Odgovornost za prijevod izvornog engleskog izdanja na hrvatski jezik u potpunosti preuzima Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske.

Izdavač: Vlada RH, Ured za ravnopravnost spolova Mesnička 23 Zagreb, 2012.

Glavna urednica: mr. sc. Helena Štimac Radin

Prijevod: Davies d.o.o.

Lektura: Mirjana Paić-Jurinić

Naslovnica i prijelom: Mirna Reinprecht

Tisak: Intergrafika TTŽ d.o.o.

Naklada: 1000 primjeraka

CIP zapis dostupan je u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 789132 ISBN 978-953-7574-16-1

Izvornik je objavilo Vijeće Europe. ©2012 Council of Europe

Mišljenja i stavovi navedeni u publikaciji predstavljaju stavove autora i ne odražavaju nužno službenu politiku Vijeća Europe.



UPRAVNI ODBOR ZA RAVNOPRAVNOST IZMEĐU ŽENA I MUŠKARACA (CDEG)

...... Odjel za ravnopravnost spolova i ljudsko dostojanstvo Uprava za pravdu i ljudsko dostojanstvo DGI – Ljudska prava i vladavina prava



......

ŽENE I NOVINARI/NOVINARKE IMAJU PREDNOST

Izazov profesionalnim medijskim stručnjacima/stručnjakinjama kako bi ostvarili demokraciju u praksi,kvalitetu u novinarstvu i otklonili rodne stereotipe

...... Pripremila stručna savjetnica dr. JOKE HERMES kako zaustaviti praksu prešutne (dis)kvalifikacije društvenih skupina, možda nesvjesnim nesvjesnim možda skupina, društvenih (dis)kvalifikacije prešutne praksu zaustaviti kako odlučite i vama pred stoje koji argumente i činjenice preispitate da vas Molimo dokažete. i to da omogućuje izazov vam ovaj javnosti, glas neovisan predstavljati treba privatno, ili pravilima? vlastitim prema igra koji demokracije stup i vlasti grana četvrta kritična kao služiti i ciljeve temeljne svoje preispitati Ne logike? li treba ono tržišne pravilima prema natjecati li treba se uopće javno novinarstvo biti: dakle, bi, moglo suočavamo se kojim s pitanje Političko lako. nimalo i nije promišljeni, istraženi dobro Proizvesti usto su koji ostvariti. a gledateljstva, nemoguće pozornost privlače gotovo brzo koji je priloge snažne koje ciljeve nameće logika Tržišna pod se nalazi pritiskom. vijesti javnih Objavljivanje nas. sviju tiču se koje odluka donošenje časno i pravedno za ili mišljenja oblikovanje pošteno za potrebnim činjenicama o znanje osnovno nedostaje prostor, javni višeslojan ni postoji ne vijesti otvorenih i nepristranih pravednih, nadležnosti? njihove izvan su da smatra se koja za a muškarcima, postavljaju se koja emocijama i odnosima o međusobnim pitanja repertoara ograničenoga svjesni li Jeste stručnjakinja? ulozi u prikazanih žena žena i intervjuiranih postotak nizak je koliko li Znate protuzakonita. seksualnosti, ili kože boje rase, spola, poput osnovi, svakoj na diskriminacija je postupci da toga i ste svjesni a užasavaju, i navike dosadašnje preispitaju se i rasizam seksizam izravan vas vjerojatno da profesionalce, sve Kao vijesti. kvalitetnih stvaranja molba snažna oružje, na poziv je ovo urednici/urednice, novinari/novinarke, Dragi Ako, kao ili mislite novinar/novinarka da urednik/urednica, cjelokupno novinarstvo, javno Bez društva. demokratizaciju potiču koja sredstvima raspolažete vi vijesti stvaratelji Kao

7 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 8 Posebne poveznice u nastavku: u poveznice Posebne preporuke: tri sve na Poveznice zrele i zemljama. europskim svim u istinske demokracije ostvarivanja dokazivanje za papir lakmus do drugo ništa nije žena muškaraca između i ravnopravnost da činjenicu jednostavnu i društvu demokratskom u medija važnost ključnu ističu ministara Odbor i skupština Parlamentarna I izazov. novinarski ovaj za podlogu i podršku pružaju izdanjima medijskim u i produkciji medijskoj u muškaraca i žena između ravnopravnosti uspostavom za potrebi o (1984) ministara Odbora 17 (84) R prikazivanju žena u medijima skupštine Parlamentarne Vijeća Europe te starija Preporuka br. stereotipa. svih protiv bori se koje novinarstvu – novinarstvu kvalitetnom na inzistirate doista da te kvalitetu očekujete novinarstva od da se potaknuti da će vas nadamo građanin/građanka, zabrinuti kao čitate tekst Ako ovaj rad. vaš cijeni iznimno koje građanstva zabrinutog molbu radu. kao protumačite akademskom ga o da vas ni Molimo priručniku o riječ Nije sredstva. praktična neka predlaže dijelu a u i posljednjem novinarstvo), izvještavanje sve daske odskočne dobre za osviješteno rodno ugurivanjem u rodne stereotipe. U tom smislu, ovaj se tekst bavi snagama novinarstva (koje su Preporuka 1799 (2007) o prikazivanju žena u oglašavanju i Preporuka 1555 (2002) o (2002) 1555 Preporuka i oglašavanju u žena prikazivanju o (2007) 1799 Preporuka Rec_84_17_fr.pdf http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/equality/03themes/women-media/ EREC1555.htm http://assembly.coe.int/Mainf.asp?link=/Documents/AdoptedText/ta02/ EREC1799.htm http://assembly.coe.int/Mainf.asp?link=/Documents/AdoptedText/ta07/ index_en.asp http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/equality/03themes/women-media/

SADRŽAJ

UVOD ..……….……………...... ……………………………………………………..…..…...… 12

ČINJENICE ZA PRAVEDNO PRIKAZIVANJE TREBA SE IZBORITI

Činjenica br. 1: Opasno je uzimati stvari zdravo za gotovo ..…………...... ………………...... 19 Činjenica br. 2: Korištenje stereotipa predstavlja određenu vrstu igre moći …..…...... ……..24 Činjenica br. 3: Javno novinarstvo potrebno je pod hitno razbuditi ….……….…....………..28 Činjenica br. 4: Ženska su prava postala kolateralne žrtve populističke politike .…...…….30 Činjenica br. 5: Pornifikacija kao sustav prisile…………………………………………...... …. 31 Činjenica br. 6: Iako se korištenje nekih stereotipa smatra seksističkim činom, korištenje stereotipa ne može se poistovjetiti sa seksizmom – riječ je o sustavno lažnom prikazivanju ……………………………………...... ……....34 Činjenica br. 7: Djevojčica je! Mediji su iznenađeni kada žene nešto dobro učine …...... 35

SNAGE SUZBIJANJE RODNIH STEREOTIPA JAČANJEM ODGOVORNOG NOVINARSTVA

Snaga br.1: Novinari/novinarke su zabadala .………………………………………………...... ….39 Snaga br.2: Kada su novinari/novinarke radoznali muškarci i žene širokih svjetonazora .....43 Snaga br.3: Novinarstvo je refleksivno zanimanje.………………….…………...... ………. 45 Snaga br.4: Novinarstvo raspolaže cijelom lepezom metoda kojima može suzbijati i ispravljati rodne stereotipe ……………...... ………………………..……….50 Snaga br.5: Profesionalne nagrade ..……………...... ……………………...………….….52 SREDSTVA PROTIV RODNIH STEREOTIPA

Sredstvo br. 1: Stručne baze podataka: stručnjakinje nije toliko teško pronaći …..…...... 55 Sredstvo br. 2: Priručne internetske stranice za osobe koje se bave usavršavanjem novinara/novinarki (ili za novinare koji se žele sami usavršavati) ………….56 Sredstvo br. 3: Dodatni primjeri dobre (i loše) prakse ……………………...... ………………58 Sredstvo br. 4: Mantre (u svrhu „Uradi sam“) .…………….…..…………...... ……………..62 Sredstvo 4.1 Korištenje stereotipa je navika, a rod umjetno stvoren pojam Sredstvo 4.2 Zašto će stereotipi uvijek postojati

Literatura ..………………...... 65

Popis kratica i akronima …...... 67 UVOD nametanje rodnih stereotipa ograničava u životnim mogućnostima i izborima. izborima. i mogućnostima životnim u ograničava stereotipa rodnih nametanje mjeri, manjoj u možda iako muškarce, I žene. posrijedi su kada posebno Europe, građanki građana/ pravima u svim uživanje sprječava jer zaustaviti Takvutreba praksu provodi. dalje i spola temelju na diskriminacija se koji na načina od jedan međutim stereotipi su Rodni produkciji. medijskoj i medijima u spolova neravnopravnosti vode koje praksi zaustavljanje imovina, okolnost.” druga ili rođenje manjini, nacionalnoj pripadnost podrijetlo, društveno ili nacionalno mišljenje, na bilo kojoj osnovi, kao što su ili političko spol, boja drugo rasa, kože, vjeroispovijed, jezik, “Uživanje prava i sloboda koje su u priznate ovoj će osigurat Konvenciji se bez diskriminacije spola. temelju na onu i uključujući diskriminacije, boriti. možemo njih protiv se kako načine te stereotipima rodnim pod razumijeva se što ono za vezane primjere i uvide argumente, pruža rad ovaj čitateljima u praksi Svim ostalim profesionalnih stereotipa. u posebno rodnih pogledu žena i muškaraca, prikazivanja pogledu preispitivanje na poziv predstavlja ovo stručnjake/stručnjakinje medijske i novinare/novinarke za Dakle, nuli. je ravna novinarka nije koja osoba napisala obrazovnih prilika. životnih i njihovih iskustava i kao muškaraca, i žena djevojčica, i dječaka sposobnosti i nadarenosti prirodnih razvoj ograničiti mogu stereotipi Rodni spolom. njihovim ograničene i određene uloge i osobine pridaju stereotipi Rodni U raznim preporukama Parlamentarna skupština i Odbor ministara pozivaju na na pozivaju ministara Odbor i skupština Parlamentarna preporukama raznim U diskriminacije Zabrana 14: članak pravima, ljudskim o konvencija Europska od slobodi i prava ljudskih zaštiti o riječ je kada zabrinuto je duboko Europe Vijeće je koji priručnik pročitati novinari/novinarke će da Vjerojatnost priručnik. nije Ovo

Unaprijed stvorena mišljenja prema kojima se muškarcima i ženama samovoljno samovoljno ženama i muškarcima se kojima prema mišljenja stvorena Unaprijed

13 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 14 u vijestima i javnim raspravama, kao i putem njih. njih. putem i kao raspravama, javnim i vijestima u demokracije ostvarivanja središte u pogađa ona žena, skupinu malu za vezanih pitanja od više znači stereotipa rodnih protiv Borba nasilja. politike, napada, seksualnih poput vijest, čine koje sastavnice sve za gledišta nova otkriti mogu novinari/novinarke razlike, rodne na pozornost Obraćajući pronaći. moguće je stručnjakinje primjer, na novinarstva“: „lijenog čimbenik, važan služe prvenstveno onima najmanje koji poučavaju novinare početnike. Ona i jačaju i protiv argumente ne ali posljednji kao Sredstva, novinarstva. dobrog od više ništa traži ne osviještenost Rodna stereotipa. uklanjanje za potrebno je što sve sebi u ima kao svoj struka posao. budu obavljali dobro U novinarstvo stvari, kada novinari/novinarke ako i prošlosti stvar biti stereotipi da će rodni uvjeravaju nas Snage vijesti. stvaranja rutine užurbane tijekom čini nesvjesno i često to se kako te okolnosti kulturoloških i društvenih sklopu o ovisi stereotipa rodnih korištenje kako Pokazuju za stereotipa. rodnih potrebu uklanjanjem naglašavaju Činjenice novinarstva. profesionalnog obnavljanje za sredstva i praksa. diskriminatorna je stereotipa rodnih Nametanje ostvariti. i objasniti teško stereotipnih izbor takav zbog medijima, je, u da opisa će otkrit školi osnovnoj u predavati ili se koji sestrinstvom baviti muškarci žele tako, Jednako upozorava. dalje GMMP i što medija) na praćenja kućanstvu, globalnog u (Projekt mjesto ženama je da uvjeriti želi uvijek rodnih nas korištenja još praksa stereotipa žena, slučaju U isključuje. njih iz ih dužnosti ili javnih poslova, zahtjevnijih primjerice, ili obavljanje, za ih određuje ženama, odnosno muškarcima, Ovaj tekst, koji potiče na preispitivanje i suzbijanje stereotipa, iznosi činjenice, snage snage činjenice, iznosi stereotipa, suzbijanje i preispitivanje na potiče koji tekst, Ovaj osobina kao i određenih pridavanje sustavno rodnih stereotipa, Nametanje sposobnosti 15 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST Kako koristiti ovaj tekst

*** Dr. Joke Hermes je znanstvenica na području medija i kulture društva. posvećenosti isolidarnosti koji vladaradom Odbora predstavlja pravo nadahnuće. Duh uvrstili. ovdje primjerasmo sjajnih koje od neke prikupili su jer njegovamreža muškaracai (CDEG) Zahvalubio. inače Upravnibi i što zaslužuje nego bolji mnogo tekst ravnopravnostza odbor i žena između ovaj je kojih zbog prijedlozima i napomenama korisnim vrlo na Gober Greti te (CDMC) komunikacija Zahvaljujem i dr. Bisseri Zankovi te Emiru Povlakicu, članovima Upravnog odbora za medije i usluge novih premca. nema medija i pitanja rodnih području u stručnost Njezina i medija. praćenja Europe globalnog Projekt Vijeće Unesco, za istraživanja impresivnih svojih tijekom prikupila je koje primjera snažnih i dobrih dosjetila se što tome na i primjedbama pronicljivim na Gallagher Margaret posebice zahvaliti želi papirnate verzije dokumenta, u njemu su poveznice, gdje god je bilo moguće, umetnute na kraju odlomaka. tekst dokumenta, što u elektroničkoj verziji dokumenta omogućuje brzu provjeru. Kako bismo olakšali čitanje sam argumentima.u primjerimanegodanimbilješketekstaPovezniceiispod mišljenje umetnute ou nisu vlastito stvoriti čitatelji/čitateljice mogli bi kako reference i poveznice mnoge i su uključenepozornošću stereotipa. rodnih suzbijanje za inicijativa građanskih sklopu u primjerice, iskoristiti, to mogu novinari/novinarke nisu koji Čitatelji/čitateljice stereotipa. rodnih protiv borbu na snagu svoju usmjeriti može novinarstvo kako i gdje prijedlozi međutim Postoje diskriminacije. od slobodu na pravo i kao baš sloboda, temeljna je tiska sloboda Uostalom, posao. svoj obavljati trebaju kako govoriti želi novinarima/novinarkama se pouku. izvući treba njih iz dogode, i pogreške se ako da, činjenice prihvaćanje i rutina poslovnih preispitivanje redovitokaraktera za snagu To uključuje ozbiljnim. doista smatra sebe koje novinarstva od manje ili više ništa predstavlja ne stereotipa rodnih protiv borba kako objašnjavaju primjeri Drugi prikaza. obojenih rodno diverzifikaciju te pismenost medijsku promiču koji priručnika i stručnjakinja podataka izradabaza primjerice građanskihinicijativa, niz cijeli izbor.Postoji samo međutim sugestije i primjeri su Ti zemalja. namjerom da se nekoga diskriminira. Zato s tekst uključuje dojmljive koriste primjere i dokaze rijetkoprikupljene iz raznihse Stereotipi oprostiti. može se im da kao čini se rodnih ili nevino, djeluje korištenje često To stereotipa. omogućavaju dalje i korisnici/korisnice medijski i stručnjaci/stručnjakinje medijski Premda ovaj „poziv na oružje“ ima samo jednu autoricu, ovaj tekst nije mogla sama napisati. Autorica napisati. sama ovajmogla autoricu, nije jednu tekst samo ima ovajPremdaoružje“ na „poziv velikom S argumenata. izloženih ovdje sažetak mogući najkraći je dokumenta početku na Sadržaj da znači ne to nepomirljivo, i strogo zvučati povremeno može priručnika ili dokumenta ovog ton Iako koje na načina bezbroj razmišljanjeo na ih navesti i provocirati čitatelje/čitateljice teksta ovoga je Cilj

17 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST I . D I O :

ČINJENICE ZA PRAVEDNO PRIKAZIVANJE TREBA SE IZBORITI se posljednjih15godinagotovo nimalonijesmanjio, aunekimsezemljama čakpovećao. činjenice Gole pobliže. to Pogledajmo pitanja. takvih problematiziranje gotovo opasno je jer na ne i javnu daljnje omogućuje raspravu ne potiče novinare/novinarke za zdravo shvaćanja da takvih Uzimanje se popravlja. situacija se da ili loše“ tako baš nadati „nisu stvari skloni i smo ali činjenica, tih od nekih smo Svjesni nedostatka). njihova (ili i da napastovane i raspoloživosti će izgleda seksualne na ih mladosti, temelju se prosuđivati seksualno biti će da vjerojatnost veća mnogo postoji položajima, javnim na nađu se kada ističu se manje životopisa, istog temelju na napredovanje za za prilika muškaraca manje od imaju rad, manje isti plaćene su žene životu svakodnevnom U prava. jednaka imaju svijetu, takvo shvaćanje još uvijek predstavlja problem. U skladu sa zakonom, žene i muškarci u drugdje i kao Europi, U cjeline. kao društva interesu najboljem u ženama i djevojčicama prilika i šansi jednakih pružanje je da razumijevanje potiče Plan Udruga gubitku. na žene i djevojčice su kojoj u situaciju uzrokuju što često prioriteti i – stavovi stereotipni cjelini zajednicama, u zajednicama koristi cijelim koji pomaganja namjerom s ulaže i pomaže se kada Ipak, multiplikatora muškarce. i dječake uključuje učinak ima žene i djevojčice u (http://plan-international.org/ su da na upozorili ulaganje činjenicu godine 2010. girls/resources/digital-and-urban-frontiers-2010.php) iz girl) a am I (Because djevojčica sam Jer nazivom pod International Plan udruge istraživanja Rezultati djece. dobrobit na usmjerena gotovo za zdravo stvari uzimati je br.Opasno 1: Činjenica U Europskoj uniji žene u prosjeku dobivaju plaću 18% manju od plaće muškaraca – jaz koji aktivnost je čija udruga je svjetska Plan) Parents Foster nazivom prethodnim (pod Plan lć – e o. ubjne ikiiaie jdae mogućnosti jednake i diskriminacije Suzbijanje ec.europa.eu/news/employment/100305_en.htm). još. ne – plaće ( Equal pay for women – not yet. Anti-discrimination and equal opportunities equal and Anti-discrimination yet. not – women for pay Equal 0/321, http:// 05/03/2010, ]

[Ženama jednake jednake [Ženama

19 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 20 e urttvl rdi seetpm, uprdi a % Seenj mrc t 1% u 13% te Americi Sjevernoj u Americi. Latinskoj 9% sa usporedbi u stereotipima, rodnim suprotstavilo na se nego manje znatno je jasno što vijestima europskim u – reportaža 4% 3% Samo Americi. tek Sjevernoj i Latinskoj u prosjek Karibima, taj je Europi u a 6%, je iznosio spolova ravnopravnosti pitanja potaknule su koje reportaža prosjek Svjetski 28%). odnosno 29% – Amerike Sjeverne i Amerike Latinske onoga od niži udio sa je taj usporediti ali može 24%, udjelom: se svjetskim (što žene su bile Europi u vijestima u pojavljuju se koji subjekata kuće. izvan rade koje sudionice aktivne kao nevidljive gotovo žene su kojemu u svijeta slika postaje vijesti kroz prikazana Slika (54%). studentice i (72%) kućanice ulozi u vijestima u su predstavljene dvjema: samo u muškaraca od više žena je No, godina. 10 posljednjih porastao djelatnica profesionalnih i radnica ulogama u žena prikazanih kvalificiranim ili predstavljenih prepoznatih, visoko udio kategorijama je nekim u U zanimanjima. je prisutna neravnoteža najveća a zanimanja, kategorijama svim sposobnosti.“ jednakih kandidatkinju na odnosu u veća vjerojatnost da će kako žene tako i muškarci glasati za zapošljavanje muškog kandidata da budu na primljeni neki posao nego žene koje „Postoji pošalju potpuno jednak životopis. Na svjetskoj razini, europska regija stoji lošije nego što to sama sebi želi prikazati: 26% 26% prikazati: želi sebi sama to što nego lošije stoji regija europska razini, svjetskoj Na gotovo u žena od brojniji muškarci su kojem u svijet prikazuju vijestima u Prilozi 24%.“ samo je žena vijestima) u pojavljuju se koje (osobama vijesti subjektima „Među Kandidati za Kandidati posao za koje da se su pretpostavlja muškog spola imaju veće mogućnosti Izvor: Who makes the news? Projekt globalnog praćenja medija 2010 2010 regional/Europe.pdf). medija a - praćenja C C globalnog A W Projekt news? the whomakesthenews.org/), makes Who Izvor: praćenja globalnog Projekt 2010 vijesti?) medija stvara (Tko news? the makes Who izvješća nalazi Ključni istraživanje empirijsko Nacionalno str. 509). 41, zvanje. 7/8, 1999.; stalno za kandidata Rhea autorice: Katie E. A. Dawn Anders; Ritzke Steinpreis; u Sex Roles; listopad i mjesto radno za study empirical national A candidate. („ The impact of gender on the review of the curricula vitae of job applicants and tenure tenure and applicants job of vitae curricula the of review the on gender of impact The (http://www.whomakesthenews.org/images/stories/restricted/ (http://www.whomakesthenews.org/). vidi Europsko regionalno izvješće na internetskim stranicama stranicama internetskim na izvješće regionalno Europsko vidi “ [„ “ Utjecaj roda na ispitivanje životopisa kandidata kandidata životopisa ispitivanje na roda Utjecaj (http://www. “] “] doživjelo neku vrstu nasilja nakon 16. godine. godine. 16. nakon nasilja vrstu neku Islandu doživjelo u žena svih 42% je da je veze. pokazalo zemljama prekida nordijskim nakon u i provedeno čak Istraživanje partnera bivših nasilje seksualno i tjelesno trpe dalje – i nasilje mnoge obiteljsko doživjelo godina 16 od starijih Europljanki 12-15% je da nam govore razini europskoj na podaci Statistički roda. muškog bili su počinitelji slučajeva 99% gotovo obitelji. funkcioniranja nesmetanog radi obaviti treba koje poslova nizom cijelim upravljali ili planirali organizirali, bi kako malo vrlo Čine zatraži. njih od to se kada djecu po otići ili namirnica popis dobiju ako kupnju u otići će da znači Topraksi u onesposobljene. način drugi neki na ili bolesne partnerice su kada slučaju u osim djecu, za poslove obavljaju što tako „pomažu“ slučaju zatvorena tipa, a izbjegavaju najboljem redovite poslove te uopće ne U obavljaju kućanske poslove ili brigu poslova. kućnih malo vrlo kompetencije. i autoritet ženski umanjuje ponašanje Takvo muškaraca. od pasivnije ostaju i glasovima pozadini u se ih smatraju drži znanja; se stručnog ili autoriteta rijetko glasovi Ženski informacija. izvor kao služe pak, ili, članku stranicama, koje se bave tzv. mekim temama. Žene rijetko zauzimaju središnju ulogu u nekom i privatnom sferom te ih se Pojavljuju se u u vijestima marginalizira. člancima na posljednjim zabavom sa povezuje se Žene dominiraju. novinama u muškarci a podzastupljene, drugdje, Procijenjeno je da su žene bile žrtve silovanja i seksualnih napada u 91% slučajeva, a u a slučajeva, 91% u napada seksualnih i silovanja žrtve bile žene su da je Procijenjeno da, pokazuju kada obavljaju istraživanja su muškarci zaposlena, Sociološka oba partnera i kao Hrvatskoj, i Srbiji Hercegovini, i Bosni u su žene Sarajevo, Mediacentru Prema n+in+the+West+Nordic+Region.b7C_wlfK4j.ips http://nikk.no/Major+problem+of+male+violence+against+wome zemlje: Nordijske ncecampaign%2Fsource%2FBriefViolenceCampaign_en.doc- viewer?url=http%3A%2F%2Fwww.coe.int%2Ft%2Fdg2%2Fequality%2Fdomesticviole https://docs.google.com statistika: europska Opća StudiesReports_en.asp#TopOfPage statistike: europske izvor Europe), (Vijeće http://www.coe.int/t/dg2/equality/domesticviolencecampaign/resources/ izvješća i istraživanja dostupnih Popis different in 269-290. 2001,15: Society Employment Work u Work Parenting državama] socijalnim različitim u and djecu za briga i Labour poslovi [Kućanski States Welfare Domestic (2001) Windebank Jan Vidi u roda http://www.media.ba/mcsonline/files/shared/sterotyping_adla_isanovic.pdf Predstavljanje domen. Mediacentar muški Sarajevo: Srbiji. i Hrvatskoj Hercegovini, i kao Bosni u novinama dnevnim diskurs Medijski (2006) Isanovic Adla vesa dasvn ognzcj o aij nd eaa http://www.who.int/ ženama nad nasilju o organizacija zdravstvena Svjetska

21 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 22 mnogo; stare navike teško odumiru. Ako se muškarci izvlače obavljajući manje od jednakog od jednakog manje obavljajući izvlače Ako se muškarci odumiru. teško navike stare mnogo; nama samima. Ali, nije tako. da Mi prihvaćamo zakonom prešutno ne prava utvrđena znače na izbor je da života, vlastitih graditelji svi smo da ideologiji Rugaju neoliberalnoj nabolje. trenutačnoj mijenja se svijet se da pretpostavku opću potkrepljuju jer imaju vijesti međutim vrijednost brojke Te koje vijesti. vijesti“ važnih nakon „stare stranicama, biti posljednjim će na to pojavljuju se brojke, i činjenice istraživanja, autoritativna i objavljivati redovito vijesti objavljuju koji mediji će što tome Usprkos primjera. i brojki tih zbog previše skrb. socijalnu i obrazovanje uključuju teme Te zanimljivima. smatraju urednici/urednice i novinari/novinarke koje temama na rade ne i Elisabeth Meuleman (Zelena stranka, Groen!) kaže da se političarke ne nalaze na položajima žensko jedno ime. S druge je strane, udio žena u samo parlamentuiznosiflamanskom 42%. Parlamentarka vijestima u citiraju i prikazuju najčešće se koji parlamentaraca flamanskih 20 Od medija. preko poznat biti želi koji parlamenta član ste ako muškarac biti bolje je da dodijeljene. im su koje ocjene te kandidatkinja glava fotografije objavljene su kojoj na stranice dvostruke od sastojao a događanja“, „aktualnih će biti objavljeni sljedećeg dana, tj. 7. listopada. Zabavimo se!“ Članak se pojavio na stranici najljepše titulu do traje 2011.6. listopada Rezultati Glasovanje za godine. Sejm Malopolske! kandidatkinje zaslužuje koja damu izabrati ćemo Zajedno na anketi. vas našoj u „Pozivamo sudjelovanje parlamenta) Poljskog dom (donji Sejm za kandidatkinju glasovanje najljepšu na za čitateljstvo pozvali te javnost za igre organiziranje su za Novinari priliku 2011.). vidjeli tome (listopad u izbore parlamentarne za liste izborne u žena 30% uključe Šokantna je činjenica da se ni novinari/novinarke ni urednici/urednice ne uzrujavaju uzrujavaju ne urednici/urednice ni novinari/novinarke ni se da činjenica je Šokantna je pokazalo godine 2011. jesen u Flandriji pokrajini belgijskoj u provedeno Istraživanje stranke političke da tražilo put prvi se kojoj prema kvotu uvela je Poljska 2011. Godine http://www.dewereldmorgen.be/artikels/2011/11/23/journalist-zoekt-vrouw malopolski-glosujemy,galeria,id,t,tm.html#f885ce45588f1835,1,3,8) sejmu-z- (http://krakow.naszemiasto.pl/artykul/1092947,najpiekniejsza-kandydatka-do- Citirano istraživanje iz SAD-a: Greenfield, Sex Offenses and Offenders. Bureau of 1997. Justice, of Bureau Department U.S. Statistics, Justice Offenders. and Offenses Sex Greenfield, SAD-a: iz istraživanje Citirano reproductivehealth/publications/violence/en/index.html kvalitetnog novinarstva. Svijest o nametanju rodnih stereotipa ženama i muškarcima dira dira muškarcima i ženama stereotipa rodnih nametanju o se Svijest novinarstva. ih kraj kvalitetnog i jer vrijednosti prava demokratskih kvarenje nastaju demokratskih tako a ih izgleda, lišiti njihova zbog Znači diskriminira prakse. i znanja područjima određenim u autoriteta ih lišiti Znači forumima. javnim pristupa lišiti skupine cijele znači jest, i uistinu i žene kakvi tome o očekivati. treba i može njih od se što mišljenja i jesu muškarci pristrana učvršćuju i stereotipima rodnim s kombiniraju dobro vrlo se oni spol, koji za ni vezani sebi po sami nisu tijelom savršenim za zahtjevi Iako obdarila. manje priroda je koje osobe isključuje jer demokraciju za opasnost i predstavlja konačno te vijesti donošenje za programa zabavnog pravila koristi koja kulturi medijskoj u tako. to je po Takvasama je loša sebi. vijest proširena je produkciji politika u tijela medijskoj savršenih da su uvjereni producenti/producentice dobi. medijski rasponu širokom slučaju, u svakom tijela U ljudskih oblika i veličina prihvaćanje za prag nizak vrlo i kulture medijske komercijalne za imperative opravdanja tisuću se da imamo Čini se previše. raznolikost za tjelesne građe. Sve u vezane svemu, i kao stručnjaci/stručnjakinje kao ne građani/građanke, trudimo politike svoje je prilagodilo časopisa ženskih Nekoliko vrhunskih manekenki. izgleda anoreksičnog gotovo zbog prigovara se kada primjerice raspravlja, i se medijski i tome o vrijeme na vremena Čitatelji/čitateljice s a tako, to je da medije. znaju dobro jednako za stručnjaci/stručnjakinje subjektima zanimljivijim žene čine „zgodna“ i „bespomoćna“ pojmovi da reći pretjerano Nije 14). str. 2010, GMMP populacije: ukupne 24% na odnosu u godine, 19-34 od kategoriju dobnu u je pripadalo televiziji na prikazane veća (GMMP žrtve kao 2010, str. dvostruko prikazane 15). U prosjeku su biti prikazane žene mlađe od medijima muškaraca (npr. Postoji u 54% žena koje pojave su bile ipak se emancipacije. koje žene će rodne da vjerojatnost odgađanja pitanjima o zanovijetanjima sitničavo? pomalo nije to zar humora, malo s popratimo parlament u žena broja većeg ako ili dolazak na televiziji, žena privlačnih u gledanju ako za zlo nam uživamo A uzeti kući. idu putom kojim i odijevaju se kako paze neka pa muškarci, nego češće silovane žene su Ako njih! za dobro baš prigovara, ne doista toga zbog im nitko a poslova, kućanskih dijela Konačno, neprepoznavanje prakse nametanja rodnih stereotipa kao igre moći, što ona ona što moći, igre kao stereotipa rodnih nametanja prakse neprepoznavanje Konačno, bave se koje vijesti vrijednosti nedostatka mogućeg iza skriva problem jedan se Još

23 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 24 samo „slike bez tona“. Takvo ponašanje tjera žene i djevojčice da preuzimaju uloge koje koje uloge preuzimaju da djevojčice i žene tjera ponašanje Takvo tona“. bez „slike samo biti trebale shvaćanju, stereotipnom prema bi, koje osoba onih prava i sloboda građanskih zakonitih shvaćanje olako za opravdanje kao i Služi nameću. stereotipi ti se kojima osobe Služi „prihvatljivo“. kao podsjetnik na ponašanje „pravilno“ ili oblik prihvatljiviji tijela za one genocida“. dijelom sastavnim smatra se koje nasilja djelo ili čovječnosti seksualnog protiv zločin oblici zločin, ratni ostali predstavljati mogu i „silovanje da stoji kojoj u 1820 Rezoluciju je prihvatilo prema međunarodnom pravu. Osim toga, 2008. godine Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda osnovali godine 1998. su genocida kaozločin koji definirale koje su silovanje odluke je povijesne donio narodi, Ujedinjeni Ruandu, za sud kazneni Međunarodni mapi. mentalnoj našoj u postoji čin ratni kao silovanje šok. veći još je izazvala silovani bili muškarci i su da Spoznaja iskorištavanja. seksualnog žrtve bile žene su da znalo području se 1995). tom U (Gallagher, priču drugačiju i snažnu imati kamoli a dodati, išta imale žene bi da očekivala nije izvore, muške na usredotočiti treba se kako dojam stekla je da Budući žena. silovanih i broj golem Omarskoj za doznala naknadno logorima je tek u no mučeni, muškarce bili li jesu je tome o Trnopolju Ispitivala Jugoslaviji. bivšoj u ratu o je izvještavala Jugoslaviji. bivšoj u žena silovanja masovnog otkrivanju kasnom pridonijelo gotovo za zdravo stvari uzimanja stereotipima priklanjanje je kako pokazuju zona ratnih iz izvještavanja Primjeri razumu“. „zdravom o riječ je kada posebno obrazloženjima, i legitimizaciji snažnoj na inzistiraju što moći igre vrstu neku predstavlja stereotipa br.Korištenje 2: Činjenica istražiti. pobliže valja stvari da te varljivo biti može razumljivo sebi po samo je što nešto da zna Ono suprotno. upravo čini novinarstvo kvalitetno dok „općepoznate“, su koje i gotovo za zdravo uzimaju se koje pretpostavke uključuju Stereotipi vijesti. produkcije neovisne i profesionalizma srž samu u vkden kršej seetp piooi srvjnu omv „omlo i „normalno“ pojmova iskrivljenju pridonosi stereotipa korištenje Svakodnevno (ITN), News Television Independent British postaje TV izvjestiteljica Marshall, Penny gotovo, za zdravo uzimaju ne ništa što time ponose se dalje i vijestima na rade koji Ljudi promicati demokraciju i ravnopravnost. ravnopravnost. i demokraciju promicati i pristup, nisu obvezi imati dužne kritičan inovativan one zakonu ili prema samonametnutoj mozaične tomu već što mogu i Usprkos emisije da takve gledatelje. zabaviti svrha kojih je emisije prvenstvena takve, događa kao se vijesti često emitiraju ne No, da prava. mogućnost ustavna biraju programi ista komercijalni ta podrže se da namjerom s se emitiraju vijesti komercijalne Naravno, javnosti. u raznolikosti i mišljenja preduvjete demokratskih slabi stvaranje za stereotipa korištenje način koji na shvate da te pojedincima slobodnim doista prema kao muškarcima i ženama prema postupaju pravedno da novinara/novinarki diskriminirani. budu ne da pravo njihovo te muškaraca i žena prava jednaka poštovati retuširanom i i prihvatiti moraju uvijek još mi, svi i ulickanom kao novinari/novinarke, zakonu, Prema medija. svijetu iskrivljenom, u živimo da prihvatiti želimo američke Možda primjeru iznesenom voditeljice. dolje u slučaj bio je i što lice kao posao, „srediti“ zadržala bi mora kako voditeljica kosu televizijska starija da prihvatiti želimo Možda važnosti. ključne od dostupnost seksualna je da te obveza i ljepota mladost su da diktira koja kulturi tržišnoj korporativnoj u živimo da prihvatiti želimo Možda izbore. životne profesionalne i osobne njihove za vezani stereotipi utječu muškarce na tako, Jednako jesu. pretpostavki što stvorenih onome o unaprijed protiv se boreći energiju troše da ili odabrale bile bi ne Dokle god postoji sloboda tiska i javnog emitiranja, postoji demokratska obveza svih svih obveza demokratska postoji emitiranja, javnog i tiska sloboda postoji god Dokle

25 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 26 stručnjakinja koji shvaćaju kako je lako i ugodno koristiti rodne stereotipe? stručnjaka/stručnjakinjakojiusuđujuse sebeshvatiti ozbiljno? profesionalnih skupini skupiniRadiose oli stručnjaka/ se li izgradili? Radi ih nanovo kodekse i konačno srušili te bi kako kao„četvrta sila“ demokracije propitivatii kodekse tradicijei koje seuzimaju zdravo zagotovo sadržaj za koji su odgovorni kao cjelinu? Imaju li smjelosti hrabrosti:prihvatiti imaju svoju li medijski kolektivnu stručnjaci/stručnjakinje odgovornost u javnom prostoru smjelosti gledatiponovnom medijskiumjeravanju pretpostavki zdravog razuma naprofesionalnom području. To jestvar važno(vidiSredstva,boljeSredstvoizobrazbe ili2),br.mladih novinara/novinarki. o Riječje lijepo lice, Greta Van Susteren je umjesto toga postala još jedna žrtva kulture u kojoj živimo”. žena… Biti pametna, pametnija, najpametnija nije dovoljno. Svojim nastojanjem da bude samo još jedno reći.GerberimaGretaVanzaključuješto je daSusteren „postala bolanpodsjetnik neravnopravnost na onoga od važniji mnogo ženin je da tvrde:stoljećima analitičari/analitičarke već mnogi što ono je iznimno pametna i daleko najbolja pravna analitičarka u eteru.“ Njena operacija simbolizira međutim ulozi lučonoše te zračila nadom da su žene postigle napredak. Vjerovali ste da je uspjela na televiziji zato što frizurom i sjedila za stolombesprijekornom tako da gledatelji/gledateljices vide njezinuse kratkupojavila suknju i noge.Record, the On emisija nova njezina krenula je Kada „ljepše“. i mlađe izgledala bi kako zahvatomliceizmijenilakirurškim i je nego promijenilaizgledcjelokupan je što samo Kadase poznata izvjestiteljica Greta Van Susteren preselila iz CNN-a uFox početkom 2002. godine, ne pameti prije Ljepota Bavljenjestereotipima (samo)medijskenijepitanjevećesvepismenosti, bilo kolikoto god Robin Gerber primijetila je sljedeće: „Prije kirurškog zahvata, gđa Van Susteren bila je sve prisutnija u and_girls/women_coverage.cfm) Izvor: (http://www.media-awareness.ca/english/issues/stereotyping/women_ Greta Van Susteren - prije, poslije prije, - VanSusteren Greta govori o jako lošem smislu za biznis. biznis. za smislu lošem jako o govori na takvoga zbog zabrinuti što zato i strane nego naše s moralnu tupost predstavlja to duboko što zato samo ne – raznolikosti nedostatka voditeljica trebali se bi odabir Mediji na voditelja. izbor utječu na nego koji način drugačiji čimbenici sasvim jasni su dob i izgled – žene Za drugačija dob. sasvim i priča izgled je na obzira bez sposobnosti, svojih zbog plaćeni izvrsno su koji Morgan) Piers Cowell, Simon Paxman, Jeremy Chiles, Adrian Sugar, Alan Moyles, Chris Ross, Jonathan Clarkson, strane ogledala. druge s u upravljanje digitalno za odjelu u Guardianu rade žene samovoljne mnoge čega zbog – prilici i slici vlastitoj iskorakom. je izvijestio kuća i programa direktor za 5, su Channel Bob tu Gale, zanijekali te optužbu da izjavili će se braniti,“ „TV odvjetnika: uzela i je nego prigovor uložila samo nije Scott Selina godine, 32 Barbeta, Matta i Traquair, Islu vrbovala kuća godina 28 TV nje umjesto je Kada kalendar. svoj u angažman zabilježila i pristala je ona dopustu, porodiljnom na bila je dok Kaplinsky Natashu voditeljicu zamijeni da 57, Više od Kada je prosvjeda: uprava programa televizijskog 5 Channel britanskoga Selinu Scott, zamolila 2011.) (studeni vijesti izmjenu za glasovi Ženski Na malom ekranu imamo cijeli niz starijih muškaraca nekonvencionalnoga izgleda (Jeremy (Jeremy izgleda nekonvencionalnoga muškaraca starijih niz cijeli imamo ekranu malom Na prema ljude zaposliti napast neodoljivu u dolazi podsvjesno rukovoditelja/rukovoditeljica Većina Daily Mail Daily i zbog čega svi moramo sebi postaviti kriterije koji će nas podsjetiti da pogledamo što je i je što pogledamo da podsjetiti nas će koji kriterije postaviti moramosebi svi čega zbog i . Emily Bell, u dnevniku dnevniku u Bell, Emily . htm, pristupljeno u studenom 2011.godine studenom u pristupljeno htm, for-ageism-heart-attack-recovery-via-the-gym-at-41-kimberly-pi-jpgerce-doesnt-cry. http://womensvoicesforchange.org/news-brief-selina-scott-sues-tv-channel- Na: Guardian UK Guardian , naziva tužbu Seline Scott važnim važnim Scott Seline tužbu naziva ,

27 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 28 dovoljno snažno jamstvo da se takve objave za tisak mogu koristiti u izvornom obliku. obliku. izvornom u stručnjaka/ pet oko koristiti zaposleno novinara/novinarku svakog na mogu Nizozemskoj u je Trenutačno tisak za objave takve se da jamstvo snažno dovoljno uvijek gotovo je to a jamstvo, kao brenda svoga integritet nudi komunikacije korporativne http://www.cjr.org/reconstruction/the_reconstruction_of_ american.php?page=all) 2009, Schudson, i (Downie pitanjima.“ lokalnim o izvještava se kada posebno zajednice, uključuju iskustvo i analize koje istraživanje, reportaže informativne nezavisne jesu ugroženo doista je što „Ono olakšali život. novinari/novinarke bi kako za javnošću s objava odnose putem za koje, djelatnici/djelatnice pišu vijesti tisak, korporativnih rast je primjetan toga, Osim 2007). (Keen, vijesti proizvodnju profesionalnu ugroziti novinarstvo građansko tzv. će da tvrde čak Neki prilozima. internetskim kraćim daje prostora mnogo se što tako vijesti konzumiranja oblici novi se razvijaju gledatelja/gledateljica, generaciju mlađu gubi televizija javna čitateljstva, demokraciju. će ojačat stereotipa rodnih protiv Borba novinarstva. (javnog) kvalitete provjere način stereotipa rodnih korištenje je kako pokazati nego žena ime u molbu posebnu odaslati međutim nije medija razbuđivanja ovog Svrha stereotipa. tradicionalističkih zbog odbaciti talente – te šteta stanovništva je Velika europskog istina. nije 50% uopće naravno, posjeduje što, koje sposobnosti moguće na oslanjanja bez i funkcioniraju dobro sasvim kultura i gospodarstvo društvo, da zaključiti mogao bi Cinik moći. političke i društvene položaje na dođe žena broj velik da sprječavaju koji korektiva rodnih stereotipa jedno od lica rodne diskriminacije, odnosno dio mnogo opsežnijeg sustava da mišljenje je da korištenje moći položaj postigne i Postoji široko rasprostranjeno prestiža. pokušaju u onemogućen biti staleža srednjeg iz kože boje bijele muškarac nije tko će svatko da činjenicu za reći možemo Isto da zanemarivo. pogled smo prvi na Ustanovili to 24%. vijesti na vrijednost za popeo je udio se taj godini 17% 2010. u samo vijesti; je predmet kada bilo godine, žena 1995. od počevši godina 5 svakih izvješća objavljuje medija ona se da čini praćenje za globalno Projekt tu temu? otvaramo sada se upravo zašto nabolje, mijenja polako ako i praksa ustaljena i stara takva stereotipa rodnih korištenje je Ako razbuditi hitno pod je potrebno novinarstvo br.Javno 3: Činjenica Kao institucionalni izvori, službe za odnose s javnošću i ostalo osoblje odgovorno za za odgovorno osoblje ostalo i javnošću s odnose za službe izvori, institucionalni Kao Jasno je da je javno novinarstvo u nevolji. Kvalitetno novinarstvo suočava se sa smanjenjem naše su šanse za preživljavanje mnogo bolje. osjećaju, dobro novinari/novinarke– i žene čitaj – kanarinci se Kada plinova.eksplozivnih i kanarinci značili rudarima: kada bi uginuli, to bi rudare upozorilo na prisutnost smrtonosnih su što ono demokracijupredstavničku za novinari/novinarkeznače i žene mlade metaforu: dnevni red javnih rasprava tako i na okvire kojina kakoseNovinari/novinarke građanima.utječuobičnimkoriste. ili oglašavanje Možemo i javnošćuspomenuti s još odnosejednu otrcanu kolegama/kolegicama, stručnjacima/stručnjakinjama za o riječ je da bilo shvaćati: početi to će ostali i vremena,njihovavrijedna svijest rodna je novinari/novinarkeda Kadapokažu položaju.ključnom na novinari/novinarkesunačin, jednak ne usporediv,ali Nadječacima. jednakodostupnoiliveć niješkolovanje ilito ako dobitihranu će vjerojatno maloda Vrloje očeva,braće ili majki, aako ništa ne ostane, nije važno, možda će drugi put imati više sreće. slučajevima,poruka jasna.je Djevojčice običnosu posljednje nakon reduhranu.tekza u Jedu obično ne dopru. Iako to nameće potrebu za odgovorom njih na „općenite pitanje do mjere“ da što to koristiti „općenito“ pomoć obzirom na cijeloj zajednici Takva ćejugu. s znači u ovim „ženedjevojčicei imaju prednost“ kadapružase pomoć potrebitim zajednicama svjetskomna nedominantnih štetu na korištenja njihova skupina. društvenih odbijanjem i stereotipa zdravorazumskih neprihvaćanjem zaslužuju koje poštovanje informacija izvorima i javnosti izražavati znači što te gotovo za zdravo uzima se što ono na odnosu u znatiželjan biti znači što pojašnjava Ona refleksivnost. profesionalnu jača jer cilja tog postizanje za sredstvo snažno predstavlja osviještenost Rodna demokraciji. predstavničkoj u ulogu svoju preuzeti svjesno i javnosti odgovarati će koje novinarstvom profesionalnim za potrebu se očitu nameće kojom nositi, s trebamo snaga nova je što platformi, ostalih i mreža društvenih sami putem vijesti koji stvaraju korisnika/korisnica i društva potrošačkog kulture, snažne korporativne toliko i Postojanje komercijalne 2010). Vree, Van (Prenger, javnošću s odnose za stručnjakinja Spomenutoizvješće udruge Plan International nudi najbolje razloge za inzistiranje na tome da

29 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 30 ne budemo diskriminirani ljudsko pravo koje podržavaju Vijeće Europe i Ujedinjeni narodi. narodi. Ujedinjeni i Europe Vijeće podržavaju koje pravo ljudsko diskriminirani budemo ne da pravo a diskriminacije, je oblik stereotipa rodnih Korištenje shvaćeni. ozbiljno budemo da i pravo demokracija kocki na je Ovdje u cjelini. društvo nego i djevojčice žene samo nisu i snagu stvarnih žena i A djevojčica. kada je riječ o njihove korištenju rodnih žrtve stereotipa, Te tlačenja. ženskog simbol stranke promiču o diskurs „ženama kao koji žrtvama“ nije kao pravedan s obzirom na otpornost hidžab koriste primjerice, (PVV), stranka Slobodarska ponovno položaj politizirale žena. Danska narodna stranka (Dansk i Folkeparti) nizozemska nedavno stranke populističke desne su što to jest osviještenost rodnu podići odmah važno br.Činjenica 4: Ženska su prava politike žrtve populističke kolateralne postala rođenja ili neke druge okolnosti. imovine,podrijetla, socijalnog ili nacionalnoguvjerenja, drugog ili političkogvjere, jezika, spola, kože, članak 2. sviješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva. članak 1. Opća deklaracija o ljudskim pravima okolnost. druga ili rođenje imovina, manjini, nacionalnoj pripadnost podrijetlo, društveno ili nacionalno mišljenje, drugo ili političko rasa,vjeroispovijed, su što kao spol, jezik, osnovi, kože, boja 14. članak pravima ljudskim o konvencija Europska diskriminacije zabrana i prava Ljudska Vrlo različit, ali svakako ne i najslabiji argument o kojemu treba razmisliti i je zbog kojega o razmisliti treba kojemu argument ne ali i svakako najslabiji Vrlo različit, SvakomepripadajupravasvaovojDeklaraciji, slobodeutvrđene u i ikakve razlikebez rase,glede boje pravima.dostojanstvuobdarenarazumomijednakausu rađaju Ona slobodnaljudskabićaSvaii se Uživanje prava i sloboda koje su priznate u ovoj Konvenciji osigurat će se bez diskriminacije na bilo kojoj Zabranadiskriminacije 5C9014916D7A/0/ENG_CONV.pdf) (http://www.echr.coe.int/NR/rdonlyres/D5CC24A7-DC13-4318-B457- djevojaka u bikinijima koje rijetko imaju što reći. Tako gledamo talijanske obiteljske TV TV obiteljske talijanske gledamo Tako reći. što imaju rijetko koje bikinijima u djevojaka te programa ih veže televizijskih za osnaživanja bi, atraktivnost povećale retoriku primjerice, kako tijela ženska polugola iskorištavale su koje prakse starije širi pornifikacija Takva bića. je da baš teško povjerovati sve žene i žude da stalno ali svi muškarci ih kao se seksualna prikazuje tako, jest možda to neke Za osnaživanje. i oslobođenje kao je prikazano golotinje i seksualnosti prikazivanje neovisnošću. javno i financijskom seksualnosti izražavanje primjerice, spin, medijski s, komercijalni bok Kroz uz vala, feminističkog drugoga jedan je ciljeva bilo od oslobađanje Seksualno prepoznati. mogu ne više feministice ga da iskrivila „seksi“. i „komad“ epitete zaslužili bi kako kriterije ispuniti moraju da osjećaju koji dječake i djevojčice za izazovi svakodnevni postaju hipermuževnost i hiperseksualnost tako pa seksualizacije, rastuće kulturi o govori (2010) Papadopoulos Linda poslova, unutarnjih Ministarstvo britansko za izvješću jednom U ulogama. različitim i određenim jasno o ovisi možemo očekivati da će korištenje rodnih stereotipa slabjeti s obzirom na to da pornografija stručnjaci/ medijski što Slijedom njihovanazivaju i ne stručnjakinje „pornifikacijom“. argumenta, onoga kritičari/kritičarke dio je To zabavljača/zabavljačica. i voditelja/voditeljica spikera/spikerica, ulogama ključnim u pojavljuju se koje osoba seksipilu na inzistiraju više sve mediji da kao Štoviše, medija. tiskanih dio dobar i čini to a tijela, oblikovana dobro i tijela prikazivanje u medijima za zabavu i oglašavanju jasno pokazuje da mladost favoriziraju kada su rodni stereotipi posrijedi, i žene i muškarci On mogu se smatrati Uobičajeno „žrtvama“. pojam. koristan osobito nije „žrtva“ i što opću naglašava ranjivost nije slabost takve „žrtve“, ni Osim blizu stanja. stvarnog toga, poglavlju, prethodnom u vidjeli smo što Kao prisile sustav kao br.Pornifikacija 5: Činjenica od svakog poticanja na takvu diskriminaciju. Svi imaju pravo na jednaku zaštitu od bilo kojeg oblika diskriminacije kojim se krši ova Deklaracija, kao i članak 7. Komercijalna medijska kultura preširoko je prihvatila seksualno oslobađanje i toliko ga ga toliko i oslobađanje seksualno prihvatila je preširoko kultura medijska Komercijalna Svi su pred zakonom jednaki i svi imaju pravo na jednaku pravnu zaštitu, bez ikakve diskriminacije. (http://www.ohchr.org/EN/UDHR/Pages/Language.aspx?LangID=eng)

31 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 32 prekomjerna težina utječe na zdravlje društva, što uključuje i znatan ekonomski izdatak, izdatak, ekonomski znatan i uključuje što društva, zdravlje na utječe težina prekomjerna dokumentarac. istoimeni pogledati može ostalim, među se, kojem na (http://www.ilcorpodelledonne.net/) donne“ delle corpo „Il filmu posvećen i Postoji blog pod naslovom. istim knjigu je objavila Zanardo 2010. je Godine na više jezika. snimila godine 2009. i preveden u Italiji skupinama je ženskim među uspjeh golem polučio je Film Zanardo. Lorella koji žena“), („Tijelo donne“ delle Corpo „Il film dokumentarni vezane primjere za Tim oblicima. se alternativne tjelesnim divljenje bavi pitanjima i talijanski kulturološke prikazuje kojoj u 2011) (VPRO, seksa“) strana („Sunčana seks“ of side sunny seriji „The u kulture dokumentarnoj medijske zapadne te o info) dala komentar pornifikaciji versus the sex [Narod industry protiv industrije seksa], VPRO, 2007, www.beperkthoudbaar. ograničenim S (doslovno: people The naslovom: i se pod nalazi stranica internetska houdbaar“ aktivna uvijek još trajanja, rokom „Beperkt filmu svojem u to je Sunny prikazala filmova Bergman dokumentarnih redateljica i Nizozemska stezanju usmina. kirurškom i podvrgavaju vagina sredstava „pomlađivanju“ dovoljno imaju koje žene organa, se spolnih da ženskih je sakaćenja ironično protiv bore organizacije zdravstvene svjetske se Dok kodeks za ženske prihvatljive Ovdje seksualne organe. nije riječ o veličini nego o „urednosti“. Playboyu mnijenja. javnoga mjerila novoga svojstvu u pornifikacije simptom kao tumačimo ih da li trebaju razmisle umjesto smetnju, dosadnu kao obrisati barem možemo, ako želimo, jednostavno operaciju, takvu da internetu na prisutni način koji bilo na su koji sve pozivaju koje poruke spam Elektroničke informaciju. kao shvatiti to i pa terminima, noćnim kasnim u prikazuju se koji organa, seksualnih muških povećanju o dokumentarce šokantne slične gledati možemo želimo, Ako adute“. „svoje istaknu konačno da omogućuju muškarcima i ženama obnovljenim koje emisije televizijske dirljive na kao muškarce, za gluteusa i trbuha bicepsa, muskulaturi impresivnijoj na odnosno grudi, ženskih povećanje srpskim za implantatima u slučaj na (2006), inzistiraju koje Kronja uljepšavanju o emisije Ivani „reality“ na gledati prema možemo pak, ili, je, tabloidima, što kao politici, o raspravlja se kada predstavljanja pornografskog od profitirala prava ženska su da pomisao i je klub.Moguća u za noćni odjeći kvizove u primjerenijoj seks- paradirajući voditelju kojima žene „asistiraju“ Oblik tijela, težina i mladenački izgled pitanja su discipline i normalnosti. Znamo da da Znamo normalnosti. i discipline su pitanja izgled mladenački i težina tijela, Oblik u prikazima biti u s skladu retuširanim moraju čednim genitalije ženske U međuvremenu, . Takva meko-pornografska i photoshopom pročišćena stvarnost određuje aktualni aktualni određuje stvarnost pročišćena photoshopom i Takva. meko-pornografska stereotipa. rodnih nadmudrivanje i pripada prešutno tu a jesu, i doista one što prisile, sustav kao shvatimo ih da i kriju toga ispod se koje i pretpostavke rodajest seksualnosti da preispitamo i na komercijalizaciju pornifikaciju reagirati možemo koji na način Jedini 2006). (usp. Zoonen van kolega muških njihovih ona nego seksualizirana jače mnogo su koja tijela na svoditi redovito ih će da time s računati će morat moći položajima na političarke sprdnju, za koristiti tijela njihova ili lica njihova se će kojoj u satiri u ulogu dobiti političari svi će dok Konkretnije: osporavaju. stanje takvo koji onih kažnjavanje simbolično za koriste treba standarda neostvarivog koju od te odstupanje izgledu svako osobinom prema ljude prosuđuju poželjnom društva Europska smatra stanjem. privremenim mladost ne a ostvariti, se nedostatka dok i 2003), lijenosti (Bordo, znakovima nedvojbenim motivacije se smatraju „salo“ i „Debljina“ medija. javnih kulturu na proširile se su koje prisile praksi komercijalnih dijelom postala je ona no Yorker što „ženske šovinističke svinje“ toliko žele: sloboda i moć. Ariel Levy surađuje kao urednica časopisa New ili kao muškarci ili kao bilo tko drugi osim nas samih. To nije lako postići, ali nagrade za to su upravo ono seksualno oslobađanje. dobiti od seksa, umjesto da oponašamo ono što popularna kultura promiče kao želimoseksi. To bišto predstavljalo onoga otkrivanja slobodu dopustiti si Trebamoželja. ljudskihraznolikost kao širok je koji mogućnosti.Ako sezaista želimo seksualno osloboditi, trebamo drugenapraviti mjesta zacijeli niz i mogućnosti Postoje egzibicionistkinja. sisatih i pohotnica onu odigrati: moramo koju ulogu novu normu, novu prihvatile smo Jednostavno slobodne. nismo areni seksualnoj u ni A pozornost. pokloniti treba kojemupitanje“„ženskojedino nije seksualnoprovokativne promiskuitetnedovoljnatosloboda; nijeili ograničenjanametnutih ženama tražećii ravnopravnosti. Mismoiskrenuli teriječi. Sloboda dabudemo Ariel Levy u dnevniku koja ženama dopušta da budu seksualno provokativne nasilno je preuzela mjesto stvarnog oslobođenja.“ svinje” šovinističke „Ženske feminističke svinje: Žene i razvoj opscene kulture). Kadabismo vjerovale dasmo seksi duhovitei slobodnei pametne,i nebismo trebale biti kao striptizete …Oslobađanjeosnaživanjei ženapojmovi kojesufeministicesu počele koristiti misleći odbacivanjena „Bestidansvijetbutina sisai pokazuje koliki putjošmoramo prijeći. novojU opscenoj kulturi, sloboda i autorica je knjige The Guardian Female Chauvinist Pigs: Women and the rise of raunch culture , petak, 17. veljače 2006. godine. (http://www.guardian.co.uk/world/2006/feb/17/gender.comment) (Ženske

33 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 34 nameću muškarcima, i to na jednako štetan način. Profesionalni sportaš privodi kraju svoju kraju privodi i sportaš to nameću muškarcima, na način. Profesionalni jednako štetan se koji stereotipi i međutim Postoje stručnjakinje. kao ne a žene“, traži „kao misle se što kojih kažu da od žene ambijentu; kućnom u intervjuira se ih se pa položaj profesionalni osporava se kojima žene dostupne; seksualno nisu ili li jesu to na svode se koje žene žena: ograničavaju stereotipi Takvi žele. što ono budu da pojedinaca javnosti. pravo svijetu u „vani“ muškarci a kuće, kod budu žene sve da traži uređenje Prirodno uređenjem. „prirodnim“ smatra se što onoga remećenjem odnosno porugu, kao shvaćaju neki položaju političkom utjecajnom na nalazi žena se da činjenice „neprirodnost“ da se Čini svekrvama. o vicevima popularnim s slučaj je što kao položaj, utjecajan imaju što zato jednostavno ili mjeru, prevršili su što toga zbog pojedince tim lišava slučajevima pojedine članove skupina prava da se ponašaju kako žele, sankcionira marginalizirane ili podređene i skupine kao obrambenu često koristiti strategiju, u obliku šala i ih humora. Korištenje stereotipa u svim mogu ali skupinama, moćnim koristiti može stereotipa Korištenje skupini. nekoj osobine određene uskraćivati ili dodjeljivati dosljedno i ženama. Većina medijskih djelatnika i djelatnica to čini. znači Korištenje stereotipa sustavno seksističkih uporabu povremenu formi ili znači slika. Ne radi se o nije onoj nešto jednoj stereotipa šali. što Korištenje čine muškarci ne stereotipa Korištenje praksa. je svakodnevna Lako je koristiti jer stereotipe je to u skladu s šire očekivanjima javnosti. stereotipa Korištenje prikazivanju lažnom korištenje stereotipa ne može se poistovjetiti sa seksizmom – riječ je o sustavno br. Činjenica činom, 6: Iako seksističkim smatra se nekih stereotipa korištenje guardian.co.uk/lifeandstyle/2010/jan/25/natasha-walter-feminism-sexism-return). Sexism of Return the knjizi svojoj u gledište novinarsko je dala Walter Natasha feminizma“](2009). [„Posljedice Feminism“ of Aftermath „The u McRobbie http://eprints.lse.ac.uk/2449/1/Postfeministmedia_ Angela i kao culture_(LSERO).pdf; na slično nešto tvrdi Gill Rosalind Neki od najpoznatijih primjera nametanja stereotipa su stereotipna shvaćanja samih samih shvaćanja stereotipna su stereotipa nametanja primjera najpoznatijih od Neki Komentari Ariel Levy dolaze iz SAD-a. Jednake argumente iznose i europske komentatorice. „ie uk: ortk esza] z 00 gdn (ii http://www. (vidi godine 2010. iz seksizma“] Povratak lutke: [„Žive Living Dolls: Dolls: Living zvanje, žena. neko upravo rezultate obavlja spektakularne postiže ili funkciju koja osoba je da činjenicu isticati smisleno manje sve postaje tada Od ukazivali. to na prikazi stereotipni su i što nego prije postojale članke već ministrice pilotkinje, objavljivati vala, feminističkog drugoga žena buđenja koja u je…“ imalo „prva je smislu se Otkrilo smisla. da dokumentarce liječnice, su prve doba u stoljeća, pola Prije učine dobro nešto žene kada iznenađeni su Novinari je! br. 7: Djevojčica Činjenica prešutno Takvo propituje. ne se nikada neravnopravnosti. stanja održavanje omogućuje i prikaza i normi neupitnih prihvaćanje vijesti, stvaranja rutine u utkano stereotipa korištenje međutim je slučajeva većini U emisije. voditelja ironije blage predmetom postao čiste”. i kuhaju muškarci i da čuje put „prvi ovaj jer veterana kolege svojeg na račun našalio se blago emisije voditelj u studiju, Natrag zapanjeno. Nelissen pita (…) i pospremate?” kuhate „Dakle i biciklizmom“. pomalo a poslovima, kućanskim se bavim „kućanstvom: bavi se On biciklist. odgovara Ne, vode? profesionalne u otići planova kakvih li Ima Kemnom. Rudijem pobjednikom, s razgovara Nelissen Jean li novinar sportski (“Jesmo nizozemski stariji utrke, yet“ biciklističke Nakon stigli“). konačno there we „Are naslovom pod 2000.) vodiča DR, dijelu u i primjer ZDF taj SVT, upravo NRK, spominje NOS, YLE, emitiranje javno za Organizacija produkciji (u Gender Screening vodič kako bi Nije li se o to karijeru Audiovizualni brinuo čudno? obitelji? Naravno, o kontekstu ovisi je li posvećivanje pozornosti onomu što su žene dobro učinile učinile što su onomu dobro žene pozornosti je ovisi li posvećivanje o Naravno, kontekstu i pitanjima rodnim o mjera Skup str. 5.) 2006, politike: televiziji], [Prikaz Television and Gender on Toolkit A Politics: Portraying (Iz: sceni. političkoj svjetskoj i europskoj na dužnosnice važne nove nastupa objavljivanja ljevičarski je Njemačkoj. najavio u Mädchen“) ein kancelarka ist prva („Es je!“ postala „Djevojčica Merkel Angela je kada godine 2005. studenom u jeziku) priloga nakon odmah sportašem profesionalnim s intervjua voditelj slučaju je ovom U „Miss Njemačke!“ razvikala se naslovnica njemačkog visokotiražnog tabloida tabloida visokotiražnog njemačkog naslovnica se razvikala Njemačke!“ „Miss Die Tageszeitung Die Bild . Neobičan način način Neobičan . (na engleskom engleskom (na

35 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 36 mišljenja i stereotipe. stereotipe. i mišljenja zdravorazumska nadilazi što i važno i zaista je što ono za rodu o komentare ostaviti nego asocijacije, lake ili zgoditke jeftine na oslanjati treba ne se da nalaže izvještavanja pravilo dobro, u nije baš Zlatno nešto. je tom slučaju, za bilo nogomet. jako Ili: zaista dobro ženski ah nogometu, ženskom o se Radi očekivanjima. upravljati želi se da znači samo što Takvo suvišan. potpuno sporta, vrstu određenu za prikvači često se koji „ženski“, pridjev u sportu da umjesto činjenice, o takve govore ženi koja je Jednako tako je glavna i direktorica. izvršna objavljivanja načine suptilnije bi, pronaći moglo naravno, novinarstvo tu Snažno u manjini. uvijek još žene su da to na obzirom s društva, trgovačkog velikoga predsjednica postane ili funkciju važnu zauzme direktorica, izvršna glavna postane žena kada zanimljivim smatraju dobro ili loše. Jasno, važno je i na koji način se rodna osjetljivost izražava. Čitatelji/čitateljice 37 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST I I . D I O :

SNAGE SUZBIJANJE RODNIH STEREOTIPA JAČANJEM ODGOVORNOG NOVINARSTVA novinari/novinarke imaju pravo prikupljati vijesti i odgovornost izvještavati na istinit, istinit, na izvještavati odgovornost interesa. osobnih bez način, i otvoren pravedan, neovisan, vijesti prikupljati pravo imaju novinari/novinarke društvima otvorenim U mišljenja. razmjene slobodne i građanstva informiranog dobro bez funkcionirati mogu ne Takva društva društva. demokratska za važnosti ključne od prostoru medijskom višeslojnom u novinarstvo odgovorno je da stoji njoj U oblika. i vrsta medijskih novih nastanak omogućila ostalim bi među kako propisima s lokalnim novinara/novinarki usklađivala se otada ponašanja načelima te stoljeća prošlog o godina 50-ih je donesena Bordeauxa) iz Kodeks nazivom pod i (poznata (IFJ) saveza novinarskog Međunarodnoga za društvo, novinarstvo je i jedno od najbolje samouređenih zanimanja na svijetu. Deklaracija novinarstvom. To je u skladu sa slobodom izražavanja. Zbog svijesti o mogućim posljedicama bavio se bi kako diplomu ili svjedodžbu treba ne nitko zanimanje: slobodno je Novinarstvo zabadala su Novinari/novinarke 1.snaga: podrijetla. društvenog ili između temelju, na diskriminaciju i nacionalnog mišljenja takvu drugog ili političkog vjere, jezika, opredjeljenja, rase,seksualnog spola, ostalog, onemogućili bi kako moći njihovoj u je što sve te učiniti medija će putem diskriminacije promicanja od opasnosti svjesni biti moraju Novinari/novinarke 7. novinara/novinarki ponašanja načelima o (IFJ) saveza novinarskog Međunarodnoga Deklaracija u medija uloge specifične i društvu. demokratskom posebne razumijevanju o ovisi demokracija da činjenici na inzistira IFJ svijetu. cijelom u pravde društvene i izražavanja slobode širenju o ovisi demokracija da vjeruje IFJ 1.2 (IFJ) saveza novinarskoga Međunarodnog Načela etika: novinarska i novinara/novinarki Status

Međunarodni novinarski savez savez novinarski Međunarodni http://www.villamedia.nl/dossiers/journalistieke-codes/code-voor-de- journalistiek/i ostale ostale kodekse). journalistiek/i http://www.villamedia.nl/dossiers/journalistieke-codes/code-voor-de- (Vidi: (http://www.ifj.org/en/articles/status-of-journalists-and-journalism-ethics-ifj-principles)

5. svibnja 2003. svibnja 5.

39 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 40 njihovo usmjeravanje prema određenim društvenim položajima. položajima. društvenim određenim prema usmjeravanje njihovo za ili žena, kontrolu i isključivanje za se, iskorištavaju i a iskoristiti, mogu činjenice takve se koje na načinima s nego „činjenicama“ s veze nikakve nemaju Takve konotacije konotacija. slabije od Međutim muškaraca. nazivati žene „slabijim spolom“ uključuje mnogo širi raspon prosjeku u žene su da točno posve je smislu tom U populacije. tzv. na odnose se jer osobi o razlike pojedinoj ništa govore ne činjenice To i žena. statističke i nam da znači muškaraca između ishode „prosječne“ podloge na ukazuje razumijevanje primjerice, dokaz, uključuje statistički To činjenica: pojedinih raspolažu. kojom „činjenica“ verzijom može najboljom odjednom istinitim smatrali zadovoljiti smo se će morat laici, i kao što stručnjaci/stručnjakinje, Medijski protumačiti. drugačije ono se da pokazuju redovito istraživanja činjenice. uvijek nisu njegovoj „činjenice“ Uostalom, dublje. kopa svjesno da i u odgovorima lakim upravo se nalazi zadovolji ne se da to novinarstva na natjerati novinara/novinarku dobrog će snaga Radoznalost radoznalosti. velika Dakle, kvari. konačnici, sebi, u sama moć, Prepuštena čuvara. psa instinktom samosvjesnim svojim znanjem, za željom i nezasitne radoznalosti u nepovjerenja instinktivnog prve dojmove. je Novinarstvo određeno izbor životnog stila, nego i da neki ženski uzorci disperzije među ljudima oponašaju uzorke čimpanza i čimpanza uzorke oponašaju ljudima među disperzije uzorci ženski neki da i nego stila, životnog izbor svoj za predispoziciju genetsku imaju izlaziti vole ne baš koji muškarci današnji da samo ne sugerira časopisu u radobjavljen noviji pokazuje putovale, su vrsta istih tih ženke a tipovi, kućni su bili godina milijuna 1,7 do 2,7 oko prije živjeli su koji predaka ljudskih vrsta dviju Mužjaci News Discovery 2011. 01:00), lipnja 1 (srijeda, Viegas Jennifer lutale su žene a kuće, kod su ostajali očeva naših Preci bazi na kod kuće. ostajali a da su muškarci lutanju, sklone bile žene ostataka je da su prethistorijske pokazala stroncija arheoloških obrade tehnika Nova ponašanje. žensko i muško objasniti trebalo je kada mit omiljen postala i stoljeća 20. arheologa prikazu u se ukorijenila muškarca prethistorijskog dokazi novi suprotno, Upravo smatramo. slika ga supermačo lov. Međutim u išla i putovala je koja ta bila kakvim žena prethistorijska je da to na upućuju lovac pustolovan bio nije muškarca. on prethistorijskog da je stereotip Moguće uobičajeni u sumnjati razloga imaju Arheolozi/arheologinje mit Omiljeni nam Akademska biti. trebale bi što nego čvrstima manje pokazati mogu se Činjenice njegove od nego informacija prikupljanja slobode od se sastoji ne novinarstva Kvaliteta Nature . To otkriće To otkriće . o tim novim nalazima u časopisu časopisu u nalazima novim tim o Sponheimer. Matt suautor je objasnio noge“, dvije na hodanja početak potaknula bi kako energetskom dovoljna za bila potreba učinkovitošću li je upitati moramo se te razdaljine velike prelazili rijetko australopiteka da su istraživanja, mužjaci naših oni pokazuju rezultate protumačimo „Ako radisamo kretanja. boljeg Copeland. Sandi kaže djece“, odgoju u sudjeluju „ne ipak oni kuće, kod ostaju mužjaci disperzije, uzorke jednake pokazuju koje čimpanza, kod Iako djecu. odgajati pomagali su da znači ne putovali nisu mužjaka ljudskih preci prvi da činjenica No, haremima. u žive i ostaju ženke a putuju, mužjaci kojih kod gorila, današnjih poput živjeli međutim nisu preci Rezultati naši da precima. pokazuju ljudskim našim s događalo to se li je zna ne se uvijek Još otpor. pruže pavijana.“ grivastih kod češće a čimpanza, kod događa rjeđe se to ženki; otmice događaju ljudi modernih kod se da je poznato voljom; vlastitom selile nisu pračovjeka ženke se da mogućnost isključiti možemo „Ne dodaje: Ali, njoj.“ u ostati odabirali skupini da u su rodnoj što mužjaci njihovoj je činjenice neizravna izvan s zajednice, posljedica parile mužjacima mjesta. rodnog iz se odselila ženki većina njih, od razliku Za doma. od udaljavali previše nisu muškarci se da otkrila mjerenja Ta su života. godine 9. ili oko 8. vjerojatno kutnjacima se u ljudskim zaključavaju stroncija „Potpisi“ Copeland. objašnjava tla”, izravan predstavljaju hranedokaz stroncija kojom su se hranili ti praljudi, izotopa a koja je opet odraz sastava lokalnoga „omjeri da tako pješčenjak, i granit su što kao supstrate, geološke određene za su vezani stroncija signali Jedinstveni stroncija. metala element i izotopa omjeri se mjere laserom, gađaju Swartkansu. i Sterkfonteinu špilja: sustava susjedna dva u ali razdobljima, različitim u su živjeli preci čovjekovi drevni Ti zuba. 19 analizirali tim njezin i to Copeland Za Sandi istraživanje srodnika.“ su u bliskih parenja Boulderu sprječavanje jest u to za Sveučilišta razloga važnih antropologiju od „Jedan za Colorado. državi Odjelu na docentica Copeland, Discovery Sandi za je autorica rekla novu“, News osnovati ili zajednici drugoj se pridružiti i rođeni su kojoj u zajednicu ženke. putujuće i mužjake statične imaju primata dva posljednja ta I majmuna. bonobo Margaret Schoeninger, antropologinja na Sveučilištu u San Diegu, Kalifornija, napisala je komentar komentar je napisala Kalifornija, Diegu, San u Sveučilištu na antropologinja Schoeninger, Margaret ne razloga, drugih nekih iz pojavio čovjeka kod noge dvije na hod se da jest mogućnost jedna Još ako napadaju ih te zajednica njihovih iz ženke uzimaju doista čimpanze da pokazala su Opažanja se bi kako skupine rodne svoje napuštale pračovjeka ženke su da je „Moguće kaže: Copeland Sandi zubi se kojom ablacija, laserska nazivom pod poznatu tehniku koristili su Znanstvenici/znanstvenice napustiti kasnije ili prije moraju oboje, ponekad ili mužjaci, ženke, primata, društvu svakom „U Nature . Ona je potvrdila obrazloženje Sandi Copeland vezano za za vezano Copeland Sandi obrazloženje potvrdila je Ona .

41 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 42 uvjerenje da bi frajer udario curu po glavi i vukao je kući za kosu. Ali kao da se u evoluciji, nakon nakon evoluciji, u se da kao Ali kosu. za kući je vukao i glavi po curu udario frajer bi da popularno naglavce uvjerenje okreće što – toljagom udarala i uokolo išla je koja ta bila ona je da je Moguće „u pogodila Krista“. prije godina „Milijun filma Welch odigrala kože, u kad od je, odjevena jelenje sridu“ bikini junakinju Raquel je da to i A stoljeća. toliko prije Zemlji na života stvarnog prikaz vjeran predstavlja Vilmom, s partnerstvu crtano-filmskom u papučar vječni Kremenko, Fred da mogućnost zanimljivu otvara također To spolova. između odnosima u prodorni i nasilni agresivni, bili muškarci špiljski su da uvjerenje pokopati potpuno moglo otkriće To bi kuće. kod ljenčarili mužjaci su dok riječ Vilme do Welch Raquel od pogledu. svakom u žena, šefica bila je ženka vrijeme, svaka pretpovijesno u i Čak sumnjala. uvijek je Kremenko, što na ono potvrdili možda su Znanstvenici kuće. kod Macrae, Fiona i PaulHarris stručnjaci/stručnjakinje tvrde kući, u riječ glavnu vode godina milijunima već Žene stereotipe: neke rezultatima, tim o 2011.) (lipanj Roamed Females While Home at Stayed Dads Human Early – News Discovery zagonetka.“ potpuna ostaje dalje i precima našim o toga Mnogo nama. pred put dug još je da mislim ali materijala, manje i manje sve iz informacije više sve dobivamo i sve bolji da postajemo „I je. ne rekla sumnjam tajni“, od neke svojih i da kosti otkriju nam zube stare prisiliti sreće, imamo ako na možemo, koji na način odgovoriti jedan samo istraživanje je „Ovo potrebno pitanja. važna još neka je da slaže se Sponheimer M. sjedeći. jeli li jesu onoga poput vrsti, toj o pitanja otvorenih mnogo ima uvijek još da spomenula te primatu“ majmunolikom neobičnom o „riječ grabežljivaca“. velikih mnogo s područjima u „živjeli su da te udaljavale) previše nisu putnice žene ni se vjerojatno (a statični relativno bili udaljenostima, malim na živjeli su koji australopiteci, su da znamo sada mi kako prethodnih News Discovery i za je rekla istraživanja, nalaza, novog temelju Na rođacima“. bliskim s parenja zbog koji pojaviti problema mogli se genetskih bi mogućnost uklanja „to riječima udaljavale ženke se su kojih zbog razloge Istraživanje upućuje na to da je špiljska alfa ženka putovala mnogo dalje od svoje muške polovice. polovice. muške svoje od dalje mnogo putovala ženka alfa špiljska je da to na upućuje Istraživanje glavnu vodile i ravnicama lutale su koje ženki“ alfa „špiljskih dokazi pronađeni su Istraživanjem Prema istraživanju jednom alfa je „špiljska lutala ženka“ ravnicama dok su se izležavali mužjaci lijeni očituju se da području tom na stručnjacima/stručnjakinjama drugim ostavio News Discovery je Dok je da je rekla „Lucy“, Etiopljanka predstavnica najpoznatija je čija africanus, A. vrsti o Govoreći Daily Mail Daily Daily Mail Daily je očito mislio da ima materijala za humornu intervenciju te uveo još još uveo te intervenciju humornu za materijala ima da mislio očito je , posljednji put ažurirano 1. lipnja 2011. u 22:03. 2011. u 1. ažurirano lipnja put posljednji , nekezastrašujuće osobe?Čestoizbjegavamo uspostaviti kontakt.Stereotipi„urbanog diosu procjeneveziunekom s prijetnjom: smijem lisjesti naovosjedalo autobusuu ilisetunalaze brze donositi moramo nerijetko životusvakodnevnom U poštovanje. i tako znatiželju kako ograničavamjestima) javnim na druge gledamo kako viđeni budemo ne da (ili gledamo ne U jest. doista što koga negou ni da nalažekoji izvedivim kod“višekulturalnim,„urbaniglobaliziranimdruštvima, današnjim lakše se čini samoodređenje na pravo Takvo ljudima. drugipostavili. takveIz„otvorene“ pozicije, su postoji mogućnost davanja kojevišeprostora drugim mjerilima s uspoređujemo se da umjesto jesmo, što ono budemo da pravo izbor, vlastiti na osobe pravo postoji svjetonazora, širokih gledišta S stereotipa. ostalih i rodnih pojam moći, prijetnja. Međutim, u staromodnom smislu, poštovanje je važno za borbuje protivono stvari, U poštovanje.zaslužuje da tvrdi Svatko pojam. prazan postalo je Poštovanje širokih žene i muškarci radoznali svjetonazora novinari/novinarke su Kada snaga: 2. Daily Mail (UK) – Women have called the shots at home for millions of years. of millions for home at shots the called have Women – (UK) Mail Daily Johannesburga. od sjeverozapadno km 50 oko Sterkfontein, špilje 11 kod iz – australopiteka afričkih života osmero zube godine i kao Swartkrans, osme špilje iz oko robustus Paranthropus formiraju primjeraka se koji – kutnjacima trećim i očnjacima izotopa u omjere stroncija mjerio tim je Njezin neočekivana“. „potpuno ženki i mužjaka između razlika je je da rekla Lee-Thorp Julia Oxfordu u Sveučilišta Profesorica progovore“. da kosti stare natjeramo špiljskim da udaljenim načina milju novih „Pronalaženje u riječima: sljedećim opisao je pronašli to tima član su Jedan Afrike. Južne koje sustavima zuba fosiliziranih caklinu su analizirali tehnologije S laserapomoću i u znanstvenika/znanstvenica. napredne Sveučilišta Oxfordu skupina i međunarodna Sixties). Swinging (tzv. šezdesetih divljih tijekom grudnjaka paljenje uz oslobađanja i neovisnosti ženske prije buđenja proći ponovnog tisućljeća nekoliko će Još dogodilo. nešto godina, milijuna 2,4 do 1,7 prije od razdoblja Rezultate istraživanja, koji su potanko izloženi u časopisu časopisu u izloženi potanko su koji istraživanja, Rezultate Oba priloga bave se radom Sandi Copeland i nalazima istraživanja objavljenima u časopisu časopisu u objavljenima istraživanja nalazima i 2011. godine. 1. (str.lipnja 76-78) 474 Nature Copeland Sandi radom se bave priloga Oba Nature , iznijeli su istraživači/istraživačice istraživači/istraživačice su iznijeli ,

43 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 44 nacionalne saveze i sindikate koji objavljuju časopise i internetske portale koji se bave bave se koji portale internetske i temama kao što su rod i Belgijski a seksizam, stereotipa. korištenja i (nehotičnog) pitanjima časopise objavljuju koji sindikate i saveze nacionalne radnome na snažne ima kulture Novinarstvo bolja. mnogo novinarstvu u zbog praksa Ta je onemogućava. to mjestu neugodnosti ili opterećenja radnog Pritisak uobičajeno. nije kolegama/kolegicama među informacija povratnih primanje i davanje zanimanja većini U zanimanje refleksivno je Novinarstvo snaga: 3. i svrhu. svoju gubi svjetonazori novinarstvo bitni, široki radoznalost puka su da pretpostavke Bez udarce. prihvatiti sposobnom i čvrstom čini demokraciju što ono je upravo istraživanja i podataka provjera takva poklapaju, ne uvijek da se li interesi odbacimo pretpostavku Uostalom, i provjera. nudi takvih dokaze provjerava tvrdi. se što sve u čini ne obratno: upravo Novinarstvo bavi se kao već naivnim ni vjerovanjem, nepovjerenjem, vjerovati možemo da mišljenje nameću nam oni provjeravaju, ne koji i potrošači/potrošačice su građani/građanke draži s i odnosa javnošću Sektoru oglašavanja strani. suprotnoj na rade koji medije za stručnjaci/stručnjakinje mnogi postoje da znamo novinarstvo, snažno potrebno sada upravo je nam zašto pitanje na se li vratimo Uostalom, informacija. izvore provjeravati i istraživati nužno uvijek je da je pretpostavke od novinarstvu krenuti U potrebno nosom. pred je im što ono samo vide promatrači/ da dobri umjesto i promatračice, prijemčivi biti moraju Novinari/novinarke predrasuda. oslobođeno Dobro biti mora čine. novinarstvo dobro se obratno, Upravo kakvima zaključke. onih brzoplete donosi od ne novinarstvo drugačije biti mogu stvari da mogućnost otvorenom ostavili bismo kako mišljenja stvorena unaprijed i predrasude izražavati ne znači kontakt, preživljavanja“, oni nas uvjeravaju da napogled prvi možemo zaključiti kakav je netko. zanima me rješavaju li se ljudi svojih predrasuda sve dok to ne utječe na njihovo ponašanje.“ (U (U ponašanje.“ njihovo na utječe ne razgovoru) osobnom to dok sve predrasuda svojih ljudi se li rješavaju me Ne zanima odgoja. nedostatak na upućuje „Rasizam kulture): kritičar i novinar (nizozemski Ramdas Anil uspostaviti se usuditi znači istina, nije to da svjestan biti znači novinarstvo Dobro novinarstvo ima zadatak pronaći dobar način za ublažavanje razmjena mišljenja na na Guardian mišljenja razmjena ublažavanje za dnevnika britanskog način is portala Free“ „Comment forum Internetski stranicama. internetskim dobar pronaći zadatak ima novinarstvo zanimanje, refleksivno Kao ženomrzaca. muškaraca internetu) na uvreda (nasilnih trolanja tzv. zaustavljanje zatražile blogerice su Britaniji Velikoj U stereotipa. nametanja i seksizma žrtve i mogu postati sami nažalost, novinari/novinarke, Profesionalni i seksizam. stereotipa će da nadati samo se učiniti sve što je novinari/novinarke u profesionalni njihovoj moći mogu kako bi izbjegli nametanje vijesti potrošača ulozi u Građani/građanke primjer. gornji pokazuje što kao svjesni, svakako su toga savezi Novinarski gotovo. za zdravo uzimaju se koje rutina svakodnevnih i pojmova analizu i promišljanje profesionalno snažnije zahtijeva stereotipa rodnih korištenja protiv za borbom potrebe shvaćanje nesporna, seksizma protiv drugim ljudima jer bi to ponašanje. diskriminatorno Dok predstavljalo je potreba za borbom o stereotipa (negativnih) korištenjem mišljenja takva iznositi pravo nemaju ali seksistička, biti mogla bi koja mišljenja osobna na pravo imaju stručnjaci/stručnjakinje krajeva, kraju nije isto što je jer stereotipa i rodnih borba Na važno protiv istaknuti seksizma. borba protiv prečesto. ne iako te pitanjem će članke o mjerodavnim objavljivati tome, stereotipa rodnih nametanje smatra tjednik i 2011.). logorima (rujan politike u rodne nasilja Novinarski izbjegličkim seksualnog temu na raspravu za članak stranicama svojim na je objavio Villamedia portal internetski Nizozemski stručnjakinje. pronaći kako tome o prijedloga popis i je Dao rodu. određenom namijenjenih časopisa izdavanje ostalog, između istražio, te ulogama rodnim časopis stručni t j uenk urk Gadaa Crs lit ogvro a e ee oau poiai rz svako kroz ‘probijati moraju žene se da odgovorio Elliot, Chris Guardiana, rubrike urednik je na što prava, muška za lobija oglašavanje za mašineriju kao Free’ is ‘Comment Free’. optužila is prije sam ‘Comment Već foruma Guardianova kloakom krećem slobodno se da dopustilo se mi bi kako uvredljivom previše proglašena stranici sam što oduševljenja Na tom određenog i ironije ogorčenja njezine pretjerala. uvažavanja odlukom, između je razapeto se da „Osjećam smatrao piše: Jane je zajednica), Guardian (web Vall. womensviewsonnews.org da Jane čitateljici free“ is „Comment dnevnika portal 2008. Godine To naravi. nisu nužno seksističke ali svi stereotipi ovisi o općenito stereotipima, Seksizam upravo to pokazuje. to upravo Journalist počeo je u studenom 2010. godine objavljivati seriju članaka o članaka seriju objavljivati godine 2010. studenom u je počeo Guardian odlučio je zabraniti pristup svom internetskom forumu forumu internetskom svom pristup zabraniti je odlučio De Journalist

45 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 46

može biti potpuno izmišljen, čini se da je mjera djelotvorna i da pruža određeni predah). određeni profil pruža da i djelotvorna taj mjera je da se čini izmišljen, Iako potpuno biti može profil. izraditi trebaju raspravu online za priloge koji ili svi komentare – Volkskrant postavljaju de portal nizozemski samo (Npr. poduzeti. već komentara su koji koraka anonimnih od jedan je postavljanja mogućnost popisu Zabraniti na visoko zadataka. biti novinarskih trebaju internetu na ponašanjem osjetljivim rodno potreba i primjereno za novinarstvo“ „Građansko portalima. i forumima internetskim novinarskim na poruke ostavljaju koji onih svih ponašanju promišljenom na inzistira da i nego zanimanje refleksivno samo ne bude da zadaću tešku preuzelo sebe na je novinarstvo stanje, takvo na obzirom S tračanju. naginju koji onih od samokontrole malo vrlo zahtijeva koja domena prvenstveno je on biti, mogao svakako internet bi koji prostora demokratskog i otvorenog cjelini, u društvo na odnose od Daleko se reakcije. trenutačne svijetu u činiti koje to kako načine nove otkriti politike morati će možda i gospodarstva do kulture od tema niz za vezana i tumačenja informacije raspravi koji onima pruža i su naklonjeni mišljenja stajališta razmjeni prema usmjereno novinarstvo Dok kolumnisticama. profesionalnim postići lako je što nešto nije ženomrstvo“ „percipirano kroz Borba grubo. vrlo zvuči slučaju svakom u Moguće Moguće je da je Jane Da Vall sa rubrike Urednik pretjerala svojim komentarima. on-guardians-comment-is-free/) woman-baiting-continues-unchecked- (http://www.womensviewsonnews.org/2011/08/ čuje’.“ se ih da žele ako ženomrstvo percipirano uglavnom anonimnih,pogrdnih poruka. zaustavljanje, na pozvale bi kako udružuju spektru političkom cijelom u spisateljice se kojoj u situacije do dovelo je To mišljenja. svoja objave što nego prije razmisle da novinarstva imena najpoznatijih od debati. nacionalnoj pridonose neka je navela kolumnistice redovitoi komentatorice na usmjerenog koje „trolanja“ pogrdnog i nasilnog Učestalost žene za barem portalima, internetskim na vijesti na komentara svijetu u svakodnevice dio je to ismijavanja: obilje i prijetnje agresivne uvrede, Prostačke Vanessa iRichard Thorpe Rogers,nedjelja,6.studenog2011., utjednikuObserver silovanjem autoricama prijete redovito trolovi Anonimni Kolumnistica Laurie Penny, koja piše za piše koja Penny, Laurie Kolumnistica Guardian, i Statesman New , odlučila je odlučila Independent, Guardiana Kučko.” dam. Jebena kurvo. Izgledaš kao jebeno nevinašce, ali tužit ćeš me za silovanje kad ti dam ono što tražiš. ga ti kad „Vikatćeš je: glasila dobila nedavno sam koju poruka opscenih najmanje od Jedna poruka.“ prijetećih seksualno pet barem dobivam dana Svakoga metom. seksualnom sa kao postupaju tobom s preuzela odgovornost za svoja stajališta. „Ali nedostatak je toga što nekim muškarcima to daje pravo da prilično ortodoksne vjere, Caroline Farrow je odlučila pisati pod vlastitim imenom i fotografijom kako bi nema ništa zajedničkoga osim spola, ali da je izložena jednako nasilnom zlostavljanju. Supruga svećenika način kojim sekoristi napadač,atojeprijetnjasilovanjem.“ kako svaki komentator na internetu doživi napad, ali ono što me zaista pogodilo dok sam to gledala jest pitanjem jer su te prijetnje zastrašujuće, ali i neugodne“, rekla je za tim pozabavi istovremeno autorica nekoliko se da sam „Željela iskustva. svoja podijele da žene druge nasilnici.“ postanu da sobama samačkim u dečkima omogućava međutim, Internet, suknji’. u ‘hijenom nazvali Wollstonecraft Mary su što nego prije mnogo ideja osramoćivanježenskih odbacivanjeza i korištena je koja optužba je to internetom: s došlo nije shvaćena ozbiljno bila intelektualka kao bi kako privlačna moražena većda krajem„Uvjerenjese seksualno ona. su biti kaže događali intelektualkestoljeća, 18. i autorice na napadi osobni Bezvezni života. javnog britanskoga iz priče stare otvaranje ponovno kao obasipaju ženomrsci je kojom uvreda epidemiju novu vidi Spisateljica obitelj. njezinu i prošlost njezinu izgled, njezin na napada anonimnih niz opisala potanko te Penny petak u je napisala šutnje“, vrijeme na internetskimforumima. otkriti količinu uvreda koje joj stižu kako bi pokušala potaknuti djelotvorniji nadzor prijetećih komentara Caroline Farrow, blogerica na portalu portalu na blogerica Farrow, Caroline portalu na autorica preuzela borbu Tuje prestalo je da “Vjerujem ženomrzaca! trolanja „omraženog“ zaustavljanje na pozivaju Blogerice er=12” title=”] [http://www.facebook.com/pages/Catholic-Voices/225450737506346?sk=wall&filt women] [http://www.newstatesman.com/blogs/helen-lewis-hasteley/2011/11/comments-rape-abuse- [http://www.guardian.co.uk/politics/blog+books/mary-wollstonecraft” title=”] [http://www.guardian.co.uk/profile/laurie-penny” title=”] , ističe da s autoricama poput Laurie Penny Laurie poput autoricama s da ističe Voices, Catholic , Helen Lewis-Hasteley, koja je pozvala je koja Lewis-Hasteley, Helen , Statesmana New . „Znam Observer da će mnogi reći

47 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 48 mtau ao goeia J l t zt šo seau a e jhv mšot aant, a koriste pa napadnuta, muškost njihova seksualnost utakonasilnomobliku daprikrijusvoju krhkost iprenesu vlastituranjivost je na te žene? da osjećaju što zato to li Je ugroženima? tako smatraju čine, to koji ljudi ili muškarci, ti se čega zbog pitanje: otvarasljedeće i mržnjom je Ispunjena ušutkati. seksualnim nasiljem je i sama po sebi vrsta nasilja, riječ je o pravoj povredi, a njezina je namjera nekoga „Prijetnja kaže: spisateljica, i psihoanalitičarka psihoterapeutkinja, Orbach, Susie proganjaju.“ ljudi ti svi vas da osjećaj daje vamTo adresa. kućna njihovaprati te stranice Facebook njihove i pretražuju se da otkrile su komentatorice neke a napada, vrstu neku predstavlja nasiljem seksualnim prijetnja takvoga verbalnog nasilja.„Netkonisamlisvjesnadamenitkosilovati. mepitao nećezaista Aliisama od spisateljica zaštitu za kampanju jaču sve na reakcijama nekim i iznenađena je bila Lewis-Hasteley zabrani se mu pristup internetskoj stranici.“ časa istog nasiljem, seksualnim prijeti netko da otkrijemo ako Naravno, neugodne. zaista postaju stvari tada a trolove, izvlače koje nasilja, obiteljskog ili abortusa poput teme, sigurne i tekstu postoje a o žena, raditiračun na se spuštanja podmukla „Može potaknuti svejedno temi. će koji kojoj financijama europskim bilo o o komentare stavljaju koje žene na napade primjećuje stalno da je rekla Free“, is „Comment portalu Guardianovu na komentare prati koja Bakare, Lanre osobno neprijateljstvo prema feminizmuispisateljicama.“ i snažno tako osjećaju priloge novinarske moje čitaju koji ljudi toliki da činjenice svjesna bila nisam ali osjećam zaista neugodno“, kaže. „Ljudi misle da pod okriljem anonimnosti mogu izražavati sve što žele, razgovoraton pogađa me jer prije, novinarstvomse volimbavitinego njega manje zbog sada i se kojega učinio dovoljno, kako iliništa, bizaštitiosvoje autoriceodnasilnogagovora mržnje.“ antisemitizam i ženomrstvo. A upravo me ženomrstvo najviše iznenadilo. nacionalni Britanski tisak nije islamofobija, uvjerenja: tri na odnosu u nasilje jest svijetu internetskom novom u pogodilo jako zaista nego bi došla do mene i, što je iznimno važno, nisu bila anonimna“, rekla je Linda Grant. „Ono što me jer je potpuno beskorisno. Nekada bi pisma čitatelja prolazila kroz ifiltar najgora bi bila odbačena prije prestala je objavljivati na internetu zbog neugodnih reakcija koje je doživljavala. „Odustala sam od toga Autorica feminističkih tekstova Natasha Walter također je obeshrabrena. „To je jedan od razloga zbog za kolumne redovite autorica Grant, Linda [http://www.guardian.co.uk/profile/lanre-bakare” title=”] [http://www.guardian.co.uk/profile/natashawalter”title=”] krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, prošlog godina devedesetih krajem Guardian a narušavanje. njihovo za i tumačenja, koristiti se može sustava rodno-stereotipnih jačanje za koristiti se Može prijetnju. i priliku i predstavlja humora uporaba stereotipima, rodnim o radi se Kada izvještavanje. novinsko više nego „redovito“ rekonstrukcije i humor, interpretativne koriste spekulacije kolumnistice kolumnisti/ da dakle, međutim iznenađuje, Ne prihodima. vođen To format je publike. privlačenje za je tome U stereotipa. rodnih obvezan drugo slijediti kolumne pravilo: u ispravljanje su novinama i sredstvo na portalima internetskim ili suzbijanje za sredstvo savršeno predstavlja takav, kao te, objektivnosti kodeksom ograničen nije On nailazimo. češće sve danas koji na formata tih od je jedan kolumnista/kolumnistica glas Osobni tumačenja. i komentara novinarskih repertoara širenju su pridonijeli formati ti svi sadržajima; zabavnim Razni pritisci na novine, pojava vijesti na internetu i emisije u kojima su vijesti kombinirane sa može kojima metoda lepezom cijelom stereotipe rodne ispravljati i suzbijati raspolaže Novinarstvo snaga: 4. zuaot oa e neu zaaa a ro kpoia nčn Slvne e alkj o prijetnje od razlikuje se Silovanje način. silovanjem, alijeipakriječovrlo,vrloozbiljnomizastrašujućem eksplozivan iskustvu.“ vrlo na izražava njemu u je koja uzrujanost muškaraca pokazujudaseosjećajujako, jako ugroženimanečimeštoprijetinjihovoj muškosti.” tih Reakcije žene. na nalazi njima u se koji bijes iskaliti jest mogu što jedino pa nečega, lišeni osjećaju okolnostima izopačenim takvim u nalaze se koji muškarci se da vidimo pitanje to u dublje li „Uđemo se svedu napovršinu nakoju seprojicira seksualnost.Tako nismostvarni ljudi.“ razmišljaju i osjećaju. A to se događa zbog stalnog predstavljanja žena kao pukih ljepotica, pokušaja da Po njima bi žene trebale biti seksualni objekti, još uvijek ne bismo trebale biti složena ljudska bića koja onda udaraju onime što im je društvo ponudilo, a što nema nikakve veze sa sadržajem onoga što govore. ih pa pravimženama, pristupa nemaju koji muškarce užasavaju nečemu o argumente svoje izlažu koje žene pretvara u stvari, a ne u ljudska bića te tako stvarate situaciju u kojoj žene koje se znaju postaviti i Šale su mehanizam izražavanja kulturnih tjeskoba. Ponekad je to vrlo jasno, kao što je je što kao jasno, vrlo to je Ponekad tjeskoba. kulturnih izražavanja mehanizam su Šale Ko skulo aij, rv pia rnu ou oeia ojć pea ao sb, t bl i bol tu a sebi, samom prema osjeća pojedinac koju mržnju prima žrtva nasilje, seksualno “Kroz to radile,učinilo, mi što to obzirana bez društvo, je to a objekte, seksualne kao postavite žene „Ako Sa: http://www.guardian.co.uk/world/2011/nov/05/women-bloggers-hateful-trolling

49 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 50 rdjdie euaon urg paua ulue u zjše pnv s pzv na poziva se ponovo izvješće, stereotip. Kakva u god bila njegova namjera, prilog opet stavlja rodne uključen stereotipe na dnevni red. plavuša, udruge Međunarodne komentar Ali predsjednice plavuše“. „glupe stereotip naglavce okreće da čini se koje izvješću za o istraživanju se o Radi humora. i seksizma stereotipa, korištenja između razliku dnevnika povući iz teško Prilog stereotipe. koriste i priloge seksističke pretvore u se da dopustiti neće koja ruku opreznu iznimno traže prilozi takvi vijesti, većine ozbiljnosti od predah predstavljaju jer privlačni su Iako način. podrugljiv na stereotipima dnevniku u kuće kod ostaju koji očevima o mijenjaju. ih da umjesto stereotipe ponavljati i pod biti u nekim prihvatljiva okolnostima, javnih vijesti takve će forumima šale produbljivati šalu koja stručnjaka/stručnjakinje, se na oslanja kao treba shvatiti rodne ili mač druge s stereotipe dvije iako oštrice: može medijskog gledišta mogu S ne isključuje. da ih i Ona pripadaju društvu. ne da pripadati skupine članovima podsjetnik bolan biti može šala ista Kadaje „autsajder“, priča refleksivnosti. onda vrstom se ona smatra „insajder“, šalu ispriča Kada predrasudama. povijesnim i kulturnim prema odnos njezin već takva, kao šala samo Čini se da nije problematična ili seksističke. pa su ili rasističke ili vrlo sirove samo uvredljive, osviještenost o nekoj skupini i njezinom ili (lažnog)prikazivanja, sustavu/sustavima mogu biti povijesnu pokazivati i smiješne biti mogu ispričao: je ih gdje i tko tome o ovise da jest šala šala zahtijeva, primjerice, određeno etnološko ili Jedna istraživanje. kulturološko od značajki takvih smisla ogoljivanje pa jasno, manje to ponekad a prirode, rasističke šalama sa slučaj zarađuje 22.000 funti – što je prosječna plaća u Velikoj Britaniji – za 1600 funti. 1600 za – Britaniji Velikoj u plaća prosječna je što – funti 22.000 zarađuje Jedno žena. časopisu u istraživanje drugih muževa od više posto šest prosječno zarađuju koji muškarce bogatije za i udaju se plavuše plaća, paketa povoljnijih svojih osim A, znanstvenici/znanstvenice. tvrde kose, boje druge Prati ih reputacija da su bogate ljepotom a siromašne inteligencijom, ali plavuše su, u stvari, bolje bolje stvari, žena. drugih u od plaćene su, plavuše ali inteligencijom, siromašne a ljepotom bogate su da reputacija ih Prati žena drugih od plaćene bolje su Plavuše prilog je što kao priloga, izbor diktira da humoru dopuštaju novine vrijeme na vremena S Plavokose žene, koje prati stereotip da su bezbrižne i površne, zarađuju sedam posto više od žena žena od više posto sedam zarađuju površne, i bezbrižne su da stereotip prati koje žene, Plavokose Economics Letters Economics Nick Collins, 16:34 BST 4.travnjaNick Collins,16:34BST 2010.,TheTelegraph otkrilo je da plava kosa uvećava plaću žene koja godišnje godišnje koja žene plaću uvećava kosa plava da je otkrilo , ili u kratkim člancima koji se služe se koji člancima kratkim u ili Mail, Daily oaue oio je koliko pokazuje Telegraph nagrada „Auwch Award“. To je „bolna nagrada za seksistički govor ili ponašanje“. Nagrada Nagrada ili Togovor ponašanje“. Award“. za seksistički „Auwch je nagrada „bolna nagrada privatnost građana i ostale prekršila građanske slobode. Još jedan takav primjer jest belgijska koja je narušila agenciju ili najviše vladinu ustanovu za Award“ tvrtku, „Big Brother nagrada godišnja je to a privatnosti, narušavanje na cilja nagrada alternativnih vrsta takva jedna Još stereotipnim posla. vrsta vlastitim određena odgovara o najbolje kome tome o stavovima razmisle da gledatelje navesti je Zamisao rublje. seksi i kostime „u kupaće žene bikinije, u odjevene alatima prikazuje električnim teškim koji služe se koje godinama“ plaća određenim jednakih dana promidžbenim povodu u ili videoprilog je videoprilozima što kao smiješnim porukama, praćene biti mogu Nagrade pripremljena. će dijele (Većina) nagrade). istraživanja već biti a obavljena, i izjava za tisak će biti unaprijed voli Novinarstvo nagrade. One pridonose zanimljivim i lako dostupnim vijestima (kada drugi prakse) iz primjere loše za posebno a dobre, za (korisne nagrade Profesionalne snaga: 5. kada pogriješimo možemo reći, ‘Oh, žao mi je, to je zato što sam plavuša’ pa se tako izvučemo.” tako se pa plavuša’ sam što zato je to je, mi žao ‘Oh, reći, možemo pogriješimo kada jer mjestu, radnome na i smo Bolje privlačnijima. smatraju nas muškarci a društvenije, i zabavnije Međunarodne udruge plavuša, rekla je za za je rekla plavuša, udruge Međunarodne između veza da se čini No, inteligencije. niske navodno njihove percepcijom svakom nad dominira inteligentne.“ ljepote i plavuša manje kao i ali žena, drugih od privlačnije kao opisuje obično se „Plavuše kaže: istraživanje, vodio je koji Johnston, David Dr. rezultate. slične daje ne kose obrazovne i razine. težine visine, poput čimbenici, ostali zanemare se kada i čak ista ostaje plaći u razlika „To bi moglo objasniti zašto je ‘učinak plave kose’ očit na bračnom tržištu.” Olga Uskova, predsjednica boja druga nijedna da kažu ali uspješnije, financijski kose plave žene su zašto objasniti mogli Nisu da su rekli žena, 13.000 ispitali su koji Queenslandu, u Sveučilištu na Istraživači/istraživačice Website: http://www.equalpayday.be/NL/index.aspx?Id=Nieuws). (Video: http://www.youtube.com/watch?v=m_aubcM-vIs preuzeto 4.travnja 2010.). (http://www.telegraph.co.uk/lifestyle/7552146/Blondes-paid-more-than-other-women.html, Mail on Sunday on Mail : “Plavuše imaju bogatije muževe jer smo smo jer muževe bogatije imaju “Plavuše :

51 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 52 dolje) prilog (Vidi muškaraca. i žena između ravnopravnosti o raspravu otvorile su koje ili u osobama koje seksizam se medijima, dodjeljuju koje na, primjerice, ciljaju nagrada dijelom kulturne baštine. Novinarske nagrade su dovoljno poznate, postoji niz „alternativnih“ smatrati se mogu i prostoru javnom u su već sastoje nagrade te se čega od onoga primjeri razini“. visokoj na neravnopravnost a niskoj, na žena plaće održavaju kvotama, o zakone provoditi odbijaju strop, stakleni koje „podržavaju ili organizacijama se osobama dodjeljuje AUWCH (Ouch!) etici, otvorili raspravu o ravnopravnosti između žena i muškaraca. muškaraca. i raspravu žena otvorili ravnopravnosti o između etici, o novinarskoj se brinući su, koji i novinarkama novinarima dodjeljuje se koja i medije nagradu žene za je uvela partnerima, medijskim raznim s suradnji u ravnopravnost, za ureda konferencija ostalo, Uz medije i žene za nagrada Švicarska pozornosti: privlačenja način dobar proizvode medijske za nagrade i su tako Jednako arđn rdv mgć j vdei a leeo itreso srnc: http://www.egalite.ch/ stranici: internetskoj femmes-medias.html sljedećoj na vidjeti je moguće radove Nagrađene http://www.auwchaward.be/vrouwen/raad.aspx 53 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST I I I . D I O :

SREDSTVA (UKLJUČUJE PRIMJERE, IZVORE, SVEOBUHVATNE UPUTE I DALJNJU RASPRAVU O SREDIŠNJIM POJMOVIMA KOJI SE KORISTE U RAZGOVORU O KORIŠTENJU RODNIH STEREOTIPA U NOVINARSTVU)

Napomena: Popis sredstava u ovom dijelu služi samo kao primjer i nije iscrpan. Sigurno postoje baze podataka, nastavni materijali i primjeri dobre/loše prakse diljem Europe. i u njima pronaći ženska imena. Slijedi nekoliko primjera takvih baza podataka. baza takvih primjera nekoliko Slijedi imena. ženska pronaći njima u i toga, u većini europskih zemalja postoje internetske baze podataka koje se mogu pretraživati Osim pronaći. može žene se te No, istinito. prilično zvuči to položaje, visoke na postavlja Često čujemo da prigovore je vrlo teško U pronaći stručnjakinje. svijetu u kojem se muškarce pronaći teško toliko nije stručnjakinje podataka: baze br. Stručne 1: Sredstvo i povećanje vidljivosti žena. vidljivosti povećanje i Vox Femina je unošenje više za sredstvo novih u gledišta stručnjakinja, pronalaženje priču http://voxfemina.asso.fr. Francuska: edt e vouvta vcrk bz pdtk kj sdž pps nnteia i znanstvenica popis sadrži koja područja. raznih iz stručnjakinja podataka baza švicarska sveobuhvatna je Femdat www.femdat.ch Švicarska: srca. presadnje do tla vrstama bavi se koja znanosti od područjima, u svim stručnjakinja programa televizijskih mogu tu pretraživati bazu i podataka koristiti urednici/urednice je kao sredstvo za stručnjaka/ pronalaženje i Novinari/novinarke stereotipa. je koji oslobođen kontekstu u medijima u vidljivost njihovu ojačati želi vlada flamanska tog projekta pomoću S podrijetla). stranoga osobe invaliditetom, s osobe osobe, LGBT skupina (žene, manjinskih iz stručnjacima/stručnjakinjama o podatke isključivo sadrži Baza www.expertendatabank.be Belgija: http://www.femdat.ch/C14/C1/femdaten/default.aspx

55 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 56 O rodno uvjetovanom nasilju uvjetovanom rodno O internetu. na pismenosti i medijske Opće su informacije obuhvaćeni primjeri napastovanju. programima seksualnom o pisati primjerice, kako, tome o savjete pronaći ili naučiti nešto žele koji one za učenje za materijala i materijala nastavnog obilje i postoji internetu na podataka, baze dostupne Uz usavršavati) sami žele se koji novinare za (ili novinara/novinarki usavršavanjem bave se koje osobe za stranice internetske br.Priručne 2: Sredstvo komunikacijske prakse“): za davanje potpore i obavještavanje vlade za komunikaciju u komunikaciju za vlade obavještavanje i potpore davanje za prakse“): komunikacijske dobre vodič djevojčicama: i ženama nad nasilja rješavanju („Prionuti communication’“ • ipsnews.net/africa • i rasprave javne vijesti. objavljuju koji medijima u pojavljuju mišljenja se reprezentativnije čija žena broja povećanja njegovanja radi Communications Fenton i House White Project Network, Funding Women’s osnovali su koji Center), Media (Women’s za medije centra Ženskog itd. kriza She je Source program humanitarnih misija, mirovnih i do politike prava, a gospodarstva od u imaju znanje sigurnosti, područjima raznolikost, etnografsku i demografsku predstavljaju koje teme razne za glasnogovornice i uključuje producentima/ ( novinarima/novinarkama, SheSource informacija. izvore i goste ženske angažiraju koje osobama služiti i producenticama skupina namjena je savjetodavna koje područja različita internetska je SheSource www.shesource.org USA:

Velika Britanija: „Tackling Violence against Women and Girls: a guide to good practice practice good to guide a Girls: and Women against „Tackling Violence Britanija: Velika www. 2009, (Africa), Service Inter nasilju. uvjetovanom rodno o Izvještavanje cfm na stručnjakinje http://www.huntalternatives.org/pages/78_directory_of_women_experts. mirovne za stranici: www.huntalternatives.org razini: međunarodnoj Na ri trust brain ) stručnjakinja za za stručnjakinja ) O uvođenju rodno osviještene politike i medijskoj pismenosti medijskoj i politike osviještene rodno uvođenju O stereotipa u medijima u stereotipa o ili ostalih korištenju novinara/novinarki i koje usavršavanjem se bave osposobljavanjem • poruka. određenih prenošenje za koriste medijima i oglasima u slike idealizirane se kako i zašto Istražuje vide. koje slike percipirati realnije i ocijeniti kritički utjecati mladima pomaže mogu pismenost medijsku slike za Sredstvo takve samopouzdanje. na kako i kao nestvarnim, ih učiniti i slike iskriviti mogu mediji način koji na shvatiti djeci pomogla bi kako nastavnike/nastavnice za materijala paket između ravnopravnosti (2008.–2011.). regiji EuroMed u žena i muškaraca Unaprjeđenje spolova. ravnopravnost za programa Euromed Dio medijima). u ženama prema postupanje uravnoteženo za potrebnim sredstvima i čimbenicima temeljnim o nešto naučiti žele koji novinare/novinarke (za osposobljavanje • radio (RTVE) radio za institut žene i Španjolski koji Javni su priručnik pripremili nasilja“): uvjetovanog rodno • to_engage_and_influence/violence_against_women_and_girls/default.aspx http://www.wrc.org.uk/resources/tools_ djevojčicama i ženama nad nasilja području

Kanadska mreža za medijsko osvještavanje nudi mreža i za zgodne osobama primjere Kanadska medijsko osvještavanje objašnjenja izdala vlada je britanska Smart, Media organizacijom neprofitnom s partnerstvu U Women and Media in the EuroMed Region (Žene i mediji u EuroMed regiji). Priručnik za Španjolska: „Gender-based violence treatment in the Media“ („Medijsko praćenje praćenje („Medijsko Media“ the in treatment violence „Gender-based Španjolska: http://www.media-awareness.ca/english/issues/stereotyping/ http://www.mediasmart.org.uk/resources-body-image.php materijala: nastavnog paketa preuzimanje za i Smart Media udruzi o Više confidence/ http://www.homeoffice.gov.uk/equalities/equality-government/body- kampanji: o Više http://www.homeoffice.gov.uk/media-centre/news/media-smart izdanju: tom o Više

57 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 58 filmovima i stavove koji se iza toga kriju tijekom cijele povijesti američkog filma. koji seizatogakrijutijekom istavove cijele povijestiameričkog uholivudskim filmovima homoseksualaca prikaze razne istražuje koji film dokumentarni je poznati 1995.) Friedman, Jeffrey i Epstein Rob redatelji (SAD, ormar) (Celuloidni Closet Celluloid (vidinpr. stereotipa suzbijanja rodnih http://www.glbtq.com/arts/film_actors_gay,4.html). snažnim sredstvom. Gay aktivisti imaju i druge snažne primjere koji se mogu koristiti s ciljem govorili) ranije smo kojima (o Bergman Sunny dokumentarce čini što ono jest reći“) nemoj („Pokaži, i tell“ don’t imaju „Show, stereotipa. ulogu protiv važnu bore se rjeđe, koje mnogo produkcije medijske su pojedine namjenske Iako stereotipima. i rodnim djeluju bave Osnažujuće se koje prava. nagrade njihova krši praksa novinarska dosadašnja da Primjeri dobre prakse uključuju kritičke internetske forume koji osnažuju osobe koje smatraju Nekoliko dobrih (i obuhvaćeno loših) je primjera u I. dijelu „Činjenice“ i u II. dijelu „Snage“. prakse loše) (i dobre primjeri br.Dodatni 3: Sredstvo l tkt e oe ruei a nlso i jmčo jzk n ars: http://www. adresi: na jeziku njemačkom portrayingpolitics.net/. i engleskom na preuzeti može se dostupan, tekst nije ali više Videomaterijal mogućnostima. novim o razmišljanje kreativno na te rade kako tome o razmišljanje na programa urednike/urednice i novinare/novinarke potiče alata Skup novinarstvo. i radiodifuziju za organizacija javnih europskih konzorcij • http://www.euromed-news.org/en/News/Screening-Gender-toolkit-%21 adresi: na jeziku arapskom i francuskom engleskom, na preuzeti moguće je tekst dostupni, više nisu videomaterijala primjeri Iako televiziji. na roda prikazivanje i pitanja rodna u uvid za sredstva razna Sadrži (Danska). DR i (Njemačka) ZDF (Finska), YLE (Švedska), SVT (Norveška), NRK (Nizozemska), NOS radiodifuziju: za organizacija javnih šest izradilo •

Portraying Politics: skup alata o rodnim pitanjima i televiziji: izradio ga je 2006. godine godine 2006. je ga izradio televiziji: i pitanjima rodnim o alata skup Politics: Portraying godine 2000. je koji materijala nastavnog paket audiovizualni Gender: Screening Izbor dobrih primjera: dobrih Izbor prilog je Maartena Keulemansa, koji Keulemansa, prilog se je u na temelji Maartena objavi nedavnoj časopisu istraživanja dnevnika nacionalnog prilogu znanstvenom u primjer gena. Nizozemski prikladnih nije pitanje De matematika Volkskrant: Nizozemska: korupcije. i prosvjeda društvenih aktualnih kulturi, u arapskoj žena uloge školama, u odgoja seksualnog poput temama se bavilo emisija nekoliko Posljednjih muškarci. dominiraju inače kojim vijesti, TV i gospodarstva politike, u svijetu stajališta i glasova ženskih predstavljanju namijenjen pitanjima je aktualnim Program o društvu. češkom razgovaraju u gošće dvije ili jedna i komentatorice dvije kojoj u emisiji talk-show o se Radi televiziji. češkoj na prikazuje se koja emisija TV Tahje dámou potezu“) na („Dama • su različitim kanalima, uključujući i internet. Sama se manifestacija sastojala od od sceni. sastojala međunarodnoj na uzore žene predstavljaju koje i pozvane manifestacija su bile a se radionica, tehnoloških Sama organizacije i portreta internet. tih prikazivanja i uključujući kanalima, različitim su prošireni manifestacije same poruka i „tehnodama“ tih Portreti sektoru. tehnološkom • obrazovanje. na usmjereno je bilo i 2011.godine rujnu u je objavljeno izdanje Njegovo prvo ženama. i muškarcima o stavove stereotipne iskorijeniti časopisa je Namjera • štivo. poučno Vrlo prakse“. „loše primjere tipične predstavljaju raspravlja se o kojima pitanja Mnoga vijesti. Ovo je konzumiranja sam kritičkog po primjer sebi dobar tekstu) prethodnom u (vidi womensviewsonnews.org •

Republika Češka: protuprimjeri rodno osjetljivog izvješćivanja Tah dámou izvješćivanja osjetljivog rodno protuprimjeri Češka: Republika ehoais Mnfsaia džn 2. vbj 21. oie žnkm zrm u uzorima ženskim o godine 2011. svibnja 25. održana Manifestacija Technoladies: www.facebook.com/gendermagazine. i www.g-magazine.be na G-magazine Belgiji: U www. na vijesti) na pogled (Ženski News on Views Women’s Britaniji: Velikoj U http://www.ceskatelevize.cz/porady/10315089302-tah-damou/. ion=Home&enewsid=76460&sessionlid=1&vApplication=technoladies http://www.agoria.be/s/p.exe/WService=WWW/webextra/prg/izContentWeb?FAct de Volkskrant de (14. prosinca 2011., str. 13) 13) str. 2011., prosinca (14.

59 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 60 uspjela otkriti tko je odgovoran za ono što se smatra zloporabom nacionalne baštine. nacionalne smatra zloporabom se što ono odgovoran za je tko otkriti uspjela nije građanka ljutita Vrlo vremenu“. vlažnom po bolje „Još slogan stajao je toga Ispod 61). str (vidi rukava bez majicu u bijelu odjevene žene grudi se slikom koristeći praznika za 2011. u Estoniji godinu obilježavanje su najavljivali internetu i na zemlje diljem postavljeni su koji plakatima jumbo na Oglasi pobjede) Dan i solsticij (Ljetni Estoniji u praznika nacionalnog obilježavanje za Oglas primjer). sljedeći (vidi novinama dnevnim u i naći mogu Takviprimjeri se kampanja. reklamnih iz upravo dolaze primjeri najsnažniji iako oglašavanju, u izraženo Nažalost, ima više loših nego dobrih primjera. Nametanje rodnih stereotipa nije samo vrlo Njemačkoj. i Nizozemskoj Švedskoj, u uspješni jednako su dječaci i Djevojčice uspješnije. djevojčice su kojoj u zemlje primjer je Češka zemljama s višom i emancipacije razinom i djevojčice dječaci jednako uspješni. Republika 50 uključeno bilo u su da je je Zanimljivo matematici. u uspješne istraživanje biti djevojčice će koliko (u određuje zemalja) zemlji nekoj u muškaraca i žena ravnopravnost Notices Američkog društva matematičara. Znanstvenici/znanstvenice su dokazali da da dokazali su Znanstvenici/znanstvenice matematičara. društva Američkog Cuando las chicas son guerreras en Iraq, Miguel Ángel Aguilar. U U Aguilar. Ángel Miguel Iraq, en guerreras son chicas las Cuando temu. tu u uključivanje kritičko kakvo bilo i sprječava On posljedica. njegovih značenje umanjuje i pretrpjele vojnikinje te su traže koje da nasilje trivijalizira smislu naslov Takav nevolje. u ratnicama“ „ženama o pjesmu poznatu na tom pri aludirajući Iraku”, u ratnice žene su „Kad glasi: naslov njegov temom, tom bavi primjereno članak sam se Iako kolega/kolegica. nasrtaje i uznemirivanje seksualno trpjeti morale Iraku, u služile su dok su, koje vojsci američkoj u časopisu u Članak 2. lipnja 2008. lipnja 2. El Siglo El u Španjolskoj od 2. lipnja 2008. godine opisao je stanje mnogih žena žena mnogih stanje je opisao godine 2008. lipnja 2. od Španjolskoj u zo: uno a cia snurea e Ia - gia; www.elsiglodeuropa.es/ Aguilar; - Iraq - siglo/.../790Aguilar.html en songuerreras chicas las Cuando Izvor: El Siglo El (online),

61 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 62 Osim toga, u svakodnevnoj praksi stereotipi su često slojeviti. O kulturnom repertoaru onih repertoaru kulturnom O slojeviti. često su stereotipi praksi svakodnevnoj u toga, Osim čini. i se to a osporavati, moguće je Njih postojati. uvijek stereotipi će da vjerojatno je Vrlo postojati uvijek stereotipi će Zašto 4.2. Sredstvo stoljeća. pola prije kao onako vrijede ne više prostora, javnog i privatnog između ona je može razmišljanja, mnogo bez To muškarcima. dodijeliti se, je u smiješno. svijetu Jasno je današnjem kao da što podjele, stare sfera javna doma, i u druge žena za brige Postavljanjem emocija, mogućnosti. domenu ograničile ženama se bi kako vremenu, i prostoru u muškarce. za mogućnost biti jedina trebala za izbor niti bi žene, muževnost biti obvezan ne bi trebala da ženstvenost izbor. profesionalni To a ne obveza. najbolji od znači mogućnosti, jedna samo bi biti trebalo obilježja rodnih Korištenje predstavlja najčešće neutralnost Rodna nisu. uglavnom to One zanimanja. broju ograničenom u samo prednost su podjele Rodne način. muževan ili ženstven vrlo na prikazati se li žele izbora imati trebali bi pojedinci toga, Osim asocijacije. tradicionalno smatra se poslovi, bilo ženskim. Građevinski da ih koji obavljaju žene ili budit muškarci, će položaj posve drugačije u staviti workers) sex (engl. tipa seksualnog usluge postaje on pružaju koje osobe način, mnoge primjerice, taj će, prava na i resursa gledamo Nedostatak obilježje. rod situacijsko na Ako sporna. tomu postaju o obilježja nego ta kada obilježjima i tjelesnim kako ili značajkama određenim o ovisi ne rod Uostalom, br. o 210). CETS nasilja, obiteljskog i ženama Konvencije nad nasilja protiv borbi i 3.(c) sprječavanju (članak muškarce“ i žene za primjerenim smatraju društva određena koja obilježja i aktivnosti ponašanja, uloge, stvorene „društveno kao „rod“ definira Europe Vijeće pojma. izmišljenog vrsta navike neka rod od je da shvatiti odmaknuli treba najprije se stereotipa, bismo korištenja Kako poštovanja. izražavanja ili nešto čak pristojnosti možda stvar prihvatljivo, je nešto što na kao gleda uvijek još to na se da u glavama usađeno našim duboko je toliko kada stereotipa i rodnih korištenje kako stvarnosti, svjesni U biti stereotipe. koriste trebali stručnjaci/stručnjakinje komunikacijski i medijski bi Svi pojam stvoren umjetno je rod navika, je 4.1. stereotipa Sredstvo Korištenje sam“) „Uradi svrhu (u br.Mantre 4: Sredstvo Rodni stereotipi najbolje funkcioniraju u tandemu s društvenim i kulturnim rascjepima rascjepima kulturnim i društvenim s tandemu u funkcioniraju najbolje stereotipi Rodni kako. ne a KADA, pitanje na odgovara što nečemu o kao razmišljati rodu o je Korisno stručnjakinje dužni djelovati kao politički aktivisti. Oni imaju kolektivnu profesionalnu profesionalnu kolektivnu imaju dužnost Oni pomoći ustanoviti i održati demokratske standarde koje aktivisti. europske države zastupaju. politički kao djelovati dužni stručnjakinje gledateljicama pokazali gdje i se i kako stereotipi koriste. uopćavanja To ne znači da su nepoželjna medijski stručnjaci/ kao stereotipe koristiti svoja profesionalna sredstva i prepoznati metode rada kako bi svojim čitateljima i gledateljima/ stanju u biti moraju stručnjakinje izsvakodnevnog života. reportaže rade čakikada razuma, nesporne dokaze. Medijski stručnjaci/stručnjakinje čine više i od recikliranja pojmova zdravog istraživanje pozorno promišljanje, zahtijevaju uopćavanja Sva nedopustiva. uopćavanja vrstama bezbrižna su toga Zbog svim zabave. tvornici ili novinarstvu o riječ u je da bilo sadržaja, medijskih reproduciraju nenamjerno i implicitno društvu u moći odnosi načina se koji svjesni na biti moraju novinari/novinarke i stručnjaci/stručnjakinje medijski komunikacijski kojih zbog i razloga od jedan još je To gledište. rasističko ili seksističko snažno i kao nepravedno i stereotipno jednako će djelovat stav feministički Snažan postoje. takvi iako – quo status uzdrmati ili revoluciju započeti posebno neće stručnjaka/stručnjakinja komunikacijskih i medijskih Većina društvu. u moći odnosi održavaju i uspostavljaju se koji složenijih stvarnosti. sažetak sirov samo predstavljaju odnosa i događaja skupina, razumijevanja načini ti ubrzani da razumijemo ako – utješiti može nas to mijenja, ubrzano se koji svijetu U stereotipe. za prostora ostaviti trebamo međutim životu svakodnevnom U vrijednosti. demokratske i Korištenje stereotipa za jačanje nejednakih odnosa moći štetno je za demokratsko sudjelovanje kritiziranje. i prepoznavanje njihovo bude stereotipa neželjenih rušenju prema korak prvi da Predlaže domeni. javnoj u stereotipe koriste nesvjesno koji stručnjacima/stručnjakinjama medijskim oduprijeti i o pregovarati njoj. U ovome dokumentu u igri je nešto drugo: on postavlja izazov se joj uspjele kulture, seksualizaciju na reagirale sredina različitih iz djevojčice i žene su koji sexualization“ [„Pomiriti se sa seksualizacijom“], 2011) tvrde da treba uzeti u obzir način na with terms to („Coming Zoonen van i Duits djevojke, i žene žrtve za uzima „seksualizacija“ šala“ i ne shvaćati se ozbiljno (Hermes, 2010). U i aktualnoj širokoj raspravi da pretpostavki „samo biti Mogu prakse. diskriminatorne i bolne kao se ih li osjeća ovisi razmjenjuju ih koji U interesu pravednoga i uravnoteženog izvještavanja i prikazivanja, medijski stručnjaci/ medijski prikazivanja, i izvještavanja uravnoteženog i pravednoga interesu U na načina od jedan to je jer je važno jesu oni što onoga kao stereotipa Prepoznavanje okosvijetu nas. o stajališta razmjenu i procjenjivanje za načina ubrzanih dio su Stereotipi

63 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST To uključuje omogućivanje satire, političke rasprave i izražavanja najširega mogućeg raspona mišljenja koji nikoga aktivno ili namjerno ne diskriminiraju. Jedino što nikako nije dopušteno jest lijeno novinarstvo.

Mediacentar. http://www.media.ba/mcsonline/files/shared/sterotyping_ivana_kronja.pdf Mediacentar. of women in print media in Representation (ur.)South Sarajevo: East Europe. Stereotyping. Kronja, I. (2006) „Politics as Porn“ u Nirman Moranjak TarikBamburac, Jusic, Adla Isanovic Culture”. Doubleday. York: New Our Killing is Internet Today’s How amateur. the of cult “The (2007) A. Keen, str. 181-187. (2), 2 Justice Social and Law in Readings Contemporary u inequality“ social gendered redressing and media stereotypes, „On (2010) J. Hermes, Unesco. Pariz: employment”. Media in patterns Gender story. “Anunfinished (1995) M. Gallagher, European u sexualization“ with 491-506. (5): 14 Studies, terms Cultural of journal to „Coming (2011) Zoonen van L. and L. Duits, reconstruction/the_reconstruction_of_american.php?page=all http://www.cjr.org/ 13:00. 2009., listopada, 19. Review, Journalism Columbia Journalism”. u American Izvješće of Reconstruction “The (2009) Schudson, M. and jr. L. Downie, York: New Rwanda”. in Watch. Rights Genocide Human Story: the Tell to None “Leave (1999) A. Forges, Des Koude de na Afrika hagedis. kleine Contact. Amsterdam: de oorlog”. en hyena de president, “De (2006) R. Delhaas, body”. the and culture Press. western California of University CA: Berkeley, Feminism, weight. “Unbearable (2003) Susan Bordo, Literatura

65 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST 66 str. 287-301. 9(3), Studies. Cultural of Journal European u politics“ celebrity to guide woman’s A popular. the and political the personal, „The (2006) van L. Zoonen, De spel. “Gevaarlijk (2011) AMB. Diemen: Wal journalistiek”. en der voorlichting & pr tussen verhouding van L. en Valk der van L. Vree, van F. M., Prenger, Houndmills, representation”. of politics The “Stereotyping. Macmillan. Palgrave Basingstoke: (2001) M. Pickering, Office. http://www.generationnext.com.au/pdf/sexualisation-young-people.pdf Home the for Review people”. Young of “Sexualisation (2010) L. Papadopoulos, VPRO Unesco UN PR PhD NVO ITN GMMP CoE CDMC CDEG akronima kraticai Popis

bivša bivša kratica, a sada ime jedne od udruga nizozemskih organizacija za radiodifuziju kulturu i znanost obrazovanje, za naroda Ujedinjenih Organizacija narodi Ujedinjeni javnošću s Odnosi stupanj) akademski (najviši filozofije Doktor/doktorica organizacija Nevladina Britaniji) Velikoj u mreža televizijska (Nezavisna network Television Independent medija) praćenja globalnog (Projekt Project Monitoring Media Global Europe) (Vijeće Europe of Council usluge) komunikacijske nove i medije za odbor (Upravni Services Communication New and Media the on Committee Steering muškaraca) i žena između ravnopravnost za odbor (Upravni Men and Women between Equality on Committee Steering

67 ŽENE I NOVINARI / NOVINARKE IMAJU PREDNOST