnu zaštite stanovništva u brdsko-planinskom području koju treba sufinancirati sredstvima Županije i države, - provoditi preventivne zdravstvene aktivnosti, - poboljšati zdravstvenu zaštite osoba treće i četvrte životne dobi, - poboljšati pružanje medicinskih usluga stanovništvu i podizanje zdravstvenog standarda izgradnom novih različitih specijalističkih ambulanti. Za pravilnije usmjeravanje socijalne skrbi nužno je: - odvojiti radno sposobno stanovništvo od socijalne skrbi, - poticati različite oblike socijalnih djelatnosti - u formi klubova za rad s osobama različitih dobnih skupina - od najmlađih do najstarijih, - potrebe za socijalnom sigurnošću povećanog broja starijih i nemoćnih osoba rješavati uz pomoć Županije i države, - stvarati pretpostavke za veću odgovornost starijih prema mlađima i mlađih prema starijima u društvu u cjelini, a posebno u obitelji.

Kultura, tehnička kultura i sport Primjenjivati slijedeće razvojne mjere : - pripremati i donositi dugoročne i godišnje programe razvoja specifičnih kulturnih djelatnosti, s preciziranim aktivnostima, rokovima, nositeljima i izvorima financiranja, - posvetiti posebnu pažnju očuvanju i revitalizaciji kulturne baštine, nastaviti s nastojanjima kulturnih ustanova, lokalne samouprave i pojedinaca u tom pravcu, te stvarati povoljno opće okruženje i razvijati svijest stanovnika o nužnosti očuvanja kulturne i etnološke baštine za buduća pokoljenja, - na promicanju kulturnih vrijednosti i razvoju djelatnosti tehničke kulture i sporta angažirati sve gradske strukture, pomoć županijskih ustanova, gospodarskih subjekata i pojedinaca.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 61 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

U svrhu provedbe i razrade planskih postavki i odrednica ovog Plana, postupnog ostvarenja ciljeva prostornog, gospodarskog i društvenog razvoja, te provođenja mjera zaštite prostora Općine Mrkopalj, Općinsko vijeće donosi četverogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, sukladno Županijskom programu mjera utvrđuje se : - gospodarski i društveni razvoj općine, - upravljanje prostorom, - zaštita prostora, - ostale potrebne mjere za provedbu dokumenata prostornog uređenja. Program mjera, osim zakonom određenog sadržaja, mora : - utvrditi obvezu izrade nove prostorno planske dokumentacije, - utvrditi nositelje pojedinih obveza, rokove i troškove planiranih mjera, - odrediti mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni doprinos, razina uređenosti građevinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.), - prioritetno planirati gradnju građevina od županijskog značaja, - odrediti izračun komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni, - predvidjeti uvođenje komunalnog doprinosa za financiranje građenja građevina i uređaja komunalne infrastrukture, - predvidjeti osiguranje sredstava za zaštitu i upravljanje zaštićenih područja i cjelina, - navesti područja i lokalitete na kojima će se provoditi sustavna istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru, - predvidjeti mogućnost osiguranja sredstava za financiranje projekata za potrebe Općine, kao što su izgradnja građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije, prometnica i sličnog, - predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti (različitih poslovnih i turističko-ugostiteljskih djelatnosti, a naročito za oživljavanje poljoprivrede, proizvodnje zdrave hrane i ljekovitog bilja, te razvoja svih oblika turizma, posebno seoskog turizma u okviru seoskih obiteljskih domaćinstava).

Općinsko vijeće Općine Mrkopalj, u skladu s četverogodišnjim Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, utvrđuje:

- visinu komunalnog doprinosa i područja na koja se odnosi, - program financiranja gradnje građevina i komunalne infrastrukture iz sredstava komunalnog doprinosa, - visinu komunalne naknade i područja za koja se ona primjenjuje, - poticajne mjere i područja njihove primjene iz nadležnosti Općine.

Provođenje sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru treba vršiti sukladno odredbama Županijskog plana. Praćenjem obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje utječu na stanje okoliša, a osobito koje utječu na kakvoću prirodne baštine, tla, zraka i vode. Zaštitnim mjerama treba postići cjelovito osiguranje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvitka. U cilju provedbe planskih postavki prostornog, gospodarskog i društvenog razvoja Općine Mrkopalj, a naročito provedbe mjera zaštite prostora, za svaki zahvat u prostoru za koji tijelo državne uprave nadležno za provođenje ovog Plana ocijeni da može imati značajan utjecaj na život lokalne zajednice, može se zatražiti mišljenje Općinskog vijeća.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 62 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

3.4.3. UVJETI ZAŠTITE POSEBNO VRIJEDNIH PODRUČJA I PROSTORNIH CJELINA

Prema kriterijima i mjerama zaštite preuzetim iz Županijskog plana, određeni su uvjeti zaštite posebno vrijednih područja i prostornih cjelina Općine Mrkopalj, a odnose se na :

- očuvanje krajobraznih vrijednosti, - zaštitu vrijedne prirodne baštine, - zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa.

3.4.3.1. Očuvanje krajobraznih vrijednosti

Područje Općine Mrkopalj obuhvaća dio Velikokapelskog međuprostora koji se, među ostalim, ubraja u područja i lokalitete gorskog prostora Primorsko-goranske županije osobitih krajobraznih ljepota i koji se štiti kao vrijednost od županijskog značaja. Velikokapelski međuprostor na mrkopaljskom tlu obuhvaća slijedeća područja osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajobraza :

• Bijele i Samarske stijene - područje je zbog geomorfološke izuzetnosti prirode te bogate flore i faune zaštićeno kao strogi rezervat, • dio planinskog masiva Bjelolasice - vrh planine je najviša točka Gorskog kotara i vidikovac - šire područje predviđeno je za zaštitu u kategoriji parka prirode / regionalnog parka, • vršni dio Burnog Bitoraja - slikoviti su bijeli kameni kukovi, jame snježnice, zanimljiva i bogata šumska vegetacija, te planinska flora - predviđeno je očuvanje i zaštita u kategoriji značajnog krajobraza.

Mrkopaljski kraj odlikuje se raznolikošću i ljepotom krajobraza, te predjelima očuvane prirodne sredine. U cilju njihova očuvanja i zaštite, Planom se određuju slijedeći predjeli koji se odlikuju ljepotom prirode i štite kao područja posebnih krajobraznih vrijednosti od lokalnog značaja : - područje Čelimbaše i Maja, - područje Višnjevice, - područje u okruženju naselja Mrkopalj, uključujući i naselje - područje u okruženju naselja Begovo Razdolje, uključujući i naselje - područja livada i šumskih proplanaka : Matić poljana, Okruglica poljana, Duga poljana, Vrbovska poljana, - područje proplanka pod Mrkovcem, uz cestu za Sunger, nasuprot Sungerskog luga.

U Planu su označena mjesta - točke iz kojih se pružaju panoramske vizure na okolne predjele i na kojima postoje ili će se urediti vidikovci. To su uglavnom mjesta na vršnim predjelima planina Bjelolasice, Velike Višnjevice, Klobučarevog vrha, Maja, Čelimbaše, Burnog Bitoraja, Slavice, Petehovca i dr., te mjesto uz cestu Mrkopalj - Begovo Razdolje s kojeg se pruža pogled na Mrkopaljsko polje. Prirodni krajobraz štiti se prvenstveno očuvanjem različitosti prirodnih prostornih cjelina uvjetovanih prirodnim obilježjima, očuvanjem bioraznolikosti u njima, očuvanjem tipologije i izgleda naselja te kulturno-povijesnog naslijeđa ukoliko ih krajobraz obuhvaća. Potrebno je čuvati i obnavljati estetske vrijednosti prirodnog krajobraza i zabraniti izgradnju ili postavu građevina koje bi ga izgledom mogle narušiti (repetitori, odašiljači, relejni stupovi, stanice GSM mreže, spremišta alata i poljoprivredne mehanizacije i sl.). Prikaz osobito vrijednih predjela prirodnog krajobraza, točaka i poteza značajnih za panoramske vrijednosti krajobraza dan je u kartografskom prikazu 3a. ”Uvjeti korištenja i zaštite prostora”.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 63 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

3.4.3.2. Zaštita vrijedne prirodne baštine

a. Zaštićeni dijelovi prirode

Kao zaštićeno prirodno područje koje se ubraja među najvrijednije dijelove prirodne baštine od državnog i županijskog značaja i koje je kao takvo zakonom već zaštićeno, na području Općine Mrkopalj nalazi se :

- STROGI REZERVAT “Bijele i Samarske stijene” - proglašen i zaštićen

Za bilo koji zahvat u prostoru strogog rezervata mora se ishoditi suglasnost Državne uprave za zaštitu prirodne baštine.

b. Vrijedni dijelovi prirode predloženi za zaštitu

Područja osobitih prirodnih vrijednosti i ljepote, predviđena za zaštitu kao dijelovi prirode od državnog i županijskog značaja, sa već određenom kategorijom zažtite koja se ovim Planom preuzima, na mrkopaljskom području su :

• PARK PRIRODE / REGIONALNI PARK “Bjelolasica” - prijedlog za proglašenje parka prirode / regionalnog parka, • POSEBNI REZERVAT “Sungerski lug” - prijedlog za proglašenje posebnog (botaničkog) rezervata, • ZNAČAJNI KRAJOBRAZ “Vršno područje Burnog Bitoraja” - prijedlog za proglašenje značajnog krajobraza.

U razdoblju između stupanja na snagu Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj (SN PGŽ broj 46/04) i pokretanja postupka za njegovu izmjenu i dopunu, stupio je na snagu novi Zakon o zaštiti prirode (NN RH broj 70/05). Ovom Izmjenom i dopunom Plana izvršeno je terminološko usklađenje i propisane mjere zaštite prirode u skladu s važećim novim Zakonom.

Za Park prirode / Regionalni park «Bjelolasica» koji obuhvaća prostor dviju županija, Prostornim planom Primorsko-goranske županije utvrđena je, a ovim Planom preuzeta obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO). Proglašenje parka prirode ili regionalnog parka i posebnog - botaničkog rezervata izvršiti će se u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN RH broj 70/05).

c. Zaštita vrijedne prirodne baštine od lokalnog značaja

Planom se predlažu za zaštititu slijedeća područja osobite ljepote krajobraza i vrijednih dijelova prirode od značaja za lokalnu zajednicu:

• Pilarova ledenica, Mrzle Drage - «ledena» špilja, • speleološki objekti : Glavica, Grganjina jama i Medvjeđa špilja kraj Sungera, • Žile - stajačica - glacijalni ostaci i • brezdanice na lokalitetima Lisina kraj Mrkoplja i Lazina ispod Sungera, - prijedlog za zaštitu u kategoriji geomorfoloških spomenika prirode,

• Višnjevica, • Vršno područje Bjelolasice,

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 64 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ • lokalitet Marin grob, - prijedlog za zaštitu u kategoriji značajnog krajobraza,

• staro stablo tise na lokalitetu Kruna, Široka Draga - prijedlog za zaštitu u kategoriji dendrološki spomenik prirode.

Navedene krajobrazne i prirodne vrijednosti zaštititi kao vrijednu prirodnu baštinu od lokalnog značenja u cilju očuvanja postojeće bioraznolikosti biljnog i životinjskog svijeta u njima.

Sukladno odredbama važećeg Zakona o zaštiti prirode (NN broj 70/05), na cjelokupnom administrativnom području Općine Mrkopalj prirodu treba štititi prema slijedećim uvjetima zaštite :

Uvjeti zaštite prirode

1. Prirodu treba štititi očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitom prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili. 2. U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, te zabraniti njihovo pretvaranje u obradive površine; osobito štititi područja prirodnih vodotoka i lokvi od neprimjerenih zahvata i radnji. 3. Za područja predviđena za zaštitu ovim Planom propisuje se obveza izrade stručnog obrazloženja ili stručne podloge kako bi se pokrenuo postupak zaštite, a do donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu ta će se područja štititi odredbama za provođenje ovog Plana. 4. Unutar prostornog obuhvata planiranog Parka prirode / Regionalnog parka „Bjelolasica“ koji je predložen za zaštitu na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini a obuhvaća i već zaštićeno područje strogog rezervata Bijele i Samarske stijene, nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova prirodna obilježja i vrijednosti zbog kojih je predložen za zaštitu. Isto vrijedi i za prostor posebnog (botaničkog) rezervata Sungerski lug i značajnih krajobraza : Vršno područje Burnog Bitoraja, Višnjevica, Vršno područje Bjelolasice, te za lokalitet Marin grob unutar Parka prirode, koji su također predloženi za zaštitu. 5. Prostornim planom Primorsko-goranske županije propisana je, a ovim Planom preuzeta obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO) kojim će se regulirati korištenje, uređenje i zaštita prostora u planiranom Parku prirode / Regionalnom parku „Bjelolasica“. 6. Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine Mrkopalj treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN RH broj 70/05) i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN RH broj 7/06). 7. Za planirane zahvate u prirodi koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje, zaštićenu prirodnu vrijednost ili prirodnu vrijednost predviđenu za zaštitu treba ocijeniti, sukladno važećem Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti. 8. Trase infrastrukturnih objekata usmjeriti i voditi tako da se maksimalno isključe iz zona koje su osobito vrijedne. Dalekovode i ostale infrastrukturne koridore voditi trasama kojima se izbjegava krčenje šuma. 9. Vegetacijski pokrov na području Općine Mrkopalj vrlo je raznolik (šumska vegetacija, vegetacija travnjaka i ostalih nešumskih zajednica, vegetacija cretova, močvarna i vodena vegetacija, vegetacija sječina i visokih zeleni, vegetacija stijena, ruderalna i korovna vegetacija), a utvrđeni su ugroženi i rijetki tipovi staništa za koje treba provoditi slijedeće mjere očuvanja : • gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva;

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 65 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ • očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zarastanja travnjaka i cretova i dr.); • očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednicama visokih zeleni, poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva na travnjačkim područjima; • prilikom dovršnog sijeka većih šumskih površina gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine; • u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjake i dr.) i šumske rubove; • u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring); • u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama; • pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sustav; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi; • očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama. 10. Prostorni obuhvat ovog prostornog plana, koji odgovara ukupnoj površini administrativnog područja Općine Mrkopalj, nalazi se u preliminarnoj Nacionalnoj ekološkoj mreži Hrvatske (NEN).

Sva navedena područja zaštićene prirodne baštine Općine Mrkopalj ucrtana su u kartografskom prikazu 3a. ”Uvjeti korištenja i zaštite prostora”, kao vrijedni dijelovi prirode te ih nakon detaljnijih istraživanja treba zakonski zaštititi. Ukoliko istraživanja ili nove spoznaje ukažu na nužnost promjene kategorije zaštite, ona se može provesti u postupku proglašenja. U tom postupku odrediti će se i odgovarajuće mjere zaštite za pojedini dio prirodne baštine.

3.4.3.3. Zaštita kulturno-povijesnog naslijeđa

Zaštićeno kulturno-povijesno naslijeđe Općine Mrkopalj nije veliko, ali je od velikog značenja za etnološku baštinu i očuvanje tradicija goranskog narodnog graditeljstva. Kulturno-povijesno i graditeljsko naslijeđe koje je zaštićeno ili predloženo za zaštitu štiti se mjerama zaštite određenim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN RH broj 69/99, 151/03), drugim propisima i ovim Planom. Razgraničeno je na :

a. Zaštićeno kulturno-povijesno naslijeđe od županijskog značaja b. Kulturno-povijesno naslijeđe od lokalnog značaja

Razgraničenje zaštićenog kulturno-povijesnog naslijeđa izvršeno je temeljem rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra, određivanjem granice vrijednog područja ili kompleksa, te označavanjem pojedinačne građevine. Detaljno razgraničenje provedeno je na načelima očuvanja specifičnih ambijentalnih karakteristika prostora, svih njegovih elemenata i očuvanja ukupnog kulturnog krajolika nastalog ljudskim radom, sa svrhom njegovanja tradicija goranskog graditeljstva i očuvanja etnološke baštine. Prilikom rekonstrukcija i revitalizacija pojedinih građevina ili cjelina neophodna je konzervatorska ocjena mogućih prožimanja tradicionalnih elemenata i otklona k suvremenim tendencijama, odnosno moguće ugradnje sadržaja sukladnih potrebama današnjeg vremena u povijesne gabarite i okvire.

a. Zaštićeno kulturno-povijesno naslijeđe od županijskog značaja

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 66 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Kulturno-povijesno naslijeđe od županijskog značaja na mrkopaljskom području čine slijedeća područja, lokaliteti i građevine :

- zaštićeni (registrirani) spomenici kulture i - evidentirani spomenici kulture.

Zaštita kulturno-povijesnog i graditeljskog naslijeđa određena je kategorijama zaštite spomenika kulture koji mogu biti registrirani i evidentirani, a dijele se na : - arheološke zone i lokalitete, - povijesne graditeljske cjeline (gradska i seoska naselja), - povijesne građevine (graditeljske komplekse, sakralne građevine, civilne građevine), - memorijalnu baštinu i - etnološku baštinu (etnološka područja i etnološke građevine).

Zbirni prikaz kulturno-povijesnog naslijeđa Općine Mrkopalj dan je u slijedećoj tablici :

Tablica 72. : KULTURNO-POVIJESNO NASLIJEĐE OPĆINE MRKOPALJ - zbirni prikaz -

SEOSKA NASELJA / RURALNE CJELINE/

Redni broj Mjesto / Naselje Vrsta cjeline Oblik zaštite

1. M r k o p a lj seoska cjelina evidentirano

1.2. ARHEOLOŠKE ZONE I LOKALITETI

Redni broj Mjesto / Naselje Funkc. oblik Vrijeme / vrsta Oblik zaštite povij.građevine

1. M r k o p a lj 1.1 Crikvina nekropola arheološka zona evidentirano

Crkva na Fortici romanika arheološka zona evidentirano

1.3. POVIJESNE GRAĐEVINE /kompleksi, pojedinačne građevine, dijelovi građevine/

Redni broj Mjesto / Naselje Funkc. oblik Vrijeme / vrsta Oblik zaštite povij.građevine

1. M r k o p a lj Crkva Sv. XIX st. sakralna Marije od građevina evidentirano

sedam žalosti XIX st. civilna građevina evidentirano

Kuća Brozović

2. S u n g e r Crkva Svetih XIX st. Ćirila i Metoda sakralna građevina evidentirano

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 67 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ 3. B e g o v o Crkva Majke Božje ? XIX st. R a z d o l j e Lurdske sakralna građevina ? evidentirano

1.4. MEMORIJALNI LOKALITETI I GRAĐEVINE,GROBLJA i dr.

Redni broj Mjesto / Naselje Funkc. oblik Vrijeme / vrsta Oblik zaštite povij.građevine

1. M r k o p a lj Matić poljana memorijalni spomenik registrirano

Navedeno kulturno-povijesno naslijeđe Općine Mrkopalj ucrtano je u kartografski prikaz 3a.”Uvjeti korištenja i zaštite prostora”, kao vrijedni dijelovi etnološke i kulturne baštine ovog područja koje treba detaljnije istražiti i zaštititi.

Uvjeti zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa

Najbolja zaštita kulturno-povijesnog i graditeljskog naslijeđa nekog područja je njegova konzervacija ili revitalizacija (ovisno o stupnju spomeničke vrijednosti) i uključivanje u svakodnevni život zajednice. Prvi korak je registracija evidentiranih spomenika kulture, njihovo uključenje u popis registriranih spomenika i u nacionalni program revitalizacije i zaštite, čime postaju izglednije mogućnosti potrebnih ulaganja u njihovo očuvanje od daljnjeg propadanja.

ARHEOLOŠKE ZONE I LOKALITETI :

Arheološke zone na području Općine Mrkopalj su nekropola Crikvina i Crkva na Fortici u naselju Mrkopalj. To su evidentirani spomenici kulture za koje je potrebno provođenje dodatnih istarživanja, očuvanje i konzervacija povijesnih ostataka, markacija lokaliteta i parkovno uređenje zona.

POVIJESNE GRADITELJSKE CJELINE : seoska naselja, etno zone i lokaliteti

Zaštita seoskih naselja (ruralnih cjelina)

Očuvanje ruralnih povijesnih cjelina čini poseban problem zaštite graditeljske baštine. Najčešći uzrok propadanja tradicijskog graditeljstva je prodor suvremene tehnologije gradnje, stagnacija poljoprivrednih djelatnosti tako da ruralni objekti gube svoju primarnu funkciju. Nadalje kulturni utjecaji razvijenijih područja potiskuju tradicijsku baštinu, ali prisutno je i nedovoljno shvaćanje vrijednosti vlastite sredine i tradicije. Zaštita ruralnih cjelina ne znači samo čuvanje arhitekture i tipologije objekta i naselja već i prirodnog i kultiviranog krajobraza u kojem su oni nastali. Takav način pristupa omogućuje šire sagledavanje zaštite izdvajanjem većih i velikih prostornih predjela koji svojim krajobraznim, kulturno- povijesnim, estetskim i drugim vrijednostima, te po zastupljenosti i bogatstvu kulturnih dobara, istih ili različitih vrsta, čine zaokružene cjeline. U najvećoj mogućoj mjeri te vrijednosti treba valorizirati i sačuvati, te ih na odgovarajući način uključiti u zahtjeve suvremenog razvoja. Povijesne ruralne cjeline treba štititi u prostornim planovima tako da se za pojedina područja izrazito bogatog i sačuvanog tradicijskog graditeljstva izrade studije koje bi ukazivale na dominantne uzroke propadanja i mogućnosti njihova suzbijanja, koje bi potvrdile posebne uvjete gradnje i tako osigurale očuvanje arhitekture objekta, arhitektoniku naselja i njegovu sliku u krajoliku, te ispitale optimalne mogućnosti uključivanja u suvremeni život.1

1 Izvadak iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 68 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Naselje Mrkopalj je evidentirani spomenik kulture kao seoska cjelina. Za zaštitu i očuvanje njegovog povijesnog identiteta, Planom se određuje izrada urbanističkog plana uređenja centra - povijesne jezgre - naselja N5 Mrkopalj-centar. Do izrade navedenog plana, za rekonstrukcije (dogradnje i nadogradnje) i prenamjene postojećih građevina potrebno je ishoditi posebne uvjete građenja od nadležne institucije za zaštitu kulturne baštine.

Sva seoska naselja mrkopaljskog kraja imaju ambijentalnu i krajobraznu vrijednost. Planom se određuje zaštita i očuvanje izvorne naseljske strukture ovisno o tipologiji njihove izgradnje (nizinsko ili cestovno naselje). Treba sačuvati postojeće građevine ili ih rekonstruirati prema predlošku, sačuvati gospodarske građevine (pilane, kovačnice i sl.) i obnoviti stare zanate, vršiti prenamjene postojećih građevina u objekte seoskog turizma i sl. Mogući su građevinski zahvati rekonstrukcije, prenamjene i interpolirane nove izgradnje, te sanacije i adaptacije građevina u svrhu poboljšanja uvjeta života i rada, ali na način da ne narušavaju tradicionalni izgled naselja.

Za rekonstrukcije i prenamjene postojećih građevina i interpoliranje novih građevina u izgrađenim dijelovima naselja za koje organ državne uprave nadležan za provođenje ovog Plana ocijeni da su važne za ambijentalnu ili krajobraznu sliku naselja, potrebno je zatražiti posebne uvjete građenja od nadležne institucije za zaštitu kulturne baštine.

Karakteristične oblike i elemente goranskog narodnog graditeljstva odrediti kao oblikovne predloške za izgradnju stambenih i vikend-kuća, planinarskih domova, pomoćnih i gospodarskih objekata i sličnih građevina.

Sve novonastale građevinske detalje koji narušavaju skladnost pročelja pojedinačne građevine ili krajobraznu sliku naselja u cjelini potrebno je ukloniti i zamijeniti ih tradicionalnim rješenjima.

Povijesne građevine /kompleksi, pojedinačne građevine, dijelovi građevine/

Zaštitu povijesnih građevina i kompleksa provoditi na način da se izvrše detaljna istraživanja temeljem kojih treba izraditi studije i projekte konzervacije, sanacije, restauracije, revitalizacije i sl. Poduzeti hitne mjere sanacije i očuvanja povijesnih građevina i kompleksa na području Općine Mrkopalj koje su popisom u zbirnom prikazu navedene kao registrirani i evidentirani spomenici kulture. Za evidentirane povijesne građevine provesti postupak registracije. Za svaki zahvat na navedenim (registriranim i evidentiranim) povijesnim građevinama potrebno je ishođenje posebnih uvjeta nadležne ustanove za zaštitu kulturne baštine. U sačuvanim pojedinačnim građevinama ili povijesnim dijelovima naselja, moguće su rekonstrukcije i prenamjene postojećih te interpolirana izgradnja novih građevina temeljem posebnih uvjeta nadležne ustanove za zaštitu kulturne baštine. Uvjete treba ishoditi u svrhu zaštite i očuvanja ambijentalnih vrijednosti cjeline naselja, te graditeljskih vrijednosti pojedinačne građevine.

Zaštita etno zona i lokaliteta

Povoljne prirodne osobitosti, kao i relativno niži stupanj industrijalizacije sačuvali su veći dio nenaseljenog gorskokotarskog prostora od većih oštećenja. Taj je prostor još uvijek visokog stupnja prirodnosti. U vremenu kada se o ekologiji sve više priča i o njoj više vodi računa Gorski kotar bi trebalo iskoristiti za pokretanje seoskog turizma i za turiste zdravog načina boravka i rekreacije u prirodnom okolišu : zdrava hrana proizvedena u seoskim domaćinstvima, pješačenje i upoznavanje prostora, planinarenje,

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 69 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ različiti oblici rekreacije i dr. Upravo u tom kontekstu moglo bi se i iskoristiti i vrijedno kulturno-povijesno nasljeđe i etnološka baština ovog kraja. Vrijedne tekovine goranskog narodnog graditeljstva mogle bi se i danas izvrsno uklopiti u obiteljske i društvene potrebe i životne situacije - osobito za tipske vikend kuće, planinarske domove, te kuće slične namjene.

Turizam može pomoći bržem razumijevanju da su kulturna dobra u prostoru elementarni dio turističke ponude i da bi društvo, koje je zainteresirano za prosperitet turizma i njegov doprinos nacionalnom dohotku, trebalo ulagati u održavanje i prezentiranje spomeničkih vrijednosti kao u turističku infrastrukturu. Još uvijek nije iskorištena mogućnost da se u turističkoj ponudi nudi život i boravak u povijesnom ambijentu, a ne pokraj njega ili pogledom na njega, uz neophodno obnavljanje kojim se prostor može oplemeniti novim materijalima i ugođajima, ali uz vrlo stroge i kontrolirane kriterije obnove da se zadrži autentičnost a ne stvori krivotvorina.1

Etnološka baština

Potrebno je vrednovati, očuvati, obnoviti na temelju predloška i revitalizirati postojeću kulturno-povijesnu i etnološku baštinu mrkopaljskog kraja, te je uključiti u svakodnevni život stanovništva i u turističku ponudu. Potiče se osnivanje zavičajnih zbirki zbog očuvanja od zaborava predmeta etnološke vrijednosti, proizvoda starih zanata i dr. kao naslijeđa ljudskog rada i načina življenja u mrkopaljskom kraju.

b. Kulturno-povijesno naslijeđe od lokalnog značaja

U svrhu očuvanja povijesne faktografije područja Planom se štite graditeljske cjeline i pojedinačne građevine kulturno-povijesne i etnološke vrijednosti od značaja za lokalnu zajednicu :

- crkva Sv. Filipa u centru Mrkoplja, sagrađena 1771., a srušena 1944. godine - građevnu česticu na kojoj se nalaze ostaci crkve potrebno je urediti kao park, uz konzervaciju ostataka i uređenje prostora parka prema posebnim uvjetima nadležne institucije za zaštitu kulturne baštine, - „kalvarija“ - križni put, na ulazu u Mrkopalj, - pravoslavna crkva Sv. Petra u Tuku Vojnom, - „fajeri“ kraj Brestove Drage - ostaci nosača i upornjaka stare Karolinške ceste, - kaldrma i drveni pragovi - ostaci stare Karolinške ceste, - neke manje kapelice uz ceste i na grobljima.

Zaštita kulturno-povijesnog naslijeđa od lokalnog značaja

Potrebno je vrednovati, očuvati i revitalizirati postojeću kulturno-povijesnu i etnološku baštinu od lokalnog značaja koja se ovim Planom predlaže za zaštitu, te je uključiti u svakodnevni život stanovništva i u turističku ponudu. Materijalne mogućnosti Općine Mrkopalj u nastojanjima za očuvanje, zaštitu i revitalizaciju svoje kulturno-povijesne, graditeljske i etnološke baštine nedostatne su i neodgovarajuće potrebama, stoga je potreban angažman i pomoć šire društvene zajednice, županijskih i državnih institucija.

1 Izvadak iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 70 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

3.4.3.4. ISKAZ POVRŠINA ZA POSEBNO VRIJEDNA PODRUČJA I PROSTORNE CJELINE

Površine koje zauzimaju posebno vrijedna područja i prostorne cjeline zaštićene prirodne i graditeljske baštine Općine Mrkopalj zbirno su prikazane u slijedećoj tablici :

Tablica 73. Iskaz površina za posebno vrijedna područja i prostorne cjeline

Redni Naziv općine Oznaka Ukupno ha % od Stan/ha broj OPĆINA MRKOPALJ površine ha/stan* Općine

2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE

2.1 Zaštićena prirodna baština : ukupno : Zpb 5251,50 33,61% * - Park prirode : Bjelolasica PP 4584,20 - Strogi rezervat : Bijele i Samarske stijene SR 444,13 - Posebni - botanički rezervat : Sungerski lug PR 162,37 - Značajni krajobrazi* : ZK 60,80 Vršno područje Burnog Bitoraja, Višnjevica, Vršno područje Bjelolasice, Marin grob

2.2. Zaštićena graditeljska baština : ukupno : Zkb 216,75 1,39 % * - arheološko područje : Crikvina - - memorijalno područje : Matić poljana 216,75 * OPĆINA MRKOPALJ ukupno : 15623,60** 100,00 %

3.0. KORIŠTENJE RESURSA

3.1. Vodotoci ha, km

3.2. Energija proizvodnja MW potrošnja MWh

3.3. Voda vodozahvat u 1000m3 ne iskazuje se potrošnja u 1000m3 jed. mjere 3.4. Mineralne sirovine za sirovinu

OPĆINA MRKOPALJ ukupno : 15623,60** 100 %

* Terminološko usklađenje sa Zakonom o zaštiti prirode (NN RH broj 70/05) ** Površina administrativnog prostora Općine Mrkopalj unutar nove granice utvrđene na katastru!

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 71 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 72 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

Plan društvenog i gospodarskog razvoja u prostoru odražava se i na prometni sustav i zahtjeva određena poboljšanja u odnosu na postojeće stanje. Mjerama rekonstrukcije i izgradnje prometne infrastrukture treba postići sigurnost, ekonomičnost i funkcionalnost prometnog sustava polazeći od postojeće mreže kao osnovice razvoja.

Cestovni promet

Trasa državne ceste Čvor Lučice - Mrkopalj - Begovo Razdolje - Jasenak preuzeta je iz Prostornog plana PGŽ. Kao dugoročno rješenje planirana je obilaznica Mrkoplja. Izgradnjom obilaznice Mrkoplja postojeća državna cesta D 32 postaje dionica županijske ceste («Karolina») Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj – Fužine – Hreljin – Meja. Županijska cesta Begovo Razdolje – Begova cisterna povezuje državnu cestu Prezid – Mrkopalj – Jezerane i županijsku cestu Čvor Ravna Gora – Jasenak. Ovakvom mrežom prometnica omogućit će se veza sa centralnim naseljem Delnice i rekreacijsko-sportskim i turističkim destinacijama Begovo Razdolje i Bjelolasica.

Mrežu cesta na području Općine Mrkopalj čine :

- dionice ostalih državnih cesta : (granica Republike Slovenije) - Brod na Kupi - Delnice - čvor Lučice - Mrkopalj - Begovo Razdolje - (Bjelolasica - Jasenak),

- osnovne županijske ceste : («Karolina») Vrbovsko - Ravna Gora - Mrkopalj - Fužine - Hreljin - Meja; («Lujzijana») - čvor Ravna Gora - «Karolina» - (Vrelo, Bjelolasica - Jasenak) i Begovo Razdolje - Begova cisterna (veza na Ravnu Goru - Jasenak),

- lokalne ceste : Sunger - Brestova Draga i Mrkopalj - Tuk Mrkopaljski - Tuk Vojni - Matić poljana - spoj na ostalu državnu cestu (Bjelolasica - Jasenak)*, te

- ostale nerazvrstane ceste.

*Zbog izgradnje Memorijalnog centra na Matić poljani kao građevine od županijskog značaja predviđene u Izmjeni i dopuni Plana, postojeća cesta koja vodi iz naselja Mrkopalj, kroz naselja Tuk Mrkopaljski i Tuk Vojni do Matić poljane, zatim kroz Park prirode Bjelolasica do spoja na planiranu ostalu državnu cestu (Bjelolasica - Jasenak), rekonstruirati će se sukladno prometnim elementima za kategoriju lokalne ceste.

Podsustavi ostalih cesta (nerazvrstane ceste) kao niži prometni rang povezuju se u pravilu na mrežu lokalnih cesta i obrađuju u dokumentima prostornog uređenja užih područja. U kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina ucrtane su važnije nerazvrstane ceste. U skladu s potrebama za izgradnjom novih sadržaja, proširivati će se i sustav gradskih ulica.

Postojeće prometnice treba rekonstruirati u skladu s traženom prometnom uslugom i sigurnosti. Dionice državnih i županijskih cesta koje prolaze kroz naselja potrebno je opremiti pločnicima, autobusnim stajalištima i kvalitetnom signalizacijom. Planirano je uređenje

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 73 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ priključaka lokalnih i nerazvrstanih cesta na prometnice županijskog značaja i poboljšanje prometne horizontalne i vertikalne signalizacije. Sistem javnog prometa treba unapređivati i razvijati u funkciji ukupnog razvitka svakog naselja, a u cilju pružanja višeg standarda prijevoza i zaustavljanja migracije stanovništva u veće gradove. Planom se određuju minimalne širine koridora: koridori postojećih cesta: - ostale državne ceste: 70 metara - županijska cesta: 40 metara - lokalne ceste: 12 metara - nerazvrstane ceste: 9-12 metara koridori planiranih cesta: - ostale državne ceste 100 metara - županijska cesta: 70 metara - lokalne ceste: 20 metara - nerazvrstane ceste: 20 metara

Parkirališne površine

Osim kolničkih površina Planom se predviđa i opremanje parkirališnim površinama. Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se prema slijedećim normativima :

Tablica 74.

Namjena prostora u građevinama Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta stambena građevina 1 (po jednom stanu) stanovanje višestambena građevina 1 (po jednom stanu)

Namjena prostora u građevinama gospodarske Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta na namjene 1000 m2 bruto-razvijene površine proizvodna namjena, poslovna namjena – 4-8 servisni i skladišni sadržaji trgovački sadržaji 20-40 uredi 10-20 drugi poslovni sadržaji 15 hotel, pansion, motel 20-40

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta na Namjena prostora broj osoba sportske dvorane i igrališta s gledalištima na 10 sjedala po 3 mjesta škole i predškolske ustanove na jednu učionicu po 1 mjesto

Javni promet

Sistem javnog prometa treba unapređivati i razvijati u funkciji ukupnog razvitka svakog naselja, a u cilju pružanja višeg standarda prijevoza.

Osnovni minimalni prometni uvjeti koje treba zadovoljiti prilikom planiranja stambenih zona:

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 74 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ • Minimalna širina jednosmjernog kolnika je 4,50 metra, a širina dvosmjernog kolnika je 5,50 metara, odnosno 6,5 metara ako je na prometnici organiziran javni prijevoz. • Svakoj građevinskoj parceli mora se osigurati kolno-pješački prilaz minimalne širine 3.0 metra koji je maksimalno udaljen 50,0 metara od javne ceste. • Minimalna širina nogostupa koji se izvodi neposredno uz prometni trak ceste i fizički je od nje odvojen rubnjakom iznosi 2,35 metara (širina za dva pješaka), a iznimno za jednog pješaka 1,55 metara. Prometni profil za dva pješaka je 1,6 metara, iznimno za jednog pješaka 0,8 metara, ukoliko je nogostup odvojen zelenom površinom od prometnih trakova. • Javne pješačke komunikacije za svladavanje visina (javna stepeništa) moraju imati širinu 3,00 metra, iznimno 2,50 metara. • Za svaki stan u kolektivnom stanovanju mora se osigurati na javnoj površini parking prostor za jedno (1) osobno vozilo. • Za svaki stan kod individualnog stanovanja mora se osigurati jedno (1) parkirno mjesto u sklopu građevinske parcele. • Vatrogasna vozila moraju imati pristup svim stambenim i javnim objektima s time da zadovoljavaju osnovne uvjete iz Zakona o požaru.

Tablica 75. Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora (u metrima)

KORIDOR SUSTAV PODSUSTAV GRAĐEVINA GRAĐEVINE vrsta kategorija vrsta postojeća planirana

ceste državna ostale 70 100 županijska županijske 40 70 PROMETNI lokalne 12 20 lokalna ostale nerazvrstane ceste 9-12 20

kablovska državni uz javne površine i međunarodni 1 1 TELEKOMUNIKACIJE kanalizacija građevine županijski magistralni 1 1

vodovodi državni magistralni 6 10 VODOOPSKRBA I ODVODNJA županijski ostali 6 10 kolektori županijski kolektor 6

dalekovodi državni dalekovod 380 V 38 200 (60) projektirani dalekovodi 220 V 23 100 (50) projektirani županijski dalekovodi 110 V 19 70 (25) projektirani ENERGETIKA naftovod državni međunarodni magistralni 40 100 magistralni 20 60 plinovod državni međunarodni magistralni 40 100 županijski magistralni 20 60

Odnos objekata s obzirom na infrastrukturne koridore

Prilikom izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih javnih i individualnih objekata potrebno je obratiti posebnu pažnja da se sačuvaju prometni koridori planiranih prometnica kao i koridori za građenje ostale infrastrukture. Postojeća građevina koja se nalazi u zaštitnom koridoru planirane prometnice može se rekonstruirati, na način da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od javne ceste. Širina zaštitnog pojasa postojećih cesta u kojem se ne smije graditi nova građevina iznosi min. 6,0 m. Zaštitni pojas mjeri se od ruba građevne čestice ceste do osnovne građevine. Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, udaljenost građevnog pravca nove građevine od nerazvrstane ceste mora biti takva da osigurava prostor za proširenje ceste na navedene profile. IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 75 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ U izgrađenom naselju moguća je gradnja nove građevine i bliže od Planom propisane min. udaljenosti u odnosu na izgrađenu cestu u punoj širini ili cestu za koju su utvrđeni uvjeti uređenja prostora, ako se građevni pravac susjednih građevina nalazi na manjoj udaljenosti od tih cesta ili ako se ista poklapa s regulacijskim pravcem.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo prizemne građevine, a veća visina od prizemlja dozvoljena je iznimno u slučaju interpolacije između susjednih građevina veće visine.

Zračni promet

Šire gorsko-kotarsko područje gravitira zračnim lukama Rijeka - Krk i Zagreb. Nema geografsko-reljefnih mogućnosti niti objektivnih potreba za planiranjem nove zračne luke na mrkopaljskom, a ni širem području cijelog Gorskog kotara. Planom je predviđeno uređenje novih površina helidroma za slučaj hitnih intervencija i u turističke svrhe na tri lokacije : - jedna na prostoru uz Biatlonski centar i hotelski kompleks «Zagmajna» u Mrkoplju, na mjestu postojećeg šumskog kamenoloma koji se određuje za sanaciju, - druga uz hotelski kompleks «Mlačice», uz planirana skijališta i u blizini sportsko- rekreacijskog područja - golf centra «Tri poljane», - treća na lokalitetu Plana, uz postojeću planinarsku kuću, na prostoru postojećeg šumskog kamenoloma koji se određuje za sanaciju,usred parka prirode Bjelolasica i u blizini Bijelih i Samarskih stijena. Približne lokacije helidroma određene su u kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena površina“. Uz helidrom na prostoru saniranog šumskog kamenoloma Zagmajna može se planirati izgradnja garažno-servisnog prostora za mehanizaciju koja služi uređivanju skijališta Čelimbaša i Biatlonskog centra, kada ona nije u funkciji. Izgradnja helidroma moguća je na krovnoj konstrukciji garažno-servisnog prostora, a uvjeti građenja odrediti će se stručnom podlogom - idejnim rješenjem. Moguće je otvaranje novih helidroma prema uvjetima građenja van građevinskih područja. Osigurati ravnu uređenu travnatu površinu minimalne veličine 100 x 100 metara, za mogućnost slijetanja helikoptera, uz minimalne zahvate u prostoru i osiguranje nužnih pratećih sadržaja u tipskim prefabriciranim objektima montažnog tipa. Lokacijska dozvola se utvrđuje neposrednom provedbom, uz ishođenje posebnih uvjeta građenja nadležnih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Sustav pošte i veza

Određuju se slijedeći uvjeti za razvoj i izgradnju sustava pošte i veza : Ne planira se otvaranje novih poštanskih ureda nego podizanje razine usluga u postojećim. Planom se predviđa daljnji razvoj javne telekomunikacijske fiksne i pokretne mreže, te razvoj ostalih sustava veza.

Telekomunikacije

Planirani razvoj telekomunikacijske mreže

Kako je već navedeno u ciljevima razvoja telekomunikacijske mreže na području Općine Mrkopalj osnovni koncept pristupne mreže na rezidencijalnim područjima je uvođenje FTTC (optička nit do blizine pretplatnika). Inicijalne hibridne optičko - bakrene pristupne telekomunikacijske mreže graditi će se koliko god je to moguće u telekomunikacijskim kanalizacijama čime će se omogućiti etapna i ekonomski racionalna nadogradnja, sukladno potencijalno raspoloživim resursima pristupnih mreža na svijetskome, a time i na hrvatskom tržištu, ka strukturama koje će podržavati širokopojasnost, dvosmjernost, i multifunkcionalnost te uz

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 76 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ klasične telefonske usluge omogućavati prijenos podataka, internet, video zahtijev, televiziju visoke rezolucije i dr. Kako bi se povećala mogućnost količine i vrste usluga koje se danas pružaju u suvremenim telekomunikacijama što se osobito odnosi na širokopojasne usluge uvodit će se disperzija pristupnih komutacijskih čvorišta (uvođenje većeg broja udaljenih pretplatničkih stupnjeva i multipleksera) i tako smanjiti duljina pristupnih mreža koje su izgrađene bakrenim kabelima. Kako bi se ova strategija razvoja uvela u praksu na području Općine izgrađena je velika duljina distribucijske kabelske kanalizacije, a svaku izgradnju novih dionica tk mreže ili rekonstrukciju postojeće mreže treba planirati kao kabelsku kanalizaciju sa cijevima i kabelskim zdencima za račvanje kabelske kanalizacije i izradu nastavaka na kabelima. Izgradnju DTK i nove kabelske mreže treba planirati uz sve nove prometnice, a osobito do Planom predviđenih novih proizvodno-poslovnih zona, te do zona turističko-ugostiteljskih i sportsko-rekreacijskih namjena. Već izgrađena i novoplanirana distribucijska kabelska kanalizacija omogućit će vrlo elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta tk mreže, izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne tk mreže sa integriranim uslugama u kojima će jedan priključak omogućavati korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala. Zbog toga investitori stambenih i poslovnih objekata trebaju izgraditi unutrašnju telefonsku instalaciju i instalaciju za kabelsku televiziju. Koncentracija instalacije treba biti izvedena u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja parcela treba položiti minimalno 2 cijevi ∅40 za manji, odnosno 3 cijevi za veći objekat što će predstavljati pripremu za uvođenje podzemnih priključaka najprije za nove, a potom i postojeće objekte. Duž planirane trase vodovoda planirana je i trasa distribucijske telekomunikacijske kanalizacije za magistralne vodove, a ujedno kao alternativni pravac povezivanja UPS Mrkopalj na višu prometnu razinu.

Razvoj mobilne telefonije

Osim povećanja broja telefonskih pretplatnika u nepokretnoj mreži očekuje se i razvoj ostalih mreža i usluga: CRONET mreža, CROAPAK mreža za prijenos podataka komutacijom paketa, mreža zakupljenih vodova (analognih i digitalnih), CROLINE mreža digitalnih zakupljenih vodova i ISDN mreža sa integriranim uslugama, a od usluga se osobito očekuje porast broja korisnika Interneta.

Uvjeti građenja

Zabranjuje se postava baznih stanica GSM mreže na područjima na kojima bi se mogle narušiti krajobrazne vrijednosti i panoramske vizure, te na površinama i građevinama zaštićene kulturne baštine. Rekonstrukcija postojećih i građenje novih građevina sustava pošte i veza vrši se neposrednom provedbom Plana uz posebne uvjete građenja nadležnih institucija. Planira se razvoj radio i televizijskog sustava veza.

3.5.2. ENERGETSKI SUSTAVI

Elektroopskrba

Važećim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivreda na području Općine nije predviđena izgradnja novih elektroenergetskih objekata naponskog nivoa 110 kV i više. Postojeće dva dalekovoda, koji jednim dijelom trase prolaze područjem ovog plana, zadržavaju funkciju koju imaju i danas u sustavu prijenosne mreže Hrvatske. U zaštićenom koridoru dalekovoda ograničena je mogućnost građenja, zbog opasnosti od približavanja dijelovima voda koji su pod naponom, odnosno ugrožavanja sigurnosti pogona dalekovoda. IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 77 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Planirani razvoj elektroenergetske infrastrukture

Napajanje područja u redovnom pogonu predviđeno je, kao i danas, iz trafostanica 35/20 kV Kupjak, a rezervno se osigurava iz trafostanice 35/20 kV Vrata. Obje trafostanice su smještene izvan granica Općine, u istoimenim naseljima. Svojim kapacitetom osiguravaju potrebnu snagu na širem konzumnom području, kojeg i danas opskrbljuju električnom energijom. Obzirom na ovim Planom predviđenu namjenu prostora, očekivanu povećanu potrošnju sadašnjih potrošača i buduću planiranu izgradnju neophodno će biti dograditi postojeću 20 kV mrežu u dijelu gdje je ona već izvedena, odnosno izgraditi novu za zone koje do danas nisu elektrificirane Trase 20 kV vodova i lokacije trafostanica 20/0,4 kV biti će osigurane kroz planove nižeg reda. Budući 20 kV vodovi, unutar građevinskih područja izvoditi će se obavezno podzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se podzemnim kabelima zamijeniti i nadzemni vodovi, koji danas prolaze kroz naselja - građevinska područja. 20 kV vodovi će se, gdje god je to moguće, izvoditi u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, voda ..). Zbog povećanja sigurnosti u napajanju buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući mogućnost dvostranog napajanja. Niskonaponska mreža će se kao i do sada razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim sklopom razvedenim na betonskim stupovima, ili po potrebi podzemnim kabelima. Postojeća niskonaponska mreža, koja je danas izvedena na drvenim stupovima s neizoliranim vodičima, zamijeniti će se zbog veće sigurnosti u pogonu i lakšeg održavanja u teškim klimatskim uvjetima, koji su prisutni na području općine, mrežom na betonskim stupovima s izoliranim kabelskim snopom. Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena sa zasebnim stupovima. Predmetnim prostornim planom predviđene su nove poslovne, sportsko-rekreacijske i ugostiteljsko- turističke zone koje će se električnom energijom opskrbiti iz postojećih i budućih elektroenergetskih postrojenja i to: - Poslovne zone K2 i K3 locirane su u neposrednoj blizini i u koridoru 20 kV dalekovoda TS 35/20 kV "Kupjak" - TS 20/0,4 kV "Mrkopalj 1". Širina koridora u kojem nije dozvoljena izgradnja iznosi 10 m, pa će trebati prije početka izgradnje poslovnih zona, dalekovode izmjestiti odnosno kablirati s 20 kV podzemnim kabelom na dionici TS 20/0,4 kV "Mrkopalj 1" - TS 20/0,4 kV "Mrkopalj Gmajna" - 20 kV dalekovod TS 20/0,4 " Stari Laz 1". - Napajanje poslovnih zona K2 i K3 električnom energijom biti će iz buduće trafostanice 20/0,4 kV čiji kapacitet i lokacija će se odrediti kroz detaljnije planove užih područja (UPU ili DPU). Trafostanica će se priključiti na prije naveden podzemni kabel. - Za potrebe napajanja električnom energijom kamenoloma Mrkovac i planirane poslovno- proizvodne zone K4-asfaltne baze, u Izmjeni i dopuni Plana predviđen je novi 20 kV kabelski priključak iz smjera naselja Lučice i izgradnja trafostanice TS 20/04 kV na lokaciji kamenoloma. - Zbog promjene tipa visokonaponske mreže (20 kV nadzemni vod zamjenjuje se s 20 kV podzemnim kabelom) doći će do potrebe zamjene postojećih trafostanica 20/0,4 kV "Mrkopalj 1", "Mrkopalj 2" i "Mrkopalj Gmajna" (trafostanice su tipa zidani tornjić i Fe stup) s trafostanicama 20/0,4 kV kabelskog tipa. Nove trafostanice će se graditi na lokacijama postojećih trafostanica ili na novim lokacijama koje će se odrediti kroz buduće detaljnije planove. - Za napajanje električnom energijom novopredviđenog BIATLONSKOG CENTRA s turističko-ugostiteljskom zonom trebati će, zbog velike udaljenosti od postojećih trafostanica 20/0,4 kV, izgraditi novu trafostanicu 20/0,4 kV odgovarajućeg kapaciteta s pripadajućim visokonaponskim priključkom. Predlaže se kabelski visokonaponski priključak s trasom po prilaznoj cesti. - SKIJALIŠTE ČELIMBAŠA s turističko-ugostiteljskom zonom: prema potrebi povećati će se kapacitet postojeće trafostanice 20/0,4 kV "Čelimbaša" odnosno promijeniti tip i lokacija trafostanice prema potrebama skijališta. - SKIJALIŠTE MAJ VRH : napajanje iz postojeće trafostanice 20/0,4 kV "Vojni Tuk" odnosno promjena tipa i kapaciteta postojeće trafostanice ili izgradnja nove, kapaciteta i lokacije IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 78 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ prema potrebama skijališta. Trafostanica će se priključiti na budući 20 kV kabelski vod TS «Vojni Tuk pumpe» - TS «Vojni Tuk». - Postojeće skijalište KLOBUČAREV VRH i novopredviđeno skijalište JUKINA KOSA : napajanje iz postojeće trafostanice 20/0,4 kV "Begovo Razdolje 3". - Novopredviđeno skijalište BIJELA KOSA s turističko-ugostiteljskom zonom udaljeno je od postojeće elektroenergetske mreže u Begovom Razdolju. Za opskrbu električnom energijom treba izgraditi novu trafostanicu 20/0,4 kV odgovarajućeg kapaciteta s pripadajućim visokonaponskim priključkom. Planirati izvedbu podzemnog kabelskog visokonaponskog priključka s trasom po prilaznoj cesti. - Sportsko-rekreacijsko i turistička područje «TRI POLJANE» /na lokaciji Okruglica poljana, Duga poljana i Vrbovska poljana/ : za opskrbu električnom energijom trebati će izgraditi potreban broj trafostanica 20/0,4 kV s pripadajućim visokonaponskim priključcima. Tip, kapacitet i lokacije trafostanica odrediti će se kroz izradu budućeg detaljnijeg plana za uređenje zone. Visokonaponski priključak od Begovog Razdolja do predmetne zone treba planirati kabelske izvedbe s trasom po prilaznoj cesti. - Zbog navedenih novoplaniranih trafostanica i visokonaponskih vodova biti će potrebno zamijeniti postojeću trafostanicu 20/0,4 kV "Begovo Razdolje 2" s trafostanicom 20/0,4 kV kabelskog tipa. - Sportsko-rekreacijska zona PRENKA u Brestovoj Dragi : zbog velike udaljenosti od postojeće trafostanice prema potrebi će se izgraditi nova trafostanica 20/0,4kV s pripadajućim visokonaponskim priključkom. Obzirom na novoplanirane poslovne, turističko-ugostiteljske i sportsko-rekreacijske zone te nužnost izgradnje potrebnih trafostanica, doći će do porasta opterećenja postojećih 20 kV dalekovoda iz pravca TS 35/20 kV "Kupjak" i TS 35/20 kV "Vrata". Nakon definiranja potrebnih snaga po novim sadržajima procijeniti će se potreba intervencija i rekonstrukcija na postojećim 20 kV napojnim vodovima. Ovim Planom predviđeno je kabliranje 20 kV vodova u centru Mrkoplja na dionicama: TS "Mrkopalj 1"-TS "Mrkopalj 3"-TS "Mrkopalj DIP"-TS "Vojni Tuk pumpe"-TS "Vojni Tuk" čime će se osigurati rezervno napajanje na 20kV za navedene trafostanice i za trafostanice na području Begovog Razdolja.Nadzemni vodovi će se moći demontirati po izvršenom zamjenskom kabliranju. Neovisno o novoplaniranim zonama, obzirom na očekivanu povećanu potrošnju sadašnjih i budućih potrošača i buduću izgradnju, neophodno će biti dograditi postojeću 20 kV mrežu u dijelu gdje je ona već izvedena, ili izgraditi novu za one dijelove Općine koji se neće moći kvalitetno opskrbljivati električnom energijom iz postojećeg elektroenergetskog postrojenja. Trase 20 kV vodova i lokacije trafostanica 20/0,4 kV biti će osigurane kroz planove nižeg reda. Budući 20 kV vodovi, unutar građevinskih područja izvoditi će se obavezno podzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se podzemnim kabelima zamijeniti i nadzemni vodovi, koji danas prolaze kroz naselje – građevinska područja. 20 kV vodovi će se, gdje god je to moguće, izvoditi u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, vodovoda i dr.). Zbog povećanja sigurnosti u napajanju buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući mogućnost dvostranog napajanja. Niskonaponska mreža će se kao i do sada razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim sklopom razvedenim na betonskim stupovima, ili po potrebi podzemnim kabelima. Postojeća niskonaponska mreža, koja je danas izvedena na drvenim stupovima s neizoliranim vodičima, zamijeniti će se zbog veće sigurnosti u pogonu i lakšeg održavanja u teškim klimatskim uvjetima, koji su prisutni na području općine, mrežom na betonskim stupovima s izoliranim kabelskim snopom. Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena sa zasebnim stupovima.

U kartografskom prikazu 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI u mj.1:25000 shematski su prikazani budući 20 kV vodovi (dalekovodi, podzemni i nadzemni) s priključcima pojedinih zona. Točne lokacije, tip i kapacitet budućih trafostanica i trase visokonaponskih vodova biti će određene kroz planove nižeg reda (UPU i DPU) za svaku zonu.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 79 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Plinofikacija

Studijom i idejnim projektom opskrbe plinom Primorsko - goranske županije utvrđena je struktura i vrijednost energetskih potreba u kućanstvima i industriji, kao i procjena promjene energetske potrošnje u sektoru kućanstava, industrije i usluga za cijelu županiju.

Zastupljenost korištenja pojedinih energenata za grijanje, pripremu potrošne tople vode i kuhanje na području Općine Mrkopalj prikazana je na slici 1.

Slika 1. Zastupljenost pojedinih energenata za grijanje, pripremu potrošne tople vode i kuhanje u Općini Mrkopalj

KORIŠTENJE POJEDINOG ENERGENTA ZA GRIJANJE U KUĆANSTVIMA

1% 0% 8% 0% EL lož ulje UNP drvo el. energija ugljen

91%

DRUŠTVENE ENERGETIKA INDUSTRIJA PODUZEĆA TRGOVINA TUR. I UGOSTITELJ

7% 13% 30%

13%

8% 29%

Slika 2. Potrošnja električne energije u 1998. godini

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 80 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Analizom potrošnje tekućih goriva u sektoru industrije (drvno-prerađivačka) i usluga, za grijanje i pripremu potrošne tople vode, utvrđeno je da ukupna godišnja potrošnja iznosi 186 t. Podjela po sektorima prikaza na je na sljedećoj slici.

KORIŠTENJE POJEDINOG ENERGENTA ZA KUHANJE U KUĆANSTVIMA

15% 0% EL lož ulje 28% UNP drvo el. energija ugljen

57%

Slika 3. Potrošnja tekućih goriva u Općini Mrkopalj (industrija i usluge)

Procjenom porasta energetske potrošnje u kućanstvima, uslugama i industriji, utvrđena je potencijalna potrošnja prirodnog plina (Studija i idejni projekt plinifikacije prirodnim plinom). Za Općinu Mrkopalj potencijalna potrošnja plina po kućanstvu iznosi:

m3 Grijanje 1.372 Priprema tople vode 203 kuhanje 129 Ukupno: 1.704

Temeljem predviđene potrošnje prirodnog plina određena je satna potrošnja plina u kućanstvima, koja je za Općinu Mrkopalj, prikazana sljedećom tablicom i slikom:

Naselje Satna potrošnja m3/h Begovo Razdolje 54 Brestova Draga 42 Mrkopalj 656 Sunger 190 Tuk Mrkopaljski 8 Tuk Vojni 43 Ukupno: 993

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 81 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

3 m /h 656 700

600

500

400

300

190 200 54 100 42 8 0 Begovo Brestova Mrkopalj Sunger Tuk Mrkopaljski Razdolje Draga

Slika 4. Satna potrošnja prirodnog plina u Općini Mrkopalj

Ukupna potencijalna satna potrošnja prirodnog plina u sektoru kućanstva, industrije (drvno prerađivačka) i usluga iznosi 1.135 m3/h, odnosno godišnja potrošnja plina 1.400.000 m3.

Osnovni cilj plinarskog gospodarstva je da se svakom potrošaču omogući korištenje plina kao energenta. Na područjima u kojim se pokaže ekonomska opravdanost u izgradnju umreženih sustava prirodnog plina, biti će izgrađena plinovodna mreža za taj energent. Na područjima koji su udaljeniji od magistralnog plinovoda, a postoji opravdanost izgradnje plinovodne mreže obzirom na gustoću potrošača, biti će izgrađena plinovodna mreža i plinara za opskrbu mješavine isparenog UNP-a i zraka, a sa svim ostalim potrošačima koji nemaju mogućnosti snabdijevanja iz umreženih sustava treba biti omogućena isporuka UNP-a.

Mogućnosti i primjena suvremenih mjera energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora

Područje Gorskog kotara karakterizira izrazito bogatstvo i kvaliteta šuma, koje su godinama bile temelj opstanka ljudi na ovom području. Izgradnjom bioenergana omogućila bi se toplifikacije pojedinih naselja, čime se uz povećanje zaposlenosti osiguravaju i kvalitetniji uvjeti življenja, te poboljšava socijalni standard koji bi trebao biti dodatni poticaj za ostanak mladih ljudi na ovom prostoru. Kao sirovina za pogon bioenergana koristi se biomasa, odnosno drvni ostatak iz pogona drvne industrije, kao što su piljevina, kora, komadni ostaci iz većih pogona u blizini lokacije bioenergane te iz manjih pilana iz okolice. Također se kao sirovina može koristiti granje koje nastaje u okviru komercijalne sječe, kao i u okviru radova na održavanju i njezi šuma, te sitniji sortimenti ogrijevnog drva koje je sve teže plasirati zbog smanjene potražnje. Proizvod bioenergane je toplinska energija (tehnološka para, vrela i topla voda) za industriju i toplifikaciju i električna energija za vlastite potrebe industrije ili za prodaju u sustav HEP. Na zahtjev Vlade RH, Energetski institut Hrvoje Požar izradio je 1998. godine projekt : «Nacionalni energetski programi» u okviru kojeg je izrađen i program korištenja energije biomase i otpada BIOEN. Temeljem dosadašnjih analiza mogućih gospodarskih utjecaja energetskog korištenja biomase, mogu se očekivati pozitivni gospodarsko-socijalni efekti na ekonomsko poslovanje osnovnih djelatnosti u šumarstvu i drvnoj industriji, a također i na nivou lokalnih zajednica kroz poticanje poduzetništva i zapošljavanja u komplementarnim gospodarskim djalatnostima uz ostvarenje pozitivnih ekoloških učinaka.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 82 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Sukladno najnovijim pozitivnim propisima i preporukama nekih zapadnoeuropskih zemalja koji govore da se pri proizvodnji toplinske energije najprije kao primarna mora proizvesti električna energija, a tek onda sekundarna toplinska, potrebno je predvidjeti ugradnju manjih energetskih jedinice za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), odnosno električne, toplinske i rashladne energije (trigeneracija). Proizvedena električna energija se predaje u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje i hlađenje hotela i drugih građevina. Prednost takvih manjih jedinica u odnosu na velike kombinirane cikluse je u tome što one mogu biti disperzirane, tj. u neposrednoj blizini lokacije gdje se ukaže potreba za toplinskom energijom. Iskoristivost takvih jedinica je vrlo visoka (82-88% ukupna iskorištena energija, 39-44% proizvedena električna energija), a zadovoljavaju najstrože standarde zaštite okoliša u pogledu emisija. Upotreba gorivih ćelija predstavlja napredak u području mikrokogeneracije. Upotrebom gorivih ćelija omogućuje se korištenje više vrsta goriva (fosilna ili obnovljivi izvori energije). Uređaj s gorivom ćelijom može biti udaljen od potrošača, daje energiju visoke kvalitete. Goriva ćelija je uređaj koji pretvara kemijsku energiju goriva u električnu energiju i toplinsku energiju bez izgaranja. Izuzetno je učinkovita, ne onečišćuje okoliš i vrlo je pouzdana, a predstavlja bitnu promjenu samog procesa proizvodnje i načina prijenosa energije. Predviđa se da će tijekom ovog desetljeća prosječna godišnja stopa rasta svjetskih stacionarnih kapaciteta za proizvodnju električne energije iznositi oko 60%, što znači da će se na taj način do 2010. godine dobiti još 13.500 MW dodatnih energetskih kapaciteta. Prostornim planom Primorsko - goranske županije usvojena je trasa međunarodnog transportnog plinovoda Italija - Hrvatska. Na trasi kopnenog dijela magistralnog plinovoda određene su mjerno redukcijske stanice (MRS) kao mjesta priključka županijske mreže plinovoda. Također je predviđena alternativna trasa magistralnog plinovoda, koja je vezana i uz mogućnost dobave ukapljenog prirodnog plina, a čini je podmorska dionica Plomin - Omišalj i kopnena Omišalj - Delnice - Republika Slovenija. Koncepcija plinifikacije Općine Mrkopalj temelji se na Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Županije primorsko - goranske. Priključak visokotlačnog plinovoda izvršiti će se u MRS "Delnice". Trasa visokotlačnog plinovoda maksimalnog radnog tlaka 12 bar, prolazi Općinama Delnice, Lokve i zatim kroz Općinu Mrkopalj. Plinska redukcijska stanica (RS), koja služi za potrebe cijele Općine Mrkopalj, nalaziti će se u Mrkoplju. Kapacitet redukcijske stanice predviđen je za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u kućanstvima, kao i potrošnju plina u većim objektima ostalih djelatnosti (škola, općina, pilana). Visokotlačni plinovod radnog tlaka 12 bar, izvodi se od čeličnih cijevi uzdužno zavarenih. Plinovod je potrebno zaštititi antikorozivnom zaštitom i ukopati na dubinu od minimalno 0,8 m. Plinovod se dodatno zaštićuje katodnom zaštitom čime mu se vijek eksploatacije znatno produžuje. Opskrba prirodnim plinom vršiti će se srednjetlačnom plinskom mrežom maksimalnog radnog tlaka 4 bar. Srednjetlačni plinovod izvodi se od polietilenskih cijevi čija kvaliteta i sastav moraju biti propisani odgovarajućim standardima.

Uvjeti izgradnje plinske mreže

Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže područja Općine Mrkopalj je izgradnja plinske distributivne mreže primarno namjenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina. Kod izgradnje cjevovoda treba u što većoj mjeri koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji. Razvodna plinska mreža razrađena za Prostorni plan uređenja Općine Mrkopalj dio je kompletnog energetskog infrastukturnog sustava i u skladu je s konceptom projekta plinifikacije prirodnim plinom Primorsko - goranske županije. Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica obuhvaćenih ovim planom, kao i planovima nižeg reda.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 83 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Planirana plinifikacija u ovom planu uređenja prostora zahtjeva izgradnju nove korisničke mreže koje će biti realizirana u sklopu plinifikacije Primorsko - goranske županije. Kapaciteti plinovoda i primopredajnih stanica od mreže višeg ranga do krajnih potrošača moraju zadovoljiti potrebe predviđenih sadržaja, a sukladno novoizgrađenoj mreži u nadležnosti distributera plina.

Procjena troškova za plinifikaciju prirodnim plinom Općine Mrkopalj

Ulaganja potrebna za izgradnju plinske mreže srednjeg tlaka (razvodna - tercijarna mreža) u Općini Mrkopalj, uzevši u obzir i plinsku redukcijsku stanicu, koja se koristi za područje cijele Općine Mrkopalj, iznosi 16.900.000 Kn. Visokotlačni plinovod (12 bar) od odvojka za RS Fužine u ukupnoj duljini od oko 7.300 m, procjenjuje se na vrijednost od 6.300.000 kuna. U cijenu nije uračunata izgradnja zajedničkog visokotlačnog plinovoda, koji je u funkciji transporta plina za susjedne Općine Lokve i Fužine.

3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Sustav vodoopskrbe

Na mrkopaljskom području nema izdašnijih izvora vode za piće, pa se za opskrbu stanovništva voda dovodi s područja Grada Delnice, iz vodoopskrbnog sustava izvora Kupice. Obzirom na konfiguraciju terena i raspored zona potrošnje Planom se određuje razvoj postojećeg vodoopskrbnog sustava podjelom područja na 2 zone unutar kojih se vodoopskrba rješava na optimalan način obzirom na lokalne prilike i postojeće izgrađene strukture. Javni vodoopskrbni sustav treba izgraditi u svim naseljima Općine Mrkopalj, u svrhu osiguranja priključka svakom domaćinstvu i poslovnom objektu, odnosno postizanja potpune opskrbljenosti stanovništva i gospodarstva pitkom vodom. Vodoopskrbni sustav razvijati postupno i stalno, u skladu s prioritetima i mogućnostima lokalne zajednice. Nepostojanje sustavne odvodnje, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda uzrokom su onečišćavanja površinskih i podzemnih voda na području Općine Mrkopalj, a posebno u naseljima s izgrađenom vodovodnom mrežom. Stanje odvodnje ugrožava kakvoću podzemnih voda i u širem okruženju, a naročito je opasno zbog mogućeg zagađenja izvorišta Kupice koje ima izuzetno značenje za javnu vodoopskrbu šireg delničkog područja.

Postojeći vodoopskrbni sustav Općine Mrkopalj dio je sustava Delnice - Mrkopalj kojim upravlja komunalno društvo «Komunalac» iz Delnica, a koristi se voda izvora Kupice. S područja Delnica, odnosno Lučica, voda se tlači do vodospreme Presika (400 m3), a zatim se gravitacijski opskrbljuju naselja Sunger, Mrkopalj i Tuk. U Tuku je izgrađena crpna stanica i tlačni cjevovod do vodospreme Begovo Razdolje. Jedino naselje Brestova Draga nema izgrađen javni vodoopskrbni sustav, odnosno 5 % stanovništva Općine koristi vodu iz cisterni s kišnicom. Područje Gorskog kotara danas stagnira u mnogim segmentima života, a jedan od preduvjeta društveno-gospodarskog rasta i općeg razvoja je osiguranje dovoljne količine vode zadovoljavajuće kakvoće. Dugoročni plan razvoja vodoopskrbe Gorskog kotara temelji se na izgradnji regionalnog odovoda, prema Idejnom projektu regionalnog vodoopskrbnog sustava bivših općina Delnice i Vrbovsko i MZ Zlobin («Teh-projekt – hidro», Rijeka, 1993.). Idejno rješenje je u skladu s Prostornim planom Primorsko-goranske županije. Realizacija dijela sustava je u tijeku, a projektiranje i izgradnja dionica transportnog cjevovoda izvodi se prema dinamici izgradnje autoceste Rijeka - Zagreb. Iz sustava goranskog vodovoda za Općinu Mrkopalj potrebno je osigurati količinu vode za srednju dnevnu potrošnju od 30,4 l/s. Od magistralnog cjevovoda goranskog vodovoda planira se izgradnja ogranka Lokve - Sunger s pratećim objektima, odnosno u I fazi: IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 84 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ - tlačno-gravitacijski cjevovod Lokve - Sunger (Ф 200, l = 6 000 m), - crpna stanica Sunger (48 l/s; 76 kW) i - vodosprema Presika (1000 m3); te u II fazi: - crpna stanica Lokve (340 l/s; 447 kW) koja je izvan područja Općine Mrkopalj i služit će za podizanje tlaka u cjevovodu u sva tri pravca - prvenstveno prema Delnicama, te prema i Mrkoplju i Zlobinu. Prioritet razvoja vodoopskrbe svakako je opskrba naselja Brestova Draga koja se planira izgradnjom ogranka iz Sungera, za koji je izrađen glavni projekt : Vodovod Sunger - Brestova Draga (IGH PC Rijeka, prosinac 1999.). Do sada je izgrađen gravitacijski dio ogranka (DN 110 mm, dužine 1000 m), a potrebno je izgraditi crpnu stanicu Brestova Draga (5 l/s; 16 kW), vodospremu Brestova Draga (200 m3) s pristupnim putem (90 m) i tlačno-gravitacijski cjevovod do kraja naselja (DN 100 mm, dužine 2300 m).

U Izmjeni i dopuni Plana predviđena je izmjena postojećeg dotrajalog cjevovoda iz smjera naselja Lučice do vodospreme Presika novim cjevovodom koji je planiran paralelno s trasom podzemnog 20 kV kabelskog priključka za trafostanicu TS 20/0,4 kV na području kamenoloma Mrkovac. Oba voda mogu se položiti u istom rovu, sukladno propisima za te vrste instalacija. Sve dotrajale cjevovode (u vrlo lošem stanju je cjevovod od vodospreme Presika do naselja Sunger!) treba sustavno i kontinuirano zamjenjivati novim cjevovodima u skladu s godišnjim programima komunalnog opremanja i uređenja općinskog područja. Prioritete izmjene dijelova postojeće vodovodne mreže treba odrediti ovisno o stanju pojedinog cjevovoda.

Sustav odvodnje otpadnih voda

Gradnja sustava odvodnje prioritetan je zadatak u planskom razdoblju, a treba ga rješavati u svim naseljima i gospodarskim zonama sustavno i kontinuirano u svrhu zaštite izvorišta vode za piće i očuvanja kvalitete površinskih i podzemnih voda na širem području. Potrebno je sustavno rješavati odvodnju oborinskih voda (razdjelnom kanalizacijom) i regulaciju bujičnih tokova. Za najveća naselja Mrkopalj – Sunger, te naselja Begovo Razdolje-Tuk izrađena su projektna rješenja («Hidroinženiring» Ljubljana, 1983. god.) odvodnje sanitarne otpadne i oborinske vode kao razdjelni sustavi. Nakon njihove izrade nije se počelo s realizacijom odvodnje, pa kao prvi korak u razvoju javnih odvodnih sustava treba napraviti analizu postojećih projektnih rješenja u onim dijelovima koji nisu više aktualni ili nisu u skladu s važećim propisima. Prihvaćenje koncepcije, nakon takve analize treba uvjetovati smještajem uređaja izvan treće vodozaštitne zone i zabranom ispuštanja otpadne vode u ponore i ponorne zone. Pri tome treba dati prednost varijanti odvodnje sa spajanjem naselja na zajednički uređaj za pročišćavanje otpadne vode. Definitivnu varijantu odvodnje otpadnih voda potrebno je obraditi idejnim projektom. Prioritet realizacije javnog sustava je za naselje Mrkopalj zbog smještaja u vrlo osjetljivom području (treća zona) te u Sungeru kao gusto izgrađenoj zoni povezanoj s Mrkopljem. Izgradnja kanalizacijskog sustava u Begovom Razdolju i Tuku mora biti u funkciji razvoja turističko- rekreacijskih sadržaja (SRC Bjelolasica, zaštićeno područje prirode Bijele i Samarske stijene). Izgradnja kolektorske mreže treba se usmjeravati na građevinska područja gdje se planira širenje naselja s time da se obvezno osiguraju uvjeti za priključivanje na kanalizacijsku mrežu. U malim naseljima kakva su mrkopaljska nameće se rješavanje otpadnih voda putem individualnih uređaja za obradu otpadnih voda visokog učinka pročišćavanja (u rangu biološkog postupka pročišćavanja). Za individualne objekte čija će izgradnja uslijediti prije izgradnje javnog odvodnog sustava, kao i tamo gdje izgradnja javnog sustava nema tehničke ni ekonomske opravdanosti, a zbog osjetljivosti krša treba primjenjivati male kompaktne biološke uređaje koji se mogu jednostavno instalirati. Do izgradnje kanalizacionih sustava sa uređajima za pročišćavanje, otpadne vode obiteljskih domaćinstava treba zbrinjavati putem nepropusnih septičkih taložnica. Za gospodarske – poslovne, turističko-ugostiteljske i sportsko-rekreacijske zone izdvojene iz naselja, koje se ne mogu povezati na naseljski sustav odvodnje, obvezna je izgradnja bioloških uređaja za pročišćavanje. IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 85 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Potrebno je rješiti zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (septičkih taložnica i uređaja s višim stupnjem pročišćenja) u sklopu rješenja gospodarenja otpadom.

Odvodnja površinskih voda

Veće probleme u odvodnji stvaraju površinske vode koje se javljaju kao posljedica izgradnje urbanih cjelina i to prvenstveno u Sungeru, Mrkoplju i Begovom Razdolju. Uz povećano otjecanje kod zbrinjavanja ovih voda bitnu ulogu imaju i kapaciteti ponora, te visoka podzemna voda u uvjetima velikih oborina, a možda i estavelsko djelovanje ponora. Zbrinjavanje tih voda prvenstveno je komunalni zadatak, a u okviru djelatnosti Hrvatskih voda rješavane su slijedeće lokacije:

1. Sunger Projektno je riješena, djelom i izvedena odvodnja i zaštita naselja od podzemnih i padinskih voda u predjelu glavne ceste. Kanalom su povezane zone plavljenja i visokih podzemnih voda sa ponorima. Obuhvaćena slivna površina iznosi 2,72 km2 , a mjerodavna maksimalna protoka 5,08 m3/s. Dio sustava sa zemljanim kanalom, kinetom i uređenjem ponora je izgrađen.

2. Mrkopalj «A» Projektno je riješena, djelom i izvedena odvodnja površinskih voda prostora «Njive», kojeg omeđuju ulice Muževski kraj i Novi Varoš. Površina sliva kojeg bi u konačnici trebao odvodnjavati 2 3 ovaj sustav iznosi 0,42 km , a mjerodavna maksimalna protoka Q10 = 3,00 m /s. Izgrađen je sustav prihvata površinskih voda i uređenja ponora ( ponori I i II ) nizvodno od ulice Muževski kraj.

3. Mrkopalj «B» Projektno je riješen, djelom i izveden prihvat površinskih voda ulice Stari kraj, kojoj 2 3 gravitira slivna površina od 0,08 km sa maksimalnom protokom od Qmax = 1,00 m /s. Izgrađen je sustav prihvata površinskih voda sa ceste i njeno odvođenje do uređenih ponora ( ponori III i IV ).

4. Begovo Razdolje Projektno je riješeno zbrinjavanje površinskih voda ceste kroz Begovo Razdolje. Predviđeno je uređenje tri ponora i izgradnja pratećeg cijevnog kanala. Slivna površina iznosi 0,37 2 3 km , a ukupna maksimalna protoka Q2 = 1,20 m /s. Nije poznato da li je nešto od projekta i izvedeno.

U sva četiri navedena slučaja prvenstveno je rješavano zbrinjavanje površinskih voda uređenjem ponora i tranzitom već zahvaćenih voda do ponora. Detaljnije stanje cijelog sustava zahvaćanja i zbrinjavanja urbanih površinskih voda nije poznato i nije u nadležnosti Hrvatskih voda. Očigledno je da je sustav u lošem stanju, nije cjelovito sagledan i nema jedinstvenih kriterija odvodnje, kao ni definirane nadležnosti za njegovu izgradnju i održavanje.

Oborinska osnova

Za hidrauličko dimenzioniranje objekata uređenja sustava uređenja vodotoka i površinske odvodnje, do sada su korišteni razni podaci i obrade. Kako na prostoru Općine Mrkopalj nema meteorološke postaje sa obrađenim podacima o intenzitetima oborina, to se preporučaju koristiti rezultati obrade za dimenzioniranje odvodnje autoceste Rijeka - Zagreb, dionice Vrata - Delnice. Podaci te obrade izraženi kroz klimatsku funkciju H = Atn imaju slijedeće vrijednosti, koje važe za vremena koncentracije do jednog sata:

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 86 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

P. p. 1,11 1,25 2 5 10 20 50 100

A1 39,99 41,86 47,71 59,32 68,31 78,07 94,36 109,00

n1 0,558 0,556 0,562 0,581 0,586 0,592 0,612 0,626

tp 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000

H ( mm ) … Oborine pale u vremenu t (sati) Analizirani period A, n …. Parametri krivulje 1965. - 1987. tp ……. Točka promjena koeficijenata

HTP KRIVULJE 1,11 120 1,25 100 2 80 5

60 10

40 20

20 50 Pale oborine "H" (mm) oborine Pale 100 0 0,0 0,2 0,4 0,6 0,8 1,0 1,2 Vrijeme trajanja oborina "t" (sati)

Uz pojave površinskog otjecanja u pravilu se veže i pojava vodne erozije, no ona za obrađivano područje nije istražena. Procjenjuje se da je vodna erozija u smislu produkcije nanosa u prosjeku relativno mala, dok je vrlo velika potencijalna erozija. Korištenje prostora slivova u ovom trenutku je takvo da je došlo do izrazitog smanjenja obrađenih površina, do pada broja stanovnika, te značajnog porasta šumske vegetacije, kao važnog regulatora vodnog režima i zaštite od erozije. S druge strane izgradnjom infrastrukture, prvenstveno prometnica, skijališta i sličnih sadržaja na ograničenim prostorima dolazi do pojava velike erozije, a sve većim urbanim korištenjem prostora neposredno uz vodne tokove postavljaju se i sve veći zahtjevi za zaštitom od štetnog djelovanja voda.

3.6. Postupanje s otpadom

Sustav za gospodarenje otpadom na nivou Županije, kako je uspostavljen Županijskim planom, čine centralna zona za gospodarenje otpadom, reciklažna dvorišta i transfer stanice. Za Općinu Mrkopalj nije predviđena izgradnja transfer stanice, a reciklažno dvorište planirano je na području Grada Delnice.

Do izgradnje županijskog sustava komunalni i neopasni tehnološki otpad s mrkopaljskog područja zbrinjavati će se na postojećem odlagalištu «Mrzle Drage» na način kako je to propisano važećim zakonskim propisima. Na zahtjev lokalne samouprave planirana je izgradnja reciklažnog dvorišta na lokaciji postojećeg odlagališta, iako nije predviđena Županijskim planom. Nakon uspostave županijskog sustava gospodarenja otpadom, pristupiti će se sanaciji postojećeg odlagališta na području Mrzle Drage.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 87 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

Na području Općine Mrkopalj proizvodi se i određena manja količina opasnog tehnološkog otpada čije je zbrinjavanje u nadležnosti Republike Hrvatske. Do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom proizvođači su dužni vršiti postupanje s opasnim tehnološkim otpadom u skladu s važećim zakonskim propisima, te odredbama podzakonskih akata.

Svi proizvođači otpada dužni su se pridržavati principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom, a oni se svode na : • izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja • razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka • iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe • sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom • odlaganje otpada na postojeće odlagalište • saniranje otpadom onečišćenih površina.

Zbog zaštite izvorišta vode za piće i očuvanja površinskih vodotoka u širem okruženju potrebno je rješiti zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i septičkih taložnica u prijelaznom razdoblju na centralnom uređaju u Rijeci, a kasnije u skladu s rješenjem cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Treba voditi stalnu brigu o uklanjanju i saniranju postojećih otpadom onečišćenih površina, naročito na evidentiranim divljim odlagalištima, a provođenjem komunalnog reda spriječiti daljnje nekontrolirano odlaganje otpada.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 88 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. ZAŠTITA ZRAKA

3.7.2. ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG TLA

3.7.3. GEOTEHNIČKE ZNAČAJKE I POGODNOST TLA ZA GRAĐENJE

3.7.4. ZAŠTITA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

3.7.5. ZAŠTITA VODA

3.7.6. ZAŠTITA UGROŽENIH DIJELOVA OKOLIŠA

3.7.7. ZAŠTITA OD BUKE

3.7.8. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Točka 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš i sve podtočke ostaju nepromijenjene - istovjetne su kao u osnovnom Planu !

- za provođenje, primjenjuje se tekst točke 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš i svih podtočki iz osnovnog Plana !

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 89 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

TEKSTUALNI DIO

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje

II. Odredbe za provođenje

OPĆE ODREDBE

Članak 1. Donosi se Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj (SN PGŽ broj 46/04), u daljnjem tekstu: Izmjena i dopuna Plana. Izmjenom i dopunom Plana mijenjaju se slijedeći dijelovi osnovnog Plana : - u tekstualnom dijelu I. Obrazloženje, dodaje se točka 0. UVOD, podtočka 0.1. Obrazloženje Izmjene i dopune Plana, - mijenja se poglavlje 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA, - mijenja se normativni dio Plana II. Odredbe za provođenje, - mijenjaju se svi kartografski prikazi Plana. Sve izmjene u tekstualnom dijelu i u kartografskim prikazima osnovnog Plana navedene su u sadržaju elaborata Izmjene i dopune Plana iz članka 2. ovih Odredbi. Izmjena i dopuna Plana provodi se neposredno i putem prostornih planova užih područja.

Članak 2. Izmjena i dopuna Plana sadržana je u elaboratu “Prostorni plan uređenja Općine Mrkopalj - Izmjena i dopuna Plana ” koji se sastoji od:

TEKSTUALNI DIO KNJIGA 1 SADRŽAJ:

I. Obrazloženje 0. UVOD

0.1. Obrazloženje Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj

1. POLAZIŠTA Poglavlje ostaje istovjetno - koristi se tekst osnovnog Plana!

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA Poglavlje ostaje istovjetno - koristi se tekst osnovnog Plana!

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA Izmjenom i dopunom Plana izmijenjeni su dijelovi teksta u slijedećim točkama :

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine Mrkopalj u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Primorasko-goranske županije

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 3.2.1. Razgraničenje, organizacija i namjena prostora 3.2.2. Građenje i korištenje površina građevinskih područja 3.2.2.1. Građevinska područja naselja 3.2.2.2. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene 3.2.3. Građenje i korištenje površina izvan građevinskih područja 3.2.4. Namjena i korištenje ostalih površina 3.2.5. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina - tablica 67.

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti Točka 3.3. i sve podtočke ostaju istovjetne - koristi se tekst osnovnog Plana!

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 91 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje 3.3.1. Projekcija gospodarskog razvoja do 2015. godine 3.3.2. Razvoj gospodarskih djelatnosti 3.3.3. Razvoj društvenih djelatnosti

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.4.1. Uvjeti korištenja prostora 3.4.1.1. Uvjeti korištenja površina građevinskih područja 3.4.1.2. Uvjeti korištenja površina izvan građevinskih područja 3.4.1.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju 3.4.2. Uvjeti uređenja prostora 3.4.2.1. Uređenje građevinskih područja 3.4.2.2. Posredno provođenje Plana - obveza izrade dokumenata prostornog uređenja užih područja 3.4.2.3. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 3.4.3. Uvjeti zaštite posebno vrijednih područja i prostornih cjelina 3.4.3.1. Očuvanje krajobraznih vrijednosti 3.4.3.2. Zaštita vrijedne prirodne baštine 3.4.3.3. Zaštita kulturno-povijesnog naslijeđa 3.4.3.4. Iskaz površina za posebno vrijedna područja i prostorne cjeline - tablica 73.

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustavi 3.5.2. Energetski sustavi 3.5.3. Vodnogospodarski sustav ( vodoopskrba i odvodnja )

3.6. Postupanje s otpadom

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Točka 3.7. i sve podtočke ostaju istovjetne - koristi se tekst osnovnog Plana! 3.7.1. Zaštita zraka 3.7.2. Zaštita poljoprivrednog tla 3.7.3. Geotehničke značajke i pogodnost tla za građenje 3.7.4. Zaštita šuma i šumskog zemljišta 3.7.5. Zaštita voda 3.7.6. Zaštita ugroženih dijelova okoliša 3.7.7. Zaštita od buke 3.7.8. Mjere posebne zaštite

II. Odredbe za provođenje Izmjenom i dopunom Plana izmijenjene su pojedine odredbe u slijedećim točkama :

OPĆE ODREDBE

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Općine Mrkopalj

2. Uvjeti za uređenje prostora 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju Podtočka 2.1. ostaje istovjetna - koriste se odredbe iz osnovne Odluke! 2.2. Građevinska područja naselja 2.3. Izgrađene strukture izvan naselja 2.4. Izgradnja građevina izvan građevinskih područja

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

92 IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti Točka 4. ostaje istovjetna - koriste se odredbe iz osnovne Odluke!

5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 5.1. Sustav prometa 5.2. Sustav pošte i veza Podtočka 5.2. ostaje istovjetna - koriste se odredbe iz osnovne Odluke! 5.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje Podtočka 5.3. ostaje istovjetna - koriste se odredbe iz osnovne Odluke! 5.4. Sustav energetike

6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 6.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti 6.2. Zaštita prirodnih vrijednosti 6.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina

7. Postupanje s otpadom Točka 7. ostaje istovjetna - koriste se odredbe iz osnovne Odluke!

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Točka 8. i sve podtočke ostaju istovjetne - koriste se odredbe iz osnovne Odluke! 8.1. Zaštita tla 8.2. Zaštita zraka 8.3. Zaštita voda 8.4. Zaštita od buke 8.5. Mjere posebne zaštite

9. Mjere provedbe plana 9.1. Obveza izrade prostornih planova užih područja 9.2. Građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš 9.3. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 9.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni Podtočka 9.4. ostaje istovjetna - koriste se odredbe iz osnovne Odluke!

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

GRAFIČKI DIO KNJIGA 2

SADRŽAJ : KARTOGRAFSKI PRIKAZI PLANA

Izmjenom i dopunom Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj mijenjani su svi kartografski prikazi u mjerilu 1 : 25000 i 1 : 5000, zbog ažuriranja administrativne granice Općine Mrkopalj, određene detaljnije u odnosu na onu iz osnovnog Plana jer je utvrđena na katastru, te zbog ucrtanih izmjena i dopuna.

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA MJ 1 : 25 000 Površine za razvoj i uređenje prostora Cestovni promet

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI MJ 1 : 25 000

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 93 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje Energetski sustav Pošta i telekomunikacije Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE MJ 1 : 25 000 I ZAŠTITU PROSTORA 3a Područja posebnih uvjeta korištenja MJ 1 : 25 000 Zaštićeni dijelovi prirode Graditeljska baština Područja posebnih ograničenja u korištenju Krajobraz 3b Područja posebnih ograničenja u korištenju MJ 1 : 25 000 Tlo Vode - vodozaštitna područja 3c Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite MJ 1 : 25 000 Uređenje zemljišta Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite

MJ 1 : 5 000 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA 4.1. – 4.7. Kartografski prikazi građevinskih područja MJ 1 : 5 000 4.1. SUNGERSKI BUKOVAC 4.2. SUNGER 4.3. BRESTOVA DRAGA 4.4. MRKOPALJ 4.5. TUK MRKOPALJSKI I TUK VOJNI 4.6. BEGOVO RAZDOLJE 4.7. MRKOVAC

Članak 3. Članak 3. mijenja se i glasi : Granica obuhvata Plana je administrativna granica Općine Mrkopalj određena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, utvrđena na mjerilu katastarskog plana.

Članak 4. Članak 5. mijenja se i glasi : Pojmovi i izrazi koji se upotrebljavaju u Planu imaju slijedeće značenje :

Općina Mrkopalj je jedinica lokalne uprave i samouprave u sastavu Primorsko-goranske županije utvrđena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN RH broj 86/06). Statističko naselje je manja administrativna jedinica unutar Općine, određena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Naselje je izgrađena ili planirana struktura namijenjena stanovanju i pratećim funkcijama. Stanovanje u kontekstu ovog Plana podrazumijeva stalno stanovanje. Prateće funkcije obuhvaćaju javne društvene funkcije te gospodarske funkcije koje su sukladne stanovanju i mogu se odvijati u naselju. Povijesnom jezgrom naselja smatra se gusto izgrađeni najstariji dio naselja N5 Mrkopalj-centar koje je zaštićeno kao evidentirano ruralno naselje. 94 IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje Građevinsko područje je površina u kojoj je predviđena gradnja i uređenje prostora. Ovim Planom određena su građevinska područja naselja i građevinska područja za izdvojene namjene. Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica. Površine za izdvojene namjene su površine za specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja, a određuju se građevinskim područjem. Osnovne grupe izdvojenih namjena su : gospodarska-poslovna namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena, groblja, te ostale namjene. Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i vodova infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja. Cesta je javna prometna površina. U Općini Mrkopalj ceste se, po vrsti, dijele na: ostale državne ceste, županijske ceste, lokalne ceste i nerazvrstane ceste. Priključak na javnu prometnu površinu je pješački i kolni prilaz građevnoj čestici, odnosno pristupni put građevini. Po vrsti se dijeli na: kolni prilaz i javne pješačke komunikacije. Građevna čestica je zemljište u funkciji građevine (ili građevina) osnovano u skladu s odredbama ovog Plana. Na građevnoj čestici određuje se građenje jedne ili više građevina koje su u funkciji jedne namjene, odnosno korisnika. Regulacijska linija je zajednička linija građevne čestice javne prometne površine i građevne čestice osnovne namjene predviđene ovim Planom. Građevna linija određuje položaj osnovne građevine unutar površine za gradnju u odnosu na granicu građevne čestice prema javnoj prometnoj površini. Može odrediti i položaj osnovne građevine u odnosu na obodne građevne čestice ili susjedne građevine, ako to zahtijevaju lokalni uvjeti. Lokalne uvjete čine posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske značajke, komunalna i prometna opremljenost, tipologija gradnje u okruženju, morfologija krajolika, klimatski uvjeti i sl.). Površina za gradnju je dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja osnovne građevine i pomoćnih građevina. Osnovna građevina je svaka građevina (pojedinačna ili kompleks građevina) koja isključivo služi za odvijanje Planom predviđene namjene. Pomoćna građevina je svaka građevina u funkciji odvijanja namjene u osnovnoj građevini. Gradi se kao zasebna cjelina u sklopu osnovne građevine, prigrađena uz nju ili je fizički odvojena. Izgrađenost građevne čestice je zbroj izgrađenih površina zemljišta pod svim građevinama na čestici (osnovne i pomoćnih). Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenost građevne čestice ne računaju se građevine potpuno ukopane u teren, uređene površine u razini terena (terase, parkirališne površine, sportsko-rekreacijske površine i sl.), te građevine i površine kojima se uređuje okoliš. Okoliš građevine čini slobodan, neizgrađen prostor unutar građevne čestice (okućnica, dvorište, vrt i sl.) koji mora biti uređen. Ukupnu (bruto) razvijenu površinu čini zbroj površina svih nadzemnih etaža građevina (osnovne i pomoćnih) na građevnoj čestici. U zbroj površina ne računa se površina podzemne etaže - podruma. Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos ukupne (bruto) razvijene površine građevina na čestici i površine građevne čestice. Građevina je zatvoreni prostor izgrađen u svrhu odvijanja određene namjene. Građevine stambene namjene u kontekstu ovog Plana su : obiteljske stambene kuće - s jednim stanom, višeobiteljske stambene kuće - s najviše tri stana i višestambene građevine. Mogu u svom sklopu imati i poslovni prostor. Slobodnostojeće stambene građevine su građevine koje su sa svih strana udaljene od granica građevne čestice. Dvojne stambene građevine su građevine koje se jednom stranom prislanjaju uz susjednu građevinu, a sa preostale tri slobodne strane građevine udaljene su od granice građevne čestice.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 95 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje Građevine društvenih namjena služe zadovoljenju društvenih potreba stanovništva i namijenjene su odvijanju središnjih funkcija (uprave i pravosuđa, predškolskog i školskog odgoja, zdravstva i socijalne skrbi, kulturnih funkcija, sporta i rekreacije, vjerskih ustanova, građanskih udruga i sl.). Građevine gospodarskih namjena koje se smještaju u naselju su : građevine za obavljanje poslovnih djelatnosti koje su sukladne stanovanju, ostalim funkcijama naselja i ne ugrožavaju okoliš, građevine za obavljanje turističko-ugostiteljskih djelatnosti i poljoprivredne gospodarske građevine. Vikend kuće namijenjene su odmoru. Grade se u pravilu kao skupne aglomeracije u vikend naselju - izdvojenoj površini turističko-ugostiteljske namjene, a iznimno u stambenom naselju kao pojedinačne građevine. Teren je nivo konačno uređenog zemljišta neposredno uz građevinu. Etaža je svaki funkcionalni nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum) ili nadzemne (suteren, prizemlje, kat, potkrovlje). Kod strmijih nagiba krovišta u potkrovlju mogu biti i dvije potkrovne etaže. Podrum je etaža koja je sa svih strana potpuno ili djelomično ukopana u teren. Gornji rub stropne konstrukcije djelomično ukopanog podruma ne smije nadvisivati najniži dio terena oko građevine više od 1,0 m. Suteren je etaža djelomično ukopana u teren s tri strane, s jednim slobodnim pročeljem. Prizemlje je etaža u razini ili neposredno iznad terena. Potkrovlje je etaža ispod kose krovne konstrukcije. Nivelacijska kota od koje se računa katnost građevine je kota poda prve nadzemne etaže uzdignute maksimalno 1,0 m od najniže točke konačno uređenog terena na dijelu građevne čestice koji pokriva građevina. Visina građevine određuje se katnošću tj. brojem etaža i maksimalnom visinom. Maksimalna visina ograničava udaljenost mjerenu od najniže točke terena pod građevinom do donjeg ruba krovnog vijenca ili donjeg ruba podrožnice kosog krova. Oblikovanje građevina, zbog arhitekture specifične za planinske predjele, mora biti u skladu s tradicijom goranskog graditeljstva ali i slobodno u arhitektonskom izričaju i upotrebi novih građevinskih materijala, u skladu sa suvremenim zahtjevima. Nagib krovnih ploha građevina stambene namjene i vikend kuća kreće se u rasponu od minimalno 45° do maksimalno 60°. Pojedinačni dijelovi krovišta mansardnog tipa mogu imati i veći nagib. Lokacijskom dozvolom utvrditi će se nagib krovnih ploha sukladno građevinama u okruženju. Za višestambene građevine i građevine javnih, društvenih i gospodarskih namjena dozvoljavaju se i drugi nagibi ako su izraz arhitektonskog oblikovanja građevine. Stambena jedinica je prostor u osnovnoj građevini predviđen za smještaj jedne obitelji. Samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namijenjen za stanovanje, poslovnu ili turističko- ugostiteljsku djelatnost, s neophodnim pomoćnim prostorijama koje čine zasebnu građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE MRKOPALJ

Površine naselja

Članak 5. Članak 8. mijenja se i glasi : Ovim Planom uspostavljen je sustav naselja prema njihovoj razvojnoj ulozi na slijedeći način : 1. lokalno središte (VII. kategorija centraliteta) je : naselje N5-Mrkopalj-centar : općinsko središte - sjedište lokalne samouprave i središte društvenog i gospodarskog razvoja, 96 IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje 2. manje razvojno središte je : naselje N9-Begovo Razdolje - središte turističkog razvoja.

Članak 6. Članak 9. mijenja se i glasi : Prema značaju i razini funkcionalne opremljenosti naselja Općine Mrkopalj dijele se na : 1. administrativno-gospodarski centar : naselje N5-Mrkopalj-centar, s dijelovima N6- Mrkopalj i N7-Mrkopalj-škola mira – naselje sa stambenim, središnjim uslužnim i pratećim gospodarskim funkcijama, 2. podcentri : naselja N9-Begovo Razdolje i N2-Sunger, – naselja sa stambenim i pratećim gospodarskim funkcijama, 3. manja naselja ruralnog tipa : naselja N1-Sungerski Bukovac, N3-Brestova Draga s dijelom N4-Brestova Draga, N8-TukVojni i Tuk Mrkopaljski, – naselja s pretežito stambenim funkcijama i nekim pratećim gospodarskim funkcijama.

Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 7. Članak 10. mijenja se i glasi : Površine izvan naselja za izdvojene namjene predviđene su za smještaj specifičnih funkcija koje veličinom i strukturom odudaraju od naselja. Planiraju se odvojeno prema pojedinim namjenama i određuju građevinskim područjima. Koriste se i izgrađuju prema posebnim kriterijima, a u njima se ne može planirati novo stanovanje. Ovim Planom vrši se razgraničenje površina izvan naselja prema osnovnim grupama izdvojenih namjena, a to su : a. gospodarska namjena, b. ugostiteljsko-turistička namjena, c. sportsko-rekreacijska namjena i d. infrastrukturna namjena.

b. Turističko-ugostiteljska namjena

Članak 8. Članak 12. mijenja se i glasi : Površine za turističko-ugostiteljske namjene su izdvojene veće površine u kojima se smještaju različiti sadržaji turističko-ugostiteljske djelatnosti (stacionarnog, izletničkog, lovnog, seoskog turizma i sl.) koji uključuju i ugostiteljsku ponudu kraja. U te površine svrstana su i vikend naselja namijenjena odmoru. Razgraničuju na slijedeće kategorije : • površine stacionarnog turizma (hoteli, veći pansioni i sl.) • turistička naselja (turističke aglomeracije koje mogu uključiti hotele, pansione i sl.) i • vikend naselja.

Članak 9.

Iza članka 13. dodaje se podtočka d. Infrastrukturna namjena, te se dodaje članak 13. a koji glasi : Kao površina infrastrukturne namjene Planom se određuje javno parkiralište (planska oznaka JP) uz naselje Mrkopalj, u podnožju Čelimbaše. Javno parkiralište određeno je izdvojenim građevinskim područjem infrastrukturne namjene.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 97 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje

2.2. Građevinska područja naselja

Članak 10. Članak 24. mijenja se i glasi : Na području Općine Mrkopalj ovim Planom određuju se građevinska područja naselja N1 – N9 na slijedeći način : N1-N2, oznake su građevinskog područja naselja Sunger, N3-N4, oznake su građevinskog područja naselja Brestova Draga, N5-N7 oznake su građevinskog područja naselja Mrkopalj, - oznakom N5 označeno je građevinsko područje središnjeg naselja, N8, oznaka je građevinskog područja naselja Tuk Mrkopaljski i Tuk Vojni, N9, oznaka je građevinskog područja naselja Begovo Razdolje. Razgraničenje građevinskih područja naselja prikazano je na kartografskom prikazu 1. “Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:25.000 i na kartografskim prikazima 4.1. - 4.7. “Građevinska područja” u mjerilu 1:5000.

Članak 11. Članak 29. mijenja se i glasi : Građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu kojim se osigurava pješački i kolni prilaz čestici i građevini te protupožarni pristup vatrogasnom vozilu. Javne prometne površine su ceste koje se, po vrsti, dijele na : ostale državne ceste, županijske ceste, lokalne ceste i nerazvrstane ceste. Priključak na javnu prometnu površinu je pješački i kolni prilaz građevnoj čestici, odnosno pristupni put građevini. Po vrsti se dijeli na: kolni prilaz i javne pješačke komunikacije. Minimalne širine kolnog priključka određuju se prema vrsti i namjeni osnovne građevine. Kod neposredne provedbe Plana, kolni prilaz za obiteljske stambene kuće ima minimalnu širinu 3,0 metra, a za višestambene građevine te građevine društvenih i gospodarskih namjena min. 4,5 metra. U građevinskom području naselja, iznimno se građevnoj čestici obiteljske stambene građevine može pristupiti i putem pješačkog prilaza koji ne smije biti uži od 2 m i duži od 30 m. Priključke na prometnu infrastrukturu potrebno je odrediti prema minimalnim prometnim uvjetima iz članka 101. ovih odredbi. Kolne i pješačke prilaze građevinama i javnim površinama izvesti u skladu s urbanističko- tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.

Opći uvjeti građenja osnovnih građevina

Članak 12. Članak 33. mijenja se i glasi : Građenje osnovnih građevina i uređenje površina u građevinskim područjima naselja vrši se neposrednim provođenjem odredbi Plana za sva naselja, osim za središnje naselje N5 Mrkopalj- centar gdje se vrši posredno, temeljem urbanističkog plana uređenja. Neposrednim provođenjem mogu se u naselju graditi građevine stambene namjene, građevine društvenih namjena, građevine turističko-ugostiteljske namjene, građevine gospodarske - poslovne namjene, te pomoćne građevine u funkciji građevina osnovne namjene, poljoprivredne gospodarske građevine, infrastrukturne i komunalne građevine i ostale građevine. Ovim Planom određuju se kriteriji i uvjeti građenja za građevine iz stavka 2. čija je izgradnja moguća neposrednom provedbom, primjenjujući kumulativno sve odrednice Plana.

Članak 13. Članak 35. mijenja se i glasi : 98 IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje Udaljenost osnovnih građevina, mjerena od najistaknutijih dijelova pročelja, od granica građevne čestice, osim od granice prema javnoj prometnoj površini, određuje se ovisno o vrsti i namjeni osnovne građevine te lokalnim uvjetima kako slijedi : • udaljenost slobodnostojećih građevina stambene namjene, osim višestambenih građevina, od granica građevne čestice mora biti najmanje pola visine građevine (h/2), ali ne manje od 3 metra, odnosno najmanje 6,0 m od susjednih osnovnih građevina, • prethodna odredba odnosi se i na izgradnju građevina stambene namjene, osim višestambenih građevina, koje se grade na poluotvoreni način (dvojne građevine) a primjenjuje se na slobodna pročelja, • udaljenost višestambenih građevina te građevina društvenih i gospodarskih namjena mora iznositi najmanje pola visine građevine (h/2), ali ne može biti manja od 4,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje građevina

Članak 14. Članak 39. mijenja se i glasi : Sve vrste osnovnih građevina moraju se, u tlocrtnom gabaritu i u volumenu, prilagoditi i podrediti ambijentalnoj slici cjeline naselja. Dozvoljava se suvremeni arhitektonski izričaj, ali se građevina načinom gradnje, mjerilom, oblikovanjem pročelja i upotrijebljenim materijalima mora prilagoditi lokalnim uvjetima, te skladno uklopiti u proporcije, ritam i izgled koji je ostvarila postojeća arhitektura u užem okruženju. Unutar gusto izgrađene jezgre naselja N5 Mrkopalj-centar koje je evidentirano kao ruralno naselje, uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina odrediti će se urbanističkim planom uređenja naselja, a uvjete rekonstrukcija do donošenja plana utvrđuje nadležna ustanova za zaštitu kulturne baštine. U ostalim naseljima, naročito u onim dijelovima u kojima prevladava tradicionalna gradnja, uvjetuje se upotreba materijala i načina građenja u tradiciji goranskog narodnog graditeljstva. Preporuča se korištenje predložaka tradicionalnih tipova goranskih kuća. Građevine stambene namjene svojim oblikovanjem moraju biti usklađene s načinom izgradnje postojećih građevina u okruženju, moraju imati kosi krov, u pravilu dvostrešan, s nagibom krovnih ploha ne manjim od 45o ni većim od 60o. Dijelovi krovišta mansardnog tipa, (zidovi koji su sastavni dio krovišta i oblažu se pokrovom) mogu biti i većeg nagiba. Na kosom terenu sljeme krova u pravilu mora biti usporedno sa slojnicama. Preporuča se pokrov crijepom, ali je dopušteno korištenje i drugih suvremenih materijala (pokrov od bitumenskih ili drvenih elemenata malog formata (šindra), azbestcementni pokrovi i sl.) te tradicionalnih materijala upotrebljavanih u autohtonoj arhitekturi naselja. Pokrov ne smije biti blještav (nebojeni čelični i pocinčani lim i sl). Predlažu se boje u rasponu toplih tonova (od crvene do tamno-smeđe). Arhitektonsko oblikovanje višestambenih, društvenih i gospodarskih - turističko- ugostiteljskih građevina koje se grade u naselju na izdvojenim građevnim česticama mora biti primjereno namjeni, gabaritom prilagođeno neposrednom okruženju, a oblikovanjem pročelja skladno uklopljeno u ambijentalnu cjelinu naselja. Građevine gospodarske - poslovne namjene mogu se oblikovati i suvremenim arhitektonskim izričajem, uključujući montažnu gradnju u betonu ili čeliku i primjenu suvremenih materijala, te slobodniju kolorističku obradu. Pročelja treba skladno oblikovati ujednačenom raščlambom ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove otvora unificirati. Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.

GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE

Članak 15. Članak 42. mijenja se i glasi : IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 99 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje U građevinskom području naselja mogu se graditi slijedeće vrste građevina stambene namjene za stalno stanovanje :

• obiteljska stambena kuća - s jednom stambenom jedinicom, • višeobiteljska stambena kuća - s najviše tri stambene jedinice, • višestambena građevina - s više od tri stambene jedinice.

Obiteljske i višeobiteljske stambene kuće mogu se graditi u svim naseljima, dok se gradnja višestambenih građevina dozvoljava samo u naselju N5 Mrkopalj-centar i u naselju N6 Mrkopalj.

Obiteljska stambena kuća - s jednom stambenom jedinicom

Članak 16. Članak 43. mijenja se i glasi : Obiteljska stambena kuća s jednom stambenom jedinicom namijenjena je stanovanju jedne obitelji, a sastoji se iz osnovne i pomoćnih građevina na jednoj građevnoj čestici. Može se graditi na slobodnostojeći ili poluotvoreni način. Za neposredno provođenje Plana određuju se slijedeći kriteriji građenja :

a) izgradnja na slobodnostojeći način : • minimalna površina građevne čestice : 300 m2, uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 15 m • maksimalna površina građevne čestice : 2000 m2

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : 0,3 • koeficijent iskorištenosti (Kis) : 0,8 • maksimalna bruto razvijena površina građevine : 250 m2 • broj etaža : podrum i najviše 2 nadzemne etaže, iznimno 3 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju • visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova) : max. 6,0 m

b) izgradnja na poluotvoreni način - po jednoj jedinici dvojne kuće : • minimalna površina građevne čestice : 250 m2, uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 12 m • maksimalna površina građevne čestice : 1200 m2

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : 0,4 • koeficijent iskorištenosti (Kis) : 0,8 • maksimalna bruto razvijena površina građevine : 200 m2 • broj etaža : podrum i najviše 2 nadzemne etaže, iznimno 3 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju • visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova) : max. 6,0 m

Višeobiteljska stambena kuća - s najviše tri stambene jedinice

Članak 17. Članak 44. mijenja se i glasi : Višeobiteljska stambena kuća s najviše tri stambene jedinice je slobodnostojeća ili dvojna kuća, a sastoji se iz osnovne i pomoćnih građevina na jednoj građevnoj čestici. Stambene jedinice mogu se organizirati u vertikalnom ili horizontalnom smjeru unutar dozvoljenih gabarita građevine.

100 IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje Za neposredno provođenje Plana određuju se slijedeći kriteriji građenja :

a) izgradnja na slobodnostojeći način : • minimalna površina građevne čestice : 400 m2, uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 18 m • maksimalna površina građevne čestice : 2000 m2

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : 0,3 • koeficijent iskorištenosti (Kis) : 0,8 • maksimalna bruto razvijena površina građevine : 400 m2 • broj etaža : podrum i najviše 3 nadzemne etaže, iznimno 4 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju • visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova): max. 8,0 m

b) izgradnja na poluotvoreni način - po jednoj jedinici dvojne kuće : • minimalna površina građevne čestice : 300 m2, uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 14 m • maksimalna površina građevne čestice : 1200 m2

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : 0,4 • koeficijent iskorištenosti (Kis) : 0,8 • maksimalna bruto razvijena površina građevine : 360 m2 • broj etaža : podrum i najviše 3 nadzemne etaže, iznimno 4 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju • visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova): max. 8,0 m

Višestambena građevina

Članak 18. Članak 46. mijenja se i glasi : Višestambena građevina namijenjena je prvenstveno kolektivnom stanovanju. U njoj se na jedan vanjski ulaz vezuju više od tri stambene jedinice, odnosno više od tri samostalne uporabne cjeline. Prizemna etaža može se namijeniti sadržajima društvenih i gospodarskih funkcija. U podrumskoj etaži treba predvidjeti zajedničku parkirališnu garažu i pomoćne prostorije za svaki stan. Građenje novih višestambenih građevina dozvoljeno je u naselju N5 Mrkopalj-centar i naselju N6 Mrkopalj, u ostalim naseljima se ne dopušta. Neposrednim provođenjem dozvoljena je rekonstrukcija postojećih višestambenih građevina te izgradnja (interpolacija) novih u naselju N6 Mrkopalj. Uvjeti građenja višestambenih građevina u središnjem naselju N5 Mrkopalj-centar odrediti će se urbanističkim planom uređenja. Kriteriji za rekonstrukciju postojećih i građenje novih višestambenih građevina (koji su ujedno i smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja) su slijedeći : • minimalna površina građevne čestice za izgradnju nove višestambene građevine (ili zemljišta koje služi redovnoj upotrebi postojeće) : 600 m2, uz uvjet da minimalna širina građevne čestice na crti građevne linije iznosi 24 m za nove građevine, • maksimalna površina građevne čestice nije ograničena,

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : 0,4 • koeficijent iskorištenosti (Kis) : 1,2 • maksimalna bruto razvijena površina građevine : 800 m2 • maksimalni broj etaža : podrum i 3 nadzemne etaže ili 4 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju • visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova) : max. 10,00 m IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 101 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje Ne dozvoljavaju se pojedinačne intervencije na pročeljima i zajedničkim djelovima višestambene građevine. Urbanističkim planom uređenja naselja N5 Mrkopalj-centar mogu se za višestambene građevine odrediti uvjeti građenja koji minimalno odstupaju od navedenih u stavku 5 ovog članka.

GRAĐEVINE DRUŠTVENIH NAMJENA

Članak 19. Članak 47. mijenja se i glasi : Društvene djelatnosti služe zadovoljenju javnih i društvenih potreba stanovništva koje obuhvaćaju : upravne funkcije (općinski organi samouprave, policijska stanica), obrazovne funkcije (predškolske ustanove, područna osnovna škola), primarnu zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, kulturne funkcije, financijske, intelektualne i ostale usluge, te razne druge društvene funkcije (sportske organizacije, udruge građana, političke stranke, nestranačke organizacije, vjerske zajednice i sl.). Obavljaju se u građevinama društvenih namjena koje se u pravilu grade u građevinskom području naselja, na izdvojenim građevnim česticama ili u sklopu građevina stalnog stanovanja, a iznimno se mogu graditi i van građevinskih područja. Građevine iz stavka 1. grade se uglavnom u građevinskim područjima središnjeg naselja N5 Mrkopalj-centar, naselja N6-Mrkopalj i N7 Mrkopalj-škola mira, a izgradnja građevine socijalne skrbi (dom za starije osobe) planirana je u naselju N8 Tuk Mrkopaljski i Tuk Vojni. Za potrebe stanovništva u planskom razdoblju do 2015. godine nije potrebna izgradnja nove osnovne škole niti građevina primarne zdravstvene zaštite. Planom je predviđeno ponovno otvaranje matičnog ureda i policijske stanice. U ostalim naseljima minimum zadovoljenja društvenih potreba stanovnika treba omogućiti dolaskom bibliobusa. Ostale društvene funkcije dopunjavati će svoje sadržaje izgradnjom novih ili rekonstrukcijom postojećih građevina u naselju. Prema iskazanim potrebama stanovništva mogu se graditi različiti drugi sadržaji kao što su : građevine namijenjene predškolskom odgoju (jaslice i dječji vrtić, dječje igraonice), socijalnoj skrbi (socijalno savjetovalište za sve kategorije stanovništva), pružanju zdravstveno-estetskih usluga (sve vrste specijalističkih ordinacija, vježbaonice, prostori za estetiku tijela i sl.), građevine obrazovne i kulturno-zabavne namjene (knjižnica i čitaonica, škola stranih jezika, muzička škola, izložbeni salon, galerija, muzejska zbirka, kino, videoteka, disco-klub, prostori sa više namjena i sl.), građevine sporta i rekreacije (pojedinačna otvorena ili zatvorena sportska igrališta i prostori za rekreaciju građana).

Članak 20. Članak 48. mijenja se i glasi : Oblik i veličina građevne čestice na kojoj se gradi građevina društvene namjene moraju omogućiti smještaj svih sadržaja (osnovnu građevinu, pomoćne građevine u njenoj funkciji, parkirališni prostor, komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.) ovisno o vrsti građevine. Neposrednim provođenjem dozvoljava se građenje tih građevina u svim naseljima, osim naselja N5 Mrkopalj-centar gdje se grade temeljem urbanističkog plana uređenja. Određuju se uvjeti građenja građevina društvenih namjena kada se grade na izdvojenim građevnim česticama, za neposredno provođenje i kao smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja : • minimalna veličina građevne čestice: 400 m2, • maksimalna veličina građevne čestice se ne određuje,

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : 0,5

• koeficijent iskorištenosti (Kis) : 1,2 • maksimalna bruto razvijena površina građevine : 600 m2 • broj etaža : podrum i 3 nadzemne etaže ili 4 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju • visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova) : max. 10,00 m 102 IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje Izgradnja građevina složenih društvenih namjena u kojima se okuplja veći broj ljudi i koje imaju veću bruto razvijenu površinu, dozvoljava se samo u naselju N5 Mrkopalj-centar gdje će njihovi uvjeti građenja biti definirani urbanističkim planom uređenja.

GRAĐEVINE GOSPODARSKIH NAMJENA

Građevine poslovne namjene Članak 21. Članak 51. mijenja se i glasi : Za neposredno provođenje Plana određuju se slijedeći uvjeti građenja građevine poslovne namjene kada se ona gradi u naselju na zasebnoj građevnoj čestici : • oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz tehničke karakteristike ili tehnološki proces (osnovnu građevinu, sve pomoćne građevine u njenoj funkciji, internu prometnicu, parkirališni prostor, komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.), • minimalna veličina građevne čestice : 400 m2 , • maksimalna veličina građevne čestice se ne određuje,

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : 0,6 • koeficijent iskorištenosti (Kis) : 1,2 • maksimalna bruto razvijena površina građevine : 700 m2 • maksimalna visina proizvodno-poslovnih građevina je, u pravilu jedna nadzemna etaža, koja za radni prostor može imati svjetlu visinu do 6,0 m, • maksimalna katnost ostalih poslovnih građevina je podrum i 3 nadzemne etaže ili 4 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju • visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova) : max. 10,00 m Izgradnja poslovnih građevina veće bruto razvijene površine, te složenih građevina sa većim tehničkim i tehnološkim zahtjevima, dozvoljava se samo u naselju N5 Mrkopalj-centar i u zonama poslovne namjene izdvojenim iz naselja gdje će njihovi uvjeti građenja biti definirani urbanističkim planom uređenja.

Građevine turističko-ugostiteljske namjene

Članak 22. Članak 53. mijenja se i glasi : Za neposredno provođenje Plana određuju se slijedeći uvjeti građenja turističko- ugostiteljske građevine kada se ona gradi u naselju na zasebnoj građevnoj čestici : • oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz tehničke karakteristike (osnovnu građevinu, sve pomoćne građevine u njenoj funkciji, internu prometnicu, parkirališni prostor, komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.) • minimalna veličina građevne čestice: 400 m2, • maksimalna veličina građevne čestice se ne određuje,

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : 0,5 • koeficijent iskorištenosti (Kis) : 1,2 • maksimalna bruto razvijena površina građevine : 700 m2 • maksimalni broj etaža : podrum i 3 nadzemne etaže ili 4 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju • visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova) : u pravilu 8,00 m • iznimno se, za manje hotele, veće turističko-ugostiteljske pansione i sl., može dozvoliti maksimalna visina do 10,0 m Građevine veće bruto razvijene površine, te složene turističko-ugostiteljske građevine sa većim tehničkim zahtjevima, mogu se graditi samo u naselju N5 Mrkopalj-centar i u zonama IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 103 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje turističko-ugostiteljske namjene izdvojenim iz naselja gdje će se uvjeti građenja odrediti urbanističkim planom uređenja

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

Članak 23. Članak 60. mijenja se i glasi : Izgrađene strukture izvan naselja postoje ili se njihova izgradnja planira na površinama za izdvojene namjene koje su određene građevinskim područjima. Ovim Planom su određena građevinska područja za slijedeće izdvojene namjene :

• gospodarske - poslovne namjene, • turističko-ugostiteljske namjene, • sportsko-rekreacijske namjene i • infrastrukturnu namjenu.

Na površinama izdvojenih namjena izvan naselja ne može se planirati novo stanovanje, ali se u sklopu njih mogu uređivati površine parkovnog i zaštitnog zelenila, sporta i rekreacije, parkirališne površine, te graditi prateći sadržaji što upotpunjuju namjenu osnovnih građevina i pridonose kvaliteti prostora u okruženju. Nova izgradnja u građevinskim područjima za izdvojene namjene moguća je samo temeljem prostornih planova užeg područja. Planom je određena izrada urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja. Građevinska područja za izdvojene namjene određena su u kartografskim prikazima 1. “Korištenje i namjena površina”, u mjerilu 1:25.000 i 4.1. do 4.7. “Građevinska područja”, u mjerilu 1:5000.

Površine za gospodarske - poslovne namjene

Članak 24. Članak 62. mijenja se i glasi : Planom se određuju slijedeća građevinska područja izdvojenih površina za gospodarske - poslovne namjene :

K1 - poslovno-proizvodna namjena - drvoprerađivačka : postojeći pogon drvoprerađivačke proizvodnje u Mrkoplju, K2 - poslovna namjena - pretežito trgovačko-uslužna : planirana poslovna zona u Mrkoplju, K3 - poslovna namjena - pretežito uslužno-servisna : planirana poslovna zona u Mrkoplju. K4 - poslovno-proizvodna namjena : planirana asfaltna baza uz kamenolom Mrkovac.

Površine za turističko-ugostiteljske namjene

Članak 25. Članak 63. mijenja se i glasi : Površine za turističko-ugostiteljske namjene određuju se građevinskim područjima izdvojenim iz naselja, koja mogu imati postojeći, izgrađeni dio i neizgrađeni dio, planiran za proširenje ili novu izgradnju. Dijele se na površine stacionarnog turizma, turističkih naselja i vikend naselja. Namijenjene su izgradnji novih građevina stacionarnog tipa (hotela, većih pansiona) i turističkih struktura (turističkih i vikend naselja), u kombinaciji s poslovnim, ugostiteljskim, 104 IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje trgovačko-uslužnim, kulturno-zabavnim, sportsko-rekreacijskim i ostalim pratećim sadržajima, te rekonstrukciji i preoblikovanju postojećih - izgrađenih građevina i struktura. Izgradnja u građevinskim područjima novoplaniranih površina za turističko-ugostiteljske namjene moguća je samo temeljem urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja. Rekonstrukcije građevina, zahvati u uređenju prostora i interpolacije novih građevina unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja vrše se neposrednim provođenjem ovog Plana, kumulativnim korištenjem odredbi koje se odnose na građevine turističko-ugostiteljske namjene čija je izgradnja moguća u naselju.

Članak 26. Članak 64. mijenja se i glasi : Ovim Planom na području Općine Mrkopalj određuju se slijedeća građevinska područja izdvojenih površina za turističko-ugostiteljsku namjenu :

T1 – smještajni (stacionarni) turizam (sa smještajnim kapacitetima u hotelima, većim i manjim pansionima, izletišnim kompleksima, planinarskim domovima i sl.) :

T11 - zona smještajnog turizma u Mrkoplju, podno skijališta Čelimbaša, T12 - zona smještajnog turizma u Mrkoplju, uz Biatlonski centar «Zagmajna», T13 - zona smještajnog turizma u Begovom Razdolju, uz skijališta Mlačice i Bijela Kosa, u blizini sportsko-rekreacijskog područja «Tri poljane»,

T2 – turistička naselja (koja mogu uključiti i građevine stacionarnog turizma) :

T21 - turističko naselje na ulazu u Sunger, T22 - turističko naselje u Brestovoj Dragi, uz skijalište Prenka, T23 - turističko naselje u Mrkoplju, na predjelu između Čelimbaše i Zagmajne, T24 - turističko naselje u Begovom Razdolju, uz skijalište Klobučarev vrh, T25 - turističko naselje u Begovom Razdolju, uz skijalište Jukina Kosa,

T3 – vikend naselja : planirano je proširenje postojećih i izgradnja novih vikend naselja :

T31 - vikend naselje u Sungerskom Bukovcu, T32 - vikend naselje u Sungeru, T33 - vikend naselje u Brestovoj Dragi, T34 - vikend naselje «Gmajna», u Mrkoplju, T35 - vikend naselje u Tuku Vojnom.

Članak 27. Članak 65. mijenja se i glasi : Vikend kuće grade se u vikend naselju - izdvojenoj površini turističko-ugostiteljske namjene - kao skupne aglomeracije namjenjene odmoru. Iznimno se vikend kuće mogu graditi - interpolirati kao pojedinačne građevine u građevinskim područjima stambenih naselja. Grade se na slobodnostojeći način, a preporuča se izgradnja prema predlošcima tradicionalnog goranskog graditeljstva. Za rekonstrukciju postojećih i gradnju - interpolaciju novih vikend kuća u građevinskim područjima naselja i u izgrađenim dijelovima postojećih vikend naselja, određuju se slijedeći uvjeti građenja : • minimalna površina građevne čestice : 250 m2, uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 12 m • maksimalna površina građevne čestice : 1000 m2

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : 0,3 • koeficijent iskorištenosti (Kis) : 0,6 • maksimalna bruto razvijena površina građevine : 220 m2 IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 105 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje • broj etaža : podrum i najviše 2 nadzemne etaže, iznimno 3 nadzemne etaže ako su 2 u potkrovlju • visina do krovnog vijenca (donjeg ruba podrožnice kosog krova) : max. 6,0 m. Za vikend kuće koje se interpoliraju u stambenom naselju, uvjeti smještaja građevine na građevnu česticu, priključci na prometnu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti uređenja okućnice i svi ostali uvjeti isti su kao za obiteljske kuće. Vikend kuće koje se interpoliraju u izgrađeni dio postojećeg vikend naselja priključuju se na prometnu i komunalnu infrastrukturu pod istim uvjetima kao i već izgrađene građevine. Ako se građevna čestica mora odrediti kao zemljište koje služi redovnoj upotrebi postojeće vikend kuće tada njezina površina ne može biti manja od 250 m2 niti veća od 500 m2.

Infrastrukturne površine

Članak 28. Iza članka 68. dodaje se članak 68.a koji glasi : Izdvojena površina infrastrukturne namjene kojoj je Planom određeno građevinsko područje je površina javnog parkirališta (planska oznaka JP) uz središnje naselje N5 Mrkopalj- centar. Uvjeti građenja, uređenja površina i mjere zaštite okoliša odrediti će se urbanističkim planom uređenja UPU-1 u čijem obuhvatu se nalaze građevinska područja središnjeg naselja N5 Mrkopalj-centar i javnog parkirališta JP.

2.4. Izgradnja građevina izvan građevinskih područja

Članak 29. Članak 69. mijenja se i glasi : Građevine izvan građevinskih područja lociraju se, grade i koriste na način da ne ometaju druge namjene u prostoru i korištenje drugih građevina, a prema kriterijima iz članka 20. Odluke o Planu, preuzetim iz Zakona o prostornom uređenju i Županijskog plana. Među građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja, ovim Planom uvršten je i Memorijalni centar na Matić poljani kao zdravstveno-rekreacijska građevina - planinarski (spomen) dom s malim smještajnim kapacitetom. Na površinama označenim IV kategorijom geotehničke prikladnosti i I kategorijom zaštite (osjetljivosti) prostora dozvoljena je izgradnja samo građevina infrastrukture i građevina u isključivoj funkciji korištenja i zaštite prostora.

Građevine infrastrukture

Članak 30. Članak 71. mijenja se i glasi : Građevine infrastrukture izvan građevinskih područja podrazumijevaju izgrađene i neizgrađene građevine, vodove, instalacije i uređaje u funkciji sustava prometa i veza, vodnogospodarskog sustava i energetskog sustava, smještene unutar infrastrukturnih trasa, koridora ili površina, te komunalne građevine - odlagališta otpada i groblja. Od novih infrastrukturnih i komunalnih građevina izvan građevinskog područja planirana je izgradnja: - građevine u funkciji korištenja dopunskih (obnovljivih) izvora energije (planska oznaka GDE)- energane na biomasu, vjetroenergane ili sl. - reciklažnog dvorišta (planska oznaka RC), uz postojeće odlagalište komunalnog otpada (OK) na lokaciji Mrzle Drage za koje je obvezna sanacija nakon uspostave gospodarenja otpadom na razini Županije.

106 IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje Infrastrukturne i komunalne građevine izvan građevinskih područja grade se neposrednom provedbom, kumulativnom primjenom odredbi svih članaka koji se odnose na pojedini infrastrukturni sustav, a prema uvjetima iz točke 5. Odluke o Planu. Potrebna je izrada idejnog rješenja s detaljnim opisom zahvata u prostoru i mjerama zaštite okoliša, te suglasnost nadležnih pravnih osoba s javnim ovlastima. Ovisno o veličini, kategoriji ili kapacitetu infrastrukturnih građevina iz stavka 1. i energetskom kapacitetu građevina u funkciji korištenja dopunskih (obnovljivih) izvora energije propisuje se obveza izrade studije utjecaja na okoliš, sukladno popisu zahvata koji je sastavni dio Pravilnika o dopuni i izmjeni pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN RH broj 59/00, 136/04 i 85/06) i članku 36. Odluke o Prostornom planu Primorsko - goranske županije (SN PGŽ broj 14/00, 12/05 i 50/06).

Zdravstvene i rekreacijske građevine

Članak 31. Članak 72. mijenja se i glasi : Pod zdravstvenim i rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifičnosti prirodnog područja, a važne su za zdravlje stanovništva (posebni klimatski uvjeti, kakvoća zraka prve kategorije, šumski prostori, ljepota krajobraza, konfiguracija terena i sl.) i omogućuju rekreaciju u slobodnoj prirodi. Zdravstvene građevine su sanatorijumi, klimatska lječilišta u prirodi i slične građevine namijenjene zdravstvenom turizmu, uz koje se mogu vezati turističko-ugostiteljski i sportsko- rekreacijski sadržaji. Planom nije predviđena njihova izgradnja. Dozvoljava se izgradnja manjih građevina zdravstveno-rekreacijske namjene u obliku planinarskog doma s malim stacionarom, u skladu s kriterijima za korištenje i uređenje površina izvan građevinskih područja i prema slijedećim uvjetima građenja : • građevini treba odrediti građevnu česticu potrebnu za njezinu redovitu upotrebu i nesmetano korištenje - minimalna veličina parcele je 2000 m2, a maksimalna veličina se ne određuje, • osigurati kolni prilaz parceli minimalne širine 4,5 m (može i makadamskom cestom) i parkiralište u sklopu građevne čestice, • građevinu zdravstveno-rekreacijske namjene - planinarski dom s manjim stacionarom izgraditi kao pojedinačnu građevinu u formi slobodnostojeće građevine ili građevnog sklopa, • maksimalna bruto razvijena površina građevine (građevnog sklopa) može iznositi 600 m2, uključujući sve građevine na parceli, • maksimalna katnost građevine (građevnog sklopa) je podrum i 3 nadzemne etaže, iznimno 4 nadzemne etaže ako su dvije u potkrovlju, • najveća visina iznosi 7,00 m od uređenog okolnog terena do donjeg ruba krovnog vijenca ili podrožnice drvenog krovišta, • pri oblikovanju građevine (građevnog sklopa) voditi računa o skladnom uklapanju u okolni krajobraz, koristiti elemente tradicionalnog graditeljstva i uvjete arhitektonskog oblikovanja određene ovim Planom. Lokacijskom dozvolom za građevine se određuje jedna građevinska parcela, propisuju uvjeti korištenja i uređenja površina, uvjeti oblikovanja, posebni uvjeti infrastrukturnih priključaka, te uvjeti zaštite okoliša. Podloga za njeno utvrđivanje je idejno rješenje s detaljnim opisom zahvata u prostoru, a u postupku je potrebno ishoditi suglasnost Poglavarstva Općine Mrkopalj.

Izvan građevinskih područja mogu se planirati novi atraktivni sportsko-rekreacijski sadržaji. Rekreacijske staze, površine i građevine namijenjene su različitim vidovima aktivne i pasivne rekreacije i sportova u slobodnoj prirodi. To su pješačke, biciklističke, jahačke, planinarske, trim - staze, karting - staze, staze za rekreativno skijanje, skijaško hodanje, skijanje po IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 107 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje neuređenim stazama, površine za planinarenje, alpinističko penjanje, zmajarenje, padobranstvo i za odvijanje drugih oblika rekreacije u slobodnoj prirodi. Neposrednom provedbom dozvoljava se uređenje, rekonstrukcija postojećih i građenje novih rekreacijskih staza i površina, a u sklopu njih, građenje pratećih građevina za čiju su izgradnju potrebni manji zahvati u prostoru, bez štetnih posljedica po okoliš. Podrazumijeva se maksimalna rekreacijska površina do 2000 m2 i građevina do max. 50 m2 namijenjena manjem ugostiteljskom sadržaju, sanitarnoj grupi i sl.

Članak 32. Iza članka 72. dodaje se podnaslov : Memorijalni centar na Matić poljani i dodaje se članak 72.a koji glasi : Planom je predviđena izgradnja specifične zdravstveno-rekreacijske građevine - planinarskog (spomen) doma - Memorijalnog centra na Matić poljani. Građevina se gradi izvan građevinskog područja, u polivalentnoj funkciji, posvećena sjećanju na tragičan događaj iz oslobodilačke borbe naroda ovog kraja, na 26-toricu smrznutih partizana stradalih u snježnoj oluji tijekom marša, potkraj 1944. godine. Zbog specifičnosti namjene i smještaja građevine uz rub Matić poljane - registriranog memorijalnog područja spomeničke baštine od značaja za Primorsko-goransku županiju, određuju se posebni uvjeti građenja i uređenja površina. Stručnu podlogu za utvrđivanje lokacijske dozvole čini idejno rješenje Memorijalnog centra u kojem će se, u tekstualnom i grafičkom obliku, detaljno razraditi : • osnovna namjena, • sadržajno-funkcionalne cjeline u građevini i mogući kompatibilni sadržaji, • unutarnja organizacija prostora, • uređenje okoliša građevine - kolno-pješački prilazi građevini (za pješake, invalide i dostavna vozila), parkiralište, vanjske terase i površine za okupljanje na otvorenom prostoru, hortikulturno uređenje zelenih površina u obuhvatu građevne čestice i sl., • priključci na prometnu i komunalnu infrastrukturu i • svi ostali elementi propisani člankom 36. Zakona o prostornom uređenju važni za predmetnu građevinu i zahvat u prostoru. Za neposrednu provedbu određuju se slijedeći detaljni uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina te uvjeti građenja građevine prema kojima treba izraditi stručnu podlogu - idejno rješenje : • Osnovna namjena građevine : Memorijalni centar / spomen dom - građevina u funkciji očuvanja postojeće faktografske dokumentacije koja se odnosi na tragičan događaj iz oslobodilačke borbe naroda primorsko-goranskog i istarskog kraja tijekom Drugog svjetskog rata, te u funkciji prenošenja antifašističkih i domoljubnih tradicija i njegovanja naprednih ideja među mladim generacijama, • Sadržajno-funkcionalne cjeline : uz primarnu sadržajno-funkcionalnu cjelinu koja obuhvaća multimedijalnu dvoranu s info-punktom i spomen sobu, u građevini odvojeno riješiti manji ugostiteljski sadržaj, mogućnost smještaja i boravka posjetitelja centra te odvijanje različitih pratećih kompatibilnih aktivnosti (znanstveno-obrazovni skupovi, upoznavanje i edukacija mladih generacija u duhu poštivanja prošlosti, kulturno-zabavne manifestacije i slična događanja) - u okolišu građevine predvidjeti uređene vanjske površine za odvijanje takvih aktivnosti na otvorenom prostoru - u sklopu građevine riješiti i pomoćne prostorije (vanjske i unutarnje sanitarne grupe, garderobe, spremišta, prostore potrebne za opskrbu građevine vodom, električnom energijom i sl.), • Položaj, veličina i oblik građevne čestice : - memorijalni centar locirati na početku Matić poljane, na ulazu u planirani Park prirode Bjelolasica, neposredno uz lokalnu cestu prema Tuku Vojnom, - zemljište koje služi redovnoj upotrebi građevine određuje veličinu građevne čestice i iznosi maksimalno 2500 m2,

108 IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje - oblik građevne čestice odrediti idejnim rješenjem, na način da se unutar građevne čestice smjeste svi osnovni i prateći sadržaji koji se odvijaju u građevini i na otvorenom prostoru,

• Koeficijent izgrađenosti građevne čestice : Kig = 0,2 • Koeficijent iskorištenosti građevne čestice : Kis = 0,4 • Maksimalna bruto razvijena površina građevine iznosi 500 m2 i predstavlja zbroj površina svih etaža građevine - uračunavaju se i vanjske terase koje su izvedene na stropnoj (krovnoj) konstrukciji suterenske etaže - ne uračunavaju se uređene površine terasa, vanjskih stepenica, rampi, staza, kolno-pješačkih prilaza i parkirališnih površina izvedenih na terenu, • Katnost građevine : najviše 3 nadzemne etaže, iznimno 4 nadzemne etaže ako su dvije u potkrovlju, • Maksimalna visina : 7,00 m od uređenog okolnog terena do donjeg ruba krovnog vijenca ili podrožnice drvenog krovišta, • Oblikovanje građevine : - koristiti elemente tradicionalnog goranskog graditeljstva, - primijeniti uvjete arhitektonskog oblikovanja određene Pojmovnikom i ovim Planom, - kao završnu obradu vanjskih ploha zidova i krova građevine upotrijebiti prirodne materijale (drvenu oblogu, šindru goranskih proizvođača i sl.), - na pročeljima minimalizirati staklene površine, vodeći računa o vizurama prema poljani i kamenim spomenicima, a na krovnoj plohi ugraditi simbolički element „svjetla u tami“, - građevinu skladno uklopiti u okolni krajobraz, • Uređenje građevne čestice : - maksimalno očuvati zatečenu autohtonu vegetaciju u obuhvatu građevne čestice, - sve izgrađene vanjske površine (terase, kolno-pješačke prilaze građevini, staze, rampe i stepenice po terenu) opločiti prirodnim materijalima (kamen, drvena kocka i sl.) - nakon izgradnje građevine, vanjske zelene površine hortikulturno urediti korištenjem ukrasnog niskog i visokog autohtonog zelenila, • Uvjeti priključka na prometnu infrastrukturu : - do građevne čestice Memorijalnog centra potrebno je rekonstruirati postojeću pristupnu cestu iz Tuka Vojnog u dužini 5 km - prometni elementi moraju zadovoljiti Planom propisane veličine za kategoriju lokalne ceste, - unutar građevne čestice riješiti kolno-pješačke prilaze građevini (za pješake i dostavna vozila), rampu za osobe smanjene pokretljivosti, maksimalnog nagiba 5 %, te minimalno 6 parkirališnih mjesta za osobne automobile i dostavno vozilo, - glavno parkiralište za izletničke autobuse i osobne automobile posjetitelja cijelog memorijalnog područja Matić-poljane planirano je na odvojenoj parceli u neposrednoj blizini Memorijalnog centra, uz glavni ulaz u planirani Park prirode Bjelolasica, a riješiti će se u sklopu izrade prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO), • Posebni uvjeti infrastrukturnih priključaka : Građevini je potrebno osigurati autonomnu infrastrukturu : - agregat za proizvodnju električne struje ili korištenje alternativnih, obnovljivih izvora (solarne energije, energije vjetra i sl.), - cisternu za vodu s hidroforom, do izgradnje cjevovoda za dovod izvorske vode iz područja Samara, - septičku taložnicu s upojnim bunarom ili biouređaj za pročišćavanje otpadne vode, - rezervoar ukapljenog naftnog plina, ukopan u okoliš, za centralno grijanje i pripremu tople vode, - obvezno ugraditi gromobransku instalaciju. • Uvjeti zaštite okoliša : - sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš riješiti određivanjem mjera zaštite tla, vode i zraka, mjera zaštite od buke, te mjera za zbrinjavanje otpada, sukladno važećim zakonskim propisima. IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 109 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje

Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

Članak 33. Članak 73. mijenja se i glasi : Na području Općine Mrkopalj aktivan je kamenolom tehničkog kamena Mrkovac (planska oznaka E). Postoje dva aktivna i nekoliko napuštenih šumskih kamenoloma koji se uglavnom koriste za iskop tehničkog kamena potrebnog za uređenje i održavanje šumskih cesta i putova, a Planom su, nakon završenog korištenja, predviđeni za sanaciju. Aktivni kamenolomi označeni su u kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina. U postojećem kamenolomu Mrkovac neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljava se rekonstrukcija izgrađenih građevina i uređaja, izmjena i uvođenje novih tehnoloških linija u svrhu poboljšanja postojećih uvjeta rada. Vršenje novih zahvata na prostoru kamenoloma Mrkovac u svrhu povećanja kapaciteta proizvodnje tehničkog kamena, moguće je pod uvjetima građenja van građevinskih područja, uz obveznu izradu studije utjecaja na okoliš. Sanacija postojećih šumskih kamenoloma moguća je neposrednim provođenjem Plana, temeljem stručne dokumentacije za provedbu sanacije. Na nekim manjim napuštenim šumskim kamenolomima u tijeku je proces prirodne biološke sanacije. Na prostoru postojećih šumskih kamenoloma na lokacijama Zagmajna i Plana, nakon njihove sanacije, planirano je uređenje površine za helidrom. Eksploatacijska polja šumskih kamenoloma predviđena za sanaciju označena su u kartografskom prikazu 3.c Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.

Stambene i gospodarske građevine

Članak 34. Članak 75. mijenja se i glasi : Na općinskom području izvan građevinskih područja mogu se graditi stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma, odnosno u funkciji obavljanja poljoprivredne i šumarske djelatnosti. Ovim Planom određene su slijedeće građevine : - gospodarska građevina u funkciji gospodarenja šumama (planska oznaka GŠ) - predviđena je rekonstrukcija postojeće građevine u vlasništvu Hrvatskih šuma, koja je namijenjena garažiranju i održavanju mehanizacije potrebne u gospodarenju šumama, - gospodarska građevina u funkciji gospodarenja poljoprivrednim zemljištem (planska oznaka GPZ) - planirana je izgradnja nove građevine namijenjene garažiranju i održavanju mehanizacije potrebne u korištenju vrijednog obradivog poljoprivrednog tla - Mrkopaljskog polja - za primarnu namjenu, - gospodarske građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma (planska oznaka GST) u sklopu kojih je moguća izgradnja stana vlasnika, odnosno registriranog seoskog domaćinstva. Dozvoljava se rekonstrukcija i izgradnja građevina navedenih u stavku 2 ovog članka kojima su Planom određene lokacije, kao i građenje stambenih i gospodarskih građevina na drugim lokacijama, u skladu s kriterijima za korištenje i uređenje površina izvan građevinskih područja i prema slijedećim uvjetima građenja : • građevini treba odrediti građevinsku česticu potrebnu za njezinu redovitu upotrebu i nesmetano korištenje - veličina parcele ne može biti manja od 2000 m2, a maksimalna veličina se ne određuje, • osigurati kolni prilaz parceli minimalne širine 3,0 m (može i makadamskom cestom) i parkiralište u sklopu građevinske čestice, • građevina se gradi kao pojedinačna, u formi slobodnostojeće građevine ili građevnog sklopa, 110 IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje • maksimalna bruto razvijena površina građevine (građevnog sklopa) može iznositi 400 m2, uključujući sve građevine na parceli, • maksimalna katnost građevine (građevnog sklopa) je podrum i 3 nadzemne etaže, iznimno 4 nadzemne etaže ako su dvije u potkrovlju, • najveća visina iznosi 7,00 m od uređenog okolnog terena do donjeg ruba krovnog vijenca ili podrožnice drvenog krovišta, • pri oblikovanju građevine (građevnog sklopa) koristiti elemente tradicionalnog graditeljstva i uvjete arhitektonskog oblikovanja određene ovim Planom te voditi računa o skladnom uklapanju u okolni krajobraz. Lokacijskom dozvolom za građevine se određuje jedna građevinska parcela, propisuju uvjeti korištenja i uređenja površina, uvjeti oblikovanja, posebni uvjeti infrastrukturnih priključaka, te uvjeti zaštite okoliša. Podloga za njeno utvrđivanje je idejno rješenje s detaljnim opisom zahvata u prostoru. U postupku je potrebno ishoditi suglasnost Poglavarstva Općine Mrkopalj.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 35. Članak 83. mijenja se i glasi : Prilikom izrade prostornih planova užih područja čija je izrada određena ovim Planom za građevinska područja izdvojenih gospodarskih – poslovnih, poslovno-proizvodnih i turističko- ugostiteljskih namjena, treba uvažiti slijedeće smjernice : • priključenje građevinskog područja izdvojene namjene na javnu prometnicu vrši se neposredno ili kolnim prilazom minimalne širine kolnika 6,0 m - za interne prometnice unutar građevinskog područja preporuča se minimalna širina kolnika od 4,5 m, • ukupna izgrađenost građevinskog područja može iznositi maksimalno 60% za osnovnu namjenu, ostali dio su interne prometnice, parkirališni prostor i zaštitne zelene površine, • oblik i veličina građevne čestice pojedinačne građevine (građevnog sklopa) unutar građevinskog područja izdvojene namjene, mora obuhvatiti sve sadržaje tehnološkog procesa u odvijanju te namjene (osnovnu i pomoćne građevine, interne prometnice, parkirališni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.), • udaljenost građevne linije pojedinačne građevine (građevnog sklopa) od regulacijske linije interne prometnice iznosi 6,0 m uvećano za ½ visine građevine, • uvjeti građenja pojedinačnih građevina (građevnog sklopa) unutar građevinskog područja izdvojene gospodarske - poslovne namjene određuju se u ovisnosti od zahtjeva tehnološkog procesa i konfiguracije terena - preporuča se korištenje elemenata propisanih ovim Planom za građenje takvih građevina u građevinskom području naselja, uz dozvoljena minimalna odstupanja, • uvjeti građenja pojedinačnih građevina (građevnog sklopa) unutar građevinskog područja izdvojene turističko-ugostiteljske namjene ovise o vrsti i načinu izgradnje građevinskog područja (T1 - stacionarni turizam, T2 - turističko naselje, T3 - vikend naselje). Preporuča se korištenje elemenata propisanih ovim Planom za građenje građevina turističko- ugostiteljske namjene i vikend kuća u građevinskom području naselja, uz dozvoljena minimalna odstupanja, • pojedinačne građevine (građevni sklopovi) svojim oblikovanjem moraju biti odraz osnovne namjene i funkcionalnog rješenja, a u kontekstu cjelokupnog građevinskog područja činiti skladnu cjelinu, uklopljenu u okolni krajolik ili naseljsko okruženje. U arhitektonskom oblikovanju uvažiti i koristiti odredbe propisane Pojmovnikom i ovim Planom, • parkirališni prostor dimenzionirati prema članku 103. Odluke o Planu, • zaštitu okoliša u svim segmentima te zbrinjavanje otpada provesti prema važećim zakonskim propisima i odrednicama ovog Plana.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 111 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA, TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. Sustav prometa

CESTOVNI PROMET

Članak 36. Članak 96. mijenja se i glasi : Prostornim planom određena je osnovna mreža cestovnog prometa koju na području Općine Mrkopalj čine državne ceste, županijske ceste, lokalne ceste i nerazvrstane ceste (ulice u naseljima). Mrežu državnih cesta čine: - dionice ostalih državnih cesta: (granica Republike Slovenije) - Brod na Kupi - Delnice - čvor Lučice - Mrkopalj - Begovo Razdolje - (Bjelolasica - Jasenak), Mrežu županijskih cesta čine: - županijska cesta («Karolina») Vrbovsko - Ravna Gora - Mrkopalj - Fužine - Hreljin - Meja - županijska cesta («Lujzijana») - čvor Ravna Gora - «Karolina» - (Vrelo, Bjelolasica - Jasenak) - županijska cesta Begovo Razdolje - Begova Cisterna (veza na Ravnu Goru - Jasenak), Mrežu lokalnih cesta čine: - lokalna cesta Sunger - Brestova Draga i - lokalna cesta Mrkopalj - Tuk Mrkopaljski - Tuk Vojni - Matić poljana - spoj na ostalu državnu cestu (Bjelolasica - Jasenak). Važnije nerazvrstane ceste ucrtane su u kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25000 i kartografskim prikazima 4.1. – 4.7. «Građevinska područja».

Lokalne ceste

Članak 37. Članak 99. mijenja se i glasi : Postojeće ceste Sunger - Brestova Draga i Mrkopalj - Tuk Mrkopaljski - Tuk Vojni - Matić poljana - spoj na ostalu državnu cestu (Bjelolasica - Jasenak) treba rekonstruirati na način da se postignu prometni elementi i standardi za kategoriju lokalne ceste.

ZRAČNI PROMET

Članak 38. Članak 105. mijenja se i glasi : Planom je predviđeno uređenje triju površina za helidrome : - u Mrkoplju - uz Biatlonski centar „Zagmajna” i skijalište Čelimbaša, na mjestu postojećeg šumskog kamenoloma koji se određuje za sanaciju, - u Begovom Razdolju, na području Mlačice - uz turističko-ugostiteljsku zonu i sportsko-rekreacijsko područje „Tri poljane“, - na području Plana - u parku prirode Bjelolasica, na prostoru postojećeh šumskog kamenoloma koji se određuje za sanaciju. Približne lokacije helidroma određene su u kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena površina“. Uz helidrom na prostoru saniranog šumskog kamenoloma Zagmajna (alineja 1, stavka 1) može se planirati izgradnja garažno-servisnog prostora za mehanizaciju koja služi uređivanju skijališta Čelimbaša i Biatlonskog centra, kada ona nije u funkciji. Izgradnja helidroma moguća je na krovnoj konstrukciji garažno-servisnog prostora, a uvjeti građenja odrediti će se stručnom podlogom - idejnim rješenjem. Moguće je otvaranje novih helidroma prema uvjetima građenja van građevinskih područja. Osigurati ravnu uređenu travnatu površinu minimalne veličine 100 x 100 metara, za mogućnost 112 IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje slijetanja helikoptera, uz minimalne zahvate u prostoru i osiguranje nužnih pratećih sadržaja u tipskim prefabriciranim objektima montažnog tipa. Lokacijska dozvola se utvrđuje neposrednom provedbom, uz ishođenje posebnih uvjeta građenja nadležnih pravnih osoba s javnim ovlastima.

5.4. Energetski sustav

Korištenje dopunskih i obnovljivih izvora

Članak 39. Članak 113. mijenja se i glasi : Ovim Planom predlaže se korištenje dopunskih i obnovljivih izvora energije koji, osim energetskih efekata imaju značajan utjecaj na ukupni gospodarski razvitak područja. Obzirom na postojeći pogon drvne industrije to se naročito odnosi na korištenje drvnih ostataka iz procesa proizvodnje - biomase. Omogućeno je građenje energetskih građevina koje koriste energiju biomase ili prirodnu snagu vjetra. Predviđena je izgradnja energane na biomasu ili vjetroenergane čija je lokacija približno određena na širem području Mrzle Drage. Za izgradnju vjetroenergane potrebno je prethodno provesti istraživanja snage i učestalosti vjetra na konkretnoj lokaciji koja mora biti udaljena od naselja i određena tako da u najmanjoj mogućoj mjeri naruši krajobrazne vrijednosti područja. Energetske građevine koje koriste dopunske i obnovljive izvore energije mogu se graditi neposrednom provedbom, pod uvjetima građenja izvan građevinskih područja, uz obveznu izradu stručne podloge i ishođenje suglasnosti nadležnih pravnih osoba s javnim ovlastima. Prema energetskom kapacitetu propisuje se obveza izrade studije utjecaja na okoliš, ako se građevine nalaze na popisu zahvata koji je sastavni dio Pravilnika o dopuni i izmjeni pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN RH broj 59/00, 136/04 i 85/06) ili su određene člankom 36. Odluke o Prostornom planu Primorsko - goranske županije (SN PGŽ broj 14/00, 12/05 i 50/06).

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Članak 40. Iza članka 113. dodaje se članak 113.a koji glasi : Sukladno kriterijima i mjerama zaštite iz Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine RH broj 70/05) i Županijskog plana, određeni su uvjeti zaštite posebno vrijednih područja i prostornih cjelina Općine Mrkopalj, a odnose se na : - očuvanje krajobraznih vrijednosti, - zaštitu vrijedne prirodne baštine, - zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa.

6.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti

Članak 41. Članak 114. mijenja se i glasi : Područje Općine Mrkopalj obuhvaća dio Velikokapelskog međuprostora koji se, među ostalim, ubraja u područja i lokalitete gorskog prostora Primorsko-goranske županije osobitih krajobraznih ljepota i koji se štiti kao vrijednost od županijskog značaja. Velikokapelski međuprostor na mrkopaljskom tlu obuhvaća slijedeća područja osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajobraza :

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 113 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje • Bijele i Samarske stijene - područje je zbog geomorfološke izuzetnosti prirode te bogate flore i faune zaštićeno kao strogi rezervat, • dio planinskog masiva Bjelolasice - vrh planine je najviša točka Gorskog kotara i vidikovac - šire područje predviđeno je za zaštitu u kategoriji parka prirode / regionalnog parka, • vršni dio Burnog Bitoraja - slikoviti su bijeli kameni kukovi, jame snježnice, zanimljiva i bogata šumska vegetacija, te planinska flora - predviđeno je očuvanje i zaštita u kategoriji značajnog krajobraza.

6.2. Zaštita prirodnih vrijednosti

b. Vrijedni dijelovi prirode predloženi za zaštitu

Članak 42. Članak 118. mijenja se i glasi : Područja osobitih prirodnih vrijednosti i ljepote, predviđena za zaštitu kao dijelovi prirode od državnog i županijskog značaja, sa već određenom kategorijom zažtite koja se ovim Planom preuzima, na mrkopaljskom području su : • PARK PRIRODE / REGIONALNI PARK “Bjelolasica” - prijedlog za proglašenje parka prirode / regionalnog parka, • POSEBNI REZERVAT “Sungerski lug” - prijedlog za proglašenje posebnog (botaničkog) rezervata, • ZNAČAJNI KRAJOBRAZ “Vršno područje Burnog Bitoraja” - prijedlog za proglašenje značajnog krajobraza.

Za Park prirode / Regionalni park «Bjelolasica» koji obuhvaća prostor dviju županija, Prostornim planom Primorsko-goranske županije utvrđena je, a ovim Planom preuzeta obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja. Proglašenje parka prirode ili regionalnog parka i posebnog - botaničkog rezervata izvršiti će se u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN RH broj 70/05).

c. Zaštita vrijedne prirodne baštine od lokalnog značaja

Članak 43. Članak 119. mijenja se i glasi : Planom se predlažu za zaštititu slijedeća područja osobite ljepote krajobraza i vrijednih dijelova prirode od značaja za lokalnu zajednicu: • Pilarova ledenica, Mrzle Drage - «ledena» špilja, • speleološki objekti : Glavica, Grganjina jama i Medvjeđa špilja kraj Sungera, • Žile - stajačica - glacijalni ostaci i • brezdanice na lokalitetima Lisina kraj Mrkoplja i Lazina ispod Sungera, - prijedlog za zaštitu u kategoriji geomorfoloških spomenika prirode,

• Višnjevica, • Vršno područje Bjelolasice, • lokalitet Marin grob, - prijedlog za zaštitu u kategoriji značajnog krajobraza,

• staro stablo tise na lokalitetu Kruna, Široka Draga - prijedlog za zaštitu u kategoriji dendrološki spomenik prirode.

Navedene krajobrazne i prirodne vrijednosti zaštititi kao vrijednu prirodnu baštinu od lokalnog značenja u cilju očuvanja postojeće bioraznolikosti biljnog i životinjskog svijeta u njima. 114 IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje

Članak 44. Iza članka 119 dodaje se članak 119. a koji glasi : Sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN RH broj 70/05), na cjelokupnom administrativnom području Općine Mrkopalj prirodu treba štititi prema slijedećim uvjetima zaštite :

Uvjeti zaštite prirode

1. Prirodu treba štititi očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitom prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili. 2. U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, te zabraniti njihovo pretvaranje u obradive površine; osobito štititi područja prirodnih vodotoka i lokvi od neprimjerenih zahvata i radnji. 3. Za područja predviđena za zaštitu ovim Planom propisuje se obveza izrade stručnog obrazloženja ili stručne podloge kako bi se pokrenuo postupak zaštite, a do donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu ta će se područja štititi odredbama za provođenje ovog Plana. 4. Unutar prostornog obuhvata planiranog Parka prirode / Regionalnog parka „Bjelolasica“ koji je predložen za zaštitu na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini a obuhvaća i već zaštićeno područje strogog rezervata Bijele i Samarske stijene, nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova prirodna obilježja i vrijednosti zbog kojih je predložen za zaštitu. Isto vrijedi i za prostor posebnog (botaničkog) rezervata Sungerski lug i značajnih krajobraza : Vršno područje Burnog Bitoraja, Višnjevica, Vršno područje Bjelolasice, te za lokalitet Marin grob unutar Parka prirode, koji su također predloženi za zaštitu. 5. Prostornim planom Primorsko-goranske županije propisana je, a ovim Planom preuzeta obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO) kojim će se regulirati korištenje, uređenje i zaštita prostora u planiranom Parku prirode / Regionalnom parku „Bjelolasica“. 6. Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine Mrkopalj treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN RH broj 70/05) i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN RH broj 7/06). 7. Za planirane zahvate u prirodi koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje, zaštićenu prirodnu vrijednost ili prirodnu vrijednost predviđenu za zaštitu treba ocijeniti, sukladno važećem Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti. 8. Trase infrastrukturnih objekata usmjeriti i voditi tako da se maksimalno isključe iz zona koje su osobito vrijedne. Dalekovode i ostale infrastrukturne koridore voditi trasama kojima se izbjegava krčenje šuma. 9. Vegetacijski pokrov na području Općine Mrkopalj vrlo je raznolik (šumska vegetacija, vegetacija travnjaka i ostalih nešumskih zajednica, vegetacija cretova, močvarna i vodena vegetacija, vegetacija sječina i visokih zeleni, vegetacija stijena, ruderalna i korovna vegetacija), a utvrđeni su ugroženi i rijetki tipovi staništa za koje treba provoditi slijedeće mjere očuvanja : • gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva; • očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zarastanja travnjaka i cretova i dr.); • očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednicama visokih zeleni, poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva na travnjačkim područjima; IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 115 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje • prilikom dovršnog sijeka većih šumskih površina gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine; • u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjake i dr.) i šumske rubove; • u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring); • u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama; • pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sustav; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi; • očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama. 10. Prostorni obuhvat ovog prostornog plana, koji odgovara ukupnoj površini administrativnog područja Općine Mrkopalj, nalazi se u preliminarnoj Nacionalnoj ekološkoj mreži Hrvatske (NEN).

6.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina

Članak 45. Članak 121. mijenja se i glasi : Zaštićeno kulturno-povijesno naslijeđe Općine Mrkopalj nije veliko, ali je od velikog značenja za etnološku baštinu i očuvanje tradicija goranskog narodnog graditeljstva. Kulturno- povijesno i graditeljsko naslijeđe koje je zaštićeno ili predloženo za zaštitu štiti se mjerama zaštite određenim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN RH broj 69/99, 151/03), drugim propisima i ovim Planom. Dijeli se na : a. Zaštićeno kulturno-povijesno naslijeđe od županijskog značaja b. Kulturno-povijesno naslijeđe od lokalnog značaja.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade prostornih planova užih područja

Prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO)

Članak 46. Članak 151. mijenja se i glasi : Utvrđuje se obveza donošenja prostornog plana područja posebnih obilježja za slijedeće područje :

PPPPO - Park prirode / Regionalni park „Bjelolasica” Granica obuhvata Parka prirode / Regionalnog parka „Bjelolasica“ na administrativnom području Općine Mrkopalj utvrđena je ovim Planom. Moguće su minimalne korekcije obuhvata u postupku proglašenja cjelokupnog područja Parka prirode ili Regionalnog parka. Do donošenja prostornog plana područja posebnih obilježja, za postupanje i zahvate u prostoru unutar parka prirode / regionalnog parka vrijede mjere provedbe ovog Plana.

Urbanistički plan uređenja (UPU)

116 IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje

Članak 47. Članak 152. mijenja se i glasi : Utvrđuje se obveza donošenja urbanističkih planova uređenja za slijedeća područja predviđena ovim Planom :

• za građevinsko područje naselja : UPU 1 - N5 središnje naselje Mrkopalj-centar

U obuhvatu urbanističkog plana uređenja UPU 1 nalazi se i građevinsko područje infrastrukturne namjene JP - javno parkiralište.

• za građevinska područja gospodarske - poslovne namjene : UPU 2 - K1 poslovna zona u Mrkoplju UPU 3 - K2 poslovna zona u Mrkoplju UPU 4 - K3 poslovna zona u Mrkoplju

• za građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene :

R1 - sva skijališta u sastavu Skijaškog centra «Mrkopalj» - - dijela Hrvatskog olimpijskog centra / HOC «Bjelolasica» : UPU 5 - R11 skijalište Prenka u Brestovoj Dragi UPU 6 - R12 skijalište Čelimbaša UPU 7 - R13 skijalište Maj UPU 8 - R14 skijalište Jukina Kosa UPU 9 - R15 skijalište Klobučarev vrh UPU 10 - R16 skijalište Pod Višnjevicu UPU 11 - R17 skijalište Mlačice i Bijela Kosa

UPU 12 - R3 Sportsko-rekreacijski centar «Begovo Razdolje» UPU 13 - R4 Sportsko-rekreacijsko područje «Tri poljane»

Detaljni plan uređenja (DPU)

Članak 48. Članak 153. mijenja se i glasi : Utvrđuje se obveza donošenja detaljnih planova uređenja za slijedeća područja predviđena ovim Planom :

• za građevinsko područje gospodarske - poslovno-proizvodne namjene : DPU 1 - K4 asfaltna baza Mrkovac,

• za građevinska područja turističko-ugostiteljske namjene :

• stacionarni - smještajni turizam (hotel, pansion i sl.) : DPU 2 - T11 u Mrkoplju, uz skijalište Čelimbaša DPU 3 - T12 u Mrkoplju, uz Biatlonski centar Zagmajna DPU 4 - T13 u Begovom Razdolju, uz skijalište Mlačice

• turistička naselja : DPU 5 - T21 u Sungeru IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 117 IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje

DPU 6 - T22 u Brestovoj Dragi, uz skijalište Prenka DPU 7 - T23 u Mrkoplju, na predjelu Zagmajna DPU 8 - T24 u Begovom Razdolju, uz skijalište Klobučarev vrh DPU 9 - T25 u Begovom Razdolju, uz skijalište Jukina Kosa

• vikend naselja : DPU 10 - T31 u Sungerskom Bukovcu DPU 11 - T33 u Brestovoj Dragi DPU 12 - T35 u Tuku Vojnom

• za građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene : DPU 13 - R2 Biatlonski centar «Zagmajna».

Članak 49. Članak 154. mijenja se i glasi : Pored detaljnih planova uređenja određenih ovim Planom, urbanističkim planovima uređenja može se unutar njihovih prostornih obuhvata odrediti izrada i drugih detaljnih planova uređenja ukoliko se ocijeni da za to postoje opravdani razlozi. Obuhvat detaljnog plana uređenja određuje se u planu višeg reda - urbanističkom planu uređenja.

Članak 50. Članak 155. mijenja se i glasi : Do donošenja prostornih planova užih područja ne može se odobriti gradnja novih građevina ni zahvata u uređenju prostora. Iznimno se dozvoljavaju rekonstrukcije i prenamjene postojećih građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja središnjeg naselja N5 Mrkopalj-centar u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta života, te rekonstrukcije postojećih građevina u izgrađenim dijelovima građevinskih područja za izdvojene namjene (izvan naselja) u okviru Planom određene namjene za to građevinsko područje.

9.2. Građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebna procjena utjcaja na okoliš

Članak 51. Članak 156. mijenja se i glasi : Građevine i zahvati u prostoru za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i izrada studije o utjecaju na okoliš (SUO), određene su popisom zahvata koji je sastavni dio Pravilnika o dopuni i izmjeni pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN RH broj 59/00, 136/04 i 85/06) i člankom 36. Odluke o Prostornom planu Primorsko - goranske županije (SN PGŽ broj 14/00, 12/05 i 50/06).

9.3. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 52. Članak 159. mijenja se i glasi : U svrhu provedbe i razrade planskih postavki i odrednica ovog Plana, postupnog ostvarenja ciljeva prostornog, gospodarskog i društvenog razvoja, te provođenja mjera zaštite prostora Općine Mrkopalj, Općinsko vijeće donosi četverogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru. Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, sukladno Županijskom programu mjera utvrđuje se : 118 IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ Odredbe za provođenje

- gospodarski i društveni razvoj općine, - upravljanje prostorom, - zaštita prostora, - ostale potrebne mjere za provedbu dokumenata prostornog uređenja.

Program mjera, osim zakonom određenog sadržaja, mora :

• utvrditi obvezu izrade prostornih planova užih područja određenih ovim Planom, drugih prostorno-planskih dokumenata, studija i sl. • utvrditi nositelje pojedinih obveza, rokove i troškove planiranih mjera, • odrediti mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni doprinos, razina uređenosti građevinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.), • prioritetno planirati gradnju građevina od županijskog značaja, • odrediti izračun komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni, • predvidjeti uvođenje komunalnog doprinosa za financiranje građenja građevina i uređaja komunalne infrastrukture, • predvidjeti osiguranje sredstava za zaštitu i upravljanje zaštićenih područja i cjelina, • navesti područja i lokalitete na kojima će se provoditi sustavna istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru, • predvidjeti mogućnost osiguranja sredstava za financiranje projekata za potrebe Općine, kao što su izgradnja građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije, prometnica i sličnog, • predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti (različitih poslovnih i turističko-ugostiteljskih djelatnosti, a naročito za oživljavanje poljoprivrede, proizvodnje zdrave hrane i ljekovitog bilja, te razvoja svih oblika turizma, posebno seoskog turizma u okviru seoskih obiteljskih domaćinstava).

Općinsko vijeće Općine Mrkopalj, u skladu s četverogodišnjim Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, utvrđuje:

- visinu komunalnog doprinosa i područja na koja se odnosi, - program financiranja gradnje građevina i komunalne infrastrukture iz sredstava komunalnog doprinosa, - visinu komunalne naknade i područja za koja se ona primjenjuje, - poticajne mjere i područja njihove primjene iz nadležnosti Općine.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 53.

Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj izrađena je u 4 (četiri) izvornika ovjerena pečatom Općinskog vijeća Općine Mrkopalj i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Mrkopalj.

Članak 54.

Izvornici Izmjene i dopune Plana čuvaju se u pismohrani Upravnog odjela Općine Mrkopalj, Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci i u Uredu državne uprave u Primorsko - goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove - Ispostava Delnice.

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. 119

REPUBLIKA HRVATSKA PRIMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci

IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

KNJIGA 2 : GRAFIČKI DIO

Rijeka, lipanj 2007.

IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

GRAFIČKI DIO

KARTOGRAFSKI PRIKAZI PLANA

u mjerilu 1 : 25 000 i 1 : 5 000

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MRKOPALJ

GRAFIČKI DIO KNJIGA 2 Napomena :

Izmjenom i dopunom Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj mijenjani su svi kartografski prikazi u mjerilu 1 : 25000 i 1 : 5000, zbog ažuriranja administrativne granice Općine Mrkopalj, određene detaljnije u odnosu na onu iz osnovnog Plana jer je utvrđena na katastru, te zbog ucrtanih izmjena i dopuna!

SADRŽAJ :

KARTOGRAFSKI PRIKAZI PLANA

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA MJ 1 : 25 000 Površine za razvoj i uređenje prostora Cestovni promet

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI MJ 1 : 25 000 Energetski sustav Pošta i telekomunikacije Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE MJ 1 : 25 000 I ZAŠTITU PROSTORA 3a Područja posebnih uvjeta korištenja MJ 1 : 25 000 Zaštićeni dijelovi prirode Graditeljska baština Područja posebnih ograničenja u korištenju Krajobraz 3b Područja posebnih ograničenja u korištenju MJ 1 : 25 000 Tlo Vode - vodozaštitna područja 3c Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite MJ 1 : 25 000 Uređenje zemljišta Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite

MJ 1 : 5 000 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA 4.1. – 4.7. Kartografski prikazi građevinskih područja MJ 1 : 5 000 4.1. SUNGERSKI BUKOVAC 4.2. SUNGER 4.3. BRESTOVA DRAGA 4.4. MRKOPALJ 4.5. TUK MRKOPALJSKI I TUK VOJNI 4.6. BEGOVO RAZDOLJE 4.7. MRKOVAC

IZRADA : Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, lipanj 2007.