Saobraćajno tehnička analiza ulične mreže ... B. Milosavljević i dr. SAOBRAĆAJNO TEHNIČKA ANALIZA ULIČNE MREŽE NA PODRUČJU TRSTENIKA I MERE ZA UNAPREĐENJE NU SIGNALISANIH RASKRSNICA

Branimir Milosavljević1), Radoš Pantić1), Saša Babić1), Ismet Derdemez2) Kategorija rada: AFILIJACIJA/ADRESA: STRUČNI RAD 1) Visoka tehnička mašinska škola strukovnih studija Trstenik 2) Tehnička škola Tutin Rezime: U složenom organizmu kakav je jedan savremen obezbeđenje efikasnog i bezbednog prevoza ljudi i materijalnih dobara je osnovni zadatak transportnog sistema. Da bi se to postiglo potrebno je precizno utvrditi potrebe, razviti metode da se potrebe zadovolje uvažavajući pri tom društvene i ekonomske kriterijume, utvrditi i predložiti način za praktično zadovoljenje zahteva i najzad osigurati praćenje kako bismo blagovremeno mogli uočiti odstupanja i sprovesti nužne korekcije. Radi sagledavanja celokupne transportne i saobraćajne politike u gradu Trsteniku je obavljeno više istraživanja na samom terenu. U poslednjih 15 godina nije vršeno snimanje opterećenja kritičnih raskrsnica i ulica. Proračunom vremenskih gubitaka na prilazima semaforisanih raskrsnica, utvrđeno je trenutno stanje i mere koje će isto unaprediti.

Ključne reči: ulična mreža, Trstenik, nivo usluge, svetlosna raskrsnica 1. UVOD , zapadno od grada, uključuje se na Saobraćajni sistem je vrlo kompleksan zbog svoje magistralni put. Kontakt gradskih saobraćajnica sa stohastičnosti, dinamičnosti i mnoštvo faktora koji mrežom puteva na levoj obali Morave, ostvaruje se u ga definišu i na njega vrše uticaj. Ako smo u visini gradskog centra iz Ulica cara Dušana, dr. prošlosti kao dominantan zadatak u prvi plan isticali Milunovića preko starog mosta na Moravi nastavlja probleme sposonosti transportnog sistema da do Grabovca gde se ukršta sa regionalnim putem R- realizuje zahteve, odnosno pitanja kako da se 217 (-) i dalje produžava kao put R- obezbedi najveća mobilnost uz najmanje troškove, 219 u pravcu Rekovca. danas u prvi plan postavljamo zahtev da se u znatnoj Druga saobraćajna veza Trstenika sa levom obalom meri eksplicitno u obzir uzimaju socijalni, Morave je preko Rajčevićeve ulice, pored hale ekonomski i faktori efektivnosti. Došlo je do znatno sportova i preko voćnjaka, na Manastirskiom ključu veće participacije javnog mnjenja pri odlučivanju i se vezuju na regionalni put R-217. Severni ulivno- formiranju transportne politike. Planerski proces se izlivni pravci, celokupan saobraćaj severne ne može svoditi na sveobuhvatno definisanje gravitacione zone, uvlače u gradsko tkivo i ostvaruju elemenata iz koga proizilazi samo saobraćajna mreža vezu sa pojedinim funkcionalnim zonama Trstenika za individualni motorni saobraćaj, a transportna kao i kontakt sa magistralnim saobraćajnicama na potražnja ostalih učesnika postaje ostatak posle jugu. Ova 4 ulivno-izlivna pravca prihvataju procene automobilskih putovanja. Zato se ne sme celokupno saobraćajno opterećenje koje ima svoje izgubiti iz vida da je transportni sistem ipak samo izvorno-ciljno kretanje u samom Trsteniku, kao i deo šireg urbanog ili regionalnog sistema i da pri celokupnu dnevnu migraciju koja je uslovljena tome svaka promena u transportnom sistemu ima rasporedom mreža saobraćajnica i mrežom naselje. veliki uticaj na celokupno okruženje. Saobraćajne potrebe iskazane kroz broj putovanja na posmatranom području Opštine Trstenik, sačinjavaju 2. TEHNIČKA ANALIZA GRADSKOG potrebe koje generišu stalno nastanjeni stanovnici. Oni SAOBRAĆAJNOG SIS TEMA I POVEZANOST svojom mobilnošću opterećuju lokalnu, regionalnu i SA SPOLJNOM PUTNOM MREŽOM magistralnu mrežu, dok putnici koji su u tranzitu kao i Saobraćajna veza Trstenika sa sadržajima u širem turisti u značajnoj meri opterećuju magistralu M-5. okruženju ostvaruje se preko tri ulivno-izlivna pravca Problem koji se javlja u praksi je što ne postoje vangradske putne mreže na koje se vezuju gradske izgrađene pešačke staze pored magistrale, a prisutni su saobraćajnice. Dnevne migracije putnika i tereta na značajni pešački i biciklistički tokovi (povratak i saobraćajnoj mreži Trstenika se pojavljuju sa tri ulazno- odlazak na posao). Upravo se i pokazalo da je taj deo izlazna pravca i to pravac Kruševac koji dolazi sa magistrale (deonica Trstenik (ulaz) - Trstenik (izlaz)) jugoistočne strane, pravac Vrnjačka Banja, odnosno po broju nezgoda kritičan. Severno od grada nalaze se Kraljeva koji dolazi sa zapadne strane i pravac dva putna pravca Trstenik--Ugljarevo i Grabovac koji dolazi sa severa preko mosta na Moravi. Trstenik - Bogdanje - Medveđa. Geometrijske S obzirom da se magistralne saobraćajnice (put i karakteristike na pojedinim deonicama R-217 nisu železnička pruga) pojavljuju tangencijalno u odnosu zadovoljavajuće sa aspekta potrebne preglednosti, na grad (desna obala Morave), iste predstavljaju poprečnog i uzdužnog nagiba kao i poluprečnika osnovne nosioce kako tranzitnog tako i lokalnog krivina i širine kolovoza. Zbog ovakvog stanja, saobraćaja. Kontakt magistralnog puta sa gradskom javljaju se uska grla, najviše ispred mosta na pravcu mrežom na istoku ostvaruje se na saobraćajnom Trstenik-Grabovac-Ugljarevo. Ovakvu situaciju čvorištu pod nepovoljnim uglom. Saobraćajni tokovi dodatno opterećuje činjenica da osim ova dva mosta skreću sa magistralnog puta preko železničke pruge i na navedenim putnim pravcima ne postoje drugi u nastavljaju Ulico m cara Dušana do gradskog centra. blizini. Zapadno to je most u naseljenom mestu U zapadnom delu grada Ulica cara Dušana skreće u , Opština Vrnjačka Banja na udaljenosti od 12 blagom luku izlazeći iz gradskog jezgra u pravcu km, a istočno most u naseljenom mestu , jugozapada preko železničke pruge i u naselju Opština Kruševac na udaljenosti od 26 km.

IMK-14 Istraživanje i razvoj, Godina XVI, Broj (37) 4/2010 71

Saobraćajno tehnička analiza ulične mreže ... B. Milosavljević i dr. 3. ULIČNA MREŽA GRADA TRSTENIKA, glavnih generatora rada, obrazovanja i stanovanja KARAKTERIS TIKE, REGULISANJE I (naselje “Kolonija”, staro groblje, gradska pijaca, OŠ FUNKCIONALNOST “Živadin Apostolović”, hala sportova, crkva, Skupština Pod regulisanjem saobraćaja podrazumeva se Opštine), tako da takva situacija uslovljava velike, kako uspostavljanje hijerahijskog sistema na mreži motorne, tako i pešačke tokove. Od raskrsnice ove ulice saobraćajnica, uz pomoć primene elemenata sa Ulicom Damljana Maksića, Ulica kneginje Milice upravljanja (vertikalne, horizontalne i svetlosne dobija na širini i postoji realna mogućnost za parkiranje signalizacije) i građevinskih elemenata (saobraćajna jednog reda vozila i to samo sa desne strane, u pravcu ostrva, fizičke prepreke, a to sve u cilju iznalažen ja Kruševca. Broj vozila koja se na ovakav način mogu rešenja problema koji se javljaju na mreži parkirati je 117. Ovaj potez je izrazito stambenog saobraćajnica. karaktera i nosi naziv “Kolonija”. Da bi se naglasio Osnovni ciljev i upravljanja saobraćajem su značaj ove ulice, poznato je da u bivšoj SFRJ većina maksimalno iskorišćenje postojeće mreže od strane gradova je za svoje glavne, najprometnije ulice uzimala svih korisnika, bez obzira na način kretanja, uz imena Maršala Tita, što je i u Trsteniku bio slučaj sa prihvatljiv nivo usluge, maksimalna efikasnost ovom ulicom. Ono što je karakteristično za nju je postojećeg sistema, korišćenjem savremenih metoda postojanje 7 znakova II-34, koji se ne poštuju, naročito tehnika saobraćaja, poštujući interese svih korisnika, za vreme vikenda (izlazak na pijacu, dovoz robe) i u povećanje efikasnosti u saobraćajnom procesu vreme vršnih opterećenja (dolazak i odlazak na posao). (kapacitet raskrsnice), smanjen je rizika od nezgoda, Regulativnim i režimskim merama, zabranjen je ulazak zaštita glavnog pravca teškog teretnog i autobuskog saobraćaja u ovu ulicu i to Trstenik pripada tipu naselja sa dve naseljske sa zapadne strane grada. grupacije: uže gradsko jezgro, s mešteno između Uličnu mrežu I reda čine one saobraćajnice koje železničke pruge i desne obale reke Morave na koje omogućavaju nastavak saobraćaja sa magistralnih i se nadovezuju industrijske zone severno i južno; i regionalnih putnih pravaca. To su ulice: Svetog Save, šire gradsko područje u okviru nasejla Grabovac, deo Ulice cara Dušana do raskrsnice sa Ulicom Svetog , Osaonica i Čairi. Dužina putne mreže u Save, deo Ulice cara Dušana od raskrsnice sa Ulicom obuhvatu najnovijeg prednacrta GUP-a iz 2003. Živadina Apostolovića do Ulice kneginje Milice, Ulica godine je: kneginje Milice, deo Ulice Živadina Apostolovića od Tabela 1 - Dužina putne mreže u obuhvatu GUP-a Trstenik raskrsnice sa Ulicom cara Dušana do Jugovićeve ulice, Dužina Širina Vrsta Red. Stanje Jugovićeva ulica i Račevićeva. Od svih nabrojanih ulica Naziv puta kol. broj kolovoza Kolovoz Trotoar Kolovoz Trotoar zastora u ovoj grupi, po svojoj funkciji se izdvaja Ulica Svetog 1. M-5 7,36 * 7,0 * zadovoljava asfalt Save. Ona je longitudinalnog pravca pružanja i 2. R-217 3,60 * 5,0 * zadovoljava asfalt povezuje nekoliko važnih funkcija grada. Visoka 3. R-219 3,40 * 5,0 * zadovoljava asfalt Lokalni: koncentracija stanovanja, blizina autobuske, železničke 4. Trstenik- 1,47 * 5,0 * zadovoljava asfalt stanice, stovarišta građevinskog materijala, mali Odžaci ∑ 15,83 * * * * * privredni objekti, prodavnice, uslovljavaju da Glavnu gradsku transferzalu predstavlja Ulica cara geometrijski elementi ove ulice budu najveći na Dušana koja počinje od raskrsnice sa regionalnim području cele ulične mreže grada. putnim pravcem R-219, prolazi obodom gradskog Ova ulica mora da prihvati sve kategorije vozila. Zato jezgra sa severne strane sve do gradskog centra, zatim se na njoj i razvijaju najveće brzine kretanja, što ima za se u blagom luku vodi priobaljem Z. Morave i dalje posledicu da je u zadnjih 7 godina to najugroženija preko železničke pruge uključujući se ponovo na ulica po broju nezgoda. Takođe se i ovde javlja problem magistralni put. nepravilno parkiranih vozila, koji je sigurno delom Ulice Radoja Krstića, Svetog Save, Vuka Karadžića, zaslužan za ovakvo stanje bezbednosti, iako postoje Rajčevićeva i Damljana Maksića su saobraćajnice nekoliko znakova II-34 i u blizini imamo izgrađeno gradskog jezgra. Prve dve imaju pravac pružanja istok- nekoliko parkirališta dovoljnog kapaciteta. Ova ulica je zapad, a ostale su ortogonalnog pravca u odnosu na predmet velikih pešačkih tokova, jer sa jedne strane prethodne. Navedene saobraćajnice predstavljaju imamo fabriku “P. Petoletka” kao velikog generatora primarne saobraćajnice gradskog tkiva, povezujući kretanja ljudi i autobusku stanicu koja se takođe nalazi vitalne tačke grada: mikrocentar, objekte zdravstva, u ovoj ulici (samo u toku jednog sata u vreme vršnih kulture, školstva i pojedine stambene zone. Na opterećenja na njoj se u pravcu Kruševca kreće 29 saobraćajni sistem gradskog jezgra nadovezuju se autobusa, dok u pravcu novog mosta (put R-217) saobraćajnice namenjene za komunikaciju između ukupno 14 autobusa). Stanje kolovoznog zastora je gradskog jezgra i pojedinih mikro-urbanističkih celina dobro, bez udarnih rupa. Najveći problem ove sa određenim funkcijama, industrijskog, rekreativnog, saobraćajnice je nepostojanje dobrih transvezalnih veza stambenog i drugog karaktera. sa centrom grada, jer se saobraćaj sa istim obavlja samo Od raskrsnice Ulice cara Dušana i Živadina preko dve ulice: Ulica Rajčevićeva i Ulica Vuka Apostolovića, počinje Ulica kneginje Milice koja Karadžića. To je direktna posledica režima povezuje različite gradske sadržaje kao što je rad, jednosmernih saobraćajnica. stanovanje sa gradskim centrom. Od Skupštine Opštine, Ulice II reda imaju zadatak da vode saobraćajne tokove sa pa do pijace opasana je drvoredom, pa tako ne postoji saobraćajnica nižeg ranga (sabirnih i stambenih) ka mogućnost parkiranja na trotoaru, već samo na primarnim i magistralnim saobraćajnicama. To su ulice: kolovoznoj traci. Pravac pružanja ove ulice je pored deo Ulice cara Dušana od raskrsnice sa Ulicom Svetog

IMK -14 Istraživanje i razvoj, Godina XVI, Broj (37) 4/2010 72 IMK-14 Istraživanje i razvoj, Godina XVI, Broj (37) 4/2010

Saobraćajno tehnička analiza ulične mreže ... B. Milosavljević i dr. Save do Obilićeve ulice, Ulica Radoja Krstića, Ulica Vuka Ulicom cara Dušana i Ulica Damljana Maksića. Karadžića, Ulica Živadina Apostolovića do raskrsnice sa

Slika 1. Ulična mreža grada Trstenika Postojeći režim saobraćaja se može oceniti kao veoma cara Dušana do Jugovićeve ulice, a od Ulice cara Dušana loš, neuređen, nedosledan i vrlo haotičan. Nejasan je do Ulice Radoja Krstića je jednosmerna u smeru ka motiv za egzistenciju režima saobraćaja za koji se stiče severu; Čajkina ulica je jednosmerna u smeru ka jugu od utisak da je nastao stihijski, sa željom da nekog zbuni i Ulice M. Miloševića do Ulice Svetog Save; Obilićeva stvori problem u saobraćaju. Obzirom da su profili svih ulica je jednosmerna u smeru ka severu i Ulica cara Lazara unutar gradskih ulica u krugu obuhvaćenom ulicama: je jednosmerna ka jugu. cara Dušana, Jugovićevom, kneginje Milice i Svetog Ulica cara Dušana od raskrsnice sa Ulicom Vuka Save veoma komforni, sa širokim kolovozima, Karadžića do raskrsnice sa Obilićevom ulicom je drvoredima i trotoarima nejasna je potreba da se neke pešačka. Izdvojene površine za pešačka kretanja postoje od ulica pomenutog kruga budu jednosmerne. samo u gradskom jezgru. Trotoari su realizovani u Raskrsnica (Ulica Rajčevićeva i Radoja Krstića) je okviru saobraćajnog profila glavnih saobraćajnica u opremljena svetlosnom signalizacijom, jer je ovo mesto dužini od 1 km i zahvataju površinu od 2,5 ha. Ako se na uličnoj mreži predmet velikih saobraćajnih tokova. tome dodaju kolsko-pešački prelazi, pešačke staze i Na udaljenosti od 152 m se nalazi još jedna raskrsnica trgovi, površina za kretanje pešaka se udvostručuje. opremljena svetlosnom signalizacijom i upravo su one Industrijske zone uglavnom imaju izdiferencirane najnebezbednije raskrsnice na području ulične mreže. površine za pešačka kretanja. Naselje Grabovac, Razlog ovakvog stanja je u nesihronizovanosti rada, Prnjavor, Čairi i Osaonica nisu izdvojila posebne velikih vremenskih gubitaka na njihovim prilazima i površine za kretanje pešaka od kolovoza. Na području kao možda najveći, što oprema zadužena za njihov Trstenika nema rešenih terminala za teretna vozila u bezbedan rad je dotrajala i često u sistemu žutog tranzitu. Ista se zaustavljaju na kolovozu, bankinama i signalnog pojma. S obzirom da se na njima odvijaju zelenim površinama. Ukrštanje gradskih saobraćajnica veliki saobraćajni tokovi kao i koridori za usmeravanje sa železničkom prugom vrši se na dva mesta u nivou teško teretnog i autobuskog saobraćaja, potrebno je bez odgovarajućeg obezbeđenja putno-pružnih prelaza i hitno preduzeti mere za otklanjanje ovakvog stanja. to sa Ulicom cara Dušana i Ulicom kneginje Milice. Ne Područje centralne zone grada oivičavaju i seku 6 ulica postoje razdvojeni tokovi motornog saobraćaja i ukupne dužine 1,47 km. Od tog broja na jednosmerne pešačkih kretanja u većem delu grada. Za prelaz pešaka ulice otpada 610 m, s tim što se na ovaj broj mogu preko železničke pruge, koristi se pešački podvožnjak dodati i pešačke ulice u dužini od 200 m. To praktično koji je postavljen u nivou Ulice Branka Bakića. znači da od 1,27 km ulica u centru grada, 610 m je u Podužni profili ulica su uslovljeni konfiguracijom jednosmernom režimu, što čini 48 %. terena i nemaju veliki nagib. Kolovozni zastor zahteva Jednosmerne ulice su: Ulica Jugovićeva od Ulice Živadina rehabilitaciju, naročito na perifernim delovima ulične Apostolovića do Ulice Vuka Karadžića (smer od istoka ka mreže, dok određen broj ulica nema savremen zapadu); Ulica Živadina Apostolovića je jednosmerna ka kolovozni zastor. severu od raskrsnice sa Ulicom cara Dušana do 3.1. Ocena stanja saobraćajnog sistema i Jugovićeve ulice, a od Ulice cara Dušana do Ulice Radoja saobraćajne infrastrukture Krstića je jednosmerna u smeru ka jugu; Ulica Vuka Saobraćajni položaj Trstenika je veoma povoljan, jer je Karadžića je jednosmerna ka jugu od raskrsnice sa Ulicom naselje uključeno u integralni sistem najvažnijih

IMK-14 Istraživanje i razvoj, Godina XVI, Broj (37) 4/2010 73

Saobraćajno tehnička analiza ulične mreže ... B. Milosavljević i dr. zemaljskih puteva i železnica i preko njih ostvaruje veze sa svim važnim centrima u zemlji. Kvalitetne i kvalitativne karakteristike saobraćajne mreže su iznad proseka regiona i Republike. Ono što se odmah može reći za putnu mrežu na teritoriji Opštine Trstenik je da razvoj putne mreže ne prati u dovoljnoj meri i razvoj motorizacije. Povećanjem broja motornih vozila povećava se i intenzitet i obim saobraćaja na putnoj mreži, što prouzrokuje da postojeća putna mreža nema dovoljnu propusnu moć da propusti veliki obim saobraćaja, naročito u periodima vršnih opterećenja (povratak i odlazak na posao). Slika 2. Postojeća pozicija svetlosne signalizacije Prvi i osnovni problem jeste stanje kolovoznog zastora. Poseban je i problem ukrštanje iste sa Ul. Oštećenja na kolovozu pojavljuju se gotovo na svim Rajčevićevom zbog stalnog kvara semafora, a baš ona putevima u Opštini Trstenik, kako na vangradskoj mreži, je predmet najvećih saobraćajnih tokova u gradu. U tako i u pojedinim delovima gradske. Stanje kolovoznog ovoj ulici je smeštena i OŠ “Živadin Apostolović” i zastora u velikoj meri utiče na bezbedno odvijanje mesto (emiter) značajnih pešačkih tokova. Od dela ulice saobraćaja, a pored toga i na stanje vitalnih delova kada prestaje ukrštanje sa Ul. Damnjana Maksića, automobila, što dodatno pogoršava situaciju. Održavanje karakteristično je jedno rešenje problema parkiranja, jer putne mreže na teritoriji opštine obavlja preduzeće se u tom delu ulica dodatno proširuje 0,5m, pa je “Niskogradnja”. Oni imaju nadležnost na svim putnim dozvoljeno ulično parkiranje sa desne strane, u pravcu pravcima na gradskoj uličnoj mreži, osim na Kruševca. Ovo rešenje nije dalo dobra rezultate, jer ga magistralnom putu M-5, za čije održavanje je zaduženo najviše koriste stanovnici grada koji u blizini stanuju, preduzeće “Kruševac put”. Ova dva preduzeća, u skladu tako da je vreme parkiranja dugotrajno, a posledice su sa izdvojenim sredstvima održavaju regionalnu putnu izražene kroz pogoršano funkcionisanje saobraćaja mrežu, a ona obzirom da je u lošem stanju, nije u takvom tokom vikenda. Ulica Rajčevićeva je ranga primarne zbog loše izvedenih radova, već zbog izdvojenih gradske saobraćajnice, a zanimljiva je zbog važne uloga sredstava. Čak se može reći da preduzeće koju obavlja u gradskoj mreži. Ta uloga je već “Niskogradnja” kvalitetnije izvodi dodeljene radove od navedena u obradi ulične mreže, kao i Ulica Radoja preduzeća iz Kruševca, a najbolji primer za to jesu radovi Krstića. Jasno je da one predstavljaju glavne arterije na uličnoj mreži u zadnjih 10 godina. grada i da se regulisanju odvijanja saobraćaja mora Ponovo se dolazi do razloga ovakvog stanja, jer se ne pristupiti sa dosta pažnje i stručnosti. Zbog toga i može očekivati da preduzeća samoinicijativno prethodno navedenog trebalo bi što pre pristupiti izradi preduzmu određene radove, a da takvu odluku nije, na saobraćajne studije koja je osnovni preduslov za zahtev stanovništva ili na zahtev OUP-a, inspekcijske kvalitetnije, dugotrajno i celovito sagledavanje i službe, donela opština. Tako se dolazi u situaciju da se rešavanje stanja saobraćaja u Trsteniku. kasni sa sanacijom udarnih rupa, održavanju bankina, sistema za odvodnjavanje kolovoza, zamenom i 4. OCENA STANJA SVETLOSNE postavljanjem odgovarajuće zaštitne opreme na SIGNALIZACIJE NA GRADS KOM mestima gde je dotrajala, uništena ili ne postoji, PODRUČJU TRS TENIKA postavljanjem i održavanjem saobraćajne signalizacije. Svetlosni signali vrše vremensku raspodelu prava Ulica Svetog Save je primarna gradska ulica, mada korišćenja površine raskrsnice na konkurentne svojim profilom od 9,1 m može biti okarakterisana i (konfliktne) saobraćajne tokove u sladu sa izabranim kao gradska magistrala, ali to nije učinjeno, jer u velikoj kriterijumom upravljanja. Svetlosni signali predstavljaju meri nema obezbeđene prilaze, celom svojom dužinom najviši hijerarhijski nivo regulisanja saobraćaja na je opterećena pešačkim tokovima i učešće autobuskog i raskrsnici. Niži nivoi upravljanja su pravilo desne strane teško teretnog saobraćaja je znatno veće nego i jedna (u sistemima gde se vozi desnom stranom kolovoza), druga u gradu. Ona na sebe preuzima znatan deo primena vertikalne signalizacije (znakovi prioriteta) i autobuskog i teretnog saobraćaja, a i deo tranzitnog koji regulisanje pomoću žive sile (saobraćajni policajac u prolazi kroz grad. Problem ove ulice pre svega leži u središtu raskrsnice, mada zakonske upravljačke naredbe njenom profilu, jer samom geometrijom i položajem policajca imaju prioritet nad indikacijom signala pri koji zauzima u gradu omogućava ostvarivanje velikih eventualnoj simultanoj primeni) brzina vozila. U ovoj ulici je smeštena autobuska i Nivo usluge iskazuje se jednim od slovnih simbola železnička stanica kao i zdravstveni i tržni centar, koji (A/B/C/D/E/F) i predstavlja JEZGROVIT nemaju jasno i kapacitivno uređen prostor za parkiranje. KVALITATIVAN OPIS USLOVA U SAOBRA- Druga ulica koja se izdvaja iz gradske ulične mreže ĆAJNOM TOKU SA ASPEKTA OPSLUGE jeste Ulica kneginje Milice, ranga Regionalnog puta R- KORISNIKA. Ovaj koncept potiče iz američke literature 219, mada po svemu ona to ne bi smela da bude, već (HCM – Highway Capacity Manual) i inženjerske Ulica Svetog Save. U ovoj ulici se nalazi zelena pijaca prakse. Za različite elemente saobraćajne mreže i koja pijačnim danima proizvodi velike zahteve za karakter saobraćajnog procesa na njima različiti su parkiranjem korisnika, a koji se najčešće realizuju na parametri i procedure na osnovu kojih se određuju samom kolovozu. Takvo stanje je, neobjašnjivo, jer u pripadajući nivoi usluge. Kod raskrsnica upravljane istoj postoji 7 znakova II-34. svetlosnim signalima nivoi usluge se određuju na osnovu

IMK -14 Istraživanje i razvoj, Godina XVI, Broj (37) 4/2010 74 IMK-14 Istraživanje i razvoj, Godina XVI, Broj (37) 4/2010

Saobraćajno tehnička analiza ulične mreže ... B. Milosavljević i dr. vremenskih gubitaka vozila tokom stanja u redu pred Tabela 3 - Ulazni podaci za utvrđivanje NU rasrsnice A Br. z C y Q z/C Sopt S K x PF signalom. HCM preporučuje eksperimentalno trake utvrđivanje gubitaka ili predviđa njihov proračun prema 1. 24 60 0,190 162 0.4 1.250 847 339 0,475 1,00 modifikovanom obrascu: 2. 24 60 0,085 72 0.4 1.250 843 338 0,213 1,35 3. 24 60 0,112 94 0.4 1.250 838 335 0,280 1,00 d= PF * d1 + d2 ...... (1) 4. 24 60 0,160 138 0.4 1.250 856 342 0,400 1,00 Prvi član obrasca posvećen je vremenskim gubicama U tabeli je dato poređenje sa Websterovim i pod pretpostavkama uniformnog nailasku vozila na modifikovanim Websterovim obrascem (formulisan u prilazu raskrsnice, a drugi predstavlja korekciju našim uslovima (S.Vukanović)) sa HCM-ovim obrascem, (uvećanje) vrednosti gubitaka usled slučajnog karaktera ali pošto su ove dve raskrsnice na međusobnom rastojanju nailaska vozila. Rezultati koji se dobijaju primenom od 170 [m], najbolje je zbog PF uzeti HCM-ov obrazac obrasca smatraju se prihvatjlivim pri stepenu zasićenja kao merodavni. Nivo usluge je zadovoljavajući, ali za manjim od jedinice (X<1,0), a u tolerantnim su takvo stanje treba najviše zahvaliti relativno malim granicama i pri zasićenim stanjima do nivoa X=1,2 i saobraćajnim protocima u vreme vršnih opterećenja. kraćem trajanju zasićenja (do 15 minuta tokom Ukupan NU na celoj raskrsnici je NU = B. razmatranog sata). Pošto nailasci vozila na urbanim Tabela 4 - Vremenski gubici po trakama i NU po trakama za mrežama nisu sasvim slučajni već zavise od rada raskrsnicu A d NU signala na susednim raskrsnicama (bez obzira da li su Broj Mod. Mod. trake Webster HCM Webster HCM raskrsnice u koordinisanom radu ili su im samo ciklusi Web. Web. jednaki), uticaj ovih se uzima u obzir preko faktora 1. 12,71 12,11 10,95 B B B progresije PF (Progression Factor). 2. 11,24 10,72 16,65 B B C Tabela 2 - Kvalitet “koordinacije” signala 3. 11,58 11,05 9,36 B B B 4. 12,25 11,68 10,19 B B B Stepen zasićenja Kvalitet “koordinacije” signala X=Q/K 1 2 3 4 5 Tabela 5 - Ulazni podaci za utvrđivanje NU rasrsnice B Br. X<0,6 1,85 1,35 1,00 0,72 0,53 z C y Q z/C Sopt S K x PF trake 0,6

IMK-14 Istraživanje i razvoj, Godina XVI, Broj (37) 4/2010 75