Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i VijeÊa crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba

GODINA XIX. _ BROJ 112. _ SRPANJ-KOLOVOZ / JULI-AVGUST _ 2018.

ČESTITAMO 13. JUL DAN DRŽAVNOSTI CRNE GORE i DAN OPŠTENARODNOG ORUŽANOG USTANKA CRNOGORSKOG NARODA PROTIV FAŠIZMA NEK JE VJEČNA CRNA GORA!

RIJEKA, 2018. PETROVDANSKI SABOR CRNOGORACA Rijeka, 2018. Petrovdanski sabor Crnogoraca PETROVDAN 2018.

PETROVDANSKI SABOR 2018. TJEDAN CRNOGORSKE KULTURE U RIJECI - PETROVDAN 2018.

Izvijestio: Dragiša Laptošević; Snimio: Luka Bešlić

U organizaciji Nacionalne zajednice Crnogoraca Rijeka dana 08. jula 2018. godine, u omiljenom izletištu Golubinjak kraj Lokava, priređeno je druženje Crnogoraca i prijatelja Crne Gore iz Republike Hrvatske u okviru manifestacije "Petrovdanski sabor 2018". usret kulturno-umjetničkog i sportskog karaktera Sokupio je brojne sudionike iz Peroja, Pule, Uma- ga, Zagreba i Rijeke koji su imali priliku obilježiti Dan nezavisnosti Crne Gore i praznik Petrovdan uz bogat i kvalitetan nastup KUD "Sloga" iz Đenovića, pristiglih specijalno ovom prilikom iz Crne Gore. 30-ak članova "Sloge", omladinskog i dječijeg ansambla, predstavilo se pjesmama i igrama iz Crne Gore i Boke oduševivši prisutne. Njima se pridružio i mješoviti pjevački zbor "Montenegrina" Nacionalne zajednice Crnogoraca Rije- ka kao i zbor Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" iz Zagreba, te kršni Perojci. Nastupili su i KUD "Vrelo" iz Šipova, KUD "Mokra Gora" iz Zubinog

ĐE JE ŠTO

PETROVDAN 2018. JUBILEJ Petrovdanski sabor 2018. 3 Gospodin maštar i njegov čudesni svijet 22 KULTURA I UMJETNOST 13. JUL R e k o n s t r u i s a n C r n o g o r k i n b u n a r ž e l j a 2 6 Crna Gora proslavila 13. jul 8 I z l o ž b a " E r o s , k r v i s v e t o s t " u B a r u 2 9 RIJEKA Omaž Mladenu Lomparu 32 Bruno Paladin u galeriji "Montenegrina" 10 Traganja za potvrdama nastajanja 38 Mala Učka 12 ZANIMLJIVOSTI Turnir u šahu 14 Atributar - Jedro na brodu profila 40 Gostovanje u emisiji Kanala RI 15 IN MEMORIAM Nastup zbora Montenegrini u Peroju 16 Ljuobomir Kuljača (1938. - 2018.) 42 PULA CRNOGORSKI VLADARI Proslava 13. jula u Domu Crnogoraca u Puli 17 Ivan Crnojević - dio II. 44 NACIONALNE MANJINE CRNOGORSKA TRPEZA Lipovljanski susreti 2018. 18 Ukusi Crne Gore 46

Izdavači: NACIONALNA ZAJEDNICA CRNOGORACA HRVATSKE I VIJEĆE CRNOGORSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA, Zagreb, Trnjanska c. 35, Tel./Fax: 01/6197 078, 01/6314 264, E-mail: [email protected], [email protected], [email protected], Internet adresa: www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr * Za izdavače: Danilo Ivezić i Dušan Mišković * Glavni i odgovorni urednik: Maša Savićević * Redakcija: Milanka Bulatović, Danilo Ivezić, Nikola Čulić, Jovan Abramović, Nataša Rašović, Dušan Roganović * Grafička priprema i tisak: Skaner studio d.o.o. * Rukopisi se ne vraćaju * Naklada /Tiraža 1000 Glasilo je, putem Savjeta za nacionalne manjine, financirano iz državnog proračuna Republike Hrvatske i Zagrebačke županije – predstavnika crnogorske nacio- nalne manjine Zagrebačke županije i Vijeće cnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba. Pozivamo Crnogorke, Crnogorce i sve prijatelje da svojim sugestijama, prijedlozima i prilozima pomognu redakciji "Glasnika" na poboljšanju i daljnjem izlaženju lista. Tekstovi nijesu lektorisani te se izvinjavamo autorima i čitaocima.

C r n o g o r s k i g l a s n i k 3 PETROVDAN 2018. PETROVDAN 2018.

Potoka, KUD "Žerovnica" iz Zvečana i KUD "Petar I Karađorđević Mrkonjić" iz Mrkonjić grada. Svečanost je uveličao konzul Crne Gore Lučić Milo. Nije na odmet pomenuti i pobjednike sportskih disciplina, šahiste Zajednice Crnogoraca Pula te njihovo treće mjesto u streljaštvu, odmah iza pobjedničke ekipe DPC "Peroj 1657" iz Peroja, te drugoplasiranih Riječana. Perojci su bili i najbolji u disciplini boćanja pobijedivši u finalu zagrebačke Crnogorce. Druženje se nastavilo uz muziku, igru i pjesmu do kasnih popodnevnih sati, uz srdačan rastanak do novih susreta.

4 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 5 PETROVDAN 2018. PETROVDAN 2018.

6 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 7 13. JUL 13. JUL

CRNA GORA PROSLAVILA 13. JUL Ustanici u Crnoj Gori 13. jula 1941.

Besjeda predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića nog od tvoraca nove Evrope Vaclava Havela koji je 90-tih upozoravao da ne mogu mir, stabilnost i blagostanje cvasti -Crna Gora Dan državnosti, 13. jul obilježava s ponosom u jednom dijelu Evrope, ne vodeći računa šta se dešava i velikom nadom u dogledno bolju evropsku budućnost. u njenom drugom kraju. Evropa mora da zna, ako sebi Igrom istorijske sudbine, to je datum koji je do vječnosti želi dobro, da Balkan ne smije ostati van Evrope. Mi kao uzdigao crnogorsko državno i nacionalno ime. Ovo je Evropljani želimo da budemo dio rješenja, a ne vječito godina u kojoj je naš državni praznik u znaku velikih Crna Gora na Berlinskom kongresu predvorje evropske civilizacije, ili eksperimentalna politička jubileja – navršava se 140 godina od 13. jula 1878, kada radionica njene birokratije. Hoćemo da kroz partnerski je na Berlinskom kongresu potvrđena nezavisnost Crne Crna Gora obilježila je Dan državnosti, u znak U Crnoj Gori se 13. jula slavi ao Dan državnosti, jer joj je odnos uzajamnog uvažavanja usvajamo evropske standarde Gore i priznat njen međunarodno pravni subjektivitet. sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na tog dana 1878. godine na Berlinskom kongresu priznata koji će nas učiniti dijelom savremene evropske civilizacije. Opštenarodni ustanak 13. jula 1941. trasirao je pravac Berlinskom kongresu priznata kao samostalna nezavisnost, a istog dana 1941. godine dignut je opštena- Današnje generacije u Crnoj Gori, i pokoljenja koja dolaze, modernog razvoja Crne Gore. država, i isti datum 1941. kada je počeo narodni rodni antifašistički ustanak. To je bio uvod u Narodno-oslo- za svoj evropski slobodarski duh imaju snažno uporište i bodilačku borbu, u kojoj je, važnim političkim odlukama, ustanak protiv fašizma. Osjećaj te duboke istorijske nepravde, koju je podržala inspiraciju u prelomnim istorijskim opštenarodnim uzletima počela obnova državnosti Crne Gore, ukinute 1918. njenim tadašnja međunarodna zajednica bio je dodatni motiv kao što je bio naš ustanak protiv fašizma 13. jula 1941. prisajedinjenjem Srbiji, odnosno Kraljevini Srba, Hrvata i crnogorskom narodu za podizanje antifašističkog ustanka, Nek’ je vječna Crna Gora. Slovenaca koja je kasnije postala Jugoslavija. po masovnosti, jedinstvenog u Evropi. Istorija se posta- Predsjedniku Crne Gore su brojni svjetski zvaničnici če- Crna Gora na Berlinskom kongresu rala da današnje generacije 21. maja 2006. obnovom stitali 13. jul. državnosti Crne Gore mirnim putem, na demokratskom Na Crnogorskoj antifašističkoj narodnoj skupštini, održanoj referendumu, isprave i sopstvene i tuđegreške. Mi slavimo Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović uručio je krajem 1944. u Kolašinu, donijeta je odluka o statusu Crne svoje istorijske podvige i poštujemo slobodarsku tradiciju, juče Trinaestojulske nagrade, najveće nacionalno priznanje Gore kao jedne od federalnih jedinica buduće federativne ali vodimo državnu politiku u duhu savremenog doba, Crne Gore Vukiću Puleviću, Krstu Andrijaševiću, Aleksi Jugoslavije. okrenutu budućnosti. Nekada ratnička zemlja 90tih je biia Asanoviću i Adnanu Čirgiću. Ustanici u Crnoj Gori 13. jula 1941. jedina republika koja je sačuvala mir, učvrstila stabilnosti Povodom državnog praznika Dana Državnosti Crne Gore i multietnički sklad – potcrtao je prvi čovjek Crne Gore. neradni dani su 13. i 14. jul. Povodom Dana državnosti predsjednik Crne Gore Milo Mi vjerujemo u ideju ujedinjene Evrope i snagu Evropske Đukanović je sinoć priredio prijem na Cetinju sa kojeg je "Državni organi, organi lokalne samouprave, javne usta- unije da nađe odgovore na savremene izazove. Vjerujemo nove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju dje- poručio da je obnovom državnosti Crna Gora je ispravila da je politika proširenja na Zapadni Balkan važan dio latnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane tuđe i svoje greške. vizije evropske budućnosti. Epoha mira koju su evropskim obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle na- Đukanović na obilježavanju Đukanović je istakao da je ovo godina u kojoj je naš državni narodima obezbjedili najveći politički intelektualni umovi stupiti štetne posljedice po građane ili državu", saopšteno 13. jula na Cetinju praznik u znaku velikih jubileja. 20. vijeka mora biti nastavljena. Prisjetimo se riječi jed- je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. 8 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 9 RIJEKA RIJEKA

BRUNO PALADIN U GALERIJI "MONTENEGRINA" TJEDAN CRNOGORSKE KULTURE U RIJECI - PETROVDAN 2018.

Izvijestio: Nikola Lučić; Snimio: Luka Bešlić

Poznati i priznati riječki slikar, kipar, grafičar, scenograf, keramičar i dizajner Bruno Paladin postavio je četvrtog srpnja u galeriji NZC Rijeka, svoju samostalnu izložbu. zložba pod nazivom "Isprekidane staze" predstavlja Iposeban ciklus likovnog istraživanja u tehnici grafike. Bruno je likovni umjetnik koji ne voli sebe ni druge po- navljati u likovnom izrazu, već uvijek traži nešto novo u svijetu ljepote ali i misaonosti. "Isprekidane staze" samo su inicijacija promatraču da svojom imaginacijom nastavi put istraživanja ljepote, na koji ga upućuje umjetnik, Bruno Paladin. Otvaranju izložbe je prisustvovalo oko pedesetak posjeti- telja uz vrlo ugodno druženje. Izložba je organizirana u suradnji Nacionalne zajednice Crnogoraca Rijeka i galerije "RI-ART" vlasnice gospođe Lade Perović, sa kojom zajednica ima trajnu suradnju. 10 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 11 RIJEKA RIJEKA

MALA UČKA TJEDAN CRNOGORSKE KULTURE U RIJECI - PETROVDAN 2018. Autor teksta i fotografije: Želimir Novaković

Dana 06. srpnja 2018. godine na području Male Učke Nacionalna zajednica Crnogoraca Rijeka i prijatelji Crne Gore svake godine tradicionalno posjećuju spomenik palom borcu Svetozaru Vučiniću i mještanima tog sela. organizaciji NZC Rijeka, UAB-a Opatija i Liburnija U Matulji obilježava datum stradanja mještana Male Učke za vrijeme II. Svjetskog rata. Povodom toga zbor NZC Rijeka otpjevao je dvije prigodne pjesme a govor je održao Pejović Živko te predstavnici iz Opatije. Obilježavanju su bili prisutni i predstavnici iz Peroja. Poslije toga je nastavljeno druženje i prigodni program.

12 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 13 RIJEKA RIJEKA

TURNIR U ŠAHU GOSTOVANJE U EMISIJI KANALA RI TJEDAN CRNOGORSKE KULTURE U RIJECI - PETROVDAN 2018. Izvijestio: Želimir Novaković Izvijestio: Dragiša Laptošević; Snimio: Želimir Novaković

Dana 02. srpnja 2018. godine održan je tradicionalni Dana 26. lipnja 2018. godine na poziv lokalne šahovski turnir nacionalnih manjina u gradu Rijeci televizije Kanala RI Nacionalna zajednica povodom tjedna crnogorske kulture i Petrovdana. Crnogoraca Rijeka gostovala je u prikladnoj ahovski turnir organiziran je po jedinstvenom pravilniku emisiji gdje se prezentiraju nacionalne zajednice sa Škoji omogućava poraženom natjecatelju u prvom kolu područja Rijeke i Primorsko-goranske županije. da nastavi takmičenje u borbi za treće mjesto. Turnir već deset godina u prostorijama Nacionalne zajednice Crnogo- ktivnost Nacionalne zajednice prepoznata je u lokalnoj raca Rijeka okuplja dvadesetak šahista članova nacionalnih Asredini i povodom toga u emisiji Planet RI zbor NZC manjina Primorsko-goranske županije. Rijeka nastupio je sa pjesmama "Vrbniče nad morem", "Od Ovogodišnji turnir donio je niz neočekivanih rezultata i Sušaka pa do lipe Boke", "Boko moja mila" i "Kalljinka". iznenađenja, pa su u finalu više nego zasluženo zaigrali U emisiji su gostovali predsjednik zajednice Želimir No- Kovač i Tojaga. Pobjednik i ovogodišnji osvajač turnira vaković i član predsjedništva Nikola Lučić. Predstavljen postao je Tojaga, a treće mjesto neočekivano je osvojio veteran i stari šahovski znalac Ristić pobijedivši u "malom je rad NZC Rijeka, njeno članstvo, programske aktivnosti, finalu" favorite turnira Majnarića. sekcije kluba kao i aktivnosti planirane za naredni period. Emisija je reprizirana nekoliko puta i ostala je zapažena u lokalnoj sredini. Dogovorena je daljnja suradnja sa nave- denom TV produkcijom kako bi se više pratile programske aktivnosti zbora i zajednice.

14 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 15 RIJEKA PULA

NASTUP ZBORA MONTENEGRINI U PEROJU PROSLAVA 13. JULA PEROJ 2018. U DOMU CRNOGORACA U PULI Izvijestio: Abramović Jovan; Snimila: Pilčić Ćana Drobnjak Izvijestio: M. Vermezović Ivanović

Peroj je 21. srpnja 2018. godine slavio dolazak 15 crnogorskih obitelji prije 361 godinu u Istru. Tradicionalno, Crnogorci u Peroju organiziraju veliku feštu sa bogatim sportskim i kulturno- umjetničkim programom. uradnja Nacionalne zajednice Crnogoraca iz Rijeke Ssa Crnogorcima iz Peroja započela je od njezinog osnivanja i traje do danas. Na proslavi kao dio programa nastupio je zbor "Montene- grini" sa tri pjesme pred mnogobrojnom publikom. Nastup je nagrađen velikim aplauzom, što je kod članova zbora izazvalo veliko zadovoljstvo kao znak uspješnog nastupa. Nastupom su bili zadovoljni i organizatori te su već sada najavili dolazak zbora na proslavu u idućoj godini. Suradnja NZC Rijeka sa Crnogorcima iz Peroja je uspješna jer se odvija tradicionalno na više manifestacija tokom godine, a obje zajednice nastoje svojim radom da se ona još više proširi i obogati. Trinaestog srpnja 1941. počeo je otpor protiv fašističkog uspjeh Crne Gore nam puno znači. Nas u Republici Hrvatskoj okupatora, a tog se dana 1878. Crna Gora na Berlinskom posebno raduje što su odnosi naših dviju domovina svakim kongresu i formalno-pravno izdvojila iz Otomanskog danom sve bolji. Naša uloga i jest u tome da radimo na po- Carstva te postala međunarodno priznata država boljšanju tih odnosa, poručio je Vučinić. povodu Dana državnosti koji se slavi 13. srpnja pulski Svečana akademija podrazumijevala je raznolik kulturni pro- U su Crnogorci u srijedu navečer u Domu Crnogoraca u gram. Pjesnikinja Milunka Medojević iz umaške Zajednice Držićevoj ulici održali svečanu akademiju koju su zajednički Crnogoraca recitirala je svoje pjesme posvećene staroj do- organizirali Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada movini. Članovi Društva perojskih Crnogoraca "Peroj 1657" Pule i pulska Zajednica Crnogoraca. otpjevali su nekoliko crnogorskih tradicionalnih pjesama, Trinaesti srpanj ili 13. jul najvažniji je datum u njihovoj no- među ostalim "Još ne sviće rujna zora" i "Napuni čaše, đe- vijoj povijesti i to iz dva razloga. Naime, tog je dana 1941. vojko lijepa". No, mali odmak u odnosu na prijašnje proslave godine počeo masovni narodni ustanak protiv fašističkog Dana državnosti učinile su studentice Muzičke akademije okupatora, dotad nezabilježen u porobljenoj Europi. u Puli Antonella Mendiković, Ema Ulemek i Ana Bučko, Ne manje važan događaj zbio se istog datuma 1878. godine članice benda Sound Keepers. Na njihovom su repertoaru na Berlinskom kongresu kad se Crna Gora i formalno-pravno bile pjesme "Fly me to the moon" Franka Sinatre, "Sunny" izdvojila iz Otomanskog Carstva te postala međunarodno Bobbyja Hebba te "A sad adio" Vojkana Borisavljevića koja priznata država. Stoga se 13. jul slavi i kao Dan ustanka i je najpoznatija u izvedbi Olivera Dragojevića. Dan državnosti. U sklopu akademije, čiji je moderator bila pulska dirigentica Na te je događaje iz crnogorske povijesti u svom uvodnom go- Irena Vladisavljević, otvorena je i zajednička izložba likovnih voru podsjetio Mirko Vučinić, predsjednik Vijeća crnogorske radova Istre Lazarić Toner, Ljiljane Lazičić Putnik, Milene nacionalne manjine Grada Pule. I jedan i drugi su, svaki na Vladisavljević i Radoslava Vujovića. svoj način, trasirali put na kojem se danas nalazi Crna Gora. Večer se u Držićevoj 4 nakon službenog dijela programa - Crna Gora se danas nalazi na pragu članstva u Europskoj nastavila uz druženje, domjenak i, naravno, neizostavni no- uniji, demokratska je i uređena građanska država. Svaki gomet, jer je upravo počinjala utakmica Engleska – Hrvatska. 16 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 17 NACIONALNE MANJINE NACIONALNE MANJINE

Moslavine pod nazivom "Igram, pjevam, ne znam šta".. Koreografiju je uvježbao i na scenu postavio voditelj Tiho- mir Krmek, uz pratnju tamburaške skupine KUD-a "Lipa", LIPOVLJANSKI SUSRETI 2018. koju vodi profesor glazbe Franjo Rodić. Slovačka kulturno umjetnička udruga "Franjo Strapač" iz Markovca Našičkog osnovana je 1973. godine i čini srce i Tekst i fotografije: preuzeto sa Lipovljani.hr jezgru Matice slovačke Markovac Našički. Društvo broji 110 aktivnih članova koji djeluju u maloj, srednjoj i velikoj plesačkoj i pjevačkoj skupini, te glazbenoj. Plesno umije- će i ljubav prema folkloru rado izvode u svim krajevima Hrvatske, Češke, Rumunjske, Poljske, Vojvodine, Crne Gore i Makedonije. Predstavili su se slovačkim plesom "Šikovna". Ples potječe iz oblasti Liptova, a odlikuje se brzim koracima, okretima i skokovima. Koreografiju je postavio Ivan Hanižjar. Društvo perojskih Crnogoraca "Peroj 1657", registrirano je 2001. godine, iako je s radom pjevačka skupina i sku- pina za očuvanje kulturno povijesne baštine započela još 1995. godine. U sklopu društva djeluje duhovna, folklorna i sportska skupina, a tijekom godine ostvare oko 15 nastupa diljem Hrvatske. Predstavili su se spletom kola "Poigraj, poskoči" i "Zetskim kolom", te pjevanjem stare perojske pjesme, uz pratnju glazbene skupine pod vodstvom Mitra Vučerića. Voditelj folklorne skupine je Dragan Vučerić. kog društva "Lipa", Lipovljani, koji gotovo stotinu godina Češka obec Bjelovar, folklorna skupina "Srdečko" osnovani putem pjesme i plesa njeguju kulturnu baštinu hrvatskog su 1918. godine, broje 300 članova i djeluju u 7 skupina; naroda i nacionalnih manjina koje u slozi i miru žive u ženski pjevački zbor, vokalna skupina, 3 folklorne skupine, Lipovljanima. muzička i kazališna skupina. U okviru svih skupina odvija Posjetiteljima su se predstavili pjesmama i plesovima se vrlo intenzivan rad na očuvanju kulture i običaja češke

Mimohodom svih društava nacionalnih manjina kroz centar Lipovljana, koji su nastupili na velikoj pozornici "Susreta", najavljeno je svečano otvorenje "Lipovljanskih susreta 2018.". od dolaska na pozornicu, svako je društvo predstav- Kljeno, a nakon svečanog otvorenja "Susreta" započeo je program na kojem je nastupilo 10 društava koji su po- sjetiteljima predstavili dio svoje plesne i pjevačke baštine. Uz završetak svečanog otvorenja, na pozornici su prvo nastupili članovi Mješovitog pjevačkog zbora ‘Lira’ iz Lipovljana osnovanog prije 22 godina. Četveroglasno izvode svjetovne, duhovne, umjetničke pjesme na hrvat- skom, slovačkom, njemačkom, češkom i latinskom jeziku. Ponosni su na nastupe na nastupe na smotrama slovačke pjesme koje organizira Savez Slovaka u RH, nastupom u katedrali, Marijanskim svetištima i Međugorju. Predsta- vili su se pjesmom "Blagoslovljena ova zemlja". Pjesmu je glazbeno obradio i za zbor prilagodio profesor glazbe Franjo Rodić. Kao znak dobrodošlice svim društvima nacionalnih manjina na pozornici su potom nastupili članovi Kulturno umjetnič- 18 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 19 NACIONALNE MANJINE NACIONALNE MANJINE

manjine u RH. Folklorna skupina "Srdečko" okuplja oko "Tradicija" i "Crni biseri" Sisak aktivno djeluju od 1990. bok trag u razvoju njihovog folklora u novoj domovini. programa "Lipovljanskih susreta 2018.", predstavili su se 50 članova, rade u tri skupine. Velika skupina broji 20 čla- godine. O njima govore mnogobrojni nastupi diljem Hrvat- Djeluju u šest skupina; folklorna, tamburaška, kazališna, pjesmama i igrama iz jugoistočne Srbije – regija Negotinska nova koji plešu više od 20 godina, a posebni su po tome što ske i van granica. Članovi su Saveza Roma, "Kali Sara" i likovna, zbirna, te knjižnica i čitaonica. Suorganizatori su krajina – selo Kobišnica. To je kraj koji je etno koreološki ples koji plešu svojim pokretima govore sve jezike svijeta. dobitnici su brojnih zahvalnica. Predstavili su se romskim Središnje kulturne manifestacije Rusina RH "Petrovačko neistražen, tako da je nepresušan izvor živopisnih igara i Ponosni su na nastup na Krajanskom festivalu u Pragu gdje kolima i plesovima. Voditelji folklorne i glazbene skupine zvono" koje se održava svake godine u Petrovcima. Nastu- nošnji. Koreografiju potpisuje Valerija Farago. su Stanko i Ivica Nikolić. paju diljem Hrvatske i van granica. Društvo je odlikovano su osvojili prvo mjesto. Predstavili su se Spletom čeških Sasvim sigurno, i ove godine uživalo se uz odlične na- raznim diplomama i priznanjima. Predstavili su se točkom pjesama i plesova koji prikazuju svakodnevni život i rad Folklorna skupina Zajednice Talijana "Armando Capolicc- stupe. Velikim vatrometom završen je program otvorenja "Petrovskim tancoše njalkoše". Voditelj folklorne skupine na selu. Koreograf je Snježana Srdić, a voditelj skupine hio" iz Galižane djeluju u sklopu Talijana od 1948. godine. "Lipovljanskih susreta" i centralnog dijela manifestacije je profesor Zvonko Kostelik, a glazbene skupine Renato Danijel Srdić. Tijekom svih ovih godina njeguju, te s ponosom mlađim nacionalnih manjina Hrvatske. generacijama proslijeđuju tradiciju, nošnju i pjevanje na Mikloš. U subotu, 25. kolovoza 2018. s početkom u 15 sati, u karakteristični romanski idion Galižane. Folklorna skupina SKUD "Vojnić" iz Vojnića osnovano je 2003. godine i broji Narodnoj knjižnici i čitaonici Lipovljani, održan je okrugli Galižane predstavlja odlomke iz svakodnevnog života, preko stotinu članova. Ansambl narodnih pjesama i igara stol na temu Nacionalne manjine – migracije i sigurnost radova u polju i radost života od ranih jutarnjih sati koja formiran je iz folklorne sekcije društva, odrađuje dobre u demokratskim društvima. Moderator i uvodničar bio je završava veselim povratkom kući kasno u večer. Sve je nastupe na domaćim i inozemnim pozornicama. Posjeduju Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalna popraćeno tradicionalnim plesom i pjesmom. Predstavili 14 različitih koreografija iz Hrvatske, Srbije i Makedonije, manjine RH, a predavačica doc. dr. sc. Antonija Petričušić. su se Galižanskom tradicijom. Voditelj glazbene i folklorne te sudjeluju na svim manifestacijama na koje budu pozvani. skupine je Pietro Demori. Rade u dvije skupine; dječja i prvi izvođački ansambl. Na Okrugli stol se održava povodom manifestacije Lipovl- MKUD "Petefi Šandor" iz Dalj Planine osnovano je 1947. oduševljenje više tisuća gledatelja kulturno-umjetničkog janski susreti. godine. Društvo je prestalo s radom za vrijeme Domovin- skog rata,te s ponovnim radom počinje 2000. godine. Dje- luju u dvije skupine; velika plesna i dječja plesna skupina. Tijekom godine ostvare niz nastupa diljem Hrvatske i van granica; Rumunjska, Srbija, Slovačka, Mađarska i BiH. Ponosni su na priznanje Mađarske za njegovanje i očuvanje tradicije, običaja i kulture Mađara u RH. Društvo pleše izvorne plesove u skupocjenim nošnjama koje su rađene posebnom tehnikom, a naslijedili su ih od svojih predaka. Predstavili su se Podunavskim plesovima. Voditelj folklorne skupine je Emerik Huđik, a glazbene skupine Igor Milić. KUD "Joakim Hardi" iz Petrovaca osnovano je 1926. godine. Sam Kud počinje s radom 1950. godine sa 180 zainteresiranih članova. Pradomovina Rusina ostavlja du- 20 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 21 JUBILEJ JUBILEJ

student arhitekture, ulazi u svijet karikature, stripa i crtanog filma, kada stripom "Špiljo i Goljo" (1953) anticipira, danas u svijetu poznati strip "Obitelj Kremenko", usvajajući dizni- GOSPODIN MAŠTAR I NJEGOV ČUDESNI SVIJET jevski crtež, i druga-kada se u cjelosti posvećuje umjetnosti stvaranja, gdje za film "Surogat", godine 1962. kao prvi stranac dobija najveće svjetsko priznanje "Oskara", ali i s Napisao: Jevrem Brković nekoliko igranih cjelovečernjih filmova ("Sedmi kontinent", "Akcija stadion", "Gosti iz galaksije"). U toj drugoj Vudovoj fazi pronaćiće svoj vlastiti plošni crtež, reducirani crtež, stvarajući lični pristup i gotovo zaštitni znak Zagrebačke škole crtanog filma, čiji je on utemeljitelj! Međutim, i u jednoj i u drugoj fazi nalazimo zanimljivo vezivanje za bajkovitost, fantastičnost, domišljenost, na prostoru razigrane mašte, gotovo dječje igre, ali iskustvenom mudrošću svedene u okvire umjetnosti kao vrhu naravnog čina ljudskog stvaralaštva. Nije Duško Vukotić Vud, poput Sol Beloua, tražio odgovore zašto radi. Znao je to dobro i s planovima do zadnjeg životnog trena. Belou će odgovo- stajala dvojica Vukotića - Janko i sin mu Vukašin, dr Peđa riti da piše zato što je potrebno, mada nekad knjiga može Milošević, sin Vudove sestre Olje i njena rodbina. postati suvišna. "Ali ljubav, može li nje biti na pretek? Ona je i tada, tvrdi veliki romansijer, rijetka i divna. Još uvijek Ničeg zvaničnog i bez ijednog zvaničnika na posljednjem se efikasno bori protiv haosa!" I upravo ta borba stoji u rastanku s velikim čarobnjakom filmske animacije, stripa, središtu Vukotićevog djela, borba za ljudsko, za nadmoć karikature i bajkovitog crteža u Hrvata. Svi sami Vudovi ljudskosti, za istinu, da bajka postane stvarnost, fantastično prijatelji i poštovaoci. Dosta Crnogoraca, ali ne i onih zva- dio nas, da ponosito stojimo, kako bi kazao pjesnik: "Iznad ničnih i zvanično tretiranih. Prvi govornik nad Vudovim svih pakosti i zloba". odrom bio je profesor dr Veselin Simović Aga, tri puta dekan Građevinskog fakulteta Zagrebačkog sveučilišta. Sjećam se posljednjeg intervjua u Vudovom životu, koji je Profesor Simović je govorio u ime Vudovih sunarodnika iz prije godinu dana dao gospođi Bebi Marušić, saradnici cr- Republike Hrvatske, bez predznaka one zvanične udruge. nogorskog "Monitora". Gospođu Marušić sam ja doveo kod U ime saradnika i čuvene Zagrebačke škole crtanog filma, Vuda. On je intervjue do tada uporno odbijao. Za Monitor je, od Vuda se oprostio Bordo Dovniković, a ispred Akademije ipak, dao intervju. Dok je u mikrofon govorio o Crnoj Gori, za kazalište, film i televiziju, čiji je Vud bio dugogodišnji neuobičajeno za dostojanstvenog Vukotića, zaplakao je, zasu- Povodom 20 godina od smrti Dušana Vukotića koji najdelikatnije operacije srca obavlja u Londonu, Parizu, profesor, oprostio se profesor Milivoj Puhovski. Govorilo se zio i u mikrofon izgovorio stihove svoga prijatelja: "O, Crna - zaboravljenog vizionara i oskarovca kojeg se Beču i Zagrebu. kratko, činjenično i s velikim poštovanjem za Vudov život Goro, o pasja zemljo! Kakav sam tek ja pas, kad ne mogu bez Hrvatska nepravedno odrekla, objavljujemo tekst i djelo. Crnogorci su tog dana, tiho i ispod glasa čestitali tebe!" Vud bez Crne Gore nije mogao! Valjda će i Crna Gora Vud je imao zaista jedno veliko ljudsko srce. To isto Vudovo Jevrema Brkovića objavljen na portalu Vijesti.me o jedan drugom Dan ustanka 13. juli, a dosta je Vudovih po- naći načina da više nikada ne bude bez Dušana Vukotića Vuda. srce bilo je i bukvalno preveliko, a ne samo metaforično. omažu velikom filmskom stvaraocu održanom štovalaca Crnogorcima izjavilo sućut za velikim Crnogorcem Dušan Vukotić je bio gospodin i prije ulaska u svijet kulture Bilo je sportski preprošireno da se konačno moralo i hi- 14. decembra 2017. godine u CANU u hrvatskoj umjetnosti. Crnogorski filmski reditelj Nikola i umjetnosti. I kao Komunist, Vud je bio Gospodin Komu- rurški intervenisati: suziti ga kako bi i dalje kompaktnije Popović Bašo došao je i prisustvovao polaganju Vudove nist! Ima u Duklji i takav soj Dukljana koji se kao gospoda eško je pisati o životu i smrti prijatelja, onih koji svo- radilo za život i ljude, za umjetnost, za Lilu Andres Vukotić urne. Gospodji Lili izjavio saučešće u ime crnogorskih i rode i umiru! je ime i život ne odnesu sa sobom, već ih ostave kao i njegove prijatelje. Morali su se tom velikom Vudovom T filmskih stvaralaca. temeljne činjenice jedne ili više kultura, a da se pritom ne srcu promijeniti zalisci i ugraditi četiri bypassa. Operacija Andro Martinović: Trijumf mašte upadne u zamku nekrološke patetike, površnosti, prigodništva je uspjela, Vudovo je srce izdržalo, davalo je znake života Zna se da je Vud živio i umro nezadovoljan odnosnom nekih U odnosu na filmske slike u pokretu, koje polaze od stvar- i ispraznog ljeporječja. cijelih sedam dana, a onda se tromb pokrenuo, otkinuo se ovdašnjih institucija kulture prema njemu. Neko je htio da nosti onakve kakvom je vidimo, ishodište crtanog filma je Dušan Vukotić Vud je, kako bi Rabindranat Tagore (1861- iz ugruška i učinio kraj svemu što su Vud i dr Velibit za Vud živi i umre kao zaboravljeni velikan, kao "legenda iz u slobodnoj igri uobrazilje. Crtani film uspostavlja svijet sa 1941) kazao, otišao na vječne plovidbe, a jedan drugi is- život poduzimali. bivšeg režima", kako se ovih dana pisalo u hrvatskom tisku. sopstvenim zakonitostima, u kojem je konkretnost slike arbi- Neki današnji hrvatski zvaničnici, kako u "Nacionalu" na- točnjački mudrac je takav odlazak nazvao "odlaskom u U mirogojskoj dolini urni, u onoj kapeli za dostojanstvene trarna, a autor ograničen samo maštom i crtačkim umijećem. pisa Nenad Polimac, "Vudu nikada nisu oprostili njegovu zabrane vječnosti". Istina je da se naš Vud (Duškovo ime za sahrane, Vud je ispraćen tiho i dostojanstveno od mnogo- To je, kako kaže Andre Bazen, umjetnost totalne kreacije. partizansku prošlost, crtanje prigodnih političkih karikatura, rodbinu, prijatelje i saradnike na velikom poslu čarobnjaštva brojnih prijatelja, sunarodnika i poštovalaca njegove velike Jedno od značenja riječi animirati jeste i udahnuti život članstvo u Centralnom komitetu, nagradu AVNOJ-a, pa čak animiranog filma) pokušao oduprijeti tom odlasku u vječne umjetnosti s predznakom maštovitosti, čarobnjaštva i fan- stvarima. Dušan Vukotić animaciju doživljava kao protest ni igrani film "Akcija stadion" u kojem je prikazao NDH zabrane. Odupro se odlaskom na operacioni sto gdje ga je tastike. Gospođa Anders Vukotić, zaista plemenita Vudova protiv statičnosti. To nije samo dosjetka; to je, reklo bi se, kao zločinačku državu koja šikanira Srbe i Židove. operisao čuveni kardiohirurg Velebit, sin onog slavnog i još supruga (po djedu Ferdu Šišiću, velikom hrvatskom povje- Vukotićev životni stav. Otuda je, u odveć statičnom druš- živućeg Titovog diplomate i generala Vladimira Velebita, sničaru, Bokeljka) primala je sućut i saučešće. Uz nju su Vudovo djelo, pak, ima dvije bitne faze: prva, kada kao mladi tvu, u kojem se pojedinac sporo mijenja a još teže prihvata 22 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 23 JUBILEJ JUBILEJ

ričkom filmskom žanru, westernu. Zanimljiv detalj, koji će Vukotić razviti u složenijoj kombinaciji između igranog i animiranog segmenta, jeste trenutak u kojem junak pada sa platna u stvarni svijet. "Veliki strah" (1958), pak, na neobičan način korespondira sa kultnim autobiografskim filmom "Vinsent" Tima Bartona, sa početka osamdesetih. U "Osvetniku" (1958), inspiracija će mu biti Čehov, no odvajanje od Diznija i oslobađanje sopstvenog stila anima- cije, pokazuje u "Koncertu za mašinsku pušku" (1958). U autopoetičkim iskazima, Vukotić izlaže svoj koncept. "Već u samoj radnji, u likovima i njihovim sudbinama, treba po mogućnosti isključiti realnost i tu realnost dati putem simbola, karikature i grafičkog rješenja." "Zagrebačka škola crtanog filma odlikuje se autentičnim viđenjem stvarnosti i originalnošću." zapaziće Žorž Sadul i Andre Marten u Kanu 1958. godine. Predstavljanje filmo- va grupe autora, koju su, pored Vukotića, činili i Mimica, Kostelac, Kristl i drugi, značilo je prekretnicu poput one koju je u sferi likovne umjetnosti izazvala Lubardina izložba u Beogradu 1951. To je bio prodor izvan odrednica socrea- lizma i osvajanje nekih novih prostora umjetničke slobode. Publika na Zapadu je mogla da vidi smjelu dekonstrukciiu svakodnevice i inventivni preobražaj stvarnosti. Lila Andres Vukotić sa Dušanovim Oskarom "Svaka faza je kreacija, kao i svaki ekstrem", kaže Vukotić. Otuda u Studiju za animirani film odsustvo fazera. Međufaze ukoliko se mijenja. Vukotić se okretaće eksperimentu u na- "Jedno zlatno pravilo ostaje na snazi: scenarij za crtani film promjene, prvi izbor bio žanr karikature, sa prepoznatljivim između ključnih tačaka ponekad se uopšte ne crtaju, već se raciji, daljem istraživanju tehnika, apstraktnim elementima. dobar je ukoliko ga ne možemo snimati sa živim glumcima." lik naprosto pojavi na novom mjestu. Likovi su sve više u prostoru imaginativnog, kao u "Mrlji društveno-političkim konotacijama. Saradnik je u Kerem- Posljednji Vukotićev film nosi naziv: "Dobro došli na planet puhu Fadila Hadžića, ali karikature radi i za Vjesnik, Jež i "Krava na mjesecu" (1959), pak, ukazuje na moć ma- na savjesti" (1967) ili najuspjelijem filmu ove faze, "Ars Zemlju" (1993). Ako nas jednog dana posjete gosti iz galak- Filmsku kulturu. šte, poigravajući se u formi filma za djecu pitanjem gratia artis" (1970). sije, i kojim slučajem pogledaju neki od njegovih filmova, da li je stvarno ono što vidimo ili ono u šta vjerujemo. U sljedećoj stvaralačkoj etapi, izrađuje satirične stripove Posebno je zanimljiv film o samom procesu animacije "1001 mislim da će iz njih moći dosta da saznaju o nama. Film, "Piccolo" (1959), pak, bavi se eskalacijom sukoba "Stručnjak Griša" i "Špiljo i Goljo - prehistorijski ljudi"; crtež" (1960). Ili, hiljadu crteža i jedan crtež; jer nije stvar u koji nastaje ni iz čega. Uočljive su paralele sa kasnijim Duša od Čovjeka, Duša od Prijatelja, Duša od saradnika... kao i više reklamnih i edukativnih filmova. tome da li će jedan biti bolji od prethodnog, već u tome što remek-djelom "Igra" (1962). svaki put može biti drugačiji. U takvom pristupu kreativnom U romanu "Uliks", velikog pisca našega iščašenog vremena Zahvaljujući radu grupe reditelja, scenarista, animatora i Kvintesencija dotadašnjeg rada je film "Surogat" (1961). procesu, blizak je čuvenom Kluzoovom filmu u Pikasovom Džejmsa Džojsa, nalazimo zanimljiv i, nama primjeran, crtača, 1956. osniva se Studio za animirani film Zagreb filma. Kubistički koncept likova, slikarski pristup figuri, boji, ateljeu, "Misterija Pikaso". upit: "Što se nalazi u jednom imenu? Nalazi se upravo ono pozadini i kompozciji, dramaturška funkcija zvuka, jedin- Prvi Vukotićev film, koji je još uvijek bliži konceptu ani- Vukotić zapaža da gledalac teže podnosi pad intenziteta u što smo se kao djeca pitali dok smo ispisivali to ime za stvo crteža i pokreta... Odmah je prepoznat kao inovativan, macije koji je patentirao i usavršio Volt Dizni, jeste "Kako animiranom fimu nego u drugim filmskim vrstama. Zato koje nam kažu da je naše. Istorijski gledano, ime čovjeka filozofski pristup animiranom filmu. "Surogat" je sa vre- se rodio Kićo" (1951). Junak filma je diskretni heroj, koji razmišlja o tajmingu, o ekonomiji vremena. "Likovi u filmo- i prijatelja, o kojemu danas pišem ovaj tekst, nastalo je u menom dobijao na aktuelnosti. U središtu interesovanja je rješava svakodnevne probleme u birokratizovanoj sredini. vima postepeno se oslobađaju realnih pokreta koji sa sobom Moravskoj, dolaskom Ćirila i Metodija, primanjem vjere i idealizacija individualizma i fenomen usamljenosti. Junak No, već tu se daju zapaziti dvije karakteristike: pokret aktera neminovno nose duže vremensko trajanje, usporavajući time s poznavanjem značenja riječi Duša. Odatle će ga učenici naduvavanjem stvara sopstveni svijet, kojim je na kraju i osmišljen je prema unutrašnjim impulsima crtača, a centar tempo filma, i dobijaju nov način kretanja koji likove stilski seliti, pa ga nalazimo u Slovenaca, Hrvata, posebice gdje sam nezadovoljan. "Prošle noći sam sanjao stvarnost. Kakvo Vukotićev svijeta je čovjek. "Ako sam izmislio nacrtan lik, upotpunjuje i vizuelno obogaćuje scenu." je uticaj narodne crkve dugo zadržan, Bosanaca, Srba, Ma- olakšanje kada sam se probudio.", kazao bi Stanislav Lec. zašto da mu ne izmislim i odgovarajući pokret." Tako će kedonaca, Bugara, i dakako, u nas Crnogoraca. Latinska Kada se napuste fizička ograničenja, kao što smo već rekli, ostati i kada prevlada anti-anatomski crtež. "Igra" predstavlja novo Vukotićevo istraživanje. U kom- ostaju izazovi spekulativni i crtački. inačica je za ime Dušan je Špiro... I bez obzira što je, upravo Specifičan grafički stil, koji korespondira sa modernim binaciji igranog i svijeta animacije, u kojem je, budući da zbog imena, kod neznalica i njihovih priguznika, promatran grafičko-slikarskim tehnikama, dvodimenzionalni karakter su glavni akteri djeca, zadržana infantilnost crteža, dječije Snimio je i dugometražne igrane filmove: "Sedmi conti- posljednjih godina kao "strano tijelo", za sve prave pozna- crteža, redukcija pokreta na esencijalno, i stvaranje sinteze igre prerastaju u ratne igre. Veliko ime animiranog filma, nent", "Akcija Stadion", "Gosti iz galaksije", i pripremao vaoce Dušana Vukotića Vuda, kao čovjeka i stvaraoca, ime stvarnog i izmišljenog, donose nam filmovi "Nestašni ro- Norman Meklaren, prepoznaje Vukotićev duboki humanizam "Kristalne otmičare". je ostalo središnom metaforom njegovog cjelokupnog bića. bot" (1956) i "Cowboy Jimmy" (1957), u kojem se iskazuje i dosegnutu slobodu u izražavanju. Ukupno 105 filmova, blizu 150 nagrada, i više od 300 prikaza Duša od Čovjeka, Duša od Prijatelja, Duša od Profesora, parodijski odnos prema, u ovom slučaju najtipičnijem ame- Autor može ostati dosljedan a umjetnički relevantan samo o ovim filmovima u zemlji i inostranstvu. Duša od saradnika, Duša od Umjetnika, kazao je Brković. 24 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 25 KULTURA I UMJETNOST KULTURA I UMJETNOST

REKONSTRUISAN CRNOGORKIN BUNAR ŽELJA

Prilog pripremio: Vesko Pejović

Crnogorkin bunar želja ponovo je postao turistička atrakcija na Dvorskom trgu na Cetinju. Nakon višemjesečne potrage za kvalitetnim kamenom, odnosno totalne rekonstrukcije i obnove, bunar će nakon više od godinu pauze turistima pričati neke davne priče crnogorske prošlosti. a te priče budu ispričane na adekvatan način, pobri- Dnuće se članovi KUD-a "Njegoš" sa Cetinja, koji će u crnogorskoj nošnji svaki dan, od 10 do 12 sati, turistima dijeliti prospekte i na engleskom jeziku objašnjavati sim- boliku bunara. Kulturno-umjetničko društvo "Njegoš" ubuduće će i brinuti o bunaru, s obzirom na to da je nedavno poptisalo protokol sa Sekretarijatom za kulturu, sport i mlade i Turističkom organizacijom sa Cetinja. OTKLONJENE MANE Međutim, najvažniji ispit dobre organizacije u vezi sa snjegova. Podsjetimo, prvobitni Crnogorkin bunar želja, Neko vrijeme je bio zatvoren i tako oštećen i polomljen brigom o bunaru dogodiće se tokom naredne zime i prvih koji je zvanično otvoren u novembru 2013, teško je oštećen predstavljao ruglo na trgu preko kojeg dnevno prođe veliki 6. januara 2017. godine, kada ga je "kašikom" zakačio bager broj građana i turista. tokom čišćenja snijega sa Dvorskog trga. Direktor NVO "Cetinje – moj grad" Vesko Pejović, koji je inicirao izgradnju bunara po ideji likovnog umjetnika Stari bunar pratili su i brojni tehnički problemi, zatim zapu- i pisca Dimitrija Popovića i potom upravljao poslovima štenost, vandalizam i nebriga nadležnih gradskih institucija. obnove, saopštio je za Pobjedu da su otklonjeni svi raniji nedostaci u konstrukciji bunara. Rekonstrukciju bunara, prema riječima Pejovića, podržalo je i Ministarstvo kulture sa 5.000 eura, a aktivnosti je koordinirao Sekretarijat za kulturu, sport i mlade. – Nakon nekoliko mjeseci traganja, Dimitrije Popović i direktor Direktorata za kulturnu baštinu mr Aleksandar Dajković su, uz pomoć jednog vrsnog poznavaoca kamenih majdana, pronašli zdravu kamenu kocku dimenzija 1m x 1m x 1m. U kamenorezačkoj firmi braće Jokić u Tivtu iz nje je, po Dimitrijevom projektu, urađen monolitni bunar sa određenim korekcijama – kazao je Pejović. SANIRAN IZNUTRA Bunar se sada, kako kaže, ne oslanja na postament, već na armiranu podlogu koja je u nivou trga, spolja je štokovan, ivice su mu blago oborene. – Postament je dopunjen sa još jednom stepenicom kako bi bio što sličniji prvobitnom i kako bi se bunar bolje istakao u odnosu na preglomazne pidžune oko brestova na trgu. U 26 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 27 KULTURA I UMJETNOST KULTURA I UMJETNOST

IZLOŽBA "EROS, KRV I SVETOST" U BARU O IZLOŽBI DIMITRIJA POPOVIĆA PREDSTAVLJENOJ U BARU

Prilog pripremio: Vesko Pejović

Izložbu Dimitrija Popovića "Eros, krv i svetost", motivi istoimenih slikarskih ciklusa Dimitrija Popovića, posvećenu trima biblijskim ženama – Juditi, Salomi i koje večeras imamo priliku percipirati u objedinjenoj Mariji Magdaleni, otvorila je u srijedu veče, 25. jula eksplikaciji. Premijerno u ovom izdanju, izložba u Baru dr. Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti i "odškrinut će vrata" tih zamamno-ukletih svjetova. selektorka likovnog programa 31. izdanja Barskog Starozavjetna ljepotica, hebrejska heroina – Judita, da bi ljetopisa. Postavka obuhvata 25 slika oblikovanih savladala daleko nadmoćnijeg neprijtelja koristi ubojito različitim umjetničkim medijima, i slikarskim oružje od kojeg se teško odbraniti – sopstvenu ljepotu. tehnikama, a bila je izložena u Dvorcu kralja Nikole Zavodi asirskog vojskovođu Holoferna, neprijatelja njenog do 08. avgusta. naroda, i nakon intimnog čina odsjeca mu glavu njegovim odnosu na prethodni bunar, čija je kocka bila sastavljena Za razumijevanje bunara prospekt na pet jezika renosimo vam besjedu dr. Anastazije Miranović u cje- mačem. iz četiri kamena bloka, ovo rješenje mnogo bolje izgleda losti: Za potrebe turističke promocije obnovljenog bunara urađen P Judita – lijepa udovica u neprijatelju nalazi afirmaciju – kazao je Pejović. je i prospekt sa atraktivnim fotografijama i propratnim Među značajnim tematima kojima se Dimitrije Popović u svoje zatomnjene ženstvenosti / senzualnosti, i time postaje svom umjetničkom stvaralaštvu kontinualno bavi, žena/ Dok su majstori u Tivtu obrađivali kamenu kocku, druga tekstom na crnogorskom, engleskom, ruskom, kineskom žrtva vlastitog čina. Holofernova glava je istovremeno ekipa na čelu sa vrsnim majstorom Gojkom Padalicom ženskost i sva kompleksnost njihovih fenomena intrigira Juditin trofej i poraz. i italijanskom jeziku. je na Cetinju radila sanaciju unutrašnjosti bunara. Izvađen umjetnikovu pažnju toliko da trima biblijskim ženama Za razliku od Judite, Saloma nije bukvalni egzekutor. U je i saniran kazan, sa čije unutrašnje strane je bila otpala – Svaki dan će cure u crnogorskoj nošnji sa prospektima posvećuje posebne cikluse. zanosnom plesu princeza raskošne ljepote, zavodi sve plava farba. U međuvremenu je inžinjer Rajko Radu- biti pored bunara, što će doprinijeti atraktivnosti Dvorskog Judita, Saloma i Marija Magdalena bile su pojedinačno prisutne. Kao nagradu za svoj očaravajući ples traži od sinović tražio novi način osvjetljavanja lika Crnogorke trga i pojačati priču vezanu za Crnogorkin bunar želja. potopljenog u vodi kazana, jer se postojeći sa tri reflektora pokazao dosta loše. Pokazalo se opravdanim postavljanje zmije na bunar, jer niko nije ravnodušan prema njoj. – U Podgorici su napravljene probe kojima je prisustvovao i Dimitrije, tako da je predloženo rješenje prihvaćeno – Poseban efekat posjetioci osjete kada vide u vodi koja teče rekao je Pejović i dodao da su, takođe, promijenjene ili lik crnogorske žene, izbrušen na kristalnoj ploči tako da popravljene sve hidro i elektro-instalacije. je ubacivanje novčića za ispunjenje želje sljedeći ritual – Koncept Crnogorkinog bunara želja, podsjetimo, zasniva kazao je Vesko Pejović. se na obliku tradicionalnog cetinjskog bunara, koji je na Štampanje prospekta finansijski je podržalo Ministarstvo Dvorskom trgu postojao i 1878. godine. Posvećen je Crno- održivog razvoja i turizma. gorki, odnosno ulozi i doprinosu crnogorske žene i majke kroz istoriju naše zemlje. Jovan Nikitović, Pobjeda, 07.07.2018.

28 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 29 KULTURA I UMJETNOST KULTURA I UMJETNOST

u tako daleku prošlost da bi se pronicljivo zašlo u žensku psihu ili baš u tim eksplicitnim primjerima dokazujemo da smo, u skladu sa datim kontekstima, ostale nepromjenljive, da se to poročno, zavodljivo, grešno i smrtno nikada nije i neće promijeniti / iskorijeniti. Da li Judita, Saloma i Marija Magdalena najradikalnije otjelovljuju dihotomije sopstva? Da li nam je lakše progovoriiti kroz njihove sudbine o vlastitim željama, strahovima, slabostima…? Koji su to tamni bezdani duše iz koje kovitlaju ka površini grijesi, požude, pokore…? Čini se da Dimitrije u traženju odogovora na ova i slična pitanja pored posvećenih istraživačkih procesa u literaturi i istoriji umjetnosti, nalazi sopstveni, intrigantni, egzeku- tivni pristup eksplikacije teme, potvrđujujući bravurozno crtačko majstorstvo. No, umjetnik ide i dalje od klasičnog Naime, umjetnik maestralno, intrigantno / lucidno kontek- slikarskog medija, ma koliko ob bravurozan bio. Sljedstveno stuira date teme, dovodeći do interaktivnih provokacija, ovovremnom kontekstu, Dimitrije koristi različite umjet- a time i do nove značenjske vrijednosti. Ono što se čini ničke medije da intenzivira dramatičnost prizora: slike, banalnim, zapravo je sasvim suprotno – krajnje kompleksno skulpture, objekati, instaslacije, asamblaži, fotografije… i slojevito, produkt dugotrajnih kontemplativnih iskrenja, što Takođe, širok je i dijapazon slikarskih tehnika koje bira u konačnici rezultira vanvremenskim umjetničkim djelom. i koristi – ulje na platnu, akrilik, tempera, olovka u boji itd., zavisno od motiva, kako bi na najuvjerljiviji način I možda na kraju reći, zašto savremene žene – psihološkinja, eksplicirao poruku. glumica i pjevačica otjelovljuju biblijske heroine. Zato što se u biološkom i psihološkom smislu nismo promijenili od Značajno za percipiranje cjelokupnog Dimitrijevog umjet- biblijskih vremena do danas, zašto što ovaj svijet, pored ničkog opusa, pa i ovog , su predteksti podtekst viđenog. svih amalgamiranih iskustava, pregnuća / dostignuća nije postao imun i ne može da odoli grijehu, strasti, erosu, tanatosu, mistici i zavodljivosti ljepote tjelesno ljudskog, koje umnogome određuje psihološko ljudsko. očuha, kralja Heroda, odsječenu glavu Ivana Krstitelja. janja i preobraćenja postaje istinska Isusova sljedbenica Dimitrije Popović nam ove suštinske teme donosi majstor- Čin osvete neuzvraćene ljubavi Salomu pretvara u žrtvu i posvećenica hrišćanstva. skom egzeukucijom, lucidnom elegancijom umjetničkog, sopstvenih želja. I njen trijumf istovremeno bivanjenim Kako tijelom bludnice prezetnovati / ispoljiti sveticu, izraziti slikarskog spektakla, koji nikog ne ostavlja ravnodušnim. sopstvenim porazom / poništenjem. Pobjeda poljupca, pokajnički duh spreman na dosljednost u vjeri / pokajanju? kao najuzvišenijeg, najsuptilnijeg dodira istovremenobiva O IZLOŽENIM RADOVIMA U BARU DIMITRIJE činom poništenja Salominog erosa. Poljubac mrtvih proro- Zašto baš EROS, KRV I SVETOS kao sublimirani naziv JE ZA NAŠ SAJT IZJAVIO: kovih usta, zapravo, proriče uzus smrti, tanatos Salomine zajedničke eksplikacije pojedinačnih ciklusa posvećenih –Te tri odrednice – eros, krv i svetost, bitno određuju ka- seksulanosti. Juditi, Salomi i Mariji Magdaleni? raktere te tri biblijske žene. Dakle, na ovim slikama rađena Marija Magdalena – "femme fatele", zbog svog razuzdanog Zato što ova tri fenomena sudbinski determinišu sva tri lika: je svaka na svoj, zanimljiv način u kojemu se erotizam, i poročnog života biva odbačena od društva. Činom poka- Eros i Tanatos – senzualnostost, ljepota i zavodljlivost senzualnost i mistificizam pojavljuje prema karakteru lika tjelesnog, uzus puti detrminiše njihove živote, psihološka kojega obrađujem. Međutim, da se publika ne bi osjetila stanja, smrti… Lice i naličje Jednog u smjenljivim, preovla- zbunjeno ili šokirano nužno je da se poznaje tema, da se dajućim nijansama karakeriše specifikum njihovih sudbina. zna originalni biblijski tekst koji je bio izvor za jednu mo- dernu likovnu interpretaciju. Dakle, na tim slikama ništa Krv, kao supstanca u doslovnom i metaforičkom smislu nije šokantno da bi se proizveo efekat kod publike, već se neraskidivo obilježava svaku od njih: Juditu je obilježila radi o modernom pristupu staroj temi sa svim značajkama krv asirskog vojskovođe Holoferna, Salomu krv nevine žrtve koje ta tema nosi. Ivana Krstitelja, Mariju Magdalenu krv Hristovog raspeća. Priroda žene se u suštini nije promijenila, suština njenog Osim starozavjetnog i novozavjetnog biblijskog kontek- bića ostala je ista. Namjerno sam, da bih pravio aktuteli- sta, svetost je, takođe, objedinjujući sudbinski usud koji zaciju te teme uzimao savremene moderne žene koje su ih određuje, bilo dosita kasnijim formalnim, svetačkim mi bile model. Za Juditu mi je pozirala jedna psihološkinja inauguralnim činom, ili herojskim, koji ih sijeda na pije- Petra Vrkljan, za Magdalenu glumica Dora Lipočvan, a za destal svetosti. Salomu Severina koja je bila idealan model da oživotvori Zašto baš Judita, Saloma i Marija Magdalena? Treba li ići tu savremenu Salomu. 30 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 31 KULTURA I UMJETNOST KULTURA I UMJETNOST

stvaralaca, vezani lukom duge od Bajica do Crne Grede i sadrži riječ "sjećanje" riječ koja je toliko bitna za njegov nastojanjem da putem umjetnosti dosegnu smisao posto- poetski svijet. janja, svojim djelima su ostavili dubok trag u savremenoj Upravo su Mihailove slike ovog omaža nastale kao sjećanje crnogorskoj kulturi i izgradili imena dostojna uvažavanja. OMAŽ MLADENU LOMPARU na prijatelja i osjećanje onoga što je kod njega izazivala O IZLOŽBI SLIKA MIHAILA JOVIĆEVIĆA Nakon druge numere: A. Piazzolla "Oblivon" koju su bogata pjesnikova lirika. U tim slikama "za Mladenovu odsvirali Viktor i David, Ana je pročitala Dimitrijev dušu" kako ih je okarakterisao autor, na simboličan način Prilog pripremio: Vesko Pejović tekst iz kataloga: je koncentrisano ono što je i pjesnika i slikara nadahnjivalo; stvarnost i mit, duhovno i svjetovno crnogorskog podneblja Omaž Mihaila Jovićevića Mladenu Lomparu u kojem su odrastali, Cetinje s impozantnom mističnom PUTANJA KONAČNOSTI -Kada prijatelj uradi omaž prijatelju, slikar pjesniku, onda siluetom Lovćena, sivilo uzbudljivog kamenog pejzaža U ovoj zemlji to odavanje počasti kroz umjetničko djelo dobija posebnu koje podstiče maštu… dimenziju. Postaje domen metafizičkog u kome se suptilno mogu pjevati samo ptice Kao vrstan poznavatelj Mihailovog stvaralaštva Mladen prožimaju likovno i literarno, slika i stih. Mihailo Jovićević je nadahnuto pisao o slikarevim kompozicijama, tamnim I mrtvi pjesnici je od početaka pjesničkog stvaralaštva Mladena Lompara madonama, o biblijskim događajima, o prizorima Hristo- njih ne možemo ućutkati- bio upućen u njegovu poeziju. Kao njihov prijatelj bio sam vog stradanja. odzvanjao je njihov prazni trijumf svjedok te upućenosti. Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, tačnije 1972. godine Mihailo je naslikao U slikama posvećenim prijatelju pjesniku nalazimo sve odlučili su se naslovnicu i dizajnirao korice za knjigu Mladenove zbirke bitne značajke Mihailove umjetnosti, specifični likovni pjesama "Pustinožitelj". izraz čija se kompoziciona koherentnost i figuralna gusto- za naš izgon ća u recentnim radovima potencira izrazitim strukturama Kada sam govorio ili pisao o Mladenovoj poeziji anali- uvjereni da u tišinu površina s kolorističkim akcentima. zirajući njene inventivne strukture, njenu melanholičnu odnosimo i svoje riječi otmenost, isticao sam pjesnikovu posvećenost riječima. Ta naslikana uskomešana mnoštva svedena na pikturalne 15. avgusta na Cetinju je otvorena izložba slika Mladen je pažljivo odabirao riječ za ono što je imenovao znakove, taj biblijski i savremeni svijet u pokretu, jest Mihaila Jovićevića "Omaž Mladenu Lomparu" i zaista stihom. Riječ "osjećanje" kojoj je poklanjao posebnu pažnju simbolički zbir individua koja svaka na svoj način nosi koju je na godišnjicu njegove smrti, organizovala bijasmo neko doba bez misli Matica crnogorska Ogranak Cetinje u saradnji sa Turističkom organizacijom Prijestonice. i puta (otvoreno more više to nije bilo) aka kiša nije omela brojne poštovaoce ovih izuzetnih Jstvaraoca da uveličaju ovo veče. sa suzom kao ukrasom konačnosti

U umjetničkom programu učestvovali su Mladenovi unuci Viktor Huter, violina i David Kovačević, harmonika, uče- neki su otkačeni strahom nici trećeg razreda Srednje muzičke škole "Vasa Pavić" u padali sa strana Podgorici kao i Ana Vučković, glumica, koja je pročitala i ostajali s glavom u šakama Mladenove pjesme "Putanja konačnosti", "Montenegro" (da ne čuju) (po izboru Marka Špadijera) i Dimitrijev tekst iz kataloga ako ikada više posegnu za riječima a izložbu je otvorio slikar i pisac Dimitrije Popović. hoće li svjedočiti IMAGINARNI DODIR DUHA o svom posrnuću u čovjekolikost Nakon numere "Žute dunje" koju je Mladen mnogo volio, nama je neizvjesnost bila utjeha Luka Lagator, slikar i majstor karikature, pozdravio je a prolazak kroz tijesnac njihove vremenosti prisutne u ime Matice crnogorske: radost -Cetinje je uvijek imalo velike ljude i velike umjetnike koji (u početku samo kao slutnja) ga čine onim što jeste i što će biti. Pjesniku Mladenu Lom- Koju je svjetlost sve više oblikovala paru koji se prije godinu dana preselio u vječnost slikar

Mihailo Jovićević posvećuje dio svog umjetničkog bića preko ove neobične i nadahnute izložbe… ipak Bješe to osjećaj onih Slikara Mihaila Jovićevića i pjesnika Mladena Lompara spajalo je dugotrajno prijateljstvo i kreativna uzajamnost. Što će uskoro postati srećni leševi Mladen Lompar je objavio desetak zbirki pjesama i brojne likovne kritike, a Mihailo Jovićević je stvorio nekoliko hi- znali smo ljada likovnih radova. Obojica su za svoj rad dobili visoka Da će naše ludilo trajati društvena priznanja i zaslužene nagrade. Ova dvojica 32 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 33 KULTURA I UMJETNOST KULTURA I UMJETNOST

sopstvenu sudbinu kao odraz svijeta u kojem živi s onim MONTENEGRO temeljnim pitanjem – ko smo, odakle smo i kuda idemo? Ovo će biti Crna Gora Pjesništvo je epifanija. Religija kojoj je posvećeno pje- još mnogo vjekova: snikovo biće. Mihailova slika "Oltar" simbolički ukazuje na žrtvenik na kojem pjesnik polaže svoj stih, kao kvinte- -u tamnicu zatvorenje senciju književnog izraza, kao autentično odjelotvorenje i okovi svog kreativnog bića. Imaginarno korespondira sa stvarnim. Proizilazi iz stvarnog. i uvijek će tu biti Upravo me prizor stvarnosti s Mladenovog pogreba podsje- Sveci i pjesnici tio na izvorišta imaginarnog njegovih stihova i Mihailovih žrtve i krvnici slika, kao potvrda ili znak nekog višeg reda onostranog. Na dan Mladenove sahrane, 15 avgusta na starom cetinj- lutaće još dugo skom groblju, prilikom obreda hrišćanskog ukopa pjesni- učiti strane mitove kovog tijela, kratkotrajno se naoblačilo i počela je padati izgovarati tuđe molitve kiša. Kiša je bila Mladenov gotovo opsesivni pjesnički motiv pa je stvarnost sahrane dobila imaginarnu dimenziju Bolovati rane drugih ne bez određene simbolike. Takođe, mnoštvo okupljeno oko i skapavati Mladenovog groba podsjetilo me na jednu staru Mujovu IZ BIOGRAFIJE MLADENA LOMPARA kompoziciju naslovljenu "Nošenje krsta". LOMPAR, Mladen (rođen na Cetinju 22. marta 1944, Upravo je Mladen svojim životom i svojim pjesničkim umro 15. avgusta 2017. u Kotoru), pjesnik, likovni kritičar. djelom pokazao i dokazao kako se ustrajno nosi krst svo- Muzejski savjetnik. Završio je Filozofski fakultet (Odsijek je sudbine, krst života i krst umjetnosti, krst koji mu je u za istoriju umjetnosti) u Beogradu. Po završenim studija- slabosti davao snagu, u beznađu budio nadu, besmisao ma radio je kao kustos u Narodnom muzeju Crne Gore na nadilazio smislom… Cetinju. Od 1984. do 1995. bio je direktor Umjetničkog Zato je ovaj omaž uglednog slikara uglednom pjesniku prožet osjećajem nade i vjere što vodi do onih tajnih vrata onostranog kako je prikazano na slici "Vrata raja". Ono što spaja slikara i pjesnika u njihovim svjetovima jest tragika čovjekovog zemaljskog postojanja kojoj umjetnosti nastoji dati smisao. Mladenova pjesma iz zbirke "Hronika rastrojstva" počinje stihovima: Gospode, za mučeništvo hvala tvojoj milosti i bih ga dostojan… Dimitrije Popović Cetinje, 29. jul 2018. Glumica Ana Vučković je bila veoma nadahnuta tako da je publika tokom večeri nagrađivala burnim aplauzima, a od Dimitrija koji se nakon nje obratio prisutnima sa nekoliko prigodnih rečenica dobila je kompliment da je upravo dokazala kako glumac može da pročita bolje i "jače" tekst autora. Dimitrije je konstatovao i da su izložene slike nijeme poezije, vezane na najljepši način sa onim što je vezalo Muja i Mladena, da su rađene za Mladenovu dušu i po- hvalio Maticu crnogorsku Ogranak Cetinje za visoki nivo organizacije ovog događaja. Tačku na kraj umjetničkog programa stavila je Ana čitajući još jednu Mladenovu pjesmu: 34 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 35 muzeja Crne Gore. KULTURA I UMJETNOST KULTURA I UMJETNOST

Smijenjen je s tog mjesta jer nije dopustio da se u Muzej "Zmije Grmožura" naći će se u elitnoj ediciji "Luča" iza unesu ukradene slike sa hrvatskog ratišta. koje će stati eminentne crnogorske institucije kulture. Za Lompar je bio komesar II i III Cetinjskog bijenala. Pot- Lomparovog života je i Nacionalna zajednica Crnogoraca predśednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Bio Hrvatske objavila izbor njegove poezije "Tuđe strasti" je član i jedan od utemeljivača Crnogorskog društva neza- 2017. godine. visnih književnika. Predśednik Crnogorskog P.E.N. Centra. Mladen Lompar je bio i plodan likovni kritičar, jer mu je Prvu knjigu pjesama – "Pustinožitelj" objavio 1970. Već od istorija umjetnosti bila u fokusu profesionalnog bavljenja. tada, a posebno od objavljivanja knjiga "Karabojno žitije" Objavio je monografije na crnogorskom i engleskom jeziku: (1972), "Tajni osvit" (1975), "Noć poslije" (1981), "Uzalud "Crnogorski slikari" – "Painters of Montenegro" u izdanju riječ" (1986) i "Dnevnik iz boce" (1991) predstavlja neo- Atlas grupe i CID-a iz Podgorice, dok su izdavačka kuća bičnu figuru savremenog crnogorskog pjesništva. Pobjeda, Matica crnogorska i DPC objavili njegove mo- nografije o najznačajnijim crnogorskim slikarima nakon Prva faza njegovog stvaralaštva odlikuje se istančanim Drugog svjetskog rata: "Milo Milunović", "Miloš Vuško- lirskim kazivanjima. Okrenut je jezgrovitim jezičkim sklo- vić", "Mihajlo Vukotić", "Jovan Zonjić", "Petar Lubarda" povima i stihovima ljubavne tematike. Odlučan prevrat ka 2013. godine. drugačijim načinima ispoljavanja započinje 1991. kada objavljuje "Prostor izgubljene svjetlosti". Lomparova poezi- Poezija Mladena Lompara prevođena je i pojedinačno na ja je podvrgnuta raznovrsnim eksperimentima i uključivanju mnoge svjetske jezike. Zastupljena je u više antologija proze u pjesničko tkivo teksta, sa snažnijom upotrebom savremene crnogorske i poezije regiona. Lompar je bio imaginacije. Iste godine iz štampe je izašao izbor iz pjesniš- glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost, kulturu tva – "Dodir za gubilište" (priredio: Rajko Cerović, drugo i društvena pitanja "ARS" u prvoj i obnovljenoj seriji. Bio izdanje 2001), koji se smatra jednim od reprezentativnijih je i član redakcije Crnogorskog književnog lista. Prvi je knjiga te vrste u savremenoj crnogorskoj književnosti. dobitnik nagrade DANU Zlatni pečat Crnojevića, za knjigu "Dodir za gubilište", a za knjigu "Sjena na sceni" 2004. Važnije samostalne i grupne izložbe: Nakon preśeka stvaralaštva postaje sklon novim poetskim dobija nagradu Risto Ratković. Najveće državno priznanje izrazima koji se đekad nazivaju "istoriografskom meta- Umjetnička galerija, Cetinje; Calerija "Josip B. Benković", Trinaestojulsku nagradu Lompar je zavrijedio za knjigu Herceg-Novi; Moderna galerija, Titograd; Sala Mauri, fikcijom", što se prvo iskazuje u knjizi "Kraljica Jakvinta, "Sjena na sceni"2007. godine, a nagradu Miroslavljevo opat Dolči i vrijeme stida" (1995). Uz pomoć pjesničke Spoleto (ltalija); Mali likovni salon, Novi Sad; Umjetnički jevanđelje za monografijuCrnogorski slikari. Monografja paviljon, Titograd; Radnički univerzitet, Mostar; Moderna vizure, bavi se literarnom obradom odabranih sekvenci iz predstavlja sintezu Lomparovog višedecenijskog uvida crnogorske povijesti. galerija, Budva; Calerija "Santa Marija", Budva; Calerija u crnogorsku likovnu scenu; u njoj su sistematizovani "Al", Podgorica; Otok Gospe od Škrpjela; Galerija "Cams", Postupak se nastavlja u knjigama "Tri pisma Darinki i tekstovi o najznačajnijim predstavnicima crnogorskog Cetinje; Galerija "Buća-Luković, Tivat; Galerija "Zvoni- narod jedinstvenog kraja" (1996) i "Boca lude princeze" likovnog izraza – od Pera Počeka do najmlađih stvaralaca, mir", Zagreb; Galerija "Haos", Beograd; Salon Matice (1997). Lirska rekonstrukcija istorije je objedinjena u knjizi te omogućuje valjan uvid u recentno crnogorsko slikarstvo crnogorske, Podgorica; Galerija "Marko K. Gregović" "Triptihon iz nacionalne biblioteke" (1998), koju je dio kako njegovim proučavaocima tako i ljubiteljima likovne Petrovac na moru; Galerija "Most", Podgorica, "Dvorac domaće književne kritike okarakterisao najrelevantnijim umjetnosti. Petrovića" Centar savremene umjetnosti Crne Gore – re- dostignućem književne produkcije 90-ih godina XX vijeka pod nazivom "Oracles des songes – Proročišta snova" 2012, Lompar je dobitnik i nagrada "Aleksandar Leso Ivanović" trospektivna izložba, Podgorica; Salon"13. novembar", kod nas. godinu kasnije izbor poezije na engleskom jeziku "The arc i "Vito Nikolić". Autor je brojnih izložbi crnogorske umjet- Cetinje; Ministarstvo kulture – Cetinje, Izložba likovnih Trinaesta knjiga poezije – "Tišina četvrtog pečata" (1999) of finitude -Putanja konačnosti"; te iste 2013. i Makedonci nosti, kao i muzejskih postavki. Vodio je izdavačku kuću umjetnika Jugoslavije, Zagreb; Savremena crnogorska donosi kombinaciju rafinirane lirike i imaginarne revizije prevode Lomparovu poeziju i objavljena je knjiga "Zasipnat "Dignitas" koja je objavljivala naslove mladih i afirmisanih umjetnost, Beograd, Rim, Bari; Pejsaž u crnogorskom (pseudo)dokumenata. Knjigu "Noć iz lapidarija" objavio glas" (Promukli glas) u izdanju skopskog Blesoka, kao i na crnogorskih pisaca, te naslove iz istorije. slikarstvu, Tunis, Egipat, Ankara; Narodni muzej Cetinje je 2003. bugarskom jeziku: oni su izabrali najpoznatiju Lomparovu u Narodnom muzeju Beograd; Umjetnost na tlu Crne Gore knjigu i u izdanju dvije izdavačke kuće iz Sofije objavljen IZ BIOGRAFIJE MIHAILA JOVIĆEVIĆA od praistorije do danas, Moskva; Izložba saveza likovnih Zbirka poezije "Sjena na sceni" izdata je 2004. godine. je "Triptih ot narodnata biblioteka" (2013). Mihailo Jovićević (1939) je završio srednju umjetničku umjetnika Jugoslavije, Skoplje; Savremena likovna umjet- Dvije godine kasnije (2006) tu knjigu će prevesti i objaviti školu u Herceg Novom. Akademiju likovnih umjetnosti i nost, Pariz, Haselt, Šarloa, Turne; Podstrek Crne Gore, Štut- Slovenci pod naslovom "Senca na prizorišču". Izbor iz Stilski manir pjesnika Mladena Lompara koji je obilježio i poslijediplomske studije u Beogradu. Slikarstvo je studirao gard; Montenegro "Vizuelni tragovi", Beograd, Euro-part, Lomparovih djela pripremiće 2009. zagrebački Meandar njegove prethodne zbirke, prepoznatljiv po slobodnom stihu kod Mila Milunovića, a konzervaciju kod Milorada Medi- Lasing(USA); Izložba crnogorskih slikara, Toronto(Ka- pod nazivom "Sedam redova života". U Crnoj Gori iste i izostavljanju znakova interpunkcije, kao i parentezama, ća. Bio je profesor na Kulturološkom fakultetu, Fakultetu nada); Dani jugoslovenske kulture u Bugarskoj; Cetinjski godine objavljuje prvo i drugo izdanje knjige "Vrijeme u prisutan je u "Balsamovanoj kletvi", koja je objavljena iste likovnih umjetnosti na Cetinju i Akademiji likovnih umjet- bijenale III, Cetinje; Recentno crnogorsko slikarstvo, Beč, kojemu sam prošlost" u kojoj sve bitne odrednice ljudskog godine u izdanju Otvorenog kulturnog foruma. Naredne, nosti u Trebinju. Angažovan je kao profesor na Fakultetu Grac; Jesenji pariški salon, Pariz; Crnogorska umjetnost trajanja ujedinja se u jednu tačku koja postaje "odredište 2014. godine, Lomparovu knjigu "Diptih rastrojstva" prevo- vizuelnih umjetnosti u Podgorici (univerzitet Mediteran). "Sarajevo", Sarajevo; Biljezi, Pariz; Savremeno crnogor- prošlosti" pjesničkog subjekta i sama poezija. Godinu ka- de Albanci i objavljuju pod nazivom "Diptiku i cmendjes" u sko slikarstvo, Keln; Savremena crnogorska umjetnost, Dobitnik je više nagrada medju kojima i Trinaestojulske snije Lompar izdaje knjigu "Mit o izgubljenim dodirima". Tirani. Crnogorski zavod za udžbenike i nastavna sredstva lnsbruk; Crnogorsko savremeno slikarstvo od figuracije nagrade Crne Gore. Uslijedili su izbori poezije na francuskom jeziku za festival za potrebe školske lektire izdaje izbor Lomparove poezije do znaka, Ljubljana, Beč; Salon "Petra Lubarde", "Plavi Mediteranskog pjesništva u ars 160 Setu na Azurnoj obali "Od plamena do svjetlosti" 2015. godine, a njegova knjiga Živi na Cetinju. dvorac"; Cetinje. 36 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 37 KULTURA I UMJETNOST KULTURA I UMJETNOST

sjećanja", prepisuje "nevidljive rukopise", "neizgovorene pjesničkih ostvarenja. riječi", ili "zavjete onih koji će se tek roditi", on je tamo I kao pjesnik i kao pripovjedač, Martinović je putnik u "snove njihove sanjao, sudbine nosio"… svi ti intimni i minula vremena, u davno razorene gradove koje obnavlja, TRAGANJA ZA POTVRDAMA NASTAJANJA ne više stvarni izvori su "njen duh koji vječito živi" (Duh, uvodni zapis). Tražite li Provalisu, "u sebi ćete je naći", u sretne i nesretne nekadašnje trenutke koje oživljuje, u O KNJIZI MIRAŠA MARTINOVIĆA "GLASOVI IZ DOKLEE" zaključuje pjesnik, jer "Provalisa je u nama. Ne treba je sudbinske ljubavi koje uskrsnuje, u predjele antike koje drugdje tražiti." ponovno proživljava, u uporišta nacionalne prošlosti i Tekst napisao: Stijepo Mijović Kočan narodnog pamćenja koje miluje nesebičnom odanosti. Ova kratka razčlamba te pjesme uzorak je kako su, približno Nitko u književnosti, koliko znam, ne umije kao Miraš ili slično tako, strukturirane i druge ovdašnje umjetničke urađevine. Ponešto baroknim, povišeno emotivnim sti- spojiti povijesnu imaginaciju i historijsku činjenicu, riječ lom, okretnom rječitosti, kako i dolikuje pjesniku koji se "povijest", kojoj je korijen u sanskrtu, u našem zajedničkom nadahnjuje na vrelima vlastita života. Naime, nije teško prajeziku, i riječ "historija", koja je grecizam – sabrati u odgonetnuti koliko sa svime time što u davnim vremenima zajedništvo. (Vidi: opaske uz neke ovdašnje pjesmo – priče odkriva, pogotovu ako je imalo vezano uz njegovo nacio- kao i popis lokaliteta, pojmova i imena uz naslove, nakon nalno biće i svijest o samobitnosti i vlastitosti Crnogoraca, sadržaja!). Miraš je pronicljiv i maran ronilac u maštu koju Martinović emotivno srašćuje i koliko duboko doživljava čini zbiljom i u zbilju u kojoj maštom otkriva svjetove i strastveno proživljava te nadahnuto imaginira i tako kojih više nema, čineći i da ih ima i prenoseći ih u buduća ostvaruje umjetničko djelo. Sa svih općih književno-pro- vremena ("...sagradićemo grad ljubavi, vječnu Dokleu", sudbenih motrišta kojima se književna kritika služi pri Glasovi iz Doklee, str. 102). Čitajući Miraševe legende i vrednovanju i ocjenjivanju literarnih tvorevina (estetski, snohvatice, poetske činjenice u pričinjenicama i pričine u etički, gnoseološki, lingvo-stilski, akribijski i recepcijski) njegovom osobnom vremenu, promišljam kako zajedničko Miraš Martinović lako pobire laskave ocjene. Posebnih pak prosudbenih motrišta u kritičarskoj praksi nalazimo nam vrijeme nema zapravo ni prošlost ni sadašnjost ni najmanje dvadesetak, dok ih je u teoriji onoliko koliko ih budućnost, da su sve to tek neke čovjekove odrednice e se na posve određeno djelo može primijeniti, a ovdje je da bi se lakše snašao u vremenu i makar donekle ponešto najprimjerenije i neizostavno izreći ocjenu sa stajališta sebi objasnio, da je vrijeme uvijek i samo jedno i jedino: nacionalne svijesti i nacionalnog značaja. Tako gledano, vrijeme koje neprekidno protječe i kruži po unaprijed za- Martinovićevo književno djelo je iznimno vrijedno i po- danim putanjama Svevišnjeg. Nas određuje prostor naših sebno, pa i jedinstveno. Miraš Martinović najcrnogorskiji dosega i oni stvarni prostori kojima smo povezani za vlastiti je pjesnik, posve nacionalnog opredjeljenja, ali s interna- trenutak trajanja, za svoju sekundu vječnosti. Miraš nas miri cionalnim humanim profilom i značenjem. sa sudbinom, svojim inteligentnim rečenicama prožetim O knjizi Miraša Martinovića "Glasovi iz Doklee", u iae reliquiarum, mogli bismo reći, ostatke ostataka, tek Tako Miraševa traganja za mjestima i potvrdama nastajanja ljubavi i njezinim zamišljajima te skladom pripovijedanja izdanju Vijeća Crnogorske nacionalne manjine Grada poneku krhotinu, a ako ni nje nema, naći će je u osjećaju suvremene Crne Gore nalaze potvrdu vrijednosti njegovih čini koliko toliko izdržljivim na ovom našem rubu Nirvane. Zagreba i Skaner studio, d. o. o., Zagreb 2018. i u mašti te time izvêsti svoje slutnje i svoje zamišljaje te ao što je, žalibože već pokojni, akademik Vojislav njima uspostaviti vlastiti pjesnički svijet. KNikčević, predhodno kolega mi i prijatelj sa studija Pjesnik ovdje, (u Glasovima iz Doklee, dakle iz Duklje), književnosti u Zagrebu, u čiji sam rad na uspostavljanju lirskim zapisima teorijski najbližim pojmu pjesme u prozi, suvremenoga crnogorskoga jezika od početka bio upućen, ali i s narativnom strukturom štiva, postavlja na čitateljski najzaslužniji znanstvenik jezično-povijesne samostalnosti pladanj i nudi nam tridesetak uradaka vrsne misaone i crnogorske nacije i države, kojoj je učvrstio znanstvene stvaralačke kakvoće kakva se rijetko susreće. Nakon toga, temeljce, tako je Miraš Martinović, suvremeni pjesnik i u objašnjenjima i navodima izvora iz kojih se napajao, a prozaik, najistaknutiji u pjesničkom i proznom djelu koje koje naziva Predjeli i sudbine, donosi nam kraći popis povijesne i historijske predjele antike, na kojima je nastala bilo ostataka davnih toponima, bilo nekih zapisa, bilo suvremena Crna Gora, čini dijelom njezina nacionalnog marginalnih fragmenata, pojmova ili imena mitskih bića, bivstva, učvršćuje joj književna uporišta i minulim vre- ili naziva… pokazujući bjelodano kako je sve te historijske menima, a time i u suvremenosti. mrvice ili povijesne ostatke marno utkao u jezgro svojih Dijelim ovdje pridjev "povijesno", od onoga "historijsko"; zapisa i priča kojima oživljuje i slika svoja viđenja ovdaš- u hrvatskomu jeziku, naime, povijest je čitavo filološko njih prostora i ondašnji zbivanja, u antičkim vremenima. polje, skupa s narodnom predajom i s umjetničkim djelima, Tako je, primjerice, Provalisa ("prije doline") istočni dio a historijsko je smo ono što se, dokazano i zabilježeno, Dalmacije gdje je "formirana krajem trećeg vijeka pro- doista i dogodilo. vincija" toga naziva. To je autoru dostatno da crta "mapu Miraš Martinović baštini malo toga historijskog, reliqu- Provalise", putuje "kroz tamu i istoriju", "otvara lavirinte 38 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 39 ZANIMLJIVOSTI ZANIMLJIVOSTI

okolnosti postao sporedna ličnost u sopstvenom životu. uslovljena dobom, polom, obrazovnim nivoom…). Svako Uraditi profil podrazumijeva imati vodič sa uputstvima lice može da zatraži i prođe proceduru izrade atributara upotrebe samoga sebe. Međutim, korisnici su odnedavno vještina. Jedina razlika u odnosu na prijavljivanje kod izrade ATRIBUTAR - JEDRO NA BRODU PROFILA dobili mogućnost za još jedan psihoopisni proizvod-tzv. profila, osoba ne mora da bude punoljetna da bi krenula u utvrđivanje svojih afinitetskih skala. atributar vještina. Možete li nam reći o kakvoj metodi je riječ? Međutim, praksa ukazuje da ga najviše naručuju (i za te- Tekst napisala: Željka Mitrović Izrada atributara vještina je dugopripremani program koji je stiranje se prijavljuju) ona lica koje su na nekoj od pre- nakon zapadne hemisfere, zaživio i na Balkanu, gdje niko kretnica u formalno-suštinskom odabiru poziva (studije, Milisav S. Popović, politikolog za međunarodne poslove i ekspert za međunarodnu saradnju svoj radni staž nije ni očekivao baš toliku brzinu u odzivu i realizaciji. posao, usavršavanje...). No, treba naglasiti da i ostali, bez obzira na godine i pravac životnog puta sve više tragaju za realizuje u državnoj administraciji (već skoro petnaest godina radeći u Glavnom gradu). Najčitaniji je kolumnista Očekivao se, kao što je pomenuto, dugo i nije se žurilo sa sopstvenim navigacionim resursima. Naprosto, ličnost nije u regionu (čiji sajt samo u ovoj godini bilježi preko 4 miliona posjeta), i najnagrađivaniji crnogorski književnik njegovom finalizacijom - jer su sistematizacija materijala ostvarena ako nije probudila konstruktora i kormilara u sebi. - ovjenčan mahom inostranim književnim nagradama. Međutim, pored navedenog, Popović je i jedini profiličar i osposobljivanje mehanizama procjene podrazumijevale na našim prostorima - koji je sa uspjehom implementirao program deskriptivnih profila dostupnih građanima. preciznost u sklapanju platforme za predstojeću procjenu Atributar se baš zbog toga kvalifikuje kao - jedro na brodu Predavajući elemente primijenjenog profilisanja na fakultetu, postao je interesantan stranoj laičkoj i stručnoj čovjekovih talenata i njegovih resursa. profila. javnosti. Brojni njegovi članci objavljivanii su u najznačajnijim evropskim novinama. Danas, kada pokreće još jedan psihodeskriptivni program (za potrebe građana), vodimo razgovor sa gospodinom Popovićem na temu Namjera je bila, da kada se krene sa Atributarom, da ne U svrhu konkretnosti, navešću najčešće kategorije lica koja dugoočekivanog "Atributara vještina". postoje tzv. markeri iznenađenja... i smatram da se u tome odrađuju atributar: svršeni osnovci, svršeni srednjoškolci, uspjelo, imajući u vidu uspješnost primjene ovog programa mladi, zrele osobe. Zapravo svi oni koji žele da saznaju Koliko je program izrade deskriptivnog profila zaživio na pilot grupi od dvadeset osam ljudi. Rezultati procjena kojim drumom valja započeti dinamično životno putovanje. na našim prostorima? Koji je krajnji ishod koji korisnici su potom upućeni njemačkom i francuskom Institutu za time postižu? Atributar je izuzetno koristan u odabiru škole, fakulteta, bihevioralne studije - vraćeni su nama sa komentarom da posla, izmjene komfornih zona, kod zaobilaženja “tački iti jedna druga psihodeskriptivna opcija, tehnika ili smo ostvarili maksimalnu preciznost, te da je program kočenja”… Služi kao pomoćno sredstvo u pozicioniranju metoda nisu doživjele tako brz uzlet kao mogućnost spreman za operativnu upotrebu. N sebe na najadekvatniji mogući način (kako lično, tako i u izrade profila. Dogodilo se, da je u izuzetno kratkom periodu Valja pomenuti da je "atributar vještina", kao i kod mo- socio ambijentu). - cjelokupni region s pažnjom i afirmativno reagovao. Tako gućnosti izrade profila, otvoren i dostupan cjelokupnom Koje se metode koriste u izradi atributara? se, potpuno spontano i naoko vrlo tiho, bez ikakve buke regionu (zapravo, tamo gdje je identična jezička podloga). i perifernih zavrzlama, stvorila kod našeg (osviješćenog Koriste se dvije glavne metode: deskriptivna i eksplikativna. dijela) naroda potreba za ovim psihoopisnim proizvodom/ Šta pomoću atributara možemo saznati o sebi? ponudom. Sada se o profilu govori kao o značajnom priruč- Navode se afiniteti, talenti, ANUI – tzv. lični navigacioni Opisuje se psihodinamika čovjekova (zalazi se u polje niku za "upotrebu samog sebe", a prvobitna mistifikacija resursi. Jednostavnije rečeno, evidentira se, potom ispisuje potencijala) i obrazlaže stepen afiniteta. Da bi bilo jasnije, je zamijenjena potpunim razumijevanjem šta od profila čovjekov konstruktivni potencijal – ili – u kojim oblastima, pronalaze se mjesta na kojima (u čovjeku) stanuju “iskre” očekivati. sferama uticaja/rada/profesijama/stvaralaštva/umjetnosti/ – kako bi se rasplamsale u vitalnu vatru. Ljudi, koji su prošli postupak izrade profila, dolaze iz svih obrazovnim ili stručnim granama bi njegovo biće došlo do Kakva je procedura u izradi i da li podrazumijeva posebnu krajeva bivše Jugoslavije. Brojni mediji su pozabavili temom optimalnog (idealnog) izražaja. pripremljenost? - što je naravno pomoglo da se slovo o korisnosti bihevio- Radi se o psihoopisnom proizvodu, koji se bazira na konkret- Slično kao kod izrade profila, zainteresovana lica prolaze ralnog "uvida u dušu čovjekovu" proširi do značajnog broja nim konstruktivnim činiocima unutar čovjeka - tj. odgovara dva modula (dvije faze) u provjeri afinitetske skale (vje- ušiju... ali je ipak, iskustvo onih koji su prošli cjelokupnu na pitanja: "šta su moji afiniteti?", "gdje su moji talenti ština). Prva faza je razgovor sa profiličarem, druga faza proceduru, bilo i ostalo najveća i najznačajnija preporuka. izraženi?", "kako će se moja ličnost najbolje ispoljiti i u podrazumijeva popunjavanje posebno dizajniranog Upitnika. čemu?", "koje je polje mog prosperiteta?", "koje uspavane U moru raznorodnih gurua, terapeuta, mentora i motivacio- Nakon odrađenih modula, potrebno je sedam (7) dana za resurse posjedujem?", "gdje je pravac mog umno-duhovnog nih govornika očitava se jasno želja pojedinca da "što hitrije" finalizaciju Atributara. napretka?", "koji poziv odabrati?", "čemu se posvetiti?".... dođe do adekvatnih alatki kako bi život učinio smislenijim, i sijaset drugih oblasti na kojima se lome lične zablude, a Nije potrebna nikakva posebna pripremljenost... trema kod sebe u njemu pozicionirao optimalnije, postao zadovoljniji, pruža uvid u kakvoću blaga koji posjedujemo. Jer, zlato ispitanika je uvijek u određenoj mjeri prisutna, ali se na nju i pronašo stepenik oslonca... a ne kamen spoticanja. Pro- nije jedina mjera izuzetnosti... kod drugih se očitava drago računa, tako da nema subjektivno određenih faktora koji fil vam pruža uvid u istine koje nosite - bez kamuflaža i kamenje... a želja sa naličnošću na plemeniti metal ih utamni. mogu da poremete pravilan uvid u čovjekovu afinitetsku ukrivanja. Govori o izvoru snage i vitalnih segmenata... a preslicu. osvješćivanje psihodinamike je ključni aspekt u otključa- Atributar procjenjuje vrstu tvoje svrhe. Ukazuje na svijet vanju čovjekovog potencijala za trajanje bez stagniranja. gdje si plemić... Upravo nas je želja sa "uniformnošću" Kako se prijavit za izradu atributara i zakazati termin? Jasno izricanje svih naših imena, ukazivanje na ono što i naličnosti dovela do pozicije konjušara. Replikacija i Procedura je pojednostavljena i (opet) nalična onoj prilikom nas definiše, i dovođenje u funkcionalnu svezu emotivno repeticija nas ugušiše u ovom svijetu gdje svi riču da su zakazivanja termina za obradu profila. Dovoljno je poslati stanje sa racionalnom ekspresijom je jedan od značajnijih posebni... samo ne znaju u čemu. mejl na adresu [email protected] i zatraziti detalje... momenata koji se profilom postižu. Kome je atributar namijenjen? Ubrzo, potom, kreće se u proceduru dogovaranja I faze, Njime se vraća pozicija glavne uloge čovjeku koji je spletom Ne postoji selekciona determinanta (izrada atributara nije rada na fazi II i finalna obrada atributara. 40 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 41 IN MEMORIAM IN MEMORIAM

Po završetku studija 1964. godine biran je u zvanje asi- sveučilišta Guangxi, NR Kina. stenta u Zavodu za regulacionu i signalnu tehniku ETF-a Na područjima nastavne, znanstvene i stručne djelatnosti u Zagrebu. Završio je poslijediplomski studij Sveučilišta objavio je preko 200 radova; bio je mentor 92 diplomska u Zagrebu "Tehnika i ekonomika automatizacije" (TEA) LJUBOMIR KULJAČA rada, 31 magistarskog rada i 10 doktorskih disertacija. i magistrirao 1968. godine s radom "Ocjena i usporedba Na drugim sveučilištima bio je komentor 6 magistarskih svojstava automatskih regulatora". 1967./68. boravi 6 mje- (1938. - 2018.) radova i 5 doktorskih disertacija. seci na specijalizaciji u SSSR-u na Katedri za automatiku Autor teksta: Danilo Ivezić Moskovskog energetskog instituta, a kao izvanredni aspirant Od 1982.-1987. godine bio je član matične Komisije, Moskovskog energetskog instituta polaže kandidatski ispit sveučilišta u SRH, za izbor nastavnika iz područja Elek- Otišao je još jedan iz plejade onih koji su nosili časno iz područja "Teorija automatskog upravljanja" i obavlja trotehnike, od 1985.-1990. bio je Koordinator i predsjednik crnogorsko ime, jedan od utemeljitelja i osnivača Društva potrebna istraživanja za potrebe doktorske disertacije. programskog savjeta projekta AUTOMATIZACIJA, SIZ-a Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Doktorirao je 1973. godine na ETF-u u Zagrebu, s temom za znanost SRH. Zagreb i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, "Određivanje optimalnih parametara sistema upravljanja U razdoblju 1990.- 1995. glavni je istraživač na projektima istaknuti znanstvenik i uglednik koji je trajno obilježio brodom pri plovidbi u složenim uvjetima." jedno razdoblje i značajno doprinio današnjem ugledu Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i položaju crnogorske zajednice u Zagrebu i Hrvatskoj. U znanstvenoj i stručnoj djelatnosti pretežito se bavio (MZT; RH), te od 2002. do 2010. Ministarstva znanosti, teorijom nelinearnih sustava upravljanja, te kreiranjem obrazovanja i športa Republike Hrvatske (MZOŠ RH). Zagrebu je 21. 8. 2018. godine u 81-oj godini života i vođenjem stručnih i znanstvenih projekata iz područja umro prof. dr. sc. Ljubomir Kuljača. U upravljanja brodskim procesima, i specijalnih alatnih stro- Za svoj rad dobio je niz priznanja među kojima povelju Otišao je još jedan iz plejade onih koji su nosili časno jeva. Vodio je niz realiziranih istraživačkih projekata za i zlatnu značku SOUR Prvomajska, Zagreb te nagradu crnogorsko ime, jedan od utemeljitelja i osnivača Društva potrebe Brodarskog instituta u Zagrebu, Z.P. Jadranbrod Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Josip Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb i u Zagrebu, Uljanik, Pula; 3. Maj, Rijeka; Prvomajska, Juraj Strossmayer (2004.) za udžbenik: Z. Vukić; Lj. Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, istaknuti znan- Zagreb; Inda, Labin; SAS, Zadar; Belišće, Belišče; Slavko Kuljača: "Automatsko upravljanje –analiza linearnih su- stvenik i uglednik koji je trajno obilježio jedno razdoblje i Rodić, Bugojno; Jelšingrad, Banja Luka; IRC-a Energo- stava", Kigen, Zagreb, 2004. značajno doprinio današnjem ugledu i položaju crnogorske invest, Sarajevo i mnogi drugi. Rezultati stručnog rada Utemeljitelj je i redovni član Dukljanske akademije nauka zajednice u Zagrebu i Hrvatskoj. Bio je predsjednik Druš- objavljivani su mu u više zbornika radova s međunarodnih i umjetnosti od njenog osnivanja, u Podgorici, 14.srpnja tva "Montenegro" (1995. - 1999.) i Nacionalne zajednice i domaćih skupova. 1999. godine. Crnogoraca Hrvatske (1999. - 2001.) u prijelomnim i Od 1974. do 1986. godine bio je voditelj projekta me- burnim godinama opstanka i organizacionog djelovanja Prof. dr.sc. Ljubomir Kuljača umirovljen je 31. listopada đudržavne znanstveno-tehničke suradnje između ETF-a crnogorskih društava u Republici Hrvatskoj, biran za člana 2008. godine. Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba u i Centralnog naučnoistraživačkog instituta morske flo- 20.11.2009. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehni- sva četiri dosadašnja izborna saziva. te (CNIIMF) u Lenjingradu na projektu "Automatizacija gibanjem broda"; od 1984. do 1990. godine bio je voditelj ke i računarstva izabrao ga je u počasno zvanje Posebno Prof. dr. sc. Ljubomir Kuljača je rođen 3. 5. 1938. godine međusveučilišne suradnje ETF-a i Tehničkog instituta Istaknuti Profesor. u mjestu Kuljače, općina Budva, Crna Gora. 1957./58. upisuje Elektrotehnički fakultet u Zagrebu gdje diplomira 1962. godine na odjelu slabe struje.

42 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 43 CRNOGORSKI VLADARI CRNOGORSKI VLADARI

odgovor jer se takva akcija smatrala preuranjenom. Jedino mu je pošlo za rukom da sa svojim šurakom Vlatkom po- stigne dogovor da zajedničkim snagama pokušaju povratiti IVAN CRNOJEVIĆ krajeve koje su im ranije Osmanlije otele. Nesporazumi između hercega Vlatka i kneza Ivana oko ingerencija nad DIO II. teritorijama koje je trebalo osvojiti zaoštrili su ionako od ranije surevnjive odnose. Izvor: Duklja - Zeta - Crna Gora VOJISLAVLJEVIĆI - BALŠIĆI - CRNOJEVIĆI, napisao Đorđe Borozan Sultan Mehmed smatrao je Ivana Crnojevića glavnim kriv- cem za neuspjeh opsade Skadra 1474. Kosačinom delegatu, koji mu je u ime hercega Vlatka nudio pomoć, obećavao je da se ni pod kojim uslovima neće izmiriti sa crnogor- skim gospodarom. Svjestan toga, Ivan je tražio pomoć od Venecije, a Republika je, shodno svojim interesima, širila vijesti o ugroženim hrišćanima. Međutim, ni mjere opreza, niti konkretno preduzete radnje nijesu mogle spriječiti planirane sultanove napade. Nova osmanska ofanziva protiv Kroje u Albaniji ovoga puta po- drazumijevala je i napade na teritoriju koju je kontrolisao Ivan Crnojević. U velikom oružanom okršaju koji se desio krajem 1477. ili samim početkom 1478. godine, osmanske vojne snage su Ivanu Crnojeviću nanijele težak poraz, zbog čega je on bio primoran da posredstvom svojih povjerljivih poslanika potraži pomoć od Mletačke republike. Mlečani su se tada za pomoć obratili papi moleći ga da "pribježište dobrih hrišćana", kako su nazivali Ivanovu državu uzme u zaštitu. Papa, ipak, nije ništa poduzeo, što je Osmanlijama iznova dalo šansu da otvore nove frontove. Nakon zauzeća Dvorac Crnojevića iz Oktoiha petoglasnika Kroje juna 1478. godine, sultan je mogao razmišljati o novim orbe oko Skadra uvjerile su Ivana Crnojevića u snagu sukob, Mlečani su i hercegu Vlatku i vojvodi Ivanu upu- poduhvatima, jer su mu za njih putevi uveliko bili otvoreni. okolne gradove. Tako je beglerbeg Sulejman čamcima preko BOsmanske imperije i njezine ozbiljne namjere da pod tili svog poslanika Frančeska Kontarinija sa zadatkom jezera krenuo na Žabljak i zauzeo ga. Nadajući se takvom svoju vlast stavi i njegove teritorije. Zbog toga je odlučio da pokuša da ih izmiri i savjetuje prijateljsko držanje i Osmanski napadi na Kroju i sjeveroistočne oblasti Ivana napadu, Ivan je nešto ranije preselio svoj dvor na Obod da prijestonicu za Žabljaka na Skadarskom jezeru pomjeri zajedničku borbu protvi Osmanlija. Međutim, kako je te Crnojevića bili su tek uvod u veliko ratovanje koje je sultan iznad Rijeke Crnojevića. Beglerbeg Mustafa zauzeo je u to na Rijeku Crnojevića, gdje je krajem 1475. godine počeo sa godine uslijedio osmanski napad na Kroju, Kontarini je Mehmed II pokrenuo s proljeća 1478. godine. Cilj ovog vrijeme Drivast i Lješ, gdje je zarobio dvije mletačke galije izgradnjom Riječkog grada. Podizanje nove prijestonice, u upućen u opsjednuti grad. Pošto je mletačko posredovanje pohoda bio je da definitivno ovlada mletačkom teritori- i surovo kaznio njihove posade. U međuvremenu, mletački neku ruku, bilo je odgovor na početak osmanske izgradnje izostalo, sukob između dvojice bivših savezika i prijatelja jom u Albaniji i Zetom Crnojevića. Iz Venecije su širene Senat je, kao i više puta ranije tražio pomoć od susjednih propagandne poruke da se na ova područja upućuju vojne utvrđenja u Pogorici. se sve više zaoštravao. Mletački Senat nije bio ravnodušan italijanskih država, ali odziva nije bilo. Jedinog pouzda- snage konjanika i pješaka sa hranom i ratnim materijalom, prema takvim odnosima, pa je u julu zavađenim stranama nog prijatelja Mletačka republika je imala u crnogorskom Ratne godine pune neizvjesnosti donijele su 1475. godine kako bi ovim glasinama stanovništvo u albanskim i zetskim upućen novi izaslanik koji je trebalo da radi na pomirenju. gospodaru Ivanu Crnojeviću, čiji su laki brodovi na jezeru i fatalni razlaz između hercega Vlatka i Ivana Crnojevića. gradovima bilo ohrabreno. Prema onome što je herceg Vlatko saopštio Sinjoriji, su- Kontariniju je savjetovano da i on posreduje. i pod skadarskom tvrđavom nanosili znatne gbitke nepri- Sultan je naredub o pokretu trupa objavio u aprilu 1478. kob sa Ivanom Crnojevićem započeo je tako što je sultan Vijesti o Ivanu Crnojeviću iz septembra 1475. kazuju da je jatelju, plijeneći hranu, oružje i opremu. Nakon uspješnog Izvori pominju masovno bježanje naroda pred brojnom Mehmed II hercegu Vlatku "učinio milost", odnosno pozvao dubrovački Senat te godine odlučio da se gospodaru Zete osvajanja pomenutih okolnih tvrđava, sultan Mehmed je hercega da svoje poslanike uputi na Portu. U Carigradu su osmanskom vojskom, čiji komandanti nijesu pristajali ni na dalju opsadu Skadra prepustio rumelijskom beglerbegu uputi 8 milijara crijepa. Na osnovu toga može se zaključiti kakve uslove. Početkom maja, prvi osmanski odredi, pred- hercegovi izaslanici uspjeli da postignu mir sa sultanom i da je zetski gospodar osjećao sve jači pritisak sultana Meh- sa oko 8.000 vojnika i sa glavninom se vratio u Carigrad. čak dobiju njegovo obećanje da će hercegu biti vraćen dio vođeni rumelijskim beglerbegom Sulejmanom i andolskim meda II, zbog čega je i pokušavao da se na izvjestan način, beglerbegom Mustafom, kojima se početkom jula pridružio i Mletački Senat se ponadao da će se sultan zadovoljiti osva- okupirane teritorije (Hercegovine). Sultan je hercegu Vlatku makar u vojničkom pogledu, obezbijedi. Smatrao je da se sultan Mehmed II, primakli su se Skadru. U prvim napadima janjem zetskih i albanskih teritorija i da će ga neuspjeh u tada ponudio da mu pomogne u osvajanju Zete. Ukoliko on treba što bolje pripremiti za odbranu od predstojećeg osman- zabilježeni su veliki gubici napadača. Mletačko brodovlje osvajanju Skadra navesti da pristane na mir. Potpuno dru- na to ne bi pristao, sultan bi uz angažovanje svojih snaga skog napada i stoga je potražio skrovitije mjesto za svoju spriječeno je da uplovi u Bojanu, a uz pomoć Dubrovčana gačiji utisak se mogao steći na osnovu izvještaja providura zauzeo teritorije "sve do mora". Poručio je hercegu da se novu rezidenciju na Obodu iznad Rijeke Crnojevića, koju čete Ivana Crnojevića krstarile su Skadarskim jezerom i Antonija de Leze, kojim se naglašavalo izuzetno teško stanje neće izmiriti sa Ivanom Crnojevićem. je počeo graditi 1474. Osmansko obnavljanje Podgorice, noćnim napadima nanosile Osmanlijama znatne gubitke. U nakon osmanskih zvjerstava i malij zaliha hrane i oružja. Slično sultanu, prema Ivanu Crnojeviću reagirao je i sam nedaleko od njegovog stolnog grada Žabljaka, činilo ga je izvještaju iz 1499. Ivanov sin Đurađ navodi kako je njegov Položaj branilaca Skadra postajao je iz dana u dan sve teži. herceg Vlatko, koji ga je optužiovao za razne stvari. Zbog nesigurnim. Stoga se obratio mletačkom Senatu zahtjevom otac "cara protiv sebe razjarivao i hranu mu otimao". Kada To su bili razlozi za donošenje odluke da se ponude uslovi takvog njegovog ponašanja, umalo je došlo do otvorenog da mu pošalju jedan odred pješaka sa topovima za eventu- je sultan krajem avgusta procijenio da Skadar neće moći mira koji su za napadače, nemoćne da zauzmu grad, bili sukoba između Kosače i Crnojevića. Da bi spriječili ovaj alno osvajanje Meduna, ali je iz Venecije stigao negativan brzo zauzeti, nerdio je beglerbegovima da osvajaju i pustoše neočekivana koncesija. 44 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 45 UKUSI CRNE GORE Mala Učka, 06. srpnja 2018. polaganje vijenaca Svetozaru Vučiniću i mještanima tog sela

UKUSI CRNE GORE

Izvor: Ukusi Crne Gore

Zetski presukači Sastojci:

- brašno……………………………………500 g

- kvasac………………………………………10 g

- so……………………………………………10 g

- mast………………………………………300 g

- sir domaći………………………………500 g

Priprema: Crnogorske palačinke Zamijesiti tijesto kao za hljeb, dodati pripremljen kvasac. Sastojci: Ostaviti tijesto da se ukvasi. Potom formirati loptice i oklagijom oblikovati krugove debljine pola centimetra. - domaće kukuruzno brašno………………300 g Pržiti ih u duboko zagrijanoj svinjskoj masnoći da sa - pšenično brašno…………………………200 g Bruno Paladin u galeriji "Montenegrina" obje strane porumene. Ispržene presukače stavljati u - varenika……………………………………7 dl odgovarajuću posudu poklopcem, da se "poduše" do - izvorska voda………………………po potrebi serviranja. - jaja…………………………………5 komada - so, cukar……………………………po ukusu Presukače servirati tako što se na njih postavi domaći sir - sušene šljive (bez košpice)………………500 g rendani ili sjeckani i uviju u rolnu. Služiti toplo. - cukar……………………………………400 g - cijeđena narandža…………………………2 dl - karanfilić…………………………4 - 5 komada - rakija šljivovica……………………………1 dl - saljevak ili pavlaka………………………1 dl Priprema: Dva sata prije prženja palačinki umutiti masu od nave- denih sastojaka. U zagrijanu posudu dodati cukar na ožicu ulja, zagri- jati dok je dobijena blago žuta boja. Sve to "presjeci" sa: cijeđenom narandžom, šljivovicom, karanfilićima i siječenim sušenim šljivama. Kuvati na tihoj vatri oko 15 minuta. Ispržene palačinke umakati sa obje strane. Složiti na zagrijani tanjir, preliti sopstvenim prelivom i ožicom pavlake preko.

46 C r n o g o r s k i g l a s n i k C r n o g o r s k i g l a s n i k 47 Rijeka, 2018. Petrovdanski sabor Crnogoraca

48 C r n o g o r s k i g l a s n i k