Utjecaj Če[Koga Kapitala Na Razvoj Vukovara U Razdoblju Izme\U Dva Svjetska Rata

$Utjecaj Če[Koga Kapitala Na Razvoj Vukovara U Razdoblju Izme\U Dva Svjetska Rata$

UTJECAJ ČE[KOGA KAPITALA NA RAZVOJ VUKOVARA U RAZDOBLJU IZME\U DVA SVJETSKA RATA Ivana ŽEBEC Institut dru{tvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb UDK: 338.246.027(437.1/.2:497.5 Borovo) Izvorni znanstveni rad Primljeno: 15. 1. 2008.

Godine 1932., kada je gospodarska kriza vladala svjetskim i hrvatskim gospodarstvom, u "Bati" u Borovu kraj Vukovara zapo~ela je proizvodnja prve u cijelosti industrijski izra|ene obu}e u Kraljevini Jugoslaviji. U svojim po~etcima zapo{ljavala je tek oko stotinjak radnika, no taj je broj porastao 1939. godine do vi{e od 4000 radnika, kada je i zabiljeèn najve}i broj zaposlenika u povijesti ove tvornice. Uzimaju}i u obzir broj zaposlenika, cjelokupnu proizvodnju te raspon uloènoga kapitala, tvornica "Bata" u me|uratnom razdoblju bila je jedna od najve}ih tvornica u Kraljevini Jugoslaviji. Sam smje{taj tvornice u Borovu odabran je zbog povoljna geografskoga poloàja koji je omogu}avao povoljne prometne veze ne samo unutar granica Kraljevine nego i s inozemstvom. Istodobno s izgradnjom tvornice podizana su i stambena naselja. Uz industrijski rad nije se zapu{tala ni briga za socijalni i ekonomski boljitak zaposlenika, tzv. "Batinih" suradnika. Vukovar se od administrativnoga sredi{ta Srijemske ùpanije, odnosno oblasti, transformirao, zajedno sa svojom okolicom, u industrijsko sredi{te. Kasnije, u poslijeratnom razdoblju, posebno od 1950-ih godina, tvornica }e posluìti kao temelj sna`na gospodarskog i demografskog uzleta grada Vukovara.

Klju~ne rije~i: Vukovar, "Bata", ekonomski razvoj, dru{tveni razvoj, me|ura}e

Ivana Žebec, Institut dru{tvenih znanosti Ivo Pilar, Maruli}ev trg 19/1, p. p. 277, 10 001 Zagreb, Hrvatska. 101 E-mail: Ivana.Zebec @pilar.hr UVOD Izme|u dva svjetska rata na vukovarskom podru~ju ubrzava se proces industrijalizacije. Tomu je pogodovala politika Kra- ljevine Jugoslavije, koja je poticala slobodnu investicijsku dje - latnost inozemnoga kapitala. Dodu{e, odre|eni inozemni ka- pitali imali su povla{teniji polo`aj od drugih tako da je ~e{ki kapital 1939. godine u industriji Jugoslavije sudjelovao otpri - like sa 982 milijuna dinara, odnosno bio je ~ak tre}i po zastu - pljenosti, uz francuski i, dakako, engleski kapital (Mirkovi}, 1968., 340). Uz ve} postoje}u poljoprivredno-prehrambenu industri - ju, 1931. godine zapo~inje duga~ka tradicija obu}arske proizvod nje, koja izuzev razdoblja srbijanske okupacije (1991.-1998. ) traje i danas. Na prostoru izme|u Vukovara i Borova (Sela) ~e{ki industrijalac iz Zlina, Toma{ Bata, izgradio je tvornicu o- bu}e "Bata" namjeravaju}i opskrbljivati svojim proizvodima {ire balkansko podru~je. Istodobno s izgradnjom tvorni~kih postrojenja uslijedila je i postupna urbanizacija prostora oko proizvodnih hala. S vremenom je izgra|eno veliko industrijsko naselje, tzv. "Bata-ville", potpuno opremljeno komunal - nom infrastrukturom, stambenim objektima, dru{tvenim do- mom, restoranom, kinom, robnom ku}om, {kolom, ~ak i zra- ~nom lukom. Svrha i cilj ovoga rada jest odgovoriti na pitanja koliko je tvornica "Bata" utjecala na ekonomski i dru{tveni razvoj Vu- kovara i koliko su trajno te posljedice obilje`ile Vukovar i vukovarsko podru~je. Nazna~it }e se neka strukturna obilje`ja stanovni{tva Vukovara i vukovarskoga kraja.

GLAVNE KARAKTERISTIKE GOSPODARSTVA HRVATSKE IZME\U DVA SVJETSKA RATA Politi~ke promjene 1918. stubokom su promijenile poloàj i ulogu hrvatskoga gospodarstva. U novostvorenoj dràvi Hr- vats ka je bila jedna od ekonomski najrazvijenijih krajeva. Raz- gra nata djelatnost nov~arskih zavoda, postoje}a industrija koja se poslije rata intenzivno razvijala te jo{ prisutne ekonomske veze s dràvama biv{e Austro-Ugarske (Kolar-Dimitrijevi}, 1992., 57-88) bili su klju~ni faktori koji su vinuli Hrvatsku u sam ekonomski vrh. U skladu s time Zagreb je dobio funkci - ju financijskoga, industrijskoga i trgova~koga sredi{ta (Bi}a- ni}, 1967., 108). Razvoj gospodarstva Hrvatske u me|uratnom razdoblju moèmo uvjetno prikazati u dvije razvojne faze; prva je trajala od 1918. pa sve do 1930., a druga od 1931. do 1941. godine. Svaka od tih faza imala je, dakako, i svoje podfaze, pa stoga tu podjelu smatram uvjetnom. U godinama neposredno nakon Prvoga svjetskoga rata 102 biljeìla se u Hrvatskoj ìvlja privredna aktivnost kao rezultat DRU[. ISTRA@. ZAGREB visokih cijena poljoprivrednih proizvoda i poja~ana investi - GOD. 17 (2008), BR. 1-2 (93-94), ranja u industrijsku djelatnost. Povoljna konjunktura u poljo- STR. 101-124 privredi i inflacijska monetarna politika oìvjeli su nakratko ŽEBEC, I .: agrarno stanovni{tvo. Vjeruju}i da }e takvo stanje potrajati UTJECAJ ČEŠKOGA... duè, mnogi su se odlu~ivali na ve}e investicije poput kup- nje zemlje, ulaganja u modernizaciju sredstava za rad, izgrad - nju stambenih objekata, pri tome se zaduùju}i kod kreditnih zavoda i banaka. Zahvaljuju}i jednostavnoj protokolaciji za osnivanje dioni~kih poduze}a te praznini koja je nastala na novom trì{tu uslijed promjene politi~kih granica, porast i pozitivnu konjunkturu biljeì i industrija. Pogotovo se to odnosilo na industriju robe {iroke potro{nje ([imon~i} Bobetko, 2004., 67-71). Visoka carinska za{tita i monopol pogodovali su razvoju industrije u Hrvatskoj. Intenzivna potra`nja na tr- ì{tu i manjak vlastita kapitala u industriji bili su razvojni impulsi bankovnim koncernima koje su ~inile banke i indus - trijska poduze}a u koje one investiraju. Primjer takva ban- kovnoga koncerna bila je i Prva hrvatska {tedionica, koja je u svom koncernu imala ~ak 51 industrijsko poduze}e! Finan- cijs ki kapital Hrvatske bio je toliko jak da je 1921. ~inio 57% kapitala svih dioni~kih dru{tava u Jugoslaviji (Bi}ani}, 1967., 101). Povoljna konjunktura u poljoprivredi i industriji nije po- trajala dugo. Visoke cijene poljoprivrednih proizvoda bile su rezultat nesta{ice tih proizvoda za vrijeme i nakon Prvoga svjetskog rata. Me|utim, pove}anje proizvodnje, {to je pove- zano s tehni~kim napretkom u prekooceanskim zemljama, o- sobito u Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama, stvaralo je vi{kove koje trì{te nije moglo apsorbirati, pa je cijena tih proizvo - da padala. Diktat niskih cijena poljoprivrednih proizvoda iz prekooceanskih zemalja na me|unarodnom trì{tu izazvao je dugotrajan pad cijena i u Jugoslaviji, odnosno Hrvatskoj. Taj pad cijena povukao je ~itav niz posljedica; obveze proiza{le iz zajmova uzetih u vrijeme povoljne konjunkture nisu se mo- gle podmiriti, smanjena je kupovna mo} naj{irega dru{tvenog sloja, {to je opet imalo za posljedicu pad cijena i smanjenje proizvodnje industrijske robe (Mirkovi}, 1952., 20-31). Odnos cijena bio je mnogo nepovoljniji na {tetu poljoprivred - nih proizvoda, koji su izme|u 1925. i 1930. pali u cijeni za 56%, dok je cijena industrijskih proizvoda u istom razdoblju pala samo za 25% (Mirkovi}, 1952., 50). Uz ove nepovoljnosti za gospodarstvo, proces stabilizacije dinara i aprecijacija koju je dràva provodila povode}i se za svjetskim primjerom uve - like su pogor{ale situaciju, koja je rezultirala krizom u nekim gospodarskim sektorima. Usporedno s nagovje{tajem velike gospodarske krize, u Jugoslaviji je 1929. progla{ena diktatura. Ekonomska kriza u Hrvatskoj svom snagom o~itovala se slomom privatnoga financijskog kapitala 1931. godine. Po- 103 vla~enje inozemnoga kapitala iz nov~arskih zavoda u Hrvat- DRU[. ISTRA@. ZAGREB skoj i gotovo pani~na potraìvanja ulaga~a uzrokovali su pad GOD. 17 (2008), BR. 1-2 (93-94), niza nov~arskih zavoda u Hrvatskoj. Budu}i da je ve}ina kapi- STR. 101-124 tala tih banaka bila uloèna u industriju, slom financijskoga ŽEBEC, I .: kapitala izazvao je i probleme u funkcioniranju industrijskih UTJECAJ ČEŠKOGA... poduze}a, dok su neka ~ak i obustavila rad. Slom privatnoga financijskog kapitala u Hrvatskoj imao je vi{estruko zna~enje. Beogradska vlada nizom akcija nasto - jala je slomiti ekspanziju koncentriranoga financijskog kapi - tala, koje su i{le za tim da se ekonomska mo} koju je do tada imao Zagreb prenese u Beograd, {to joj je u kona~nici i uspje - lo. Zbog suàvanja kreditnoga poslovanja, kao {to je ve} spomenuto, smanjena je proizvodnja u nekim industrijskim poduze}ima, dok su ona manja i nesolidnija propala. U skladu s tim rasla je nezaposlenost, odnosno pala je cijena rada, {to je jo{ vi{e smanjivalo kupovnu mo} stanovni{tva. I, kona~ no, jedna od mo`da najkrupnijih posljedica bila je trans- formacija monopolnoga kapitalizma u dràvno-monopolni kapitalizam. Kriza je dodatno pogor{ala stanje selja{tva, koje je pa- dom cijena poljoprivrednih proizvoda jo{ 1926. godine osjeti - lo terete poreza i dugova uzetih u povoljnom razdoblju. Sma- njile su se mogu}nosti izvoza, a pove}ala se konkurencija na unutra{njem trì{tu, {to je dodatno pove}avalo disparitet cijena agrarnih i industrijskih proizvoda. Uslijedila je i agrarna prenapu~enost, jer se zbog krize smanjila mogu}nost zapo- slenja u industriji ([imon~i} Bobetko, 2004., 45-49). Koliko je stanje bilo te{ko, pokazuje i upletanje dràve, koja je poku- {al a donekle ublaìti situaciju dono{enjem Zakona o za{titi ze- mljoradnika iz 1932. godine. Zakonom je donesen privremeni moratorij na otplatu selja~kih dugova kod pravnih (nov~arskih ustanova), ali i privatnih subjekata (bogatijih seljaka i sl.) i ovrha zbog nepla}anja dugova. Treba napomenuti da su se pod za{titu ovoga Zakona stavljale i neke banke kako ne bi morale vra}ati uloge u punom iznosu. Moratorij je potrajao sve do 1936. godine, kada je donesena Uredba o likvidaciji ze- mljoradni~kih dugova. Prema toj Uredbi, svi dugovi bili su preneseni na Privilegiranu agrarnu banku (PAB), dugovi seljaka prema privatnim nov~arskim ustanovama i zadrugama ispod 25.000 dinara bili su upola smanjeni, a ostatak su morali isplatiti u 12 obroka PAB-u, dok se dugovi prema trgovcima, koji su ve}inom bili dugovi za hranu, uop}e nisu smanjili. Ako se ti obroci ne bi upla}ivali, porezni uredi mogli su pro- vesti ovrhu nad nekretninama i pokretninama seljaka. Dakle, razvidno je da se stvarno nije u~inilo ni{ta za pobolj{anje sta- nja seljaka i poljoprivrede, za razliku od banaka, koje su o- vom uredbom ~ak i profitirale (Mirkovi}, 1952., 82-88). Smanjivanje krize osjetilo se 1934. godine. Pogotovo se to 104 odnosilo na industriju koja je bila usmjerena na izvoz, a za- DRU[. ISTRA@. ZAGREB vr{ilo je i dugotrajno razdoblje pada cijena agrarnih proizvo - GOD. 17 (2008), BR. 1-2 (93-94), da, zbog pove}anja izvoza, ali i potro{nje na doma}em STR. 101-124 trì{tu. Na gospodarstvo Hrvatske u daljnjim godinama utje - ŽEBEC, I .: cala je i uspostava Banovine Hrvatske i intenzivne gospo - UTJECAJ ČEŠKOGA... darske veze sa silama Osovine ([imon~i} Bobetko, 2004., 71). Klirin{kim ugovorom Njema~ka je izbila na prvo mjesto uvoza i izvoza u Jugoslaviji, a osim toga investicijski kapital Njema~ke u samo nekoliko godina pretekao je sve druge strane kapitale u privredi Jugoslavije (Bi}ani}, 1939., 71-79). Zamjetna ìvlja privredna aktivnost bila je povezana s pri- premama za skora{nji rat. Cijelo vrijeme od 1918. do 1941. godine provodila se a- grarna reforma i kolonizacija. Prethodnim odredbama za pri- premu agrarne reforme sekvestrirana se zemlja davala u za- kup agrarnim interesentima. Najbrojniji me|u agrarnim interesentima bili su solunski dobrovoljci, mahom pravoslavni ìvalj, koji su imali i posebne povlastice, za razliku od ostalih interesenata. 1 Ekonomski u~inak agrarne reforme bio je smanjenje proizvodnje i smanjenje kvalitete proizvoda. Bila je to prije politi~ko-socijalna nego ekonomska mjera dr- àve, premda ni u onom socijalnom smislu nije bila previ{e uspje{na. Nakon formiranja Banovine Hrvatske nastojalo se kolonizirati uglavnom hrvatsko stanovni{tvo iz prenaseljenih krajeva u one manje naseljene, me|utim tek je manji broj o- soba preseljen, pa stoga ta kolonizacija i nije imala ve}eg us- pjeha (Vrbo{i}, 1997., 313). Iz navedenoga se vidi da su hrvatsko gospodarstvo ka- rakterizirale oscilacije, koje ~esto nisu imale veze s ekonom - skim kretanjima u svijetu, nego su bile posljedice politi~ke è- lje da se sprije~i ekonomski razvoj jednoga kraja.

VUKOVAR IZME\U DVA SVJETSKA RATA Svaki je grad sloèni dru{tveni fenomen sa socijalnim, politi~kim, ekonomskim i kulturnim karakteristikama. (Kolar-Dimitrijevi}, 1973., 9). Prije Prvoga svjetskog rata Vukovar je bio trgovi{te s funkcijom sjedi{ta Srijemske ùpanije u kojem se industrijalizacija razvijala sporo, no to je bio slu~aj u cijeloj Hrvatskoj, stoga se njegov primjer ne razlikuje mnogo od ostalih grado - va u Hrvatskoj i Slavoniji. Smje{taj na obali Dunava po- godovao je njegovu zna~enju kao jedne od va`nijih rije~nih luka s velikim prometom roba, pogotovo poljoprivrednih proizvoda, a nezanemariva je bila uloga luke i u putni~kom prometu. Osim plovnim putem Dunavom, od 1878. godine Vukovar je povezan èljezni~kom prugom preko Borova s Vinkovcima, dok je kolodvor u samom Vukovaru sagra|en tek po~etkom 1891. godine. Kolni put povezivao je Vukovar s 105 Osijekom, Vinkovcima i Ilokom. DRU[. ISTRA@. ZAGREB Ujedinjenje u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca pri - GOD. 17 (2008), BR. 1-2 (93-94), donijelo je kvalitativno druga~ijem razvoju grada i okolice. STR. 101-124 Prog lasom regenta iz 1919. godine Vukovar je od trgovi{ta pre- ŽEBEC, I .: rastao u grad drugoga reda, a s vremenom njegovo zna~enje UTJECAJ ČEŠKOGA... gospodarskoga i upravnoga sredi{ta isto~no slavonskoga i sri - jemskoga prostora opada. Županije se ukidaju preustrojem na oblasti 1922. godine, {to je zna~ilo i dokidanje politi~kih i administrativnih veza sa Zagrebom i nametanje "umjetne" i strogo kontrolirane veze s centralisti~kom vladom u Beogra- du. Tomu svjedo~i podatak da su ùpani bili redom Srbi, i to iz uè Srbije (Kolar-Dimitrijevi} i Potrebica, 1994., 238). Ve} 1929. Zakonom o unutarnjoj upravi, kojim se provela podjela Kraljevine na devet banovina, Vukovar je pripojen Drinskoj banovini sa sjedi{tem u Sarajevu te se od upravnoga sredi{ta Srijemske oblasti "srozao" na obi~no kotarsko mjesto. Iz Vu- kovara su premje{teni svi uredi koji su omogu}avali njegov samostalni gospodarski razvoj. Tako je financijsko ravnatelj- stvo premje{teno u Novi Sad, a 1932. ukida se i financijski in- spektorat. U Vukovaru ostaju porezna uprava, carinarnica, katastarska uprava i odjeljak financijske straè (Horvat, 2000., 293). Ipak, 1931. godine grad i kotar Vukovar izdvajaju se iz Drinske banovine i pripajaju Savskoj banovini. Istodobno kad Vukovar gubi na snazi kao upravno i privredno sredi{te nje - govu ulogu nezaobilazne rije~ne luke na Dunavu preuzima Novi Sad, a neredovite su i putni~ke linije prema Iloku i Osi- jeku (Kolar-Dimitrijevi}, 2002., 78-79). U kona~nici, stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca za Vukovar, a posebno u kontekstu upravno-teritorijalnih promjena, zna~ilo je nega - tivnu odrednicu dru{tvenog i ekonomskog razvitka. Agrarna reforma i kolonizacija nakon 1918. godine na vukovarskom podru~ju promijenile su strukturu postoje}ih po- sjeda i nacionalni sastav stanovni{tva. Najvi{e zemlje sekve- strirano je na veleposjedu grofova Eltz, od 25 novih kolonija njih 15 stvoreno je na Eltzovim pustarama, a ve}inom su ih naseljavali solunski dobrovoljci, tj. strani kolonisti iz Crne Gore, Like, Bosne i Srbije. Gospodarske posljedice bile su usit - njeni posjedi koji nisu mogli stvarati vi{kove za izvoz jer kolonisti nisu bili spremni na intenzivnu agrarnu proizvod - nju koja je postojala u ovom kraju. Nakon ekonomske krize, kada je Jugoslavija mogla izvoziti samo poljoprivredne proiz- vode i drvne sirovine, poku{ali su se sa~uvati ostaci velepo- sjeda jer se jedino na njima moglo proizvoditi za izvoz (Kolar- -Dimitrijevi} i Potrebica, 1994., 245-249). Industrijska proizvodnja u Vukovaru u me|uratnom razdoblju razvijala se u progresivnom smjeru te je na taj na~in i predodredila njegovu kvalitativnu promjenu od administra - tivnog sredi{ta prema industrijskom centru isto~ne Slavonije 106 i zapadnoga Srijema. U Nacrtu za obavljanje predradnji za sa- DRU[. ISTRA@. ZAGREB sta v regulatorne osnove iz 1923. godine predvi|ao se i prostor GOD. 17 (2008), BR. 1-2 (93-94), za industrijsku i trgova~ku zonu (Damjanovi}, 2005., 180), {to STR. 101-124 pokazuje u kojem se smjeru planirao privredni razvoj grada. ŽEBEC, I .: U ovom razdoblju jedno od ve}ih industrijskih pogona UTJECAJ ČEŠKOGA... otprilike sa 300 radnika bila je vukovarska kudjeljara, koja je proradila 1907. godine. U upravi tvornice jedan od glavnih dioni~ara bio je grof Eltz, koji je opskrbljivao tvornicu sirovi- nama uzgojenim na svojem posjedu. Kudjeljara je imala svoju elektri~nu centralu, koja je opskrbljivala strujom i grad Vu- kovar. Nakon rata to je bila i njezina osnovna djelatnost jer je u poàrima 1917. i 1918. bitno smanjena njezina produkcija (Kolar-Di mitrijevi}, 1970., 256-260). Osim kudjeljare, u prehram- benoj proizvodnji isticao se paromlin "Slavija", uglavnom ba- ve}i se preradbom ìtarica za izvoz. Od tekstilne industrije bile su tu jo{ tvornica "Müller", koja je proizvodila pokriva~e i frotir, te tvornica ~arapa i svilenog rublja "Stolin". Najva`nija uloga u razvoju industrije u Vukovaru svakako pripada Jugo- slavenskoj tvornici gume i obu}e Borovo – sestrinskom poduze}u "Bata" iz Čehoslova~ke. U jeku industrijske krize, 1931. godine, "Bata" je sagradio golem industrijski kompleks u kojem je posao na{lo vi{e tisu}a radnika. Uz industriju, obrt i trgovina tako|er su bile va`ne privredne grane u Vukovaru, pa se razvila i razgranata mreà nov~arskih zavoda. Politi~ku vlast u Vukovaru nakon 1918. godine obna{ala je radikalna srpska stranka. Me|utim nakon parlamentarnih izbora 1935. godine dolazi do ja~anja hrvatskog elementa u politi~kom i u gospodarskom smislu. No tek 1939. godine uspostavom Banovine Hrvatske radikalna srpska stranka od- stupila je s vlasti. Uspostavom NDH Vukovar je postao sjedi- {tem velike ùpe Vuke (Kolar-Dimitrijevi} i Potrebica, 1994., 238-240 i 252-254).

TVORNICA "BATA" U BOROVU POKRAJ VUKOVARA "Bata" iz Zlina prvi put se pojavila u Jugoslaviji 1921. godine 2 kao trgova~ko poduze}e pod nazivom Bata, cipele i koà d.d. Zemun – Zagreb, a do 1930. godine to poduze}e imalo je ve} 60 prodavaonica {irom zemlje 3 (Sremske novine , 1931., 3). "Ba- ta" je bio glavni uvoznik obu}e u Jugoslaviju, no povi{enje ca- rinskih stopa, koje su iznosile i 46% od vrijednosti uvezene robe, potaknuli su upravu tvornice "Bata" u Čehoslova~koj da donese odluku o izgradnji proizvodnoga pogona u Jugoslavi- ji (Hrelja i Kaminski, 1971., 32). No i prije te za{titne mjere jugoslavenske vlade, Toma{ Bata, vlasnik dru{tva "Bata" iz Zli- na, uvidjev{i simptome privredne krize poduzeo je mjere opreza i izvozio u inozemstvo dodatni profit koji je tvornica u Čehoslova~koj zara|ivala uvode}i strogu racionalizaciju proizvodnje. Zajedno s kapitalom koje je dru{tvo ostvarivalo 107 prodajom proizvoda u inozemstvu, u razdoblju velike eko- DRU[. ISTRA@. ZAGREB nomske krize kupovali su se strojevi, sirovina, ali su se i osni - GOD. 17 (2008), BR. 1-2 (93-94), vala poduze}a i tvornice u inozemstvu, pa tako i u Jugosla- STR. 101-124 viji. 4 O planovima izgradnje tvornice "Bata" u Jugoslaviji po- ŽEBEC, I .: ~ele su pisati novine ve} 1930. godine. Gradovi i mjesta natje - UTJECAJ ČEŠKOGA... cali su se koji }e pruìti povoljnije uvjete kako bi pridobili u- pravu iz Zlina da ba{ kod njih izgradi prièljkivanu tvornicu. Od mogu}ih lokacija spominjali su se Osijek, Apatin, Slavonski Brod, [abac, Br~ko, Smederevo i Vukovar. 5 Uvjeti za gradnju tvornice u nekom od mjesta bili su prostrano zemlji- {te u blizini èljezni~ke pruge i plovnoga rije~nog puta. U- pravo te predispozicije imao je Vukovar, pa su se u lokalnim novinama poticali ~lanovi gradskoga zastupstva da stupe u kontakt s predstavnikom "Bate", Ignacom Kavecom, koji je tada boravio u Jugoslaviji u potrazi za terenom za izgradnju. 6 I doista g. Kavec je posjetio Vukovar i "pregledao u okolini Vu- kovara teren pa je kao najzgodnije na{ao zemlji{te na patri - jar{ijskom dobru u borovskom hataru nedaleko od èljezni- ~ke stanice Vukovar – Predgra|e". 7 Pojedini vije}nici Komore za trgovinu, obrt i industriju podru`nice u Vukovaru tako|er su pozdravili namjeru "Bate" da sagradi tvornicu u blizini Vu- kovara, jer bi podizanje jedne takve tvornice bilo od vrlo velike koristi ne samo za Vukovar nego i za cijelu njegovu o- kolicu. Me|utim, bilo je i onih koji nisu podràvali takav pro - jekt jer se gradnja predvi|ala na zamlji{tu srpske patrijar{ije, koje je bilo na udaru agrarne reforme, pa je ve} bilo onih agrarnih interesenata koji su zemlji{te otkupili. 8 Osim tih za{titnika prava solunskih kolonista, i obu}ari su negodovali protiv gradnje tvornice koja je namjeravala opskrbljivati obu}om ne samo cijeli Balkan nego i Bliski istok i {iroko trì- {te Rusije. Tako je Akcijski odbor obrtnika, trgovaca i industri- jalaca koàrske struke sazvao na prosvjedni zbor u Beogradu sve privrednike koàrsko obu}arske struke Kraljevine Jugo- slavije protiv sve sna`nijeg prodiranja "Bate" u Jugoslaviji. 9 Me|utim, uprava "Bate" bila je odlu~na u svojoj namjeri i T. Bata uzvratio je obrtnicima: "Mi imamo najbolju volju da {to prije po~nemo sa proizvodnjom cipela u Jugoslaviji... progres se ne da ni~im zaustaviti. Da li sada ili za 10 godina, oni (obrt - nici, op. a.) moraju biti `rtva moderne tehnike koja svaki dan ujednostavljuje proizvodnju. Moja je briga da va{im obu}arskim radnicima osiguram {to pristojniju zaradu u mome poduze}u". 10 Nedugo nakon navedene izjave Toma{a Bate Banska u- prava Drinske banovine u Sarajevu izdala je "Bati" koncesiju za p roizvodnju tvorni~ke obu}e, pa se pristupilo izgradnji tvorni~kih hala na zemlji{tu iznad Čehoslova~ke dunavske agen - cije, dok su za zemlji{te patrijar{ije, gdje je planirana izgrad - nja stambenih kompleksa, jo{ trajali pregovori, najvjerojatni - 108 je s Ministarstvom poljoprivrede. 11 Po~etak proizvodnje odvi - DRU[. ISTRA@. ZAGREB jao se simultano s gradnjom radionica. Proizvodnja se odvi - GOD. 17 (2008), BR. 1-2 (93-94), jala u prostorijama Čehoslova~ke agencije otprilike sa 50 rad - STR. 101-124 nika. 12 "Bata cipele i koà d. d." s koncesijom za tvorni~ku ŽEBEC, I .: proizvodnju obu}e dobivenom od Kraljevske banske uprave UTJECAJ ČEŠKOGA... Drinske banovine zapo~inje s radom ve} sredinom 1931., ali se promjenom administrativne podjele Kraljevine, kad su vukovarski, vinkova~ki i ùpanjski kotari (srezovi) ponovno pri- pojeni Savskoj banovini, registrirala kod Okru`nog suda u Osijeku tek po~etkom 1933. godine. 13 Prema tre}em paragrafu prvog odsjeka Pravila "Bata cipele i koà d.d.", predmet dioni~kog poduze}a je (1) isklju~iva prodaja proizvoda tvornice cipela "T. et A. Bata" u Zlinu i "Ba- ta Shoe et Leather Co", (2) trgovina cipelama i srodnom robom, accessoarima za cipele, koòm, gumom te ~arapama i srodnom robom, (3) tvorni~ka proizvodnja cipela, gumene o- bu}e, gumenih đonova i potpetica, gumenih pribora, reme- nja, guma za kota~e na biciklima, motociklima i automobili ma, gumenih izra|evina primjenjivih u zrakoplovstvu, gumenih prostira~a, tkanina i ostalih gumenih i srodnih artikala te me- hani~ka popravljaonica cipela. Zatim (4) promet svim proizvodima i trgova~kim poslovima potrebnim za postizanje imenovanih svrha kao i "obrtimi~no" vo|enje drugih poslova, (5) njegovanje nogu u cilju postizanja "dru{tvene svrhe". I u kona~nici (6) Dru{tvo je ovla{teno osnivati, stjecati i uzeti pod najam tvornice i trgova~ka poduze}a, sudjelovati u takvim poduze}ima i dalje osnivati skladi{ta "detailne" poslovnice u tuzemstvu i u inozemstvu (Pravila "Bata cipele i koè d. d.", 1932., 1-3). U upravnom odboru dru{tva bili su Jan A. Bata, 14 Dominik Čipera, dr. Velimir Bajki} i dr. Marko Horn. Nad- zorni odbor dru{tva ~inili su ing. Hugo Vavre~ka, Aca Pa- vlovi} i Ivan Holzmann. Prema izvje{taju Nadzornog odbora za 1932. godinu, navodi se da je glavnica kapitala dru{tva iz- nosila 5,000.000,00 dinara podijeljenih u 5000 dionica. Vlasnici dionica bili su Jan A. Bata (4200 dionica), Dominik Čipera (200 dion ica), Tomo Maksimovi} (100 dionica), dr. Marko Horn (100 dionica), dr. Velimir Bajki} (100 dionica), Jan Holzmann (100 dionica), Aca Pavlovi} (100 dionica) i Milan Häusler (100 dionica). 15 Molbom Banskoj upravi Savske banovine u rujnu 1933. godine na osnovi "Zakona o osnivanju dioni~kih dru{tava", dru{tvo je promijenilo naziv u "Bata, jugoslavenske tvornice gume i obu}e d.d.". 16 Sukladno Pravilima dru{tva, posebno onoga dijela koji govori o djelatnostima, "Bata" u Borovu osnovala je ili kupila "Stolin d.d." u Vukovaru, koji se bavio tekstilnom proizvod - njom, "Majstor d.d." u Vukovaru za proizvodnju strojeva i alata, "Kotva d.d." u Zagrebu, dru{tvo za uvoz i izvoz, rudnik 109 "Sv. Nikola" u Gunjavcima kod Nove Gradi{ke, topionicu è- DRU[. ISTRA@. ZAGREB ljezne rude u Be{lincu i poljoprivredno dobro kod Strumice GOD. 17 (2008), BR. 1-2 (93-94), (Dimitrijevi}, 1958., 131). Uz navedeno, u koàrskoj {koli pre- STR. 101-124 ra|ivala se sirova koà, jer im je bilo uskra}eno pravo orga - ŽEBEC, I .: niziranja preradbe sirovih koà u vlastitim pogonima (Hrelja, UTJECAJ ČEŠKOGA... 1972., 149). Okupljaju}i oko sebe raznovrsna dru{tva, "Bata" je postupno stvarala sustav proizvodnje koji je sam sebi bio do- voljan, neovisan o vanjskim faktorima i u kona~nici autar- hi~an. Uz vertikalnu organizaciju poduze}a i "Batin" sustav organ izacije rada, 17 "Bata" u Borovu svojim proizvodima pokri- vala je gotovo 90% potro{nje tada{njega jugoslavenskog trì{ta. TABLICA 1 Ukupna proizvodnja Godina Proizvedeno ukupno pari obu}e obu}e "Bate, jugoslavenske tvornice gume i obu}e d.d." prema 1932. 995.710 godinama od 1932. 1933. 2,655.703 do 1941. 1934. 3,440.380 1935. 4,105.040 1936. 6,043.539 1937. 6,154.628 1938. 7,165.710 1939. 6,347.212 1940. 4,841.661 1941. 2,190.000

Izvor: Hrelja, K. i Kaminski, M.: "Borovo" Jugoslavenski kombinat gume i obu}e , 1971., str. 41.

Stv aranjem Nezavisne Dr`ave Hrvatske dru{tvo je ponovno promijenilo ime, uspje{no se dovijaju}i svim politi~kim o- kolnostima, pa se od 1941. godine zvalo "Bata, Hrvatske tvor - nice gume i obu}e d.d.". Dotada{njega generalnog direktora, T. Maksimovi}a, zamijenio je dr. T. Bulat, koji je preuzeo upravno povjereni{tvo s pravom uprave i nadzora nad "Batom" u Borovu i nad svim njezinim dru{tvima k}erima sve do listo- pada 1941., kada se sastala glavna dioni~ka skup{tina te je formiran novi upravni i nadzorni odbor. Prema deponiranim punomo}ima vlasnika dionica, kojih je ukupno bilo 11.800, mo`e se zaklju~iti da je pove}ana i glavnica kapitala dru{tva. Zbog ratne situacije i nemogu}nosti nabave sirovina proizvodnja se drasti~no smanjila (Hrelja i Kaminski, 1971., 71-78). Pr oizvodnja u "Bati" stala je nakon 8. prosinca 1944., kada je iz- vr{en napad Narodno oslobodila~ke armije uz pomo} Bugara i Crvene armije na Vukovar i Borovo (Dui}, 2005., 72-76).

"BATINI" SURADNICI – NOVI, ODVAŽNI LJUDI, PIONIRI RADA Izgradnja tvornice "Bata" u Borovu, podalje od ve}ih indus - trijskih i gradskih sredi{ta, bila je uzrokovana/vo|ena i poseb - nom politikom zapo{ljavanja. Uprava "Bate" zazirala je od za- 110 po{ljavanja tzv. gradskoga, radni~kog proletarijata sklonog DRU[. ISTRA@. ZAGREB {trajka{kim aktivnostima koji je ìvio samo od radni~ke nad - GOD. 17 (2008), BR. 1-2 (93-94), nice. Prednost je imala mla|a seoska populacija i nekvalifici - STR. 101-124 rana radna snaga. Takvi zaposlenici mogli su se mnogo lak{e ŽEBEC, I .: modificirati i prilago|avati zahtjevima koje je pred njih po- UTJECAJ ČEŠKOGA... stavljala uprava tvornice. A ti zahtjevi bili su da "suradnici su- osje}aju s poduze}em (podcrtala I. Ž.) i da vole rad koji je nji - hov hranitelj i koji treba vr{iti slu`bu milijunima potro{a~a", 18 tj. da bez prigovora odra|uju sve zadatke koje je uprava tvor - nice stavljala pred njih ili }e u protivnom ostati bez privilegi - ja da rade za jednu od najve}ih i najmodernijih industrijskih poduze}a u tada{njoj Jugoslaviji. "Batini" radnici ve}inom su bili "do ma}i" ljudi. Stranci, njih svega dvadesetak, bili su instruk- tori doma}oj radnoj snazi, pa su se prema tome tek kratko - trajno zadràvali u tvornici. 19 Ve}ina radnika bila je iz Borova i okolnih sela, a tek manji dio dolazio je iz Vukovara (Marko- vi}, 2001.). 20 Osim {to je prednost imala seoska populacija, spomenu - la sam da su je imale i mla|e dobne skupine. Tako se u novinama ogla{avalo da "Bata" u Borovu traì mlade muève od 14 do 16 godina koji èle upoznati najmoderniji industrijski rad, a ujedno zara|ivati novac i sebi osigurati sjajnu budu}- nost. 21 Sukladno "Batinoj" politici zapo{ljavanja, ène i mu- {karci u dobi od 16 do 30 godina ~inili su gotovo 80% svih zaposlenih radnika. 22 Takva struktura radnika, dakle ve}inom nekvalificirani mladi seljaci, bila je pogodan materijal za stvaranje privrènih tzv. "batovaca" u "Batinu" gradu. 23 U "Bati" su se zaposlenici nazivali suradnicima, sugeriraju}i tako osje}aj zajedni{tva, tj. pripadnost zajednici – pojmu koji se nepre- stano rabio u kontekstu politi~ke zajednice, pa u jednom od teks tova u novinama "Borovo" ~itamo: "Na{e poduze}e sa svojih tisu}u suradnika ovdje u tvornici, sa svojih 130 prodavaonica u na{oj Kraljevini predstavlja ve} danas uzornu zajed - nicu koju }emo znatno pro{iriti i usavr{iti tako da }emo biti najuzornija op}ina, najuzornija zajednica ~iji ~lanovi moraju biti i najuzorniji gra|ani ove dràve svjesni svoje du`nosti i odgovornosti." 24 Sukladno tom imperativu najuzornije zajed - nice i op}ine, generalni direktor tvornice, T. Maksimovi}, dva - put je bio biran za na~elnika op}ine Borovo. Budu}i da se "Batin" sustav organizacije rada temeljio na strogo odre|enom nizu operacija na teku}oj vrpci radnici su se uvodili u posao kroz vi{etjedni te~aj pod budnom paskom voditelja radionice. Na taj na~in kvalificirali su se tek za jedan segment cjelokupnoga proizvodnog procesa. Me|utim, istak- nutijim suradnicima omogu}avalo se obrazovanje u "Batinoj" {koli u Zlinu, gdje su se usavr{avali u novim i modernim metodama rada u proizvodnji te su se vra}ali kao stru~njaci na odgovorna mjesta u tvornici. 25 Od {kolske godine 1937./38. i u Borovu je djelovala "Stru~na produ`na {kola Bata d.d.". 111 Polaznici te {kole bili su smje{teni u posebno za tu svrhu iz- DRU[. ISTRA@. ZAGREB gra|enom internatu u tvorni~kom naselju, pa su nakon rad- GOD. 17 (2008), 26 BR. 1-2 (93-94), noga dana, u ve~ernjim satima, polazili nastavu. Dok su se STR. 101-124 ustrajnost i marljivost, odnosno pove}anje produktivnosti i

ŽEBEC, I .: kvalitete proizvodnje, nagra|ivali mogu}no{}u napredova- UTJECAJ ČEŠKOGA... nja i materijalnom koristi, dotle su se i male pogre{ke i nemar skupo napla}ivali iz radni~kih dnevnica, a ponekad i gubit- kom posla. Takve metode tjerale su radnike na prekovremeni rad i strah od smanjenja zarade ili otkaza. Premda je bilo pro- svjeda protiv takva na~ina prebacivanja materijalnog rizika na radnike, "Bata" je onemogu}avala svaki oblik radni~kog udruìvanja, a pojedina~ne optu`be "ka`njavala" je otkazima, tu`bama na sudu te diskreditiranjem te osobe u tisku. 27 Ipak, uprava poduze}a znala je vje{to pokazivati i reklamirati soci - jalnu osjetljivost, pa su tako posao u tvornici na{le i ~etiri sli - jepe {ti}enice Doma za slijepe osobe iz Zemuna, {to je i po- pra}eno vijestima u novinama. 28 Osim stroge kontrole tijekom radnog vremena, "Bata" je vodila posebnu brigu i o privatnom ìvot svojih suradnika. Njihove navike, prilike u obiteljskom ìvotu, financijsko stanje, bra~no stanje, sve to, pa i vi{e, biljeìlo se u suradnikov dosje. Direktor poduze}a Tomo Maksimovi} rekao je jednom prilikom da ~ovjek koji nema sre|en obiteljski ìvot ne moè biti dobar suradnik, a jo{ manje voditelj odjeljenja u poduze}u. 29 Rad u "Bati" iziskivao je veliku posve}enost poslu te nu- `nu privrènost poslodavcu, ali povlastice koje su zaposleni - ci imali svakako su bile iznad tada{njega radni~kog prosjeka. TABLICA 2 Broj radnika tvornice Godina Broj zaposlenih "Bata" prema godinama od 1931. do 1941. 1931. 150 1932. 800 1933. 1300 1934. 1900 1935. 2000 1936. 2600 1937. 2800 1938. 3500 1939. 4650 1940. 2550 1941. 1338

Izvor: Hrelja, K. i Kaminski, M.: "Borovo", Jugoslavenski kombinat gume i obu}e , 1971., str. 42.

SRETAN GRAD Mi moramo na obali Dunava izgraditi modernu industriju, uzornu op- }inu, grad s najsretnijim ìteljima u cijeloj Kraljevini Jugoslaviji. 30 "Batin" grad u Borovu izgra|en je prema nacrtima ~e{kih 112 arhitekata Franti{eka Gahure, Vladimira Karfika i Antonina DRU[. ISTRA@. ZAGREB Viteka (Kara~, 1999., 53). Kompleks je smje{ten na samoj obali GOD. 17 (2008), BR. 1-2 (93-94), Dun ava, sjeverno od Vukovarske luke prema èljezni~koj pru- STR. 101-124 zi i kolnoj cesti prema Osijeku. Na povr{ini od 70 ha izgra|e- ŽEBEC, I .: no je 13 tvorni~kih blokova i 122 stambena objekta (Laszlo, UTJECAJ ČEŠKOGA... 1992., 14). Graditelj proizvodnih blokova bio je Vukovarac Lu- jo Karlovsky. Bili su to tipizirani blokovi 80 x 20 m, izgra|eni po u zoru na one iz Zlina, pa se ni sam unutra{nji raspored prostorija nije bitno mijenjao. 31 Od stambenih objekata izgra|e- no je nekoliko jednodomnih vila, zatim dvodomnice, trodom - nice i ~etverodomnice, a kasnije i stambeni blokovi sa deset stanova. U obiteljskim jednokatnim ku}ama gra|enim za dvije obitelji u prizemlju se nalazila kuhinja, nusprostorije i spre - mi{te te blagovaonica, a na prvom katu spava}a soba za ro- ditelje i posebna spava}a soba za djecu. Naselje je bilo ispre - pleteno mreòm asfaltiranih putova i opskrbljeno potrebnom komunalnom infrastrukturom (vodovod, kanalizacija, elek - tri~na struja). Iz vlastite elektri~ne centrale snage 1300 ks na- pajali su se strujom proizvodni pogoni i radni~ki domovi. 32 Poslije je izgra|ena velika elektri~na centrala (munjara) koja je opskrbljivala strujom i okolna sela. 33 Osim èljezni~ke po- staje ispred ulaza u tvornicu, koja je pu{tena u promet u rujnu 1934. godine, naselje je imalo i svoju zra~nu luku koja je povezivala Borovo, odnosno Vukovar, s Beogradom, Zagre- bom, Grazom i Be~om. Prvi putni~ki zrakoplov sletio je 15. lipnja 1934. godine. 34 Od zdravstvenih ustanova u naselju je bila otvorena ambulanta, a u planu je bila i izgradnja bol - nice. 35 Budu}i da ni Vukovar nije imao svoje bolnice od 1923. pa sve do 1940. godine, nego samo Dom narodnog zdravlja, bio je to hvalevrijedan plan. Za djecu "Batinih suradnika u naselju je osnovan vrti} u kojem su se zbrinjavala sasvim ma- lena djeca od nekoliko mjeseci i ona koja su se pripremala za {kolu. 36 U posebno sagra|enoj zgradi za tu namjenu otvore - na je nova {kola na 120. obljetnicu ro|enja biskupa Josipa J. Strossmayera u naselju Jana A. Bate. Zgrada je bila najmoder- nije ure|ena, s vodovodom, centralnim grijanjem, elektri- ~nom strujom i zasebnim arte{kim bunarom. 37 U prethod - nom poglavlju navela sam da je za potrebe obrazovanja rad - nika osnovana stru~na {kola i internat, a Hrelja K. i Kaminski M. (1971., 188) spominju da je 1939. proradio i Narodni uni - verzitet. Od zabavnih i {portskih objekata za radnike "Bate" bili su izgra|eni dru{tveni dom, restoran, kino-dvorana, knji- `nica, stadion s tribinama, tenisko igrali{te, rukometno igrali{te i kupali{te na Dunavu. Te`nje uprave tvornice i{le su za tim da Borovo naselje zajedno sa selom Borovom preraste u grad. Zanimljiv je podatak da se planirala ~ak i tramvajska pruga koja bi povezi - vala B orovo s Daljem. Me|utim te ambiciozne planove pomeo 113 je po~etak Drugoga svjetskog rata. 38 NAKON DOBRA RADA – DOBRA ZABAVA Razvijen i bogat dru{tveni ìvot bio je sastavni dio socijalne brige uprave poduze}a za zaposlenike. Pod geslom "Nakon dobra rada – dobra zabava" razvijao se timski rad, odgovor- nost, natjecateljski duh, no zapravo uspostavljala se kontrola nad slobodnim vremenom zaposlenika. Popularizirana su kul- turno-prosvjetna dru{tva, dobrovolja~ka dru{tva (Pjeva~ko i muzi~ko dru{tvo "Radi{a", Odbor Crvenoga krià, vatrogasna ~eta, Esperanto klub, Jadranska straà, Klub prijatelja Velike Britanije, Klub apsolvenata "Batine" {kole …) (Žebec, 2007., 80-86). Me|u ostalim dru{tvima uprava je aktivno nastojala oko uspostave i rada Jugoslavensko-~ehoslova~ke lige, kojoj je na ~elu bio T. Maksimovi}. 39 Od vjerskih dru{tava u Borovu je djelovala Katoli~ka zajednica sv. Josipa, koju je osnovao za radnike katoli~ke vjere rimokatoli~ki ùpni ured u Vukovaru s odobrenjem tvorni~ke uprave, kako bi vjerski i moralno ob- novila radnike katolike zaposlene i naseljene u Borovu. Za- jednica je radila i na podizanju crkve u naselju. 40 U okviru Sportskoga kluba "Bata" djelovale su razne sport- ske sekcije, poput nogometne, boksa~ke sekcije, sekcija za ru- komet, teniska sekcija, kotura{ka sekcija, moto sekcija. Osim tih sportova, njegovala se i odbojka, strelja{tvo, ribolov, sport - sko zrakoplovstvo itd. Od spomenutih sekcija osobito je aktivna bila nogometna, koja je imala plavi i bijeli tim te ènski tim. I boksa~ka je sekcija postizala izvrsne rezultate, osvajala je prvenstvo Savske banovine, a trener joj je bio dràvni pr- vak u svojoj kategoriji. 41 U brizi za zdravlje svojih suradnika uprava je organi- zirala niz edukativno preventivnih predavanja, pa su se tako odr àvali antialkoholi~arski sastanci, antituberkulozni miting , odnosno predavanja o za{titi od tuberkuloze; djecu i doma- }ice u~ilo se o va`nosti higijene itd. Osim radnika zaposlenih u "Bati", dakako da su i njihove obitelji aktivno sudjelovale u slobodnim aktivnostima. Svake subote i nedjelje poslijepodne prire|ivane su u prostorijama Dru{tvenog doma ~ajanke, razni sve~ani plesovi, poput Karnevalskog bala, Novogodi{njeg bala i Sveslavenskog bala, kada su u Borovo dolazili i gosti izdaleka. Uz kino-predstave suradnici su uìvali i u predstavama Narodnog kazali{ta iz Osijeka, koje je redovito gostovalo u Borovu. 42 Od 1938. godine u eteru se mogao ~uti i Radio-Borovo, a za prvo emiti - ranje generalni direktor pripremio je predavanje o kultur- nom razvoju Borova. Odràn je i koncert pjeva~koga dru{tva "Radi{a". Kao poseban novitet na Radio Borovu najavljeno je ne{to poput prete~e popularne emisije "Želje i pozdravi", odnosno javljanja uìvo i slanje pozdrava i ~estitaka znancima i 114 obitelji diljem Jugoslavije. 43 U Borovu se tiskaju i prve radni- DRU[. ISTRA@. ZAGREB ~ke novine u Jugoslaviji te poznati mjese~nik "Izbor najboljih GOD. 17 (2008), BR. 1-2 (93-94), suvremenih ~lanaka". STR. 101-124 U ve} spominjanom posebnom izdanju "Borova" povo- ŽEBEC, I .: dom pete obljetnice otvaranja tvornice navodi se da su "osno - UTJECAJ ČEŠKOGA... vana sva nacionalna i kulturna dru{tva". Ne znam je li autor ~lanka pod tim razumijevao i ~etni~ko udruènje u Borovu, osnovano jo{ 1929., me|utim generalni direktor "Bate" vi{e puta se spominjao uz tu organizaciju, a neki njezini ~lanovi aktivno su sudjelovali u raznim "Batinim" dru{tvima. Tomo Maksimovi}, generalni direktor tvornice, bio je, naime, po- krovitelj i kum zastave "Pododbora Četni~kog udruènja za ~ast i slobodu otad`bine", dok je radnik tvornice "Bata", \uro Nen ezi}, bio njezin predsjednik. I glazbeni sastav tvornice "Ba- ta" znao je pridonijeti veselju i slavlju na ~etni~kim proslava - ma (Dizdar, 2004., 237-250).

UTJECAJ TVORNICE "BATA" NA SOCIOEKONOMSKU STRUKTURU STANOVNI[TVA VUKOVARA I VUKOVARSKOGA KRAJA Vukovar i vukovarski kraj bio je po gospodarskim obilje`jima izrazito poljoprivredni kraj s razvijenim ratarstvom, ribarstvom, vinogradarstvom i sto~arstvom (Wertheimer-Baleti}, 1993., 458). Tomu u prilog govore i podaci iz popisa stanovni{tva iz 1931. godine, prema kojima je aktivnoga stanovni- {tv a zaposlenog u poljoprivredi, {umarstvu i ribarstvu bilo 16 208 za srez/kotar Vukovar, dok je za grad Vukovar razumljivo bilo manje, 1212 osoba. Kada bismo brojci aktivnoga stanovni{tva pridodali i uzdràvano stanovni{tvo, od poljoprivrede, {u- marstva i ribarstva u srezu Vukovar ìvjelo je 32 013 osoba, odnosno u gradu Vukovaru 2391 osoba. Prema tom istom popisu, u industriji i obrtu od aktivnoga stanovni{tva bile su zaposlene 1122 osobe u srezu/kotaru, Vukovar, a u gradu Vu- kovaru 1843 osobe. U kategoriji uzdràvanoga stanovni{tva popis biljeì za srez/kotar Vukovar 1488 osoba, a za grad Vu- kovar 1992 osobe koje su ìvjele od industrije i obrta. 44 U re- lativnim omjerima, prikazuju}i ove podatke naspram cjelo- kupnog stanovni{tva, 44,3% aktivnoga stanovni{tva bavilo se poljoprivredom, {umarstvom i ribarstvom u srezu/kotaru Vukovar, odnosno 11,1% u gradu Vukovaru, a u industriji i obrtu sudjelovalo je 16,9% aktivnoga stanovni{tva u gradu Vukovaru i tek 3% u srezu/kotaru Vukovar. 45 Ovakvi omjeri ne za~u|uju jer je ja~a industrijalizacija u Vukovaru i vuko - varskom kraju nastupila tek 1930-ih godina, posebice kada je svoje pogone i radionice otvorila tvornica "Bata". Ilustrativno je ovdje ponoviti podatak iz prethodnoga dijela teksta da je tvornica "Bata" u 1939. godini zapo{ljavala ~ak 4650 radnika, {to je za 1,5 puta vi{e nego u popisnom razdoblju. Spomenute 115 dvije grupe zanimanja bile su najzastupljenije i u srezu/ko- DRU[. ISTRA@. ZAGREB taru Vukovar i u gradu Vukovaru. Od ostalih zanimanja sli - GOD. 17 (2008), BR. 1-2 (93-94), jedila je trgovina, nov~arstvo, promet, javna slu`ba, slobodna STR. 101-124 zanimanja i vojska te druga zanimanja. ŽEBEC, I .: Sljede}i popis stanovni{tva je onaj iz 1948. godine me- UTJECAJ ČEŠKOGA... |utim, vrlo je te{ko usporediti podatke ovoga popisa s onima iz prethodnoga – i zbog razli~ite metodologije popisa i zbog velikih promjena u strukturi stanovni{tva kao posljedica Dru- goga svjetskog rata. Unato~ tomu, poku{at }u okvirno prikazati podatke o glavnom zanimanju za srez i grad Vukovar prema popisu iz 1948. Najzastupljenija kategorija zanimanja u gradu Vukovaru jesu radnici i u~enici u privredi, dok su u srezu Vukovaru najzastupljenija kategorija poljoprivrednici i ribari. Dakle, Vukovar – za razliku od svoje okolice – sve vi{e poprima karakter urbanoga naselja sa sve izri~itijim industrijskim obilje`jima. Od aktivnoga stanovni{tva u gradu Vuko- varu 4605 osoba bili su radnici i u~enici u privredi, potom 1515 osoba aktivni slu`benici i namje{tenici, a njih 1127 izjas - nili su se kao poljoprivrednici i ribari. U srezu Vukovaru u okviru aktivnoga stanovni{tva zabiljeèno je 21 129 poljopri- vrednika i ribara, zatim 4045 radnika i u~enika u privredi te 1110 aktivnih slu`benika i namje{tenika. Usprkos ratnim do- ga|anjima i iseljavanju Nijemaca i pripadnika ìdovske zajednice te poslijeratnom progonu hrvatskoga stanovni{tva, grad Vukovar i srez Vukovar biljeè porast u ukupnom broju stanovnika te sukladno tomu i u ukupnom broju radno aktivnoga stanovni{tva. 46 Ovaj je kraj kao i u prethodnim razdo- bljima bio imigracijsko sredi{te, a izme|u ostalih privla~nih faktora najsna`nije se isti~e i kombinat "Borovo", sljednik pri - jeratne tvornice "Bata". Upravo zahvaljuju}i najja~em vuko - varskom gospodarskom subjektu – Kombinatu gume i obu}e "Borovo" – dolazi do promjene u razmje{taju stanovni{tva op- }ine Vukovar, mijenjali su se odnosi stanovni{tva pojedinih sela prema mjestu rada i mjestu stanovanja, poticana su do- seljavanja iz drugih krajeva, mijenjane su etni~ke karakteris - tike ìtelja toga kraja, a mo`da su najuo~ljivije promjene u so- cioekonomskoj strukturi stanovni{tva, odnosno deagrarizaciji i deruralizaciji ovoga podru~ja (Wertheimer-Baleti}, 1993.a, 110).

KAKO NAM CIPELA MOŽE PROMIJENITI ŽIVOT – UMJESTO ZAKLJUČKA U vrije me kada je ekonomska kriza ulazila u sve pore privred- noga ìvota Hrvatske, samo nekoliko mjeseci prije nego {to }e se slomiti sustav privatnoga financijskog kapitala u Hrvat- skoj, zbog ~ega su mnoga tvorni~ka poduze}a ugasila strojeve i ostavila radni{tvo bez sredstava za egzistenciju, dru{tvo "Ba- ta" iz Čehoslova~ke osnovalo je u to vrijeme u Borovu pokraj 116 Vukovara mo`da najve}u tvornicu u Jugoslaviji uop}e. Za ra- DRU[. ISTRA@. ZAGREB zumijevanje zna~enja ove tvornice ilustrativan je prikaz ra- GOD. 17 (2008), BR. 1-2 (93-94), spona uloènoga kapitala, koji se kretao od 22 milijuna 1931. STR. 101-124 do 184 milijuna dinara 1937. godine (Hrelja i Kaminski, 1971., ŽEBEC, I .: 196) ili kretanje broja zaposlenih u poduze}u prema godina - UTJECAJ ČEŠKOGA... ma (vidi Tablicu 2), iz ~ega mogu zaklju~iti da su usprkos krizi Vukovar i njegova okolica doìvljavali industrijski preporod ili u krajnjoj liniji da se Vukovar, za razliku od ostalih dijelova dràve, lak{e i brè oporavio od velike gospodarske krize. U svakom slu~aju Vukovar je prolazio kroz kvalitativnu promjenu. Od administrativnoga sredi{ta Srijemske ùpanije, odnosno oblasti, politi~kom odlukom izgubio je tu ulogu te se tran sformirao, zajedno sa svojom okolicom, u industrijsko sredi{te. 47 U skladu s tom promjenom otpo~ela je i socijalno-ekonomska preobrazba stanovni{tva. Industrijska poduze}a, a posebno "Bata", zapo{ljavala su mahom seljake, stvaraju}i na taj na~in sasvim druga~iju sliku stanovni{tva toga kraja. Ta- ko|er, industrija je bila i privla~ni faktor, pa je tako zabiljeèn porast broja stanovni{tva u vukovarskom kraju. Od 1931. do 1948. godine najve}i porast stanovnika od 32,3% bio je u Li- pova~i i od 29,6% u Borovu, upravo zahvaljuju}i razvoju tvornice "Bata" (Wertheimer-Baleti}, 1993., 471-472). Prema nacio- nalnom sastavu stanovni{tva, i u Borovu i u Lipova~i ve}in- sko stanovni{tvo bili su Srbi, 48 pa stoga zaklju~ujem da je – o- sim agrarne reforme i kolonizacije – i "Bata" imala velikog u- tjecaja na naseljavanje Srba na ovo podru~je. Tvornica i naselje "Bata" administrativno su pripadali op- }ini Borovo, iako je vukovarsko gradsko zastupstvo vi{e puta poku{alo da ih pripoje gradu Vukovaru, no do toga je do{lo tek nakon Drugoga svjetskog rata. Generalni direktor tvor - nice "Bata" bio je dugi niz godina na ~elu te op}ine, pa je za njegova mandata Borovo osjetno napredovalo, {to je govorilo o vi{estrukoj sprezi "Bate" i Borova. Jedna od prvih akcija u selu bila je popravak pravoslavne crkve, {to je T. Maksimovi} u~inio o svom tro{ku, potom izgradnja op}inske zgrade i {kole, elektrifikacija sela ... Spominjala sam i ambicije da Borovo i "Batino" naselje jednog dana prerastu u grad, koji bi, da se ta ambicija ostvarila, ozbiljno gospodarski konkurirao Vukova- ru. Upravo zbog tada{nje administrativne usmjerenosti "Ba- te" na Borovo i okolna sela (Veru, Trpinju i Br{adin), smatram da su u me|uratnom razdoblju, uz Vukovar, upravo ta naselja imala najvi{e gospodarske i dru{tvene koristi od "Bate". Tek kasnije, u poslijeratnom razdoblju, a osobito od 1950-ih godi - na, tvornica }e posluìti kao temelj sna`noga gospodarskog i dem ografskog uzleta samoga Vukovara, a tomu je, me|u ostalim, pogodovalo upravno-teritorijalno pripajanje tvornice i o- 117 kolnoga urbaniziranog prostora gradu Vukovaru. BILJE[KE 1 Op{irno o agrarnoj reformi i kolonizaciji 1918.-1941. pisali su [i- mon~i} Bobetko, Z. (1997.) i Vrbo{i}, J. (1986.). 2 Pravila "Bata, cipele i koà d.d." (1932.), Borovo, 5. U tre}em odsjeku Pravila navodi se da je prva sjednica dru{tva bila u svibnju 1921. 3 Sremske novine , br. 5, 6. 2. 1931., "Bata otvara u Jugoslaviji 80 novih podru`nica", 3. 4 U velja~i 1932. u [vicarskoj je osnovano dru{tvo "Leader AG" na koje je prenijet ve}inski paket dionica "Batinih" inozemnih dru{tava. Tom akcijom nastojao se prikriti Batin ekspanzionizam u inozem - stvu. Upravo ovo dru{tvo navode neki autori u prikazu udjela kapitala u "Batinoj" tvornici u Borovu, pogre{no tvrde}i kako je "Bata" imala samo 50% vlasni~kog udjela, dok je ostatak bio kapital iz [vi- carske. Detaljnije o ovoj problematici vidi u Hrelja, K. i Kaminski, M. (1971.), Borovo, Jugoslavenski kombinat gume i obu}e , Slavonski Brod, 13-35. 5 Sremske novine , br. 29, 18. 6. 1930., "Oko podizanja tvornice obu}e Bata u Jugoslaviji", 1-2, br. 32, 8. 8. 1930., "Bata }e izgraditi najve}u tvornicu u dràvi" 1., i br. 35, 29. 8. 1930., "Gde }e Bata podi}i fabriku obu}e?", 1. 6 Sremske novine , br. 32, 8. 8. 1930., "Bata }e izgraditi najve}u tvornicu u dràvi", 1. 7 Sremske novine , br. 35, 29. 8. 1930., "Gde }e Bata podi}i fabriku o- bu}e?", 1. 8 Sremske novine , br. 52, 24. 12. 1930., "Ne ~ekati na poziv ve} kucati", 2-3. Glasni protivnik izgradnje tvornice bio je i gradski zastupnik Milutin Ti}ak, odvjetnik iz Vukovara, koji }e u kasnijem razdoblju promijeniti mi{ljenje i tijesno sura|ivati s upravom tvornice kao jedan od njezinih pravnih zastupnika. 9 Sremske novine , br. 21, 29. 5. 1931., "O obu}arskoj borbi protiv Bate", 1. 10 Sremske novine , br. 20, 22. 5. 1931., "Izjava gosp. Toma{ Bate o nje - govim uspjesima i gradnji tvornice u Jugoslaviji", 1. 11 Sremske novine , br. 31, 7. 8. 1931., "Pred gradnjom Batine fabrike o- bu}e u Vukovaru", 1. 12 Sre mske novine, br. 16, 18. 11. 1932., "Drugi Zlin na pomolu", 1. "Bata " je dobila dozvolu za rad najprije u Vukovaru. 13 Hrelja, K. i Kaminski, M., nav. djelo, 34. Autori navode mogu}nost da je "Bata" od 1931. do 1933. poslovala nelegalno, odnosno bez po- trebnih dozvola, podupiru}i tu tezu navodima Nedjeljka Kondi}a, {efa prodaje "Bata" u Borovu, da "Bata" nikad nije dobila slu`benu koncesiju za industrijsku proizvodnju obu}e u Jugoslaviji. Me|utim, u tekstu se previdio podatak da je "Bata" dobila dozvolu od Banske uprave Drinske banovine u Sarajevu, kojoj je Vukovar tada administrativno pripadao. 14 Nakon zrakoplovne nesre}e u kojoj je 1932. poginuo T. Bata na ~e- lo dru{tva "Bata" do{ao je Jan A. Bata, polubrat T. Bate, kojem je ovaj oporu~no prodao sve dionice dru{tva "Bata" sa sestrinskim poduze- 118 }ima u inozemstvu. Usp. Hrelja, K. i Kaminski, M., nav. djelo, 23-24. DRU[. ISTRA@. ZAGREB 15 HDA, Fond Savska banovina, Odjeljenje za trgovinu, obrt i indus - GOD. 17 (2008), triju, Op}i spisi kutija 64 dokument br. 2319. BR. 1-2 (93-94), STR. 101-124 16 HDA, Fond Savska banovina, Odjeljenje za trgovinu, obrt i indus - ŽEBEC, I .: triju, Op}i spisi kutija 64 dokument br. 2319. UTJECAJ ČEŠKOGA... 17 O "Batinom" sustavu rada dosta je op{irno pisao Hrelja, K. (1972.) te Hrelja, K. i Kaminski, M. (1971.), stoga se ovdje ne}u zadràvati na opisima toga sustava. 18 Borovo-organ saradnika firme Bata , posebno izdanje, lipanj 1936., "Borovo – mjesto dobre i jeftine obu}e", 1-2. 19 Borovo-organ saradnika firme Bata , br. 22, 2. 9. 1933., "[to pi{u novine o nama", 2. 20 Autor navodi da su u velikoj ve}ini radnici "Bate" u Borovu bili srpske narodnosti. 21 Borovo-organ saradnika firme Bata , br. 20, 19. 8. 1933., "Trebamo 200 dje~aka izme|u 14 i 16 godina", 8. 22 Podaci dobiveni na osnovi tablice Sastav radne snage poduze}a "Bata" Borovo prema godinama starosti (stanje 1936. godine), Hrelja, K. i Kaminski, M., nav. djelo, 53. 23 Mira Kolar u radu "Tvornica obu}e i gume Bata u Borovu i njen utjecaj na ekonomsko-socijalne odnose u Jugoslaviji od 1931. do 1941." U: Československo a Jugoslavie od roku 1929. do raspada burèaznich spolo~enskych politickych a ekonomickych systemu , (str. 479-494), Prag, Čes- koslovensko-sov ětsky institut, koristi sintagmu "Batin ~ovjek u Ba- tinom selu", me|utim, neadekvatno je "Batin" tvorni~ki i stambeni kompleks zvati selom, jer je imao infrastrukturu poput manjega grada. 24 Borovo-stablo saradnika firme Bata , br. 1, 16. 11. 1932., "Prvi broj", 1. 25 Borovo-organ saradnika firme Bata , br. 11, 8. 4. 1933., "Na{i najnoviji saradnici na radu u Zlinu", 1. Od dvadeset suradnika najvi{e su us- pjeha imali Ilija Jeremi}, Milan Mom~ilovi}, Pero Dragi}, Ilija Ilin~i}, Mita Vuji}, \oko Gaji}. 26 HDA, SB, OTOI, Op}i spisi kutija 142., dokument br. 46245/38. Upravitelj {kole od 1938. bio je Ivan Pifat, koji je do tada bio profe - sor u realnoj gimnaziji u Vukovaru. U njegovoj dokumentaciji navo - di se da je bio direktor Prizada i savjetnik u Ministarstvu poljoprivrede. U~enici Stru~ne produ`ne {kole su osim stru~nih pred - meta, ra~un i knjigovodstvo, zakonodavstvo i knjigovodstvo, teh- nologija i stru~no crtanje, prakti~an rad u uzornoj obu}arskoj radio- nici, slu{ali i predmete poput srpski i hrvatski jezik, njema~ki jezik, povijest i geografija te pravoslavni vjeronauk. 27 Sremske novine , br. 7, 17. 2. 1934., "Radni~e ne daj se izrabljivati", 2. i broj 13., 13. 3. 1934., "Radni~e tko ima pravo?", 1. 28 Borovo-organ saradnika firme Bata , br. 26, 28. 6. 1935., "Život slijepih u na{oj zajednici", 3. 29 Borovo-organ saradnika firme Bata , posebno izdanje, lipanj 1936., "Borovo – mjesto dobre i jeftine obu}e", 1-2. 30 Borovo-organ saradnika firme Bata , br. 30, 28. 6. 1934., "Novo Borovo", 119 3. Izjava Tome Maksimovi}a. DRU[. ISTRA@. ZAGREB 31 Nacrti se ~uvaju u HDA, fond Savske banovine, Odjel za trgovinu, GOD. 17 (2008), obrt i industriju, Dosjei tvornica, kutije 161 i 167. BR. 1-2 (93-94), STR. 101-124 32 Borovo-organ saradnika firme Bata , br. 22, 2. 9. 1933., "[to pi{u novine o nama", 2. ŽEBEC, I .: UTJECAJ ČEŠKOGA... 33 Borovo-organ saradnika firme Bata , br. 22, 3. 6. 1939., "Akcija za elek - trifikaciju sela vukovarskog kotara", 1. 34 Borovo-organ saradnika firme Bata , br. 24, 16. 6. 1934., "Prvo redovno spu{tanje u Borovo", 1. 35 Borovo-organ saradnika firme Bata , br. 22, 2. 9. 1933., "[to pi{u novine o nama", 2. 36 Borovo-organ saradnika firme Bata , br. 29, 21. 6. 1934., "Zabavi{te na{ih mali{ana", 3. 37 Borovo-organ saradnika firme Bata , br. 6, 9. 2. 1935., "Otvorena nova {kola u Borovu", 3. 38 Mre`ne stranice Op}ine Borovo, http://www.opcina-borovo.hr/ povijest.html (12. 2. 2007.) 39 Borovo-organ saradnika firme Bata , broj 35, 9. 12. 1933., "Telegraf od kralja", 1. i Sremske novine br. 40, 25. 10. 1937., "Otvorenje prostorija Jugoslavensko-~ehoslova~ke lige Vukovar Borovo", 1. 40 Sremske novine , br. 13, 26. 3. 1938., "Skup{tina Zajednice sv. Josipa u Borovu", 2. 41 Sremske novine , br. 16, 16. 4. 1938., "Glavna skup{tina Bata S.K.", 7. 42 Borovo-organ saradnika firme Bata , br. 4, 26. 1. 1935., 2. 43 Sremske novine , br. 25, 26. 6. 1937., "Radio Borovo", 2. 44 Definitivni rezultati popisa stanovni{tva od 31 marta 1931 godine, Knji- ga IV, Prisutno stanovni{tvo po glavnom zanimanju , Sarajevo, 1940., 258- -259. 45 Srez/kotar Vukovar obuhva}ao je sljede}e katarske/porezne op}i- ne: Antin, Berak, Bobota, Bogdanovci, Borovo, Ceri}, Čakovci, Ga- bo{, Korog, Lovas, Marinci, Marku{ica, Miklu{evci, Negoslavci, Nu- {tar, Opatovac, Ostrovo, Pa~etin, Petrovci, Sotin, Stari Jankovci, Svi- njarevci, Tompojevci, Tordinci, Trpinja i Vera te je prema popisu iz 1931. zabiljeèno da ima 36 474 prisutna stanovnika, a grad Vukovar 10 862 stanovnika. Prema Definitivni rezultati popisa stanovni{tva od 31 marta 1931 godine, Knjiga I, Prisutno stanovništvo, broj ku}a i doma}instava , Beograd 1937., 94-95. 46 U gradu Vukovaru popisano je ukupno 14 577 stanovnika, od kojih je 8138 osoba bilo radno aktivno, a 6459 uzdràvanih. U srezu Vu- kovaru bilo je ukupno 37 830 stanovnika, od kojih su 26 953 bila radno aktivna, a 10 826 uzdràvanih. Prema Kona~ni rezultati popisa stanovni{tva od 15 marta 1948, Knjiga III, Stanovni{tvo po zanimanju , Beograd 1954. str. 211-212 i Knjiga X, Doma}instva , Beograd 1956. U- vod, XXII. 47 Gradsko poglavarstvo Vukovara donijelo je poticajnu mjeru za osnivanje tvorni~kih poduze}a, naime izglasan je bio oprost za novu industriju od gradskoga nameta kroz 15 godina i uvozne taracovine za sve tvorni~ke ure|aje. Vidi u Kolar-Dimitrijevi}, M., Vukovarska kudjeljara i njeno radni{tvo za vrijeme liberalnog kapitalizma, Zbor- 120 nik Historijskog instituta Slavonije i Baranje , 8 (1970): 282. 48 U popisu stanovni{tva iz 1931. nije biljeèna nacionalna pripadnos t stanovni{tva, stoga se kao relevantan podatak uzima vjeroispovijed, dok se u popisu iz 1948. biljeìla nacionalna pripadnost.

LITERATURA Bi}ani}, R. (1939.), Pogled iz svjetske perspektive i na{a ekonomska orien- tacija , Zagreb: Vlastita naklada. Bi}ani}, R. (1967.), Ekonomske promjene u Hrvatskoj izazvane stva- ranjem Jugoslavije 1918. U: Vinski, I. (ur.), Prilozi za ekonomsku povi - jest Hrvatske (str. 81-110), Zagreb, Institut za historiju radni~kog pokreta Hrvatske. Damjanovi}, D. (2005.), Osnovna obilje`ja urbanog razvitka grada Vukovara izme|u dva svjetska rata, Scrinia Slavonica , 5: 174-198. Dimitrijevi}, S. (1958.), Strani kapital u privredi biv{e Jugoslavije , Beo- grad: Nolit. Dizdar, Z. (2004.), Osnivanje i djelatnost ~etni~kih udruènja na podru~ju grada Vukovara i kotara Vukovar u monarhisti~koj Jugo- slaviji (1918.-1941.), Scrinia Slavonica , 4: 212-285. Dui}, A. (2005.), "Borovo": od trnja do zvijezda i natrag , Vukovar: Bo- rovo-PC, Zagreb: [kolska knjiga. Horvat, R. (2000.), Srijem: naselja i stanovni{tvo , Slavonski Brod: Hr- vatski institut za povijest, Podru`nica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. Hrelja, K., Kaminski, M. (1971.), "Borovo" Jugoslavenski kombinat gume i obu}e , Slavonski Brod: Historijski Institut Slavonije. Hrelja, K. (1972.), Batin sistem izme|u dva svjetska rata , Zbornik rado - va Ekonomskog fakulteta – Univerzitet u Sarajevu, 7: 145-166. Kara~, Z. (1999.), Arhitektura secesije i urbani razvoj Vukovara po- ~etkom 20. stolje}a, U: Martin~i}, J., Hackenberger, D. (ur.), Zbornik radova: Secesija u Hrvatskoj (str. 27-57), Osijek, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetni~ki rad. Kolar-Dimitrijevi}, M. (1970.), Vukovarska kudjeljara i njeno radni- {tvo za vrijeme liberalnog kapitalizma, Zbornik Historijskog instituta Slavonije i Baranje, 8: 255-284. Kolar-Dimitrijevi}, M. (1973.), Radni slojevi Zagreba od 1918. do 1931., Zagreb: Institut za historiju radni~kog pokreta Hrvatske Zagreb. Kolar-Dimitrijevi}, M. (1983.), Tvornica obu}e i gume "Bata" u Boro- vu i njen utjecaj na ekonomsko-socijalne odnose u Jugoslaviji od 1931. do 1941. godine. U: Československo a Jugoslavie od roku 1929. do raspada burèaznich spolo~enskych politickych a ekonomickych systemu (str. 479-494), Prag, Československo-sov ĕtsky institut. Kolar-Dimitrijevi}, M. (1992.), Privredne veze izme|u Austrije i sje- verne Hrvatske od 1918. do 1925., Historijski zbornik , 45 (1): 57-88. Kolar-Dimitrijevi}, M. (2002.), Vukovarsko podru~je poslije Prvoga svjetskoga rata. U: Pintari}, A. (ur.), Zbornik radova: Isto~na Slavonija: Osijek-Vukovar-Ilok (str. 75-91), Osijek Pedago{ki fakultet. Kolar-Dimitrijevi}, M., Potrebica, F. (1994.), Na slavonsko-srijemskom 121 razme|u 1918-1945. godine. U: Karaman, I. (gl. ur.), Vukovar: vjekovni DRU[. ISTRA@. ZAGREB hrvatski grad na Dunavu (str. 238-266), Koprivnica: Nakladna ku}a "Dr. GOD. 17 (2008), Feletar". BR. 1-2 (93-94), STR. 101-124 Laszlo, A. (1992.), Vukovarski "Bata", Čovjek i prostor – Arhitektura , posebno izdanje, 1: 14. ŽEBEC, I .: UTJECAJ ČEŠKOGA... Markovi}, M. (2001.), Slavonija: povijest naselja i podrijetlo stanovni{tva , Zagreb: Golden marketing. Mirkovi}, M. (1952.), Ekonomska struktura Jugoslavije , Zagreb: [kolska knjiga. Mirkovi}, M. (1968.), Ekonomska historija Jugoslavije , Zagreb: Informator . [imon~i} Bobetko, Z. (1997.), Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj 1918.-1941., Zagreb: AGM. [imon~i} Bobetko, Z. (2004.), Industrija Hrvatske 1918. do 1941. godine , Zagreb: AGM. Vrbo{i}, J. (1986.), Doktorska disertacija Kolonizacija u Slavoniji i Bara- nji 1919.-1941. godine , Osijek. Vrbo{i}, J. (1997.), Kategorije i broj~ano stanje kolonista u Slavoniji i Baranji izme|u dva svjetska rata, Dru{tvena istraìvanja , 6 (2-3): 311-323. Wertheimer-Baleti}, A. (1993.), Jedno i pol stolje}e u broj~anom razvoju stanovni{tva Vukovara i vukovarskog kraja, Dru{tvena istra- ìvanja , 6 (2-3): 475-455. Wertheimer-Baleti}, A. (1993.a), Stanovni{tvo Vukovara i vukovarskog kraja , Zagreb: Globus. Žebec, I. (2007.), Kako nam cipela moè promijeniti ìvot?, Hrvatska revija, 7 (4): 80-86.

IZVORI Borovo – organ saradnika firme Bata (1932.-1941.), Borovo, Bata. Definitivni rezultati popisa stanovni{tva od 31 marta 1931 godine, Knjiga IV, Prisutno stanovni{tvo po glavnom zanimanju (1940.), Sarajevo, Kra- ljevina Jugoslavija, Op{ta dràvna statistika. Definitivni rezultati popisa stanovni{tva od 31 marta 1931 godine, Knjiga I, Prisutno stanovni{tvo, broj ku}a i doma}instava (1937.), Beograd, Kra- ljevina Jugoslavija, Op{ta dràvna statistika. Hrvatski dràvni arhiv, fond Savske banovine, Odjeljenje za trgovinu, obrt i industriju, Op}i spisi kutija 64., dokument br. 2319. Hrvatski dràvni arhiv, fond Savske banovine, Odjeljenje za trgovinu, obrt i industriju, Op}i spisi kutija 142., dokument br. 46245/38. http://www.opcina-borovo.hr/povijest.html (15. 1. 2008.) Kona~ni rezultati popisa stanovni{tva od 15 marta 1948 Knjiga III, Sta- novni{tvo po zanimanju (1954.), Beograd, Kraljevina Jugoslavija, Save- zni zavod za statistiku. Kona~ni rezultati popisa stanovni{tva od 15 marta 1948 Knjiga X, Doma- }instva (1956.), Beograd, Federativna Narodna Republika Jugoslavija, Savezni zavod za statistiku. Sremske novine/Sriemske novine (1930.-1941.), Vukovar, Novo doba. 122 Pravila "Bata, cipele i koà d.d." (1932.), Borovo, Bata. DRU[. ISTRA@. ZAGREB GOD. 17 (2008), The Influence of Czech Capital on the BR. 1-2 (93-94), STR. 101-124 Development of Vukovar in the Period ŽEBEC, I .: between the Two World Wars UTJECAJ ČEŠKOGA... Ivana ŽEBEC Institute of Social Sciences Ivo Pilar, Zagreb

In 1932, when the economic crisis ruled both the world and Croatian economy, the production of the first completely industrially manufactured shoes in the Kingdom of Yugoslavia began at “Bata”, a factory in Borovo, near Vukovar. In its beginnings the factory employed not more than a hundred workers, but by 1939 this number grew up to 4000 workers, the highest ever number of employees in the history of this factory. Taking into consideration the number of employees, the whole production and scope of the invested capital, “Bata” was one of the biggest factories in the Kingdom of Yugoslavia between the two wars. The factory was located in Borovo, a place which had been chosen for its very favourable geographical position enabling good traffic connections not only within the borders of the Kingdom but also with other countries. While the factory was being built, residential housing projects were erected. In addition to industrial labour, the social and economic wellbeing of the employees, the so-called “Bata” cooperants, were not neglected. Vukovar was then transformed from the administrative centre of the Srijem County together with its outskirts, into an industrial centre. Later, in the postwar period, especially since the 1950s, the factory served as a foundation for strong economic and demographic growth of the city of Vukovar.

Key words: Vukovar, “Bata”, economic development, social development, period between the wars

Der Einfluss tschechischer Kapitalanlagen auf die Entwicklung Vukovars zwischen den Weltkriegen Ivana ŽEBEC Ivo Pilar-Institut für Gesellschaftswissenschaften, Zagreb

Im Jahre 1932, als die internationale wie auch die kroatische Wirtschaft im Zeichen einer globalen Wirtschaftskrise stan- den, produzierte „Bata“ in Borovo unweit von Vukovar erstmals das erste gänzlich industriell gefertigte Schuhwerk im Königreich Jugoslawien. Zunächst stellte man nur etwas mehr als 100 Arbeiter ein, doch bis 1939 wuchs diese Zahl 123 auf über 4000 an, was zugleich den Rekord in der DRU[. ISTRA@. ZAGREB Unternehmensgeschichte darstellt. Im Hinblick auf die Zahl GOD. 17 (2008), der Angestellten, den Produktionsumfang und die Höhe des BR. 1-2 (93-94), STR. 101-124 investierten Kapitals gehörte der Schuhhersteller „Bata“ in der Zwischenkriegszeit zu den größten Fabriken des Königreichs ŽEBEC, I .: Jugoslawien. Der Sitz der Fabrik in Borovo war wegen seiner UTJECAJ ČEŠKOGA... günstigen Verkehrslage gewählt worden, der gute Verbindungen nicht nur innerhalb des Königreiches, sondern auch mit dem Ausland ermöglichte. Parallel zum Bau der Fabrik errichtete man auch Wohnsiedlungen für die Arbeiter; neben der industriellen Produktion wurde das soziale und wirtschaftliche Wohl der Belegschaft, der sog. „Bata“- Mitarbeiter, nicht vernachlässigt. Vukovar mitsamt seiner Umgebung wandelte sich vom administrativen Mittelpunkt seines Bezirks, der Gespanschaft Srijem (Syrmien), zu einem Industriestandort. In der Zeit nach dem Zweiten Weltkrieg, zumal ab den 50er-Jahren, diente die Fabrik als Grundlage für den wirtschaftlichen und demografischen Aufschwung der Stadt Vukovar.

Schlüsselbegriffe: Vukovar, „Bata“, wirtschaftliche und gesellschaftliche Entwicklung, Zwischenkriegszeit

124