NOSITELJ IZRADE: ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

SURADNIČKE ORGANIZACIJE: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE,d.d. OSIJEK ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU,d.d. OSIJEK

VODITELJ STRUČNOG TIMA: OLIVER GRIGIĆ,dipl.ing.arh.

STRUČNI TIM: mr.sc. SONJA CUPEC,dipl.ing.arh. KRUNOSLAV LIPIĆ,dipl.ing.arh. mr.sc. VLATKO DUSPARIĆ,dipl.ing.arh. ŽELJKA JURKOVIĆ,dipl.ing.arh. SANDRA HORVAT,dipl.ing.arh. KRISTINA KRNIĆ,dipl.ing.arh. BOŽIDAR DUJMOVIĆ,dipl.ing.građ. MIRKO STRAHINIĆ,dipl.ing.stroj. IVICA BUGARIĆ,dipl.ing.građ. MARTA PAUNOVIĆ,dipl.ecc. LJUBICA MAJCAN-KORKUTOVIĆ,dipl.turizmolog IVICA JUKIĆ,dipl.ing.građ. BRANIMIR JERKOVIĆ,građ.teh.vis. IVANKA JERČIĆ-LESKUR,ing.arh. ASMIR BAŠIĆ,građ.teh.vis. MIRA ZOVKO,građ.teh. BRANKA MANDIĆ,arh.teh. ______ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PROČELNIK: Oliver Grigić,dipl.ing.arh. SURADNJA 1. MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREÐENJA, PODRUČNA JEDINICA ZA ZAŠTITU TLA I PODUNAVLJA 2. MINISTARSTVO KULTURE, UPRAVA ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE, KONZERVATORSKI ODJEL U OSIJEKU 3. JAVNA USTANOVA "PARK PRIRODE KOPAČKI RIT" 4. MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA, UPRAVA UNUTARNJE PLOVIDBE, KAPETANIJA OSIJEK 5. MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, PU OSJEČKO-BARANJSKA 6. MINISTARSTVO OBRANE, SEKTOR ZA GOSPODARENJE, UPRAVA ZA GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA 7. DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA, PODRUČNI UREDI ZA KATASTAR OSIJEK, BELI MANASTIR, DONJI MIHOLJAC, ÐAKOVO I VALPOVO 8. HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA, ŽUPANIJSKA KOMORA OSIJEK, ODJEL ZA TURIZAM, ODJEL ZA GOSPODARSTVO I ODJEL ZA PROMET I VEZE 9. ŽUPANIJSKI URED ZA STATISTIKU 10. ŽUPANIJSKI URED ZA PROSTORNO UREÐENJE, STAMBENO-KOMUNALNE POSLOVE, GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA 11. ŽUPANIJSKI URED ZA GOSPODARSTVO 12. ŽUPANIJSKI URED ZA PROSVJETU, KULTURU, INFORMIRANJE, ŠPORT I TEHNIČKU KULTURU 13. ŽUPANIJSKI URED ZA OBNOVU I RAZVITAK 14. ŽUPANIJSKA INSPEKCIJA ZAŠTITE OKOLIŠA 15. HRVATSKA UPRAVA ZA CESTE ZAGREB, ISPOSTAVA OSIJEK 16. UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE 17. HRVATSKE ŽELJEZNICE, PODRUČJE STABILNIH POSTROJENJA, SEKCIJE ZA ODKRŽAVANJE PRUGE OSIJEK, VINKOVCI I SLAVONSKI BROD 18. INA, d.d. ZAGREB 19. INA,d.d. ZAGREB NAFTAPLIN 20. HEP,d.d., DP ELEKTROSLAVONIJA OSIJEK, POGON DISTRIBUCIJE PLINA OSIJEK 21. HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA-ZAGREB, ODAŠILJAČI I VEZE – PLANSKO TEHNIČKI ODJEL – ZAGREB 22. HRVATSKE POŠTE-ZAGREB, SREDIŠTE POŠTA OSIJEK 23. HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE,d.d.-ZAGREB, TKC-OSIJEK 24. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA,d.d.- ZAGREB, DIREKCIJA ZA PROIZVODNJU ZAGREB, SEKTOR ZA HIDROELEKTRANE-ZAGREB; SEKTOR ZA TERMOELEKTRANE- ZAGREB, POGON "TE-TO" OSIJEK; SEKTOR ZA PLINARSTVO-ZAGREB, POGON OSIJEK 25. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA,d.d. ZAGREB, DIREKCIJA ZA UPRAVLJANJE I PRIJENOS-ZAGREB, PRIJENOSNO PODRUČJE-OSIJEK 26. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA,d.d. ZAGREB, DP "ELEKTROSLAVONIJA"-OSIJEK 27. HRVATSKE VODE, ZAGREB, VODNOGOSPODARSKI ODJEL ZA VODNO PODRUČJE SLIVA DRAVE I DUNAVA OSIJEK 28. HRVATSKE VODE, ZAGREB, VODNOGOSPODARSKI ODJEL ZA VODNO PODRUČJE SLIVA DRAVE I DUNAVA, VODNOGOSPODARSKE ISPOSTAVE ZA SLIVNA PODRUČJA "BARANJA", "VUKA", "KARAŠICA-VUČICA" 29. HRVATSKE VODE, ZAGREB – VODNOGOSPODARSKI ODJEL ZA VODNO PODRUČJE SLIVA SAVE, VODNOGOSPODARSKA ISPOSTAVA ZA SLIVNO PODRUČJE "BIÐ- BOSUT" 30. HRVATSKE ŠUME, UPRAVA ŠUMA OSIJEK, UPRAVA ŠUMA NAŠICE I UPRAVA ŠUMA VINKOVCI 31. TURISTIČKA ZAJEDNICA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE KORIŠTENA DOKUMENTACIJA 1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske Ministarstvo prostorno uređenja, graditeljstva i stanovanja Zavod za prostorno planiranje – Zagreb, 1997. 2. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99.) 3. Prostorni plan općine Osijek ("Sl. glasnik" Općine Osijek, broj 12/79., 8/84., 7/88., 5/89., 12/89. i "Županijski glasnik" Osječko-baranjske županije, br. 7/98.) 4. Prostorni plan Općine Ðakovo ("Sl. vjesnik" Općine Ðakovo, broj 3/83., 8/90., "Županijski glasnik" Osječko-baranjske županije broj 2/99.) 5. Prostorni plan Općine Našice ("Sl. glasnik" Općine Našice, broj 11/79., 1/84., 6/85., 6/89., 7/90., 8/90., 1/92., "Županijski glasnik" Osječko-baranjske županije, br. 5/98.) 6. Prostorni plan Općine Beli Manastir ("Sl. glasnik" Općine Beli Manastir, br. 9/87., 12/90. i "Županijski glasnik" Osječko-baranjske županije, broj 3/00.) 7. Prostorni plan Općine Donji Miholjac ("Sl. glasnik" Općine Donji Miholjac, broj 8/82. i "Županijski glasnik" Osječko-baranjske županije broj 2/99.) 8. Prostorni plan Općine Valpovo ("Sl. glasnik" Općine Valpovo broj 10/82., 9/85., 5/85., 1/87., 8/89., 7/91., i "Županijski glasnik" Osječko-baranjske županije broj 2/99. i 5/99.) 9. Osnove korištenja i zaštite prostora Općine Osijek, Zavod za urbanizam i izgradnju Osijek, Osijek 1993. god. 10. Osnove korištenja i zaštite prostora Općine Ðakovo, "Ðakovoprojekt"d.d. i Zavod za prostorno planiranje, d.d. Osijek 11. Osnove korištenja i zaštite prostora Općine Valpovo, Zavod za prostorno planiranje,d.d. Osijek, Osijek 1993. god. 12. Osnove korištenja i zaštite prostora Općine Beli Manastir, Zavod za prostorno planiranje,d.d. Osijek, Osijek 1993. god. 13. Osnove korištenja i zaštite prostora Općine D. Miholjac, Centar za planiranje, arhitekturu i usluge,p.o. Zagreb, 1994. god. 14. Državni zavod za statistiku: Statistički ljetopis, 1999. god. 15. Županijski ured za statistiku: Statistički ljetopis Osječko-baranjske županije, 1996. 16. Državni zavod za statistiku : Popis stanovništva, 1991. god. 17. Republički zavod za statistiku : Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 31.III. 1981. god. 18. Republički zavod za statistiku : Statistički godišnjak Republike Hrvatske, 1991. god. 19. HGK županijska komora Osijek - Ponuda projekata za ulaganja u Osječko-baranjsku županiju 20. Informacije o stanju gospodarstva-materijali za Poglavarstvo i Skupštinu Županije 21. Republički hidrometeorološki zavod SRH-Centar za meteorološka istraživanja : Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb 1980. god. 22. Agronomski fakultet Sveučilišta u zagrebu – Zavod za pedologiju : Namjenska pedološka karta, mjerilo 1:300.000, Zagreb 1996. god. 23. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske : Razvojna strategija hrvatskog turizma, (NN, 113/93.) 24. Analiza stanja poljoprivredne proizvodnje Osječko-baranjske županije, 1999. god. 25. Zaštita prirode na području Osječko-baranjske županije, 1997. god. 26. Uprava za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorski odjel u Osijeku, 2000. god., Popis kulturnih dobara na području obuhvata PPPBŽ sa sustavom mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara 27. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu, Zagreb 1999. god. Krajolik – Sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske 28. Geofizički zavod, Zagreb 1980., - Seizmičnost područja Zajednice općina Osijek 29. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb 1998. god. – Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj 30. Izvješće o stanju u prostoru Osječko-baranjske županije – Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik", broj 6/99.) 31. Informacija o stanju, gospodarenju i zaštiti šuma na području Osječko-baranjske županije 2000. god. 32. Informacija o stanju okoliša i problematici njegove zaštite na području Osječko-baranjske županije 1999. god. 33. Informacija o stanju i problematici zaštite zaštićenog područja "Kopački rit", 1999. god. 34. Izvješće o izvršenju programa javnih potreba u školstvu na području Osječko-baranjske županije, 1999. god. 35. Izvješće o stanju i problematici na području Osječko-baranjske županije, 1999. god. 36. Izvješće o stanju i problematici zdravstvenih ustanova u vlasništvu Osječko-baranjske županije, 1999. god. 37. Informacija o stanju socijalne skrbi na području Osječko-baranjske županije, 1999. god. 38. Studija "Opskrba prirodnim plinom područja Osječko-baranjske županije", Vodovod Osijek i Hidroing, Osijek, 1995. god. 39. Studija "Mogućnosti osnivanja i rada regionalnog odlagališta istočne Slavonije", Soptim i IPZ Uniprojekt MCF, Zagreb 1999. god. 40. Program cjelovitog sustava gospodarenja otpadom za Osječko-baranjsku županiju, ZGO Zagreb, Zagreb 1996. god. 41. Program cjelovitog sustava gospodarenja otpadom za Osječko-baranjsku županiju – dopuna, ZGO Zagreb, Zagreb 1998 god. 42. Studija utjecaja na okoliš privremenog deponija na lokaciji "Lončarica Velika" – Osijek, IPZ Uniprojekt MCF, Zagreb 1997. god. 43. Tehnološki projekt – nastavak privremenog odlagališta "Lončarica" u Osijeku, IPZ Uniprojekt MCF, Zagreb 1997. 44. Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske 45. Popis stanovništva 1991., RH. Republički zavod za statistiku, Zagreb 1992. 46. Statistički ljetopis 1996., Državni zavod za statistiku, Zagreb 19996. god. 47. Kompleksno definiranje geoloških odnosa Slavonskog gorja s prikazom mineralnih sirovina, Institut za geološka istraživanja, Zagreb 1990. god. 48. Strategija razvitka cestovne mreže Slavonije i Baranje (IGH, Poslovni centar Osijek, 1998. god.) 49. Podaci o županijskim i lokalnim cestama – Uprava za ceste Osječko-baranjske županije Osijek – studeni 1999. god. 50. Podaci o državnim cestama – Hrvatska uprava za ceste, Osijek, studeni 1999. god. 51. Podaci o željezničkim prugama – Hrvatske željeznice, Sekcija za održavanje pruga Osijek, Vinkovci, Slavonski brod, prosinac 1999. god. 52. Stanje i problematika riječnog prometa na području Osječko-baranjske županije – Uprava unutarnje plovidbe – Kapetanija Osijek, rujan 1999. god., u suradnji s lukom "Tranzit" – Osijek i Hrvatskim registrom brodova 53. Podaci o zračnoj luci Osijek – Zračna luka Osijek, studeni 1999. god. 54. Podaci o teretnom cestovnom prometu i o kombiniranom prometu – HGK – Županijska komora Osijek, 1999. god. 55. Podaci o registriranim motornim vozilima u Osječko-baranjske županiji – RH, MUP – Odjel za informacijski sustav, 1999. god. 56. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske – RH, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, 1999. god. 57. Plan razvitka vodoopskrbe na području osječko-baranjske županije – Hidroing, d.o.o. Osijek, 1999 god. 58. Plan razvitka odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Osječko-baranjske županije – radni materijal – IGH, Poslovni centar Osijek, studeni 2000. god. 59. NN 8/1999., Državni plan zaštite voda 60. Podaci za slivna područja – VGI "Baranja", VGI "Vuka", VGI "Karašica-Vučica" VGI "Biđ- Bosut" – studeni 1999. god. 61. Studije o utjecaju 2x400 kV dalekovoda na okoliš, Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek 62. Stručne podloge za ishođenje lokacijske dozvole za TS 110/20(10) i 110 kV dalekovoda, Zavod za prostorno planiranje,d.d. Osijek

KARTOGRAFSKI PRIKAZI (MJ. 1:100.000)

1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.1. PROMET 2.1.1. CESTOVNI, ŽELJEZNIČKI, RIJEČNI I ZRAČNI PROMET 2.1.2. POŠTA, TELEKOMUNIKACIJE I RTV 2.2. ENERGETSKI SUSTAV 2.2.1. PROIZVODNJA I CIJEVNI TRANSPORT NAFTE I PLINA 2.2.2. ELEKTROENERGETIKA 2.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 2.3.1. VODOOPSKRBA 2.3.2. ODVODNJA OTPADNIH VODA 2.3.3. KORIŠTENJE VODA, UREÐENJE VODOTOKA I VODA I MELIORACIJSKA ODVODNJA 2.4. OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA 3. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA 3.1. UVJETI KORIŠTENJA 3.1.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA 3.1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU 3.2. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREÐENJA I ZAŠTITE 3.2.1. UREÐENJE ZEMLJIŠTA I ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI I OBILJEŽJA 3.2.2. PODRUČJA I DIJELOVI PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE

KARTOGRAMI (mj. 1:350.000)

(1.) TERITORIJALNO-POLITIČKI USTROJ (2.) ADMINISTRATIVNA SJEDIŠTA I RAZVRSTAJ DRŽAVNIH I ŽUPANIJSKIH CESTA (3.) SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA (4.) KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA (5.) PROMET (6.) POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE (7.) PROIZVODNJA I CIJEVNI TRANSPORT NAFTE I PLINA (8.) ELEKTROENERGETIKA (9.) VODOOPSKRBA (10.) ODVODNJA OTPADNIH VODA (11.) UREÐENJE VODOTOKA I VODA I MELIORACIJSKA ODVODNJA (12.) OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA (13.) PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA (14.) PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU (15.) UREÐENJE ZEMLJIŠTA I ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI I OBILJEŽJA (16.) PODRUČJA I DIJELOVI PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE

SADRŽAJ: Stranica

I OBRAZLOŽENJE

O. UVOD 1

1. POLAZIŠTA 3

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI ŽUPANIJSKOG 3 PODRUČJA U O DN O SU N A PRO STO R I SUSTAVE DRŽAVE 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 4 1.1.1.1. Površina, stanovništvo i naseljenost 4

1.1.1.2. Naselja i stanovanje 11

a) Naselja 11 b) Stanovanje i stanovi 26 1.1.1.3. Osnovne kategorije korištenja područja 28

1.1.1.4. Prirodna obilježja 31

a) Reljef 31 b) Klima 33 c) Geološka i seizmotektonska obilježja 38 d) Hidrogeološka obilježja 38 e) Hidrološka obilježja 39 f) Pedološka obilježja 43 1.1.1.5. Zaštićena prirodna i graditeljska baština 44

a) Zaštićena prirodne baština 44 b) Zaštićena graditeljska baština 46 1.1.1.6. Krajobrazne vrijednosti 47

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 48 1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa 48

a) Poljoprivreda 48 b) Šumarstvo 49 c) Korištenje vodnih resursa 50 d) Eksploatacija mineralnih sirovina 51 e) Područja osobitih biljnih i životinjskih zajednica i vrsta 52 1.1.2.2. Gospodarski potencijal 53

a) Poljoprivreda 54 b) Industrija 55 c) Turizam 60 1.1.2.3. Društvena infrastruktura 65

a) Javna uprava i ostale javne djelatnosti 65 b) Obrazovanje 67 c) Zdravstvo 76 d) Socijalna skrb 77 e) Kultura 78 f) Šport i rekreacija 80 1.1.2.4. Promet i ostala infrastruktura 81

a) Prometni sustav 81 b) Energetski sustav 119 c) Vodnogospodarski sustav 127 d) Zbrinjavanje otpada 177 1.1.3. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države i 180 postojećih prostornih planova 1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države 180

1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova 184

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te 185 prostorne pokazatelje 1.1.4.1. Demografski potencijal 185

1.1.4.2. Gospodarski potencijal 186

1.1.4.3. Prirodni resursi 186

1.1.4.4. Društvene djelatnosti 187

1.1.4.5. Prometni sustav 188

a) Cestovna mreža 188 b) Željeznički promet 189 c) Riječni promet 189 d) Zračni promet 190 e) Kombinirani promet 190 f) Poštanska mreža 190 g) Telekomunikacijska mreža 190 h) Radio i TV sustav veza 190 1.1.4.6. Energetski sustav 190

a)Plinoopskrbni sustav 190 b) Elektroenergetska mreža 191 c) Centralni toplinski sustav 192 d) Alternativni izvori energije 193 1.1.4.7. Vodnogospodarski sustav 194

a) Vodoopskrba 194 b) Odvodnja otpadnih voda 195 c) Uređenje vodotoka i voda 196 d) Melioracijska odvodnja 198 e) Navodnjavanje 199 1.1.4.8. Zaštićena prirodna baština 200

1.1.4.9. Zaštićena kulturna dobra 201

1.1.4.10. Stanje okoliša 201

a) Zrak 201 b) Vode 202 c) Tlo 203

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREÐENJA 205

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA REGIONALNOG, 205 DRŽAVNOG I MEÐUNARODNOG ZNAČAJA 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i značajnih 205 infrastrukturnih koridora 2.1.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija 205

2.1.1.2. Razvoj značajnih infrastrukturnih sustava 207

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 210 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 211

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 213 2.2.1. Demografski razvoj 213 2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 214 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i ostale 216 infrastrukture 2.2.3.1. Razvoj naselja 216

2.2.3.2. Razvoj društvene infrastrukture 216

2.2.3.3. Razvoj prometne i ostale infrastrukture 217

a) Prometni sustav 217 b) Energetski sustav 218 c) Vodnogospodarski sustav 218 2.2.4. Zaštita krajobraznih vrijednosti 219 2.2.5. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno- 220 povijesnih cjelina 2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREÐEN JA N A SELJA N A PO D RU ČJU 220 ŽUPANIJE 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 220 2.3.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne 221 infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA 223

3.1. PRIKAZ PROSTORNIH STRUKTURA ŽUPANIJE U ODNOSU NA STANJE U PROSTORU I RAZVOJNA OPREDJELJENJA 223 ŽUPANIJE I DRŽAVE 3.1.1. Demografski razvoj 223 3.1.2. Razvoj mreže naselja 224 3.1.3. Prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva i društvenih 225 djelatnosti 3.1.4. Razvoj prometa i infrastrukturnih sustava 225 3.2. ORGANIZACIJA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE 226 PROSTORA 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina 228 3.3. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA 229 3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI OD 231 ZNAČAJA ZA ŽUPANIJU I DRŽAVU 3.4.1. Gospodarske djelatnosti 231 3.4.1.1. Poljoprivreda, prehrambena industrija i malo poduzetništvo 231

3.4.1.2. Eksploatacija mineralnih sirovina 236

3.4.1.3. Turizam 236

3.4.2. Društvene djelatnosti 243 3.5. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 245 3.5.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za 245 smještaj djelatnosti

3.5.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja 246 3.5.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma 247 3.5.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog 247 zemljišta 3.5.5. Mjere zaštite prostora 248 3.5.5.1. Prirodna baština 248

a) Područja planirana za zaštitu prema Zakonu o zaštiti 248 prirode b) Područja zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode 248 c) Zaštita vrijednih dijelova prirode izvan zaštićenih 248 područja 3.5.5.2. Graditeljska baština 249

3.5.5.3. Područja vrijednog krajobraza 249

3.5.6. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva 250 područja 3.6. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 251 3.6.1. Prometni sustav 251 3.6.1.1. Cestovni promet 251

3.6.1.2. Željeznički promet 253

3.6.1.3. Riječni promet 254

3.6.1.4. Zračni promet 254

3.6.1.5. Integralni transport 254

3.6.1.6. Poštanska mreža 255

3.6.1.7. Telekomunikacijska mreža 255

a) Komutacije 255 b) Prijenos 256 c) Pristup 256 d) Pokretne komunikacije 257 3.6.1.8. Radio i TV sustav veza 258

3.6.1.9. Naftna polja i naftovodi 258

3.6.2. Energetski sustav 258 3.6.2.1. Plinoopskrba 258

3.6.2.2. Elektroenergetska mreža 261

a) Proizvodnja električne energije 261 b) Prijenos električne energije 261 c) Distribucija električne energije 263 3.6.2.3. Centralni toplinski sustav 263

a) Razvoj konzuma vrelovodnog sustava 263 b) Razvoj konzuma parovodnog sustava 264 c) Razvoj toplinske mreže i toplinskih stanica 264 3.6.2.4. Alternativni izvori energije 265

3.6.3. Vodnogospodarski sustav 265 3.6.3.1. Vodoopskrba 265

3.6.3.2. Odvodnja 271

3.6.3.3. Uređenje vodotoka i voda 274

a) Uređenje rijeke Drave 274 b) Uređenje rijeke Dunava 275 c) Slivno područje "Baranja" 275 d) Slivno područje "Vuka" 276 e) Slivno područje "Karašica-Vučica" 276 f) Slivno područje "Biđ-Bosut" 277 3.6.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 277 a) Slivno područje Baranja 277 b) Slivno područje "Vuka" 278 c) Slivno područje "Karašica-Vučica" 279 d) Slivno područje "Biđ-Bosut" 280 3.7. POSTUPANJE S OTPADOM 281 3.8. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠA 282 3.8.1. Mjere zaštite voda 282 3.8.2. Mjere zaštite zraka 283 3.8.3. Mjere zaštite tla 283 3.8.4. Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta 284 3.8.5. Mjere zaštite od buke 284 3.8.6. Zaštita od izvanrednih događaja 284

4. MJERE POSEBNE ZAŠTITE 285

4.1. UVOD 285

4.2. INTERESI OBRANE 285

4.3. SKLANJANJE LJUDI 286

4.4. UGROŽENI GRADOVI I NASELJA 286

4.5. ZAŠTITA O D IN DUSTRIJSKIH N ESREĆA 287

II ODREDBE ZA PROVOÐENJE

1. UVJETI RAZ G RAN IČENJA PROSTORA PREMA 289 OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI

2. UVJETI ODREÐIVANJA PROSTORA GRAÐEVINA OD 292 VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU 291

2.1.1. Prometne građevine od važnosti za Državu 291

2.1.2. Energetske građevine od važnosti za Državu 292

2.1.3. Vodnogospodarske građevine od važnosti za Državu 293

2.1.4. Proizvodne građevine od važnosti za Državu 294 2.1.5. Športske građevine od važnosti za Državu 294 2.1.6. Građevine obrane od važnosti za Državu 294 2.2. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU 295 2.2.1. Prometne građevine od važnosti za Županiju 295 2.2.2. Energetske građevine od važnosti za Županiju 296 2.2.3. Vodnogospodarske građevine od važnosti za Županiju 298 2.2.4. Športsko-rekreacijske i turističke građevine i područja 300 od važnosti za Županiju 2.2.5. Ostale građevine od važnosti za Županiju 300 2.3. GRAÐEVINE OBRANE 300

3. UVJETI SMJEŠTAJA G O SPO DARSKIH SADRŽAJA U 301 PROSTORU

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U 304 PROSTORU

5. UVJETI ODREÐIVANJA GRAÐEVINSKIH PODRUČJA I KORIŠTENJE IZGRAÐENA I NEIZGRAÐENA DIJELA 304 PODRUČJA

6. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRÐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH 307 INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU

6.1. PROMETNI SUSTAV 308 6.1.1. Cestovni prometni sustav 308 6.1.2. Željeznički prometni sustav 309 6.1.3. Riječni prometni sustav 309 6.1.4. Zračni promet 310 6.1.5. Integralni transport 310 6.1.6. Poštanska mreža 310 6.1.7. Telekomunikacijska mreža 310 6.1.8. RTV sustav 311 6.2. ENERGETSKI SUSTAV 311 6.2.1. Plinoopskrbni sustav 311 6.2.2. Elektroenergetski sustav 312 6.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 315 6.3.1. Zaštitne i regulacijske građevine 315 6.3.2. Vodoopskrbni sustav 316 6.3.3. Sustav odvodnje otpadnih voda 316

7. MJERE O ČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI 317

8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH 317 CJELINA

9. POSTUPANJE S OTPADOM 319

10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA 320 NA OKOLIŠ

10.1. MJERE ZA ZAŠTITU VODA 320

10.2. MJERE ZA ZAŠTITU ZRAKA 321

10.3. MJERE ZA ZAŠTITU TLA 321

10.4. MJERE ZA ZAŠTITU BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA 322

10.5. MJERE ZA ZAŠTITU OD BUKE 323

10.6. OBVEZE PROVOÐENJA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 323

11. MJERE PROVEDBE 323

11.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG 323 UREÐENJA 11.2. PODRUČJA PRIM JEN E PO SEBN IH RA Z V O JN IH I D RU G IH 324 MJERA 11.3. PODRUČJA I LO K A LITETI Z A ISTRA ŽIV A N JE I PRA ĆENJE 324 POJAVA I PROCESA U PROSTORU

PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

I. OBRAZLOŽENJE

O. UVOD

U skladu sa Zakonom o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 30/94., 68/98. i 61/2000.) Osječko-baranjska županija je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije Osječko- baranjske ("Županijski glasnik", broj 6/99.) utvrdila potrebu izrade Prostornog plana Osječko- baranjske županije (u daljnjem tekstu : Prostorni plan). U pripremnim aktivnostima za izradu Prostornog plana izrađene su četiri studije kojima je detaljnije razmatrano stanje i problemi te utvrđene koncepcije razvitka prometa, pojedinih infrastrukturnih sustava (vodoopskrba, odvodnja i plinoopskrba) i zbrinjavanja otpada. U izradi Prostornog plana obavljeni su brojni kontakti s ustanovama s javnim ovlaštenjima, županijskim uredima, jedinicama lokalne samouprave te organizacijama i stručnjacima. U skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine", broj 69/99.), Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, konzervatorski odjel u Osijeku dostavilo je 17.07.2000. godine podatke o kulturnim dobrima za potrebe izrade Prostornog plana Osječko- baranjske županije (Klasa: 350-02/00-01/55, Ur. broj: 2158-18-33-00-01, a Ministarstvo obrane je 17.08.2000. godine dostavilo očitovanje (Klasa: 350-01/00-01/15, Ur. broj: 512M3-0202-00-4) s ulaznim parametrima od interesa obrane. Temeljni dokumenti prostornog uređenja u skladu s kojima je izrađen Prostorni plan su Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske(1) i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99.). U izradi Prostornog plana korišteni su svi važeći prostorni planovi za područje nekadašnjih općina, generalni urbanistički planovi, planovi uređenja manjih naselja te Osnove korištenja i zaštite prostora. Informacijsku bazu za izradu Prostornog plana čine u osnovi statistički podaci Ureda za statistiku Osječko-baranjske županije, te podaci prikupljeni u ustanovama s javnim ovlaštenjima. Također je korištena obimna projektna, studijska i druga dokumentacija izrađena za potrebe razvoja pojedinih segmenata infrastrukturnih i drugih prostornih sustava. Na 26 sjednici Poglavarstva Osječko-baranjske županije održanoj 28.09.1998. godine osnovano je Stručno povjerenstvo za praćenje izrade Prostornog plana, koje je radilo na posebnim sjednicama i u okviru prethodne rasprave. U sklopu prethodne rasprave održano je jedanaest sastanaka na kojima je raspravljano o najznačajnijim segmentima Prostornog plana. Na temelju rezultata prethodne rasprave izrađen je Nacrt prijedloga Prostornog plana. Nositelj izrade Prostornog plana kao i svih aktivnosti u provođenju postupka donošenja Prostornog plana je Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije. U izradi Prostornog plana ostvarena je stručna suradnja sa Zavodom za prostorno planiranje, d.d. Osijek i Zavodom za urbanizam i izgradnju, d.d. Osijek, koje su kao suradničke organizacije uključene u izradu Prostornog plana.

(1) Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zagreb, srpnja 1997. god.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 1 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

2 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI ŽUPANIJSKOG PODRUČJA U O DN O SU N A PRO STO R I SUSTAVE DRŽAVE

Osječko-baranjska županija se nalazi u istočnom dijelu Republike Hrvatske. Sa sjevera graniči s Republikom Mađarskom, s istoka SR Jugoslavijom, a četiri susjedne županije su: Virovitičko- podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska. S obzirom na fizionomske osobitosti, s gledišta globalnog planskog pristupa pripada skupini županija sjeveroistočne Hrvatske s kojima čini prostorno-plansku cjelinu Istočne Hrvatske. Za ovu cjelinu osobito su značajni riječni tokovi Dunava, Drave i Save koji uvjetuju uređenje prostora i određuju koridore velike državne i međunarodne infrastrukture, osobito transeuropske magistralne i regionalne prometne pravce. Prometni i geostrateški položaj Osječko-baranjske županije određuju podravski i podunavski koridor koji prolaze njezinim područjem, dok posavski koridor tangira Županiju i od velikog je značaja za njezine prometne tokove. Razvoj podunavskog koridora i istočnog urbanog područja je Strategijom prostornog uređenja Hrvatske ocjenjen kao osobito značajan za uravnoteženi razvoj Hrvatske. Znatno područje Županije čine područja s ograničenjima u razvoju od čega (38,8%) pripada posebnoj problemskoj cjelini, području uz državnu granicu, a 86 naselja na ratom zahvaćenom području Županije je pod posebnom državnom skrbi. Ova područja zahtijevaju posebne mjere za poticanje razvoja.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 3 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Površina Osječko-baranjske županije iznosi 4.149 km2 što čini 7,3% kopnenog državnog teritorija, a 367.193 stanovnika (koliko je živjelo na ovom području 1991. godine) činilo je 7,7% ukupnog stanovništva Hrvatske. Po površini zauzima četvrto, a po broju stanovnika treće mjesto među županijama u Hrvatskoj. Teritorijalno-političkim ustrojstvom, uređenim Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 10/97., 50/98., 68/98., 22/99., 42/99., 117/99., 128/99. i 40/2000.), područje Osječko-baranjske županije organizirano je u 42 jedinice lokalne samouprave, 7 gradova i 35 općina. Gustoća naseljenosti od 88,5 st./km2 iznad je prosječne gustoće naseljenosti na području Države. Stanovništvo Županije naseljeno je u 264 naselja što čini 3,9% naselja u Hrvatskoj. Udjel poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj površini Županije, koji iznosi 64%, iznad je zastupljenosti poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj. Međutim, 27% udjela šumskih površina u ukupnoj površini Županije znatno je ispod zastupljenosti šumskih površina u Državi. Osobitu vrijednost područja Županije čini kvalitetno poljoprivredno zemljište, te njezine sačuvane prirodne vrijednosti (Kopački rit, područje uz Dravu, obronci Krndije). Prirodni resursi među kojima se ističe kvalitetno poljoprivredno zemljište, povoljan prometno- geografski položaj, demografski potencijal, relativno povoljna mreža naselja, stupanj razvijenosti infrastrukturnih sustava i očuvanost prirodne i graditeljske baštine, osnove su budućeg razvoja Županije. Ovome treba dodati iskustvo, znanje i umješnost stanovništva u tradicionalno razvijenim gospodarskim granama, poljoprivrednoj i industrijskoj proizvodnji, kao jedan od resursa za prevladavanje iznimno teškog stanja u gospodarstvu.

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.1.1. Površina, stanovništvo i naseljenost Podaci o površini, stanovništvu i naseljenosti sadržani su u tablici br. 1. Ukupna površina Županije iznosi 4.149 km2. Međusobni odnos površina jedinica lokalne samouprave prikazan je na slici br. 2. Najveću površinu ima Općina Bilje sa 343,52 km2, a najmanju Općina Vuka sa 34,91 km2. Površina svih gradova iznosi 23,1% ukupne površine Županije, a površina ostalih općina 76,9%. Prosječna veličina jedinice lokalne samouprave iznosi 98,9 km2, a 23 općine i 2 grada imaju površinu ispod prosjeka.

POVRŠINE JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

400 km2

350

300

250

200

150

100

50

0 e č ć ina ka Bilje epin č anci č Erdut Draž Vuka č Č Koška Darda Viljevo Osijek akovo Drenje Gorjani Trnava Našice Beliš eminac Semeljci Bizovac Đ Valpovo enovac Viškovci Petlovac Marijanci Punitovci Popovac Petrijevci Č Feri đ Šodolovci Podgora Strizivojna akova Jagodnjak Vladislavci Antunovac ur Ernestinovo Đ

Beli Manastir Đ Donji Miholjac Donja Moti Magadenovac Levanjska Varoš Kneževi Vinogradi Satnica

GRADOVI OPĆINE Podravska Moslavina Sl. 2

4 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

POVRŠINE, STANOVNIŠTVO I STANOVI Tablica br. 1. A Ć STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA

OSJEČKO-BARANJSKA POVRŠINA TI 1991. GUSTO

ŽUPANIJA NASELJENOS

POPIS POPIS POPIS 1981. POPIS 1991. POPIS 1981. POPIS 1991. Broj 1981. 1991. stan./ km2 km2 % broj % broj % broj % broj % broj broj

ŽUPANIJA Ukupno *4152,41 100 356286 100 367193 100 110094 100 128896 100 113923 123336 88,4

GRADOVI Ukupno 959,92 23,1 212730 59,7 225538 61,4 66203 60,1 76983 59,7 69752 76905 234,9

1 Beli Manastir 54,86 1,3 12056 3,4 13108 3,6 3809 3,5 4565 3,5 3938 4380 238,9 2 Belišće 68,75 1,7 11524 3,2 12456 3,4 3486 3,2 4289 3,3 3670 4311 181,2 3 Donji Miholjac 153,55 3,7 10003 2,8 10650 2,9 3159 2,9 3653 2,8 3280 3569 69,4 4 Ðakovo 170,04 4,1 27304 7,7 29493 8,0 7308 6,6 8440 6,5 7534 8677 173,4 5 Našice 200,32 4,8 15629 4,4 17432 4,7 4831 4,4 5720 4,4 4860 5759 87,0 6 Osijek 169,74 4,1 124107 34,8 129792 35,3 40085 36,4 46001 35,7 42781 45941 764,7 7 Valpovo 142,66 3,4 12107 3,4 12607 3,4 3525 3,2 4315 3,3 3689 4268 88,4

OPĆINE Ukupno 3192,49 76,9 143556 40,3 141655 38,6 43891 39,9 51913 40,3 44171 46431 44,4

1 Antunovac 57,05 1,4 4147 1,2 4246 1,2 1095 1,0 1260 1,0 1173 1242 74,4 2 Bilje 343,52 8,3 6805 1,9 6455 1,8 2176 2,0 2306 1,8 2234 2164 18,8 3 Bizovac 85,65 2,1 5159 1,4 5073 1,4 1603 1,5 1778 1,4 1598 1718 59,2 4 Čeminac 72,31 1,7 3253 0,9 3536 1,0 922 0,8 1102 0,9 963 1123 48,9 5 Čepin 105,69 2,5 10584 3,0 12285 3,3 2966 2,7 3707 2,9 3012 3674 116,2 6 Darda 86,75 2,1 7142 2,0 8685 2,4 2097 1,9 2850 2,2 2161 2896 100,1 7 Draž 149,84 3,6 5236 1,5 4623 1,3 1944 1,8 2975 2,3 1882 1777 30,9 8 Donja Motičina 51,67 1,2 1905 0,5 1990 0,5 577 0,5 692 0,5 571 648 38,5 9 Drenje 106,51 2,6 3808 1,1 3375 0,9 1156 1,1 1309 1,0 1183 1144 31,7 10 Ðurđenovac 121,01 2,9 8653 2,4 9097 2,5 2806 2,5 2967 2,3 2772 3074 75,2 11 Erdut 157,78 3,8 10877 3,1 10197 2,8 3397 3,1 5484 4,3 3515 3418 64,6 12 Ernestinovo 85,79 2,1 2968 0,8 2898 0,8 824 0,7 935 0,7 843 903 33,8 13 Feričanci 45,89 1,1 2771 0,8 2676 0,7 913 0,8 1013 0,8 926 936 58,3 14 Gorjani 53,38 1,3 2097 0,6 1916 0,5 684 0,6 658 0,5 684 647 35,9 15 Jagodnjak 104,90 2,5 3850 1,1 3602 1,0 1170 1,1 1234 1,0 1158 1153 34,3 16 Kneževi Vinogradi 183,20 4,4 7525 2,1 6848 1,9 2505 2,3 2946 2,3 2520 2493 37,4 17 Koška 122,32 2,9 5660 1,6 5615 1,5 1663 1,5 1783 1,4 1663 1843 45,9 18 Levanjska Varoš 135,56 3,3 1670 0,5 1378 0,4 596 0,5 699 0,5 570 497 10,2 19 Magadenovac 112,06 2,7 2802 0,8 2432 0,7 915 0,8 908 0,7 861 826 21,7 20 Marijanci 65,72 1,6 3113 0,9 3020 0,8 907 0,8 969 0,8 904 949 46,0 21 Podravska Moslavina 44,46 1,1 1834 0,5 1606 0,4 536 0,5 537 0,4 513 505 36,1 22 Petlovac 93,14 2,2 3730 1,0 3785 1,0 1150 1,0 1303 1,0 1167 1255 40,6 23 Petrijevci 69,87 1,7 3019 0,8 2972 0,8 975 0,9 1357 1,1 960 1005 42,5 24 Podgorač 130,84 3,2 4318 1,2 4019 1,1 1492 1,4 1603 1,2 1441 1408 30,7 25 Punitovci 39,34 0,9 2269 0,6 2027 0,6 592 0,5 633 0,5 633 628 51,5 26 Popovac 60,04 1,4 3812 1,1 3623 1,0 1189 1,1 1448 1,1 1184 1255 60,3 27 Satnica Ðakovačka 44,71 1,1 2461 0,7 2623 0,7 636 0,6 691 0,5 650 709 58,7 28 Semeljci 56,86 1,4 5202 1,5 4980 1,4 1502 1,4 1541 1,2 1519 1563 87,6 29 Strizivojna 36,29 0,9 2659 0,7 2728 0,7 667 0,6 734 0,6 685 759 75,2 30 Šodolovci 78,32 1,9 2755 0,8 2604 0,7 829 0,8 892 0,7 829 806 33,2 31 Trnava 82,78 2,0 2562 0,7 2206 0,6 727 0,7 803 0,6 740 695 26,6 32 Viljevo 93,34 2,2 2895 0,8 2657 0,7 1015 0,9 1038 0,8 986 922 28,5 33 Viškovci 44,25 1,1 2257 0,6 2154 0,6 581 0,5 583 0,5 570 600 48,7 34 Vladislavci 36,74 0,9 2409 0,7 2360 0,6 731 0,7 761 0,6 720 797 64,2 35 Vuka 34,91 0,8 1349 0,4 1364 0,4 353 0,3 414 0,3 381 399 39,1

IZVOR: Popis stanovništva 1981. i 1991.godine

Dokumentacija 1/ 97., Ured za statistiku Osječko-baranjske županije

* Podaci o površinama pojedinih JLS, dobiveni u Županijskom uredu za statistiku razlikuju se od ukupne površine županije za 3,0 km2. Izvor greške u tijeku izrade PPŽ nije utvrđen.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 5 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Površina područja uz granicu Županije iznosi 1.715,76 km2, što iznosi 41,32% ukupne površine Županije. Na ovom području nalazi se 14 jedinica lokalne samouprave sa 95.364 stanovnika. Površina graničnog područja u odnosu na ukupnu površinu Županije iznosi 41,32%.

POVRŠINA GRANIČNOG PODRUČJA Tablica br. 2. UDIO U UDIO U RED. POVRŠINA POVRŠINI POVRŠINI GRAD/OPĆINA BROJ (km2) ŽUPANIJE GRANIČNOG (%) PODRUČJA (%) 1. Beli Manastir 54,86 1,32 3,32 2. Belišće 68,75 1,66 4,16 3. Donji Miholjac 153,55 3,70 9,29 4. Valpovo 142,66 3,44 8,63 GRADOVI UKUPNO: 419,82 10,11 24,47 1. Bilje 343,52 8,27 20,78 2. Draž 149,84 3,61 9,07 3. Erdut 157,78 3,80 9,55 4. Jagodnjak 104,90 2,53 6,11 5. Kneževi Vinogradi 183,20 4,41 11,08 6. Marijanci 65,72 1,58 3,98 7. Moslavina Podravska 44,46 1,07 2,69 8. Petlovac 93,14 2,24 5,64 9. Popovac 60,04 1,45 3,63 10. Viljevo 93,34 2,25 5,65 OPĆINE UKUPNO: 1.295,94 31,22 75,53 GRANIČNO PODRUČJE UKUPNO: 1.715,76 41,32 100,00 ŽUPANIJA UKUPNO: 4.152,41 100,00 -

Podaci o površini, stanovništvu i gustoći naseljenosti sadržani su u sljedećoj tablici:

GRANIČNO PODRUČJE ŽUPANIJE Tablica br. 3.

GUSTOĆA Naziv županije POVRŠINA STANOVNICI NASELJENOSTI OSJEČKO-BARANJSKA Udio POPIS POPIS ŽUPANIJA POPIS 1981. POPIS 1991. u 1981. 1991. PODRUČJE ŽUPANIJE km2 povr. Žup. BROJ % BROJ % st/km2 st/km2 % OBALNO čl. 45. Zakona o prostornom ------uređenju OTOČNO čl. 45. Zakona o prostornom ------uređenju KONTINENTALNO 1.716 41,4 95.364 27 95.237 26 55,0 55,5 GRANIČNO PODRUČJE OSTALO 2.433 58,6 260.922 73 271.956 74 107,2 111,8

ŽUPANIJA UKUPNO: 4.149 100,0 356.286 100,0 367.193 100,0 85,9 88,5

6 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Posljednjim popisom stanovništva 1991. godine je bilo utvrđeno da je na području Osječko-baranjske županije bilo ukupno 367.193 stanovnika. Od toga broja je 23.888 ili 6,5% stanovnika privremeno boravilo izvan Republike Hrvatske. Kretanje stanovništva Županije u razdoblju 1961.-1991. godine bilo je pozitivno s oscilirajućom dinamikom u međupopisnim razdobljima.

KRETANJE STANOVNIŠTVA ŽUPANIJE I REPUBLIKE HRVATSKE Tablica br. 4. BROJ STANOVNIKA INDEKSI RASTA UDIO OSJEČKO- POPISNE OSJEČKO- OSJEČKO- BARANJSKE REPUBLIKA REPUBLIKA GODINE BARANJSKA BARANJSKA ŽUPANIJE HRVATSKA HRVATSKA ŽUPANIJA ŽUPANIJA % 1961. 4,159.696 328.634 - - 7,9 1971. 4,426.221 351.164 106,4 106,8 7,9 1981. 4,601.469 356.286 103,9 101,4 7,7 1991. 4,784.265 367.193 103,9 103,0 7,6

U dinamici rasta stanovništva Županije u promatranom razdoblju se uočava značajno smanjenje rasta između 1971. i 1981. godine što se može povezati s procesima emigracije mlađeg radno sposobnog stanovništva. Udio stanovništva Županije u stanovništvu Republike Hrvatske konstantno se smanjuje od 1971. godine. Na početku promatranog razdoblja u 7 gradskih naselja je živjela jedna trećina stanovništva Županije, a na kraju razdoblja gotovo polovica.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 7 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Analiza kretanja stanovništva po jedinicama lokalne samouprave u razdoblju 1971.-1991. godine je pokazala da su se promjene u kretanju ispoljavale u 3 pravca:

1. progresija (indeks 1991/1971. >102)

2. stagnacija (indeks 1991/1971. <102 >98)

3. depopulacija (indeks 1991/1971. <98)

Prostori progresije ili povećanja broja stanovnika do 1991. godine su bili svi gradovi, te 4 općine: Bilje, Čepin, Darda i Vuka. Prostori demografske stagnacije su bile općine Antunovac, Bizovac, Čeminac i Satnica Ðakovačka u kojima je u promatranom razdoblju bio zabilježen i porast i neznatan pad broja stanovništva. Prostor depopulacije je najveći i obuhvaćao je 27 općina.

8 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Prosječna gustoća naseljenosti Županije je 1991. godine iznosila 88,4 stanovnika po 1 km2. Najveću prosječnu gustoću naseljenosti imao je Grad Osijek (764,7 st/km2), a najmanju Općina Levanjska Varoš (10,2 st/km2). Iznad prosjeka Županije po gustoći naseljenosti su bili osim Grada Osijeka, gradovi Beli Manastir (238,9 st/km2), Belišće (181,2 st/km2), Ðakovo (173,4 st/km2), te općine Čepin (116,2 st/km2) i Darda (100,1 st/km2). Grad Valpovo je imao gustoću naseljenosti jednaku prosjeku Županije, a područja svih ostalih jedinica ispod prosjeka Županije.

U promjenama dobnog sastava stanovništva Županije ogledaju se dva istodobna demografska procesa: smanjivanje broja i udjela mladih uz izrazito povećanje starog stanovništva. U promatranom razdoblju od 1971. do 1991. godine na razini Županije se brojnost kontingenta 0-19 godina smanjila za 20%, a udio u ukupnom sa 34,2 na 27,2%. Istovremeno se brojnost kontingenta preko 60 godina povećala za 24%, a udio u ukupnom sa 13,6 na 16,7%. Ovi podaci pokazuju da se radi o ubrzanom demografskom starenju. Prema uobičajenim demografskim mjerilima, stanovništvo Osječko-baranjske županije ima obilježja duboke starosti kao i stanovništvo Republike Hrvatske u cjelini.

POKAZATELJI STARENJA Tablica br. 5. PROSJEČNA INDEKS STAROSTI (%)* TIP STANOVNIŠTVA PODRUČJE DOB 1981. 1991. PO DOBNOM SASTAVU 1991. Republika Hrvatska 37,1 52,6 66,7 Duboka starost Osječko-baranjska županija 36,4 43,2 61,3 Duboka starost IZVOR: - Dokumentacija 882, DZS, Zagreb 1991.

* Indeks starosti pokazuje brojčani odnos starog (60 i više) i mladog (0-19) stanovništva (broj starih na 100 mladih)

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 9 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Stanovništvo se već smatra starim, ako je udio dobne skupine "60 i više" u ukupnom stanovništvu 12%.

POKAZATELJI STARENJA STANOVNIŠTVA ŽUPANIJE PO JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE Tablica br. 6. RED. INDEKS STAROSTI (%) TIP STANOVNIŠTVA GRADOVI/OPĆINE BROJ 1971. g. 1991.g. PO DOBNOM SASTAVU 1. BELI MANASTIR 33,6 58,4 duboka starost 2. BELIŠĆE 37,6 52,3 starost 3. DONJI MIHOLJAC 60,6 59,1 duboka starost 4. ÐAKOVO 28,8 48,0 starost 5. NAŠICE 30,4 50,5 starost 6. OSIJEK 35,4 59,2 duboka starost 7. VALPOVO 42,4 58,6 duboka starost GRADOVI UKUPNO: 35,5 56,4 duboka starost 1. Antunovac 21,9 45,2 starost 2. Bilje 42,0 54,3 starost 3. Bizovac 56,2 74,8 duboka starost 4. Čeminac 24,0 55,8 duboka starost 5. Čepin 27,7 43,6 starost 6. Darda 26,5 48,7 starost 7. Draž 95,7 124,8 izrazito duboka starost 8. Donja Motičina 25,9 50,7 starost 9. Drenje 26,4 81,6 duboka starost 10. Ðurđenovac 42,6 73,9 duboka starost 11. Erdut 50,6 76,4 duboka starost 12. Ernestinovo 36,8 62,5 duboka starost 13. Feričanci 47,1 75,5 duboka starost 14. Gorjani 39,7 89,8 duboka starost 15. Jagodnjak 44,6 72,3 duboka starost 16. Kneževi Vinogradi 54,6 88,5 duboka starost 17. Koška 34,4 53,2 starost 18. Levanjska Varoš 49,6 110,4 izrazito duboka starost 19. Magadenovac 69,6 112,0 izrazito duboka starost 20. Marijanci 42,6 70,4 duboka starost 21. Podrav. Moslavina 41,3 77,8 duboka starost 22. Petlovac 43,0 70,4 duboka starost 23. Pertijevci 72,1 80,0 duboka starost 24. Podgorač 56,3 97,6 duboka starost 25. Punitovci 28,2 56,3 duboka starost 26. Popovac 33,5 65,9 duboka starost 27. Satnica Ðakovačka 22,5 45,6 starost 28. Semeljci 31,8 70,7 duboka starost 29. Strizivojna 30,4 50,1 starost 30. Šodolovci 49,4 94,0 duboka starost 31. Trnava 40,3 70,7 duboka starost 32. Viljevo 36,0 114,5 izrazito duboka starost 33. Viškovci 23,8 54,5 starost 34. Vladislavci 48,2 70,1 duboka starost 35. Vuka 24,6 52,5 starost UKUPNO OPĆINE: 44,8 69,2 duboka starost UKUPNO ŽUPANIJA: 39,9 61,3 duboka starost IZVOR: Ured za statistiku Osječko-baranjske županije Ukupnu populaciju Županije obilježava "duboka demografska starost" što znači da je 1991. godine na svakog starijeg od 60 godina dolazilo samo 1,6 mladih (0-19) stanovnika. Čak tri grada i 21 općina pripadali su tipu "duboka demografska starost", a 4 općine tipu "izrazito duboka demografska starost". Izbijanjem agresije na Republiku Hrvatsku sredinom 1991. godine i tijekom Domovinskog rata te kasnije početkom rata u susjednoj državi BiH, poremetili su se demografski tokovi na prostoru Županije zbog ratnih migracija stanovništva. Ratne migracije su se odvijale dvosmjerno. One su

10 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

najvećim dijelom bile posljedica prisilnog iseljavanja (progona) hrvatskog stanovništva iz područja koja su privremeno bila zaposjednuta od strane agresora. Iz zaposjednutih prostora (cijela Baranja i najistočniji dio Županije) bilo je prognano oko 30.000 stanovnika koji su bili privremeno smješteni uglavnom u Osijeku i drugim naseljima tada slobodnog teritorija. Istovremeno je, najviše Osijek, ali i druga naselja slobodnog prostora Županije, napustio velik broj stanovništva srpske narodnosti, koji se smjestio u privremeno zaposjednuta područja Hrvatske te u susjedne države (Mađarska, Jugoslavija). Prema procjenama Baranju je naselilo oko 15-20 tisuća stanovnika srpske narodnosti iz drugih dijelova Republike Hrvatske i susjednih država (Jugoslavija, BiH). Prema procjenama, a temeljem podataka relevantnih izvora, 1992. godine je na tada slobodnom teritoriju Županije bilo privremeno smješteno oko 65.000 prognanika i izbjeglica. Kako su migracije bile dinamički proces koji je trajao nekoliko godina, a ni danas nije završen, takav podatak o migracijama uzrokovanim ratnim događajima nije poznat.

1.1.1.2. Naselja i stanovanje a) Naselja (a-1) Broj i veličina naselja Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na području Osječko-baranjske županije postoji 264 naselja od kojih se 67 naselja (25%) nalazi u gradovima (gradskim općinama), a 197 naselja (75%) u općinama.

BROJ I VELIČINA NASELJA PO GRADOVIMA I OPĆINAMA Tablica br. 7. % U BROJ % U UKUPNOM OSJEČKO-BARANJSKA BROJ UKUPNOM STANOVNIŠTVA BROJU ŽUPANIJA NASELJA BROJU 1991. STANOVNIKA NASELJA 1 Beli Manastir 4 13.108 1,52 3,57 2 Belišće 9 12.456 3,41 3,39 3 Donji Miholjac 7 10,650 2,65 2,90 4 Ðakovo 9 29.493 3,41 8,03 5 Našice 19 17.432 7,20 4,75 6 Osijek 11 129.792 4,17 35,35 7 Valpovo 8 12.607 3,03 3,43 GRADOVI UKUPNO: 67 225.538 25,38 61,42 1 Antunovac 2 4.246 0,76 1,16 2 Bilje 8 6.455 3,03 1,76 3 Bizovac 8 5.073 3,03 1,38 4 Čeminac 4 3.536 1,52 0,96 5 Čepin 6 12.285 2,27 3,35 6 Darda 4 8.685 1,52 2,37 7 Draž 6 4.623 2,27 1,26 8 Donja Motičina 3 1.990 1,14 0,54 9 Drenje 12 3.375 4,55 0,92 10 Ðurđenovac 13 9.097 4,92 2,48 11 Erdut 4 10.197 1,52 2,78 12 Ernestinovo 3 2.898 1,14 0,79 13 Feričanci 4 2.676 1,52 0,73 14 Gorjani 2 1.916 0,76 0,52 15 Jagodnjak 5 3.602 1,89 0,98 16 Kneževi Vinogradi 9 6.848 3,41 1,86 17 Koška 10 5.615 3,79 1,53 18 Levanjska Varoš 11 1.378 4,17 0,38 19 Magadenovac 6 2.432 2,27 0,66 20 Marijanci 7 3.020 2,65 0,82 21 Pod. Moslavina 5 1.606 1,89 0,44

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 11 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

22 Petlovac 9 3.785 3,41 1,03 23 Petrijevci 2 2.972 0,76 0,81 24 Podgorač 9 4.019 3,41 1,09 25 Punitovci 4 2.027 1,52 0,55 26 Popovac 3 3.623 1,14 0,99 27 Satnica Ðakovačka 2 2.623 0,76 0,71 28 Semeljci 5 4.980 1,89 1,36 29 Strizivojna 2 2.728 0,76 0,74 30 Šodolovci 7 2.604 2,65 0,71 31 Trnava 6 2.206 2,27 0,60 32 Viljevo 7 2.657 2,65 0,72 33 Viškovci 3 2.154 1,14 0,59 34 Vladislavci 3 2.360 1,14 064 35 Vuka 3 1.364 1,14 0,37 35 Vuka 3 1.364 1,14 0,37 OPĆINE UKUPNO: 197 141.655 74,62 38,58 ŽUPANIJA UKUPNO: 264 367.193 100,00 100,00

U graničnom području Županije nalazi se ukupno 91 naselje (4 grada i 87 ostalih naselja), što čini 34,5% ukupnog broja naselja u Županiji.

NASELJA U GRANIČNOM PODRUČJU Tablica br. 8. BROJ BROJ OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA STANOVNIKA NASELJA 1991. 1 Beli Manastir 4 13.108 2 Belišće 9 12.456 3 Donji Miholjac 7 10.650 4 Valpovo 8 12.607 GRADOVI UKUPNO: 28 48.821 1 Bilje 8 6.455 2 Draž 6 4.623 3 Erdut 4 10.197 4 Jagodnjak 5 3.602 5 Kneževi Vinogradi 9 6.848 6 Marijanci 7 3.020 7 Podravska Moslavina 5 1.606 8 Petlovac 9 3.785 9 Popovac 3 3.623 10 Viljevo 7 2.657 OPĆINE UKUPNO: 63 46.416 GRANIČNO PODRUČJE UKUPNO: 91 95.237 ŽUPANIJA UKUPNO: 264 367.193 Udio u Županiji (%) 34,5 26,0

U područjima od posebne državne skrbi nalazi se ukupno 64 naselja s 80.373 stanovnika.

12 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

NASELJA U PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI Tablica br. 9. RED. BROJ BROJ BROJ NASELJA STANOVNIKA 1991. G. 1. GRADOVI Beli Manastir 4 13.108

Gradovi ukupno: 4 13.108 OPĆINE 1. Bilje 8 6.455 2. Čeminac 4 3.536 3. Darda 4 8.685 4. Draž 6 4.623 5. Erdut 4 10.197 6. Ernestinovo 3 2.898 7. Kneževi Vinogradi 9 6.848 8. Jagodnjak 5 3.602 9. Petlovac 9 3.785 10. Popovac 3 3.623 Općine ukupno: 55 54.252 NASELJA U GRADU OSIJEKU 1. Klisa 1 419 2. Nemetin 1 400 3. Sarvaš 1 1.839 4. Tenja 1 7.663 Naselja u gradu Osijeku ukupno: 4 10.321 NASELJA U OPĆINI ANTUNOVAC 1. Antunovac 1 2.692 Naselja u općini Antunovac ukupno: 1 2.692 PODRUČJE POSEBNE DRŽAVNE SKRBI UKUPNO: 64 80.373 ŽUPANIJA UKUPNO: 164 367.193 Udio u Županiji (%) 24 22

Prema navedenom popisu kao naselja vode se i četiri naselja koja nemaju nijednog stanovnika (Sudaraž, Hrastovac, Crna Klada i Borojevci), dva naselja s jednim stanovnikom (Borovik i Merolino Sikirevačko) i jedno naselje s dva stanovnika (Borojevci). Prosječna veličina naselja je 1.391 stanovnik, a ukoliko se isključi Osijek kao najveće naselje, tada je prosječna veličina 906 stanovnika.

VELIČINSKE SKUPINE NASELJA U ŽUPANIJI Tablica br. 10. BROJ % U UKUPNOM % U UKUPNOM SKUPINA (broj BROJ NASELJA STANOVNIKA BROJU NASELJA BROJU stanovnika) 1991. STANOVNIKA 0 4 0 1,5 0,00 1-10 4 13 1,5 0,04 11-100 23 1.529 8,75 0,42 101-200 32 4.624 12,17 1,26 201-500 68 22.985 25,86 6,26 ∑ = 240 ∑ = 134.896 501-1.000 70 51.544 26,62 14,04 1.001-2.000 39 54.201 14,83 14,76 2.001-5.000 11 30.201 4,18 8,22 5.001-7.000 3 19.201 1,14 5,23 ∑ = 12 ∑ = 202.096 7.001-10.000 6 47.671 2,28 12,98 10.001-15.000 1 10.146 0,38 2,76 15.001-20.000 - - - - 20.001-30.000 1 20.317 0,38 5,53 > 30.000 1 104.761 0,38 28,53 Ukupno: 263 367.193 100,00 100,00

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 13 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

U pogledu veličine prevladavaju naselja od 201-1.000 stanovnika (138 naselja, 52% od ukupnog broja), a slijede naselja od 1.001-2.000 stanovnika (39 naselja, 15% od ukupnog broja) i naselja od 101-200 stanovnika (32 naselja, 12% od ukupnog broja), a u njima je 1991. godine živjelo 133.354 stanovnika (36% od ukupnog broja stanovnika). Ako se navedenim skupinama priključe i naselja veličine od 0-100 stanovnika (31 naselje, 1.542 stanovnika) vidljivo je da u Županiji prevladavaju mala naselja veličine do 2.000 stanovnika kojih ima ukupno 240 (91% od ukupnog broja) i u kojima je 1991. godine živjelo 134.896 stanovnika (36,7% od ukupnog broja stanovnika). Veličinske skupine naselja u graničnom području su sljedeće:

VELIČINSKE SKUPINE NASELJA U GRANIČNOM PODRUČJU (14 gradova/općina) Tablica br. 11. BROJ BROJ % U UKUPNOM % U UKUPNOM BROJU OSJEČKO-BARANJSKA NASELJA STANOVNIKA BROJU NASELJA STANOVNIKA ŽUPANIJA 1991. 0 2 0 2,33 0,00 1-10 1 2 1,16 0,00 11-100 8 512 9,30 0,56 101-200 9 1.258 9,90 1,32 201-500 21 6.854 23,08 7,20 501-1.000 29 21.449 31,87 22,52 1.001-2.000 13 18.644 14,29 19,58 2.001-5.000 3 8.098 3,49 8,84 5.001-7.000 2 12.450 2,33 13,59 7.001-10.000 2 15.824 2,33 17,27 10.001-15.000 1 10.146 1,16 11,07 15.001-20.000 0 0 ,00 0,00 20.001-30.000 0 0 0,00 0,00 > 30.000 0 0 0,00 0,00 GRANIČNO PODRUČJE UKUPNO: 91 95.237 100,00 100,00 ŽUPANIJA UKUPNO: 264 367.193 - - Udio u Županiji (%) 34,5 26 - -

U razmještaju naselja ovisno o veličinskim skupinama uočene su sljedeće osobitosti: - veći dio najmanjih naselja od 0-100 stanovnika (16 od ukupno 31 naselja) nalazi se u brdskom (jugozapadnom) dijelu Županije, a ostalih 15 naselja raspršeno je na ostalom prostoru, - veliki dio naselja od 101-500 stanovnika uglavnom se nalazi u zapadnom dijelu Županije, gdje su znatno gušće razmještena u odnosu na istočni dio, - naselja od 501-1.000 stanovnika gotovo i nema u jugozapadnom brdskom dijelu Županije, a u ostalim područjima su dosta ravnomjerno razmještena, - naselja od 1.001-2.000 stanovnika smještena su uglavnom u sjeveroistočnim, istočnim i jugoistočnim dijelovima Županije, a u brdskom, središnjem i sjeveroistočnom dijelu Županije gotovo ih uopće nema, - sva ostala naselja s više od 2.000 stanovnika koncentrirana su na područjima u blizini bivših općinskih središta, a osobito oko Osijeka.

U cjelini gledano mala naselja do 500 stanovnika pretežito su smještena u zapadnim dijelovima Županije, naselja od 501-2.000 stanovnika su dosta ravnomjerno razmještena na cijelom području Županije, a naselja s više od 2.000 stanovnika su koncentrirana oko bivših općinskih središta.

14 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 15 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

16 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Razmještaj stanovništva karakteriziran je njegovom koncentracijom u naseljima smještenim na glavnim cestovnim pravcima, koji svoje ishodište imaju u Osijeku i granaju se u šest smjerova (prema Ðakovu, Našicama, D. Miholjcu, B. Manastiru, Erdutu i Vinkovcima). U 60 naselja (23% od ukupnog broja naselja u Županiji) koja se nalaze na navedenim pravcima (uključujući i Osijek) nastanjeno je 253.556 stanovnika (69% od ukupnog broja stanovnika Županije). Ako se isključi Osijek, udjel u ukupnom stanovništvu Županije iznosi 41%, što je znatno manje, ali također pokazuje koncentraciju stanovništva na navedenim pravcima.

NASELJA I STANOVNICI NA POJEDINIM CESTOVNIM PRAVCIMA (osovinama urbanizacije) Tablica br. 12. % U UKUPNOM BROJ % U UKUPNOM RED. CESTOVNI PRAVAC BROJ BROJU STANOVNIKA BROJU NASELJA BROJ (osovina urbanizacije) NASELJA STANOVNIKA 1991. G. ŽUPANIJE ŽUPANIJE 1. Livana-Ðakovo-Piškorevci 8 35.849 9,76 3,03 2. Samatovci-Našice-Feričanci 14 23.324 6,35 5,30 3. Višnjevac-Valpovo/Belišće 16 43.523 11,85 6,06 Donji Miholjac-Gezinci 4. Podravlje-B. Manastir- 10 27.548 7,50 3,79 Kneževo 5. Nemetin-Dalj-Erdut 5 11.613 3,16 1,90 6. Brijest-Antunovac-Ada 6 6.938 1,89 2,27 UKUPNO 1 do 6 59 148.795 40,52 22,35 UKUPNO (sa Osijekom) 60 253.556 69,05 22,73 UKUPNO ŽUPANIJA: 264 367.193 100,00 100,00

(a-2) Urbanizacija područja Županije Sukladno sa Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske u sklopu analize i ocjene naselja i naseljenosti za potrebe planskog uređenja prostora moraju se obuhvatiti postojeće strukture i tendencije njihovih promjena, pri čemu posebnu pažnju zaslužuju gradovi koji su inicijatori prostorne mobilnosti stanovništva i socioekonomske preobrazbe seoskih naselja. Za razvoj gradova usko je vezan pojam urbanizacije, iako se on odnosi i na seoska naselja. U gradovima urbanizacija se manifestira povećanjem broja i obilježja stanovništva, razvitkom gradskih funkcija i prostorno-fizičkih struktura, a u selima ove promjene vode ka podizanju seoskih naselja na razinu gradske organiziranosti, funkcionalne složenosti i načina gradnje. Kriteriji za određivanje urbaniziranosti naselja su različiti u raznim zemljama. U Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske kompleksni procesi urbanizacije sagledani su polaznom tipizacijom prostora, kvalitativnom analizom procesa i tipizacijom razvojnih promjena. Rezultati istraživanja urbane i razvojne preobrazbe prostora i naselja u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske su prikazani u kartografskom prikazu, na temelju kojeg se u Osječko-baranjskoj županiji mogu konstatirati područja pretežito gradskih obilježja i područja s utvrđenim stupnjem urbanizacije, koja čine grad Osijek s okolnim naseljima te pojedinim naseljima u Baranji i na pravcu Osijek-Donji Miholjac, dok su ostala područja, područja prelaznih obilježja između urbaniziranog prostora i sela, te područja koja imaju pretežito seoska obilježja. Također je konstatirano da prigradska urbanizirana zona oko Osijeka spada u najveće zone takve vrste u Hrvatskoj, a socioekonomska regija Osijeka spada među 4, po veličini odnosno broju stanovnika, najveće regije u Državi. Na području Osječko-baranjske županije uočavaju se dvije osovine urbanizacije: Osijek-Darda-Beli Manastir i Osijek-Valpovo-Belišće. S obzirom da u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske nisu precizno navedeni kriteriji za tipizaciju naselja i utvrđivanje razvojnih promjena, za potrebe analize stanja i sagledavanja procesa urbanizacije na području Županije izvršene su analize i ocjene na temelju kriterija definiranih samo za potrebe izrade Prostornog plana Županije.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 17 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Tipizacija naselja Tipizacija naselja Županije temelji se na kategorizaciji utvrđenoj u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske u kojoj su naselja razvrstana u 4 osnovne kategorije. Izdvajanje naselja Županije u pojedine kategorije izvršeno je na temelju sljedećih kriterija:

KRITERIJI ZA TIPIZACIJU URBANIZIRANOSTI NASELJA Tablica br. 13. KRITERIJI % RADNIH % RED. UKUPNI BROJ % POLJOPRIV. U MJESTA U DOMAĆINSTAVA TIP NASELJA BROJ STANOVNIKA UKUPNOM ODNOSU NA BROJ BEZ 1991.GOD. STANOVNIŠTVU AKTIVNOG POLJODJELSKOG STANOVNIŠTVA GOSPODARSTVA 1. Gradska naselja ≥ 5.000 ≤ 5,00 ≥ 50,00 ≥ 70,00 2. Prijelazna-jače ≥ 2.000 ≤ 10,00 ≥ 8,00 ≥ 50,00 urbanizirana naselja 3. Prijelazna-slabije ≥ 1.000 ≤ 25,00 - ≥ 30,00 urbanizirana naselja

Na temelju primjenjenih kriterija izvršeno je razvrstavanje naselja u pojedine kategorije.

18 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

GRADSKA I PRIJELAZNA NASELJA Tablica br. 14. % U UKUPNOM BROJU STUPANJ BROJ STANOVNIKA NASELJA STANOVNIKA URBANIZIRANOSTI 1991. ŽUPANIJE Beli Manastir 10.146 Belišće 7.619 Donji Miholjac 6.935 Ðakovo 20.317 GRADSKA NASELJA Našice 8.235 Osijek 104.761 Valpovo 8.205 UKUPNO: 166.218 45,27 Bilje 3.571 Bizovac 2.235 Čepin 8.745 PRIJELAZNA -JAČE Darda 6.751 URBANIZIRANA Ðurđenovac 3.923 NASELJA Josipovac 4.043 Višnjevac 7.204 UKUPNO: 36.472 9,93 Antunovac 2.692 Batina 1.449 Bistrinci 1.701 Bijelo Brdo 2.400 Branjin Vrh 1.578 Brijest 1.029 Čeminac 1.413 Dalj 5.515 Donja Motičina 1.409 Erdut 1.459 Ernestinovo 1.495 Feričanci 2.092 Ivanovac 1.554 Karanac 1.466 Kneževi Vinogradi 2.127 Kneževo 1.408 Koška 1.904 Ladimirevci 1.449 PRIJELAZNA-SLABIJE Laslovo 1.298 URBANIZIRANA Markovac Našički 1.657 NASELJA Martin 1.129 Ovčara 1.146 Petlovac 1.012 Petrijevci 2.327 Piškorevci 1.805 Sarvaš 1.839 Satnica Ðakovačka 1.730 Selci Ðakovački 2.064 Semeljci 1.509 Strizivojna 2.727 Tenja 7.663 Tvrđavica 1.014 Viškovci 1.261 Velimirovac 1.243 Vladislavci 1.318 Vuka 1.290 Zmajevac 1.234 UKUPNO: 69.407 29,2%

Provedenu kategorizaciju potrebno je smatrati orijentacijskom s obzirom da su korišteni podaci dijelom iz popisa stanovništva 1991. godine (podaci o stanovništvu), a dijelom iz 2000. godine

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 19 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

(radna mjesta). Na temelju dobivenih rezultata, u gradskim naseljima na području Županije je živjelo 166.218 stanovnika, što čini 45,27% ukupnog broja stanovnika. Izdvojena grupa gradova s obzirom na demografske, gospodarske i prostorno-fizičke karakteristike, nije konzistentna. U okviru nje znatno se izdvaja grad Osijek, brojem stanovnika, složenom funkcionalnom strukturom i osobitostima prostorno-fizičkih struktura (znatan udio višestambene izgradnje, veličina središnjih gradskih područja s potezima urbaniteta, složena prostorna organizacija). I ako se Osijek izdvaja i brojem radnih mjesta (35.925) što čini 66,8% svih radnih mjesta u gradovima Županije, odnos broja radnih mjesta i ukupnog broja stanovnika koji iznosi 34,3% pokazuje da tri grada imaju veći broj radnih mjesta u odnosu na ukupni broj stanovnika (Belišće, Našice i Donji Miholjac), a ostala tri grada manji broj (Valpovo, Ðakovo i Beli Manastir). Pod prijelaznim ili urbaniziranim naseljima podrazumijevaju se ona naselja koja su doživjela određeni stupanj socio-ekonomske preobrazbe. U grupu jače urbaniziranih naselja izdvojeno je 8 naselja s ukupno 36.472 stanovnika što čini 9,93% ukupnog stanovništva Županije. Od ukupno 7 prijelaznih- jače urbaniziranih naselja 5 su općinska središta, a 2 su prigradska naselja grada Osijeka. U ovim naseljima demografska komponenta procesa urbanizacije, a osobito transformacija djelatnosti stanovništva iz primarnog u druge sektore gospodarstva znatno je ispred ostalih komponenata procesa urbanizacije, gospodarske aktivnosti su vrlo skromne, a transformacija prostorno-fizičkih struktura tek je u naznakama . U grupu prijelaznih-slabije urbaniziranih naselja razvrstano je 27 naselja s ukupno 69.407 stanovnika što čini 19,2% ukupnog stanovništva Županije. Od toga su 15 naselja općinska središta. Iako se ova naselja izdvajaju od ostalih, procesi urbanizacije su u samom začetku, na što ukazuje još uvijek znatan broj poljoprivrednih domaćinstava i poljoprivrednog stanovništva, nedostatak gospodarskih sadržaja u naseljima, te karakteristike izgradnje koja se tek u središtima pojedinih naselja počinje profilirati u male urbane oaze, i to uglavnom izgradnjom javnih sadržaja. Potrebno je istaknuti da 14 općinskih središta prema usvojenim kriterijima nema karakteristike prijelaznih, urbaniziranih naselja. Razlog tome je pored maloga broja stanovnika (9 naselja) i veliki udio poljoprivrednog stanovništva i poljoprivrednih domaćinstava što ukazuje da procesi urbane transformacije u tim naseljima još nisu započeli. Stupanj i dinamika urbanizacije U Hrvatskoj je 1991. godine u gradovima živjelo 51,3% ukupnog stanovništva Hrvatske, što govori da je Hrvatska još uvijek slabije urbanizirana zemlja. U Osječko-baranjskoj županiji u gradovima živi 45,27% ukupnog stanovništva, što je znatno ispod postotka gradskog stanovništva u Hrvatskoj.

TIPOVI NASELJA PREMA SOCIO-EKONOMSKOJ PREOBRAZBI Tablica br. 15. TIP NASELJA BROJ % Gradska 7 2,8 Prijelazna - jače urbanizirana 7 2,8 Prijelazna - slabije urbanizirana 37 15,0 Seoska 196 79,4 UKUPNO: 247 100,0

U poređenju sa strukturom naselja u Republici Hrvatskoj u strukturi naselja Osječko-baranjske županije znatno je veći broj seoskih naselja i nešto veći broj gradskih naselja, a manji broj prijelaznih urbaniziranih naselja. Prema prikazu urbane i razvojne preobrazbe prostora i naselja u Hrvatskoj, sadržanom u Strategiji prostornog uređenja Hrvatske, područje Županije u značajnom dijelu je razvrstano u područja koja imaju pretežito seoska obilježja ili prijelazna obilježja između urbaniziranog prostora i sela, i po tome se znatno razlikuju od područja zagrebačke, riječke i splitske makroregije. Razlog tome dijelom je i u

20 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

prirodnim osobitostima i gospodarskoj strukturi područja županije s razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom. Međutim, može se konstatirati da su se, pored Osijeka kao izrazitog žarišta razvoja makroregionalnog značaja, razvili i manji gradovi sa znatnom koncentracijom stanovništva. Tako odnos gradskog stanovništva grada Osijeka i ostalih gradskih naselja na području Županije iznosi 63,0:37,0%. Dinamika preobrazbe naselja u uskoj je vezi s demografskom komponentom procesa urbanizacije. Praćenje procesa urbanizacije na temelju kretanja broja gradskog stanovništva u proteklom razdoblju nije moguće egzaktno utvrditi bez primjene istih kriterija za definiranje gradova u svim vremenskim razdobljima, a ti kriteriji su se mijenjali. Osim toga nedostaju točni podaci o kretanju stanovništva od zadnjeg popisa stanovništva 1991. godine do danas. Zbog toga je dinamika urbanizacije utvrđena izračunavanjem indeksa porasta gradskog stanovništva samo za razdoblje 1981. – 1991., uz pretpostavku da se u tom razdoblju broj gradova nije mijenjao.

U navedenom razdoblju porast ukupnog stanovništva Hrvatske iznosio je 3,5%, a porast gradskog stanovništva je istovremeno iznosio 12,4%. U Osječko-baranjskoj županiji u istom razdoblju porast ukupnog stanovništva je bio identičan porastu stanovništva u Republici Hrvatskoj (3,5%), ali je porast gradskog stanovništva iznosio svega 5,4%, što je znatno manje od porasta gradskog stanovništva u Hrvatskoj1. Potrebno je istaknuti da je na tako usporeni porast gradskog stanovništva utjecala stagnacija demografskog rasta grada Osijeka. Proces urbanizacije područja Osječko-baranjske županije kroz duže vremensko razdoblje moguće je pratiti na temelju razmatranja kretanja stanovništva na njezinom cjelokupnom području iz čega se mogu uočiti tijek i područja na koja se proces urbanizacije usmjeravao. Osječka makroregija, analizirana u radovima koji su rađeni nakon II svjetskog rata, obuhvaća 14 nekadašnjih općina Istočne Hrvatske, nalazila se u razdoblju od 1880. – 1971. godine na drugom mjestu po dinamici razvoja gradskih naselja, odmah poslije Zagrebačke2. Nakon II svjetskog rata proces industrijalizacije zemlje intenzivirao je i razvoj procesa urbanizacije u svim krajevima Hrvatske, pa tako i u osječkoj makroregiji. Za prvo razdoblje (1948.-1961.) karakterističan je ravnomjerni razvoj većine gradskih naselja, a naročito se razvijaju pojedina prigradska naselja (izraziti primjer je Višnjevac). Stanovništvo u svim gradskim naseljima je bilo u porastu, ali porast stanovništva ima i niz seoskih naselja. Izuzetak je područje Baranje, gdje je u to

(1) Broj stanovnika grada Osijeka 1981., je procjenjen za područje koje se u popisu 1991. godine smatra gradom Osijekom (2) M.Cić : “Opće težnje demografskog razvoja gradskih naselja u razdoblju 1880.-1971. god.” Centralna naselja i gradovi SR Hrvatske, Školska knjiga Zagreb, Zagreb, 1976.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 21 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

vrijeme veliki broj naselja imao pad stanovništva. Izražena je privlačna snaga grada Osijeka koji je, osim na imigraciju stanovništva iz okolnih seoskih naselja, utjecao i na imigraciju iz šireg područja Slavonije i Baranje. Razdoblje od 1953.-1961., pokazuje prve znakove jasnije polarizacije u prostoru. Gradska naselja (bivša općinska središta) imaju najintenzivniji populacijski rast, također i prigradska naselja. Znatni porast stanovništva bilježe i naselja koja su u to vrijeme bila središta gospodarskog razvitka (Belišće, Ðurđenovac). U razdoblju 1961.-1971., populacijska dinamika gradskih naselja na području osječke makroregije i dalje je u porastu i u to vrijeme je bila iznad prosjeka demografskog rasta gradskih naselja u Hrvatskoj. Sva gradska naselja (tadašnja općinska središta) koja se danas nalaze na području Osječko-baranjske županije izuzev D. Miholjca imaju intenzivni demografski rast. Znatni porast stanovništva imaju i prigradska naselja (Višnjevac, Bilje, Čepin). Međutim ostala naselja, izuzev relativno malog broja prigradskih naselja i naselja uz značajnije prometne koridore imaju pad broja stanovnika. Smanjenje broja stanovnika u seoskim naseljima, u tako velikom broju naselja, nije do tada zabilježeno od kraja II svjetskog rata. Proces pražnjenja seoskih naselja nastavljen je i u razdoblju 1971.-1981. godine. Gradska naselja i dalje su u porastu, premda je demografski pritisak na njih oslabljen u odnosu na prethodna razdoblja. Intenzivno se naseljavaju naselja prvog kruga oko Osijeka (Livana, Brešće, Tenja i Bilje), a nešto slabiji, ali ipak pozitivan razvoj imala su prigradska naselja uz ostale gradove. Jasno se diferenciraju područja uz prometne koridore Osijek-Našice, Osijek-Ðakovo, uz koje je porastao broj stanovnika, od ostalih područja u kojima je broj stanovnika u opadanju. Proces urbanizacije širi se od gradova na usku zonu njihove okolice, te naselja duž glavnih prometnica koje povezuju veća gospodarska središta. U tom razdoblju dogodile su se i značajne promjene u strukturi zaposlenog stanovništva u gradovima, u kojima je znatno porastao broj zaposlenih u sekundarnom sektoru, izuzev u Osijeku koji je intenzivniji rast sekundarnog sektora imao u prethodnim razdobljima. Gotovo ravnomjerno se povećao udio zaposlenih u uslužnim djelatnostima, a razina zaposlenih u društvenim djelatnostima u svim gradovima je dosta visoka, što ukazuje na jačanje urbanih funkcija manjih gradova. U razdoblju 1981.-1991., ove tendencije su se nastavile.

KRETANJE STANOVNIŠTVA U GRADSKIM NASELJIMA ŽUPANIJE Tablica br. 16. BROJ STANOVNIKA PO POPISNIM RED. GRADSKA INDEKSI GODINAMA BROJ NASELJA 1961. 1971. 1981. 1991. 71/61. 81/71. 91/81. 91/61. 1. Beli Manastir 4.804 7.206 9.118 10.146 150 126 111 211 2. Ðakovo 12.077 15.987 18.105 20.317 132 113 112 168 3. Osijek 71.782 93.092 *103.320 104.761 130 111 101 146 4. Donji Miholjac 5.247 5.222 6.044 6.935 99 116 115 132 5. Našice 4.187 5.780 6.753 8.235 138 117 122 197 6. Belišće 4.620 6.055 6.780 7.619 131 112 112 165 7. Valpovo 5.174 6.630 7.611 8.205 128 115 108 158 Ukupno gradska naselja: 107.891 139.972 157.731 166.218 130 112 105 154 Osječko-baranjska 328.634 351.164 356.286 367.193 107 101 103 112 županija: Udio u Županiji %: 32,8 39,8 44,2 45,3 * Procjena zbog različitosti statističke evidencije naselja u 1981. i 1991. g.

IZVOR: - SLJŽ Osječko-baranjske 1996., Ured za statistiku Osječko-baranjske Županije

- M. Korenčić: Naselja i stanovništvo SRH 1857.-1971., Zagreb, 1997.

22 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Normalni tijek procesa urbanizacije je prekinut izbijanjem ratnih sukoba koji je neposredno zahvatio istočno područje Županije, a posredno je uticao na njezin cjelokupni razvitak. Sljedeći popis stanovništva ukazat će egzaktno na tijek demografske komponente procesa urbanizacije. Činjenica je da su i demografska i prostorno-fizička komponenta procesa urbanizacije zavisne o gospodarskim aktivnostima koje su u pravilu pokretač njihovog razvoja. S obzirom na stanje gospodarstva u gradovima na području Županije, može se pretpostaviti da su i procesi daljnje urbanizacije područja Županije u ovom trenutku u stagnaciji. (a-3) Socio-ekonomske gradske regije Koncentracijom stanovništva, gospodarske moći i društvenih aktivnosti gradovi su postali težišta cjelokupnog razvitka. U njima je sadržana pokretačka snaga za razvoj šireg područja. Grad je sa svojim okolišem povezan složenim interakcijskim vezama, a područje na kojem se te veze manifestiraju definira se kao gradska regija. Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske na području Države izdvojeno je 13 socio- ekonomskih gradskih regija, koje se međusobno razlikuju u veličini i strukturi. Socio-ekonomska regija grada Osijeka spada u 4 makroregije u Hrvatskoj koje se ističu po svojoj veličini, odnosno broju stanovnika. Za potrebe izrade Prostornog plana Županije gradske regije su izdvojene na temelju stupnja urbanizacije naselja u okolišu grada, kao kriterija za utvrđivanje utjecaja grada na socio-ekonomsku preobrazbu naselja, te je procjenjeno da je radijus gradske regije grada Osijeka 15,0 km, a ostalih gradova 7,0 km.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 23 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Prema ovako utvrđenim kriterijima karakteristike socio-ekonomskih regija su sljedeće:

NASELJA I STANOVNIŠTVO U SOCIO-EKONOMSKIM GRADSKIM REGIJAMA Tablica br. 17. BROJ STANOVNIKA BROJ NASELJA JAČE SLABIJE GRAD SREDIŠNJEG OSTALIH URBANI- URBANI- UKUPNO GRAD SELO UKUPNO GRADA NASELJA ZIRANO ZIRANO NASELJE NASELJE OSIJEK 104.761 62.266 167.027 1 5 11 17 34 ÐAKOVO 20.317 10.168 30.485 1 - 4 3 8 VALPOVO/ BELIŠĆE 15.824 7.686 23.510 2 - 2 10 14 BELI MANASTIR 10.146 7.927 18.073 1 - 3 6 10 NAŠICE 8.235 14.916 23.151 1 1 3 12 17 DONJI MIHOLJAC 6.935 2.353 9.288 1 - - 4 4

Na području Županije samo jedna gradska regija ima 2 gradska naselja (Valpovo, Belišće). Za ocjenu razvijenosti gradske regije bitan je pokazatelj stupanj socio-ekonomske preobrazbe naselja u regiji. Najveća i najrazvijenija je gradska regija Osijeka, ne samo po broju stanovnika, nego i po procesu urbanizacije koji su zahvatili naselja u regiji, te stupnju opće razvijenosti. U ostalim gradskim regijama (izuzev Našičke) nema jače urbaniziranih naselja, a u gradskoj regiji Donjeg Miholjca niti slabije urbaniziranih naselja.

24 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Gradovi svojim brojnim funkcijama predstavljaju središta privlačne snage i izvan područja na kojima su započeli procesi transformacije okolnih naselja. Šira područja utjecaja gradova definiraju se kao gravitacijska područja. Za potrebe prostornog plana gravitacijska područja gradova utvrđena su primjenom gravitacijskog modela na temelju broja stanovnika 1991. godine. Najveće gravitacijsko područje je područje grada Osijeka čiji utjecaj je prisutan i u središnjem prostoru Županije na potezu prema Našicama. Može se konstatirati da se gravitacijska područja gradova u velikoj mjeri podudaraju s područjima bivših općina. Izuzetak su dijelovi na kojima je zbog snažne privlačne snage grada Osijeka gravitacijsko područje gradova u njegovom okruženju manje od područja čije su središte nekada ovi gradovi predstavljali. (a-4) Centri i osovine urbanizacije Na temelju analize prostorne dimenzije procesa urbanizacije na području Hrvatske, u Strategiji prostornog uređenja Hrvatske konstatirani su prostorni oblici ovog procesa karakteristični za područje Države, a to su centri i osovine urbanizacije. Pri tome su centri urbanizacije gradovi, osobito oni s razvijenom funkcijom rada, a osovine urbanizacije se razvijaju duž prometnih linija koje ih povezuju i čine ih naselja u kojima dolazi do preobrazbe uglavnom uvjetovane zapošljavanjem stanovništva u gradovima. Razvoj ovih osovina kreće u pravcu stvaranja novih centara rada, čime se proces urbanizacije osovine pojačava. Na području Osječko-baranjske županije jasno je izražen ovakav prostorni oblik urbanizacije, te se mogu izdvojiti centri urbanizacije koje čine gradovi, te osovine urbanizacije od kojih se ističe osovina Osijek-Bilje-Darda-Beli Manastir, Osijek-Čepin-Ðakovo i Osijek-Petrijevci-Valpovo-Belišće. Daljnja urbanizacija ove posljednje osovine prema Donjem Miholjcu logičan je i očekivani sljedeći korak u razvoju područja, kao i jačanje i razvoj osovine Osijek-Bizovac-Koška-Našice. Također se može očekivati intenzivniji razvoj osovina urbanizacije na pravcima koji povezuju Osijek s gradovima u susjednoj, Vukovarsko-srijemskoj županiji (linije: Osijek-Vinkovci i Osijek-Vukovar). Potrebno je napomenuti slab utjecaj Osijeka i Vukovara na razvoj naselja na liniji koja ih povezuje, te istaknuti očekivane probleme u daljnjem razvoju naselja na liniji Osijek-Erdut, zbog odnosa u širem prostoru, koji mogu zaustaviti započete procese urbane transformacije naselja. Zbog ekscentričnog položaja grada Osijeka koji je najznačajnije žarište i ishodište svih osovina urbanizacije, glavne osovine urbanizacije pomaknute su prema istočnom dijelu Županije, a prostorni položaj ostalih gradova, primaknutih granicama Županije, rezultirao je slabo urbaniziranim središnjim prostorom, u kojem je jedino Koška naselje u kojem su započeli procesi urbane transformacije. Zbog toga je nužno jačanje osovine Osijek-Našice. (a-5) Gradovi prema funkciji rada i funkcionalnoj strukturi Gradovi u Osječko-baranjskoj županiji su po svojoj funkcionalnoj strukturi polifunkcionalni, kao i gotovo svi gradovi u Hrvatskoj, a isto tako većina gradova pokazuje funkcionalnu usmjerenost na jednu ili više djelatnosti. Na temelju podataka o broju zaposlenih iz 1991. godine, u Strategiji prostornog razvoja Republike Hrvatske utvrđena je funkcionalna usmjerenost gradova u Hrvatskoj. Prema navedenim podacima gradovi u Županiji bili su 1991. godine usmjereni na sljedeće djelatnosti:

FUNKCIONALNA USMJERENOST GRADOVA Tablica br. 18. BROJ BROJ BROJ UDIO USMJERENOST NA NAZIV STANOVNIKA STANOVNIKA ZAPOSLENIH DNEVNIH POJEDINE GRADA NA 1 1991. GOD. 1991. GOD. MIGRACIJA DJELATNOSTI ZAPOSLENOG Osijek 104.761 55.060 32,4 1,9 bez Ðakovo 20.317 7.531 27,9 2,3 bez

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 25 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

poljoprivreda, šumarstvo Beli Manastir 10.146 5.711 48,9 1,8 (1,3), građevinarstvo (1,5) Našice 8.235 4.260 47,7 1,9 uprava (2,4) poljoprivreda, šumarstvo Valpovo 8.205 3.226 43,7 2,5 (5,3), stambene i komu- nalne djelatnosti (1,2) Belišće 7.619 4.959 52,7 1,5 industrija (3,0) poljoprivreda, šumarstvo Donji Miholjac 6.935 3.122 37,2 2,2 (2,2) IZVOR: Strategija prostornog uređenja RH, Zagreb, srpnja 1997. god. Međutim, podaci o zaposlenom stanovništvu po naseljima zabilježeni u Popisu stanovništva 1991. godine niti približno ne odražavaju sadašnju situaciju. Prema podacima o broju radnih mjesta u gradovima iz 1998. godine, koji nisu komparativni s brojem zaposlenih jer ne uključuju stanovnike grada koji su zaposleni izvan gradova, ipak se može zaključiti da je došlo do drastičnog pada broja zaposlenih. Podaci o broju zaposlenih u pojedinim djelatnostima također pokazuju da je došlo do promjena i u funkcionalnoj usmjerenosti gradova. S obzirom na intenzivne promjene koje se događaju u gospodarstvu, a koje se odražavaju i na strukturu gospodarskih djelatnosti, može se konstatirati da je funkcionalna usmjerenost gradova u Županiji u procesu profiliranja. Po broju radnih mjesta izrazito se ističe grad Osijek sa 55,4% svih radnih mjesta u Županiji. Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske Osijek se brojem zaposlenih svrstava u 12 gradova u Hrvatskoj s preko 20.000 zaposlenih. U ostalim gradovima na području Županije znatno je manji broj radnih mjesta (od 2.000-5.000), te oni sudjeluju sa 27,5% u ukupnom broju radnih mjesta u Županiji. U dva naselja broj radnih mjesta je između 1.000 i 2.000 (4,7%), a u 40 naselja broj radnih mjesta se kreće od 50-500, te je u ovim naseljima 8,9% ukupnog broja radnih mjesta. U naseljima s manje od 50 radnih mjesta je 3,4% od ukupnog broja radnih mjesta. Najveći broj zaposlenih u gradovima Osječko-baranjske županije je u prerađivačkoj industriji, zatim u trgovini, građevinarstvu, zdravstvu i socijalnoj skrbi i obrazovanju. b) Stanovanje i stanovi Stanovanje je osnovna funkcija naselja i najveći je korisnik građevinskog područja. Ako pod sustavom stanovanje smatramo "stan, usluge, opskrbu, obrazovanje, socijalne i zdravstvene djelatnosti, komunalne uređaje i rekreacijske prostore",(1) onda možemo konstatirati da je dostignuti stupanj razvitka sustava stanovanja u naseljima u uskoj vezi sa stupnjem urbanizacije, te da je u seoskim osobito manjim naseljima ovaj sustav samo djelomično uspostavljen. Osnovnu komponentu sustava stanovanja čine stanovi, kojih je na području Županije prema popisu stanovništva i stanova iz 1991. godine bilo 128.896, ukupne površine 9.021,672 m2, što iznosi 24,6 m2/stanovniku. Prosječna površina stana je iznosila 70,0 m2, što ukazuje na veliku zastupljenost tradicionalnog načina stanovanja u obiteljskim kućama. Odnos broja stanovnika i domaćinstava pokazuje da je broj stanova 4% veći od broja domaćinstava, a na temelju detaljnijih analiza ne mogu se izdvojiti karakteristične grupe naselja u kojima postoji manji broj stanova od broja domaćinstava.

(1) Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zagreb, srpnja 1997.

26 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

STAMBENI FOND OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE 1991. GODINE Tablica br. 19. STANOVI STANOVI 1991. 1981. BROJ BROJ OPĆINA/ STANOVA/ OPĆINA/ PROSJEČNA m2 GRAD POVRŠINA BROJ GRADOVA BROJ BROJ POVRŠINA STANOV- (m2) DOMAĆINS STANA NIKU TAVA (%) 1 BELI MANASTIR 3.809 4.565 322.289 70,6 24,6 104,2 2 BELIŠĆE 3.486 4.289 302.021 70,4 24,2 99,5 3 DONJI MIHOLJAC 3.159 3.653 282.631 77,4 26,6 102,4 4 ÐAKOVO 7.308 8.440 666.942 79,0 22,6 97,3 5 NAŠICE 4.831 5.720 413.641 72,3 23,7 99,3 6 OSIJEK 40.085 46.001 3.074.183 66,8 23,7 100,1 7 VALPOVO 3.525 4.315 339.966 78,8 27,0 101,1 GRADOVI UKUPNO: 66.203 76.983 5.401.673 70,2 24,0 100,1 1 Antunovac 1.095 1.260 94.933 75,3 22,4 101,4 2 Bilje 2.176 2.306 170.050 73,7 26,3 106,6 3 Bizovac 1.603 1.778 138.845 78,1 27,4 103,5 4 Čeminac 922 1.102 82.707 75,1 23,4 98,,1 5 Čepin 2.966 3.707 306.468 82,7 24,9 100,9 6 Darda 2.097 2.850 211.841 74,3 24,4 98,4 7 Draž 1.944 2.975 183.508 61,7 39,7 167,4 8 Donja Motičina 577 692 44.270 64,0 22,2 106,8 9 Drenje 1.156 1.309 85.842 65,6 25,4 114,4 10 Ðurđenovac 2.806 2967 190.836 64,3 21,0 96,5 11 Erdut 3.397 5.484 331.844 60,5 32,5 160,4 12 Ernestinovo 824 935 73.749 78,9 25,4 103,5 13 Feričanci 913 1.013 65.467 64,6 24,5 108,2 14 Gorjani 684 658 44.867 68,2 23,4 101,7 15 Jagodnjak 1.170 1.234 80.743 65,4 22,4 107,0 16 Kneževi Vinogradi 2.505 2.946 199.685 67,8 29,2 118,2 17 Koška 1.663 1.783 127.405 71,5 22,7 96,7 18 Levanjska Varoš 596 699 36.593 52,4 26,6 140,6 19 Magadenovac 915 908 68.984 76,0 28,4 109,9 20 Marijanci 907 969 81.380 84,0 26,9 102,1 21 Podrav. Moslavina 536 537 38.832 72,3 24,2 106,3 22 Petlovac 1.150 1.303 91.892 70,5 24,3 103,8 23 Petrijevci 975 1.357 100.426 74,0 33,8 135,0 24 Podgorač 1.492 1.603 96.891 60,4 24,1 113,8 25 Punitovci 592 633 46.164 72,9 22,8 100,8 26 Popovac 1.189 1.448 81.255 56,1 22,4 115,4 27 Satnica Ðakovačka 636 691 53.681 77,7 20,5 97,5 28 Semeljci 1.502 1.541 111.776 72,5 22,4 98,6 29 Strizivojna 667 734 55.226 75,2 20,2 96,7 30 Šodolovci 829 892 67.178 75,3 25,8 110,7 31 Trnava 727 803 48.869 60,9 22,2 115,5 32 Viljevo 1.015 1.038 76.128 73,3 28,7 112,6 33 Viškovci 581 583 44.690 76,7 20,7 97,2 34 Vladislavci 731 761 55.446 72,9 23,5 95,5 35 Vuka 353 414 31.527 76,2 23,1 103,8 OPĆINE UKUPNO: 43.891 51.913 3.619.998 69,7 25,6 111,8 ŽUPANIJA UKUPNO: 110.094 128.896 9.021.671 70,0 24,6 104,5 IZVOR: Popis stanovništva 1991. god. Stambeni fond u Osječko-baranjskoj županiji je za vrijeme Domovinskog rata bio izložen intenzivnim ratnim razaranjima.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 27 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Broj i površina ukupno uništenih i oštećenih stanova je sljedeći:

OŠTEĆENI I UNIŠTENI STANOVI Tablica br. 20. KATEGORIJA BROJ POVRŠINA OŠTEĆENJA 1 20.212 1.371.495 2 7.064 527.698 3 3.690 286.894 4 2.287 165.259 5 1.824 127.300 Oštećene zgrade: 34.077 2.478.636 Uništene zgrade: 1.413 96.470 Ukupno: 36.490 2.575.106 IZVOR: Ured za statistiku Osječko-baranjske županije: Završno izvješće o popisu i procjeni ratnih štetana području Osječko- baranjske županije Osijek, studenoga 1999. god. Na temelju izvršene procjene ratnih šteta u ratu je stradalo 28,3% ukupnog stambenog fonda, od čega je najveći broj stanova (55,4%) razvrstan u 1 kategoriju oštećenja (najlakša oštećenja), dok je 3,9 % ukupno stradalih stanova potpuno uništeno. 1.1.1.3. Osnovne kategorije korištenja područja U strukturi površina Županije najzastupljenije su poljoprivredne površine sa 64%. Poljoprivredne površine Osječko-baranjske županije zauzimaju 266.245 ha i imaju sljedeću strukturu: oranice 86,6%, voćnjaci 1,1%, vinogradi 1,1%, livade 2,2% i ostale površine (pašnjaci, ribnjaci) 9,0%. Ukoliko se struktura zemljišta u Županiji stavi u odnos prema strukturi zemljišta na razini Hrvatske, vidljivo je da u ukupnoj površini državnog prostora, prostor Županije sudjeluje sa 7,3%, a s ukupnim poljoprivrednim površinama u ukupnim poljoprivrednim površinama Hrvatske sa 8,4%.

UKUPNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE U REPUBLICI HRVATSKOJ I OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI Tablica br. 21. REPUBLIKA OSJEČKO-BARANJSKA HRVATSKA ŽUPANIJA % (ha) (ha) Ukupna površina 5,661.000 415.200 7,3 Poljoprivredna površina 3,181.107 266.245 8,4

Udjel poljoprivrednih površina Hrvatske u ukupnim površinama je 56%, a udjel poljoprivrednih površina Županije u ukupnim površinama Županije je 64%, što znači da je zastupljenost poljoprivrednih površina na razini Županije veća od prosjeka Hrvatske. Broj stanovnika na 100 ha ukupnih poljoprivrednih površina iznosi u Županiji 138, a na državnoj razini 150. Broj stanovnika na 100 ha obradivih poljoprivrednih površina iznosi u Županiji 151, a na državnoj razini 237. Šumske površine zapremaju 27% ukupne površine Županije, zauzimaju 114.257 ha i imaju sljedeću strukturu: obraslo 77%, neobraslo 10% i neplodno zemljište 13%. U ukupnoj količini šumskog zemljišta Republike Hrvatske, Osječko-baranjska županija sudjeluje sa 4,6% što je ispod prosjeka županija Hrvatske. Udjel šumskih površina Hrvatske u ukupnim površinama je 44%, a udjel šumskih površina Županije u ukupnim površinama Županije je 27% što znači da je šumovitost Županije ispod državnog prosjeka.

28 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

UKUPNE ŠUMSKE POVRŠINE U REPUBLICI HRVATSKOJ I OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI Tablica br. 22. REPUBLIKA OSJEČKO-BARANJSKA HRVATSKA ŽUPANIJA % (ha) (ha) Ukupna površina 5,661.000 415.200 7,3 Šumska površina 2,485.611 114.257 4,6

Na 100 ha šumskih površina Županije dolazi 321 stanovnik. Budući da je prosjek države 192 stanovnika na 100 ha šumskih površina, Županija je po tom parametru iznad prosjeka Hrvatske.

U strukturi ostalih površina potrebno je istaknuti vodene površine rijeka, močvara, jezera, ribnjaka i akumulacija. Najveća rijeka Dunav teče područjem Županije u dužini od 86,06 km, a rijeka Drava u dužini 104,00 km. Građevinska područja koja obuhvaćaju izgrađene, ali dijelom i poljoprivredne površine, zauzimaju 375,85 km2 ili 9,1% ukupne površine Županije. Od ukpne površine građevinskog područja na građevinska područja naselja se odnosi 340,53 km2, na zone sekundarnog stanovanja 25,06 km2, a na proizvodne zone koje se nalaze izvan naselja 10,26 km2.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 29 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

OKAZATELJI ZA GRAÐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Tablica br. 23. ( 0 a ENI BROJ ENI Đ OPÃINA OPÃINA / GRAD Đ ENI DIO ENI DIO (ha) Đ Đ /GRADOVA BROJ GP-a (ha) UKUPNA (3*10000/8) (4*10000/8) GUSTOÃA (%) (4/3*100 ZAUZETOST ZAUZETOST NEIZGRA NEIZGRA DIO GP-a (h NASELJENOSTI POVRŠINA GP-a IZGRA IZGRA GP-a (st/ha) DIO (%) (5/3*1 ISKORIŠTENOST STANOVNIKA1991. PROSTORA (m2/st) PROSTORA (m2/st) POSTOJEÃEG G.P- a (%) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 BELI M A N A ST IR 1055,36 555,64 499,72 52,65 47,35 13108 12,42 423,89 805,12 47,35 2 BELIÐÃ E 906,41 671,72 234,69 74,11 25,89 12456 13,74 539,27 727,69 25,89 3 DONJI M IH O L JA C 982,30 620,43 361,87 63,16 36,84 10650 10,84 582,56 922,35 36,84 4 ĐA K O V O 2024,58 1341,89 682,69 66,28 33,72 29493 14,57 454,99 686,46 33,72 5NAŠIC E 1987,90 981,16 1006,74 49,36 50,64 17432 8,77 562,85 1140,38 50,64 6 O SIJE K 5347,38 3330,82 2016,56 62,29 37,71 129792 24,27 256,63 412,00 37,71 7 V A L P O V O 1374,48 875,44 499,04 63,69 36,31 12607 9,17 694,40 1090,25 36,31 GRADOVI 13678,40 8377,09 5301,30 61,24 38,76 225538 16,49 371,43 606,48 38,76 1 A N T U N O V A C 538,50 225,41 313,09 41,86 58,14 4246 7,88 530,88 1268,25 58,14 2 B IL JE 731,48 437,22 294,22 59,77 40,23 6455 8,82 677,34 1133,20 40,22 3 B IZ O V A C 846,13 542,14 303,99 64,07 35,93 5073 6,00 1068,67 1667,90 35,93 4 È E M IN A C 426,50 249,15 177,35 58,42 41,58 3536 8,29 704,62 1206,18 41,58 5 È E P IN 1125,77 603,17 522,60 53,58 46,42 12285 10,91 490,98 916,38 46,42 6 D A R D A 792,56 469,38 323,17 59,22 40,78 8685 10,96 540,45 912,56 40,78 7 D R A Þ 586,16 460,48 125,68 78,56 21,44 4623 7,89 996,06 1267,92 21,44 8 DONJA MOTIÈ IN A 293,89 140,30 153,60 47,74 52,26 1990 6,77 705,00 1476,86 52,26 9 D R E N JE 590,42 410,98 179,44 69,61 30,39 3375 5,72 1217,73 1749,40 30,39 10 ĐURĐE N O V A C 1249,14 695,40 553,74 55,67 44,33 9097 7,28 764,42 1373,14 44,33 11 E R D U T 1733,61 803,56 930,05 46,35 53,65 10197 5,88 788,03 1700,11 53,65 12 E R N E ST IN O V O 435,78 192,48 243,31 44,17 55,83 2898 6,65 664,17 1503,74 55,83 13 FE R IÈ A N C I 483,58 247,53 236,05 51,19 48,81 2676 5,53 924,99 1807,10 48,81 14 G O R JA N I 164,95 122,17 42,79 74,06 25,94 1916 11,62 637,61 860,91 25,94 15 JA G O D N JA K 649,39 346,08 303,32 53,29 46,71 3602 5,55 960,79 1802,86 46,71 16 KN EÞEVI V IN O G R A D I 986,23 542,77 443,46 55,03 44,97 6848 6,94 792,59 1440,17 44,97 17 K O ŠK A 1002,83 677,75 325,08 67,58 32,42 5615 5,60 1207,03 1785,98 32,42 18 LEVAN JSKA VARO Š 361,40 255,84 105,56 70,79 29,21 1378 3,81 1856,60 2622,63 29,21 19 M A G A D E N O V A C 398,41 187,50 210,91 47,06 52,94 2432 6,10 770,96 1638,19 52,94 20 M A R IJA N C I 315,85 215,06 100,79 68,09 31,91 3020 9,56 712,10 1045,85 31,91 21 P O D R A V .M O SL A V IN A 222,58 165,02 57,56 74,14 25,86 1606 7,22 1027,49 1385,90 25,86 22 P E T L O V A C 695,89 326,25 369,64 46,88 53,12 3785 5,44 861,96 1838,55 53,12 23 P E T R IJEV C I 390,20 272,89 117,32 69,93 30,07 2972 7,62 918,20 1312,94 30,07 24 PODGORAÈ 767,19 497,34 269,85 64,83 35,17 4019 5,24 1237,46 1908,90 35,17 25 P U N IT O V C I 231,31 141,39 89,92 61,13 38,87 2027 8,76 697,52 1141,12 38,87 26 PO PO VAC 490,11 285,18 204,92 58,19 41,81 3623 7,39 787,15 1352,76 41,81 27AKOVA SA T N ICÈ AK Đ A 226,07 140,75 85,32 62,26 37,74 2623 11,60 536,60 861,88 37,74 28 SEM ELJCI 537,22 305,89 231,33 56,94 43,06 4980 9,27 614,24 1078,75 43,06 29 ST R IZ IV O JN A 257,89 127,60 130,30 49,48 50,52 2728 10,58 467,73 945,36 50,52 30 ŠODOLOVCI 515,08 258,55 256,53 50,20 49,80 2604 5,06 992,89 1978,02 49,80 31 T R N A V A 510,78 281,02 229,76 55,02 44,98 2206 4,32 1273,90 2315,43 44,98 32 VILJEVO 564,42 258,27 306,15 45,76 54,24 2657 4,71 972,05 2124,28 54,24 33 V IŠK O V C I 174,60 115,58 59,02 66,20 33,80 2154 12,34 536,58 810,56 33,80 34 VLAD ISLAVCI 463,78 174,33 289,46 37,59 62,41 2360 5,09 738,67 1965,19 62,41 35 V U K A 615,38 149,32 466,07 24,26 75,74 1364 2,22 1094,71 4511,62 75,74 OPÃ IN E 20375,08 11323,72 9051,32 55,58 44,42 141655 6,95 799,39 1438,36 44,42 UKUPNO Þ U P A N IJA 34053,48 19700,81 14352,63 57,85 42,15 367193 10,70 536,52 927,40 42,15

Najznačajniji od navedenih pokazatelja su: zauzetost prostora po stanovniku (stupac 10.) i iskorištenost postojećeg građevinskog područja (stupac 12.) koji se spominju u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske i za koje se u njemu daju konkretne smjernice vezane uz veličine i postupke koje treba poduzeti. Zauzetost prostora po stanovniku predstavlja odnos između površine izgrađenog dijela građevinskog područja i broja stanovnika u m2/st, a u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske navodi se da ju je kod utvrđivanja građevinskih područja naselja potrebno posebno obrazložiti ako prelazi 300 m2/st. Postojeća prosječna zauzetost prostora građevinskih područja naselja na području Županije iznosi 536,52 m2/st i samo je na području grada/općine Osijeka manja od 300 m2/st (256,63 m2/st). Iskorištenost postojećeg građevinskog područja izražava se u postotku i predstavlja odnos između neizgrađenog dijela građevinskog područja i ukupne površine građevinskog područja.

30 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

U Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđeno je da u slučajevima kad je iskorištenost građevinskog područja veća od 10% treba ispitati mogućnost njegovog smanjenja u dijelovima koji se ne privode planiranoj namjeni. Na području Županije prosječna iskorištenost postojećih građevinskih područja iznosi 42,15% i samo je u malom broju naselja manja od 10%, što znači da je kod većine građeivnskih područja potrebno ispitati mogućnost smanjenja. U tablici br. 23, dani su osim navedenih još i pokazatelji za gustoću naseljenosti građevinskih područja u st/ha (stupac 9.) i zauzetost prostora kao odnos između površine ukupnog građevinskog područja i broja stanovnika u m2/st (stupac 11.) kako bi se dobila cjelovita slika vezana uz problematiku postojećih građevinskih područja na području Županije. Uočljivo je i očekivano da su prosječne gustoće naseljenosti na područjima gradova/općina veće od gustoća na područjima općina (16,49 st/ha prema 6,95 st/ha) s tim da gustoće u gradovima/općinama Našice (8,77 st/ha) i Valpovo (9,17 st/ha) znatno zaostaju za gustoćom ostalih gradova/općina i čak su manje od gustoće u određenom broju općina. 1.1.1.4. Prirodna obilježja a) Reljef Prostor Osječko-baranjske županije dio je šireg prostora, koji reljefno pripada sjeveroistočnom, pretežito nizinskom, ravničarskom dijelu geografske cjeline Istočne Hrvatske, odnosno Republike Hrvatske. Na modeliranje i izgled današnjeg reljefa presudnu su ulogu imali riječni tokovi Dunav, Drava i Sava i njihovi pritoci. Na području Jabučke kose, nizvodno od Osijeka, Dunav pritječe sa sjevera i na ušću Drave u Dunav, gotovo pod pravim kutom skreće prema istoku, usporava, meandrira, te povremeno svoje visoke vode prelijeva u korito Drave, te i nju usporava. Zbog takvih neusklađenosti dvaju tekućica je i nastalo specifično močvarno područje Kopačkog rita. Na području tipične akumulacijske nizine, kakvom tipu reljefa pripada ovo područje, u tom na izgled jednoličnom i geološki mladom reljefu, mogu se izdvojiti međusobno različiti geomorfološki oblici u nizinskom reljefu: 1. Naplavne (aluvijalne) ravni 2. Riječne terase 3. Fluvio-močvarne nizine 4. Lesne zaravni 5. Prigorsko područje Naplavne ravni nastale uz tok Dunava, Drave, Karašice, te njihovih pritoka formirale su se u mlađem holocenu (aluviju). To su područja gdje je dubina temeljnice vrlo mala, te se odlikuju velikom vlažnošću, ali i područja koja su u prošlosti bila redovito plavljena (područje Kopačkog rita). U sastavu naplavnih ravni prevladava pijesak, pretaloženi prapor i gline, dok se šljunci javljaju u većim dubinama. Duž čitavog riječnog toka Drave, usporedo s riječnim tokom se prostire blaga depresija ispunjena holocenskim nanosima rijeka Karašice, Vučice i Vuke. To je tipična aluvijalna ravan u čijem sastavu prevladavaju muljevite gline sa sastojinama pijeska i pretaloženog prapora. U okviru naplavnih ravni rijeke Drave izdvajaju se viši i niži dio naplavne ravni. Viši dio čine konkavni dijelovi meandara, grede i područja plavljena za najviših vodostaja, dok niži dio naplavne ravni čine mrtvaje i rukavci nastali linearno-erozijskim djelovanjem. Slični morfološki procesi naplavnih ravni rijeke Drave prisutni su i u oblikovanju naplavnih ravni rijeka Dunava i Vuke, koje također meandriraju i imaju osobine srednjeg toka, kao i vode Drave, uzvodno od Osijeka i na prostoru grada, te od Sarvaša do ušća, što rezultira podjednakim odnosom erozije i akumulacije. Tek na području Kopačkog rita, zbog nižeg terena u odnosu na višu, naplavnu ravan, dolazi do zamočvarivanja područja.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 31 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Nadmorske visine terena naplavnih ravni su na oko 93-94 m, dok je najniža točka na ušću Drave u Dunav na 82 m.n.v. Nešto viša reljefna područja, iznad naplavnih ravni, su terasne nizine Drave i njenih pritoka, nastale neotektonskim pokretima u pleistocenu, u čijem sastavu, uslijed eolske akumulacije, prevladavaju lesne i lesu slične naslage. Prema geološkom postanku razlikuju se starija i mlađa terasa Drave. Starija, holocenska terasa Drave razvijena je od naselja Jagodnjak, pa do Vardarca i Kopačeva. U sastavu ove terase prevladavaju pijesci i gline, dok je u površinskom dijelu izgrađena od tankog sloja pretaloženog prapora. Mlađa, virmska terasa Drave odijeljena je od starije holocenske terase strmim odsjekom od 3-5 m, a u površinskom dijelu izgrađena je od fluvijalnog prapora u čijoj podlozi su pijesci i gline. Sličnih osobina je i mlađa virmska terasa Dunava, na području naselja Duboševica, Draž i Branjina. Starija virmska terasa Drave podijeljena je naplavnom ravni Karašice i Vučice na manji, sjeverni i veći, južni dio. Riječne sedimente pokrivaju naslage prapora debljine i do 20 m. Na jugu je terasa Drave omeđena aluvijalnom ravni Vuke prema kojoj je i cijela terasa blago nagnuta. Nadmorske visine terase kreću se od 109-107 m, pa do 97 m i 93 m (na krajnjem sjeverozapadu toka), te od 97-94-91 m i do 94-87 m.n.v. na jugoistoku toka. Fluvijalno-močvarna područja su potolinski prostori nastali mlađim tektonskim spuštanjem terena tokom holocena. Na takav postanak ukazuje i usijecanje rijeke Karašice u višu terasnu nizinu, otječući prostorom fluvijalno močvarne nizine, prema sjeveroistoku, umjesto da svoje vode usmjeri prema jugoistoku, što bi bilo u skladu s postojećim visinskim odnosima. Nizina je ispunjena recentnim fluvijalnim nanosima rijeke Vučice i dijelom Karašice, te organogeno-močvarnim sedimentima. Nadmorske visine ove nizine se kreću od 99 m do 88 m.n.v., od sjeverozapada prema jugoistoku. Uz poloj Drave (naplavne ravni) to je najniži i najvlažniji prostor.

32 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Viši i ocjeditiji tereni koji se uzdižu iznad okolnog nizinskog reljefa su lesni platoi i zaravni. Na području Baranje se razlikuju dvije lesne zaravni, na sjeveru uz samu državnu granicu, oko naselja Kneževo, i na području Baranjskog (Banskog) brda. Prva lesna zaravan je kontinuirani nastavak takve prirodne cjeline iz Mađarske. Baranjsko brdo je reljefno najizrazitiji i najdinamičniji dio Baranje. To je horst okružen sa svih strana rasjedima. Najviši vrh je na 245 m. Brdo je izduženo u pravcu sjeveroistok-jugozapad, u dužini od 21 km. Podlogu lesnih zaravni čine morski i jezerski sedimenti, preko kojih su nataložene debele naslage prapora i do 30 m. Sjeverozapadna padina Baranjskog brda je strma, te je erozijom i spiranjem jako disecirana. Jugoistočne padine su blaže, te prelaze u prapornu zaravan. Na području istočno od Osijeka je druga markantna lesna uzvisina – Erdutsko brdo. Izduženo je u pravcu zapad-istok, na sjeveru je strmim odsjekom odijeljeno od Drave i Dunava, čije ga vode podkopavaju, dok na jugu neprimjetno prelazi u ravnicu. Najviši vrh – Čvorkovo brdo iznosi 192 m. U podlozi brda su stariji tektonski sedimenti, dok su na površini naslage prapora debele i više od 10 m. Na površini su nastali tipični praporni mikroreljefni oblici (surduci, ponikve). Ðakovački ravnjak na jugozapadu Županije, je trokutastog oblika, dužine 35 km (zajedno s istočnim dijelom na području Vukovarsko-srijemske županije), prosječne širine više od 15 m i prosječne visine oko 111 m. Na taj način za 10-20 m nadvisuje okolne nizine. U cjelini je izgrađen od prapora debljine od 15-24 m, a podlogu mu čine pleistocenski močvarni i stariji neogenski sedimenti (gline, pijesci, lapori). Ravnjak je sa svih strana omeđen rasjedima, a na prapornoj podlozi tekućice su stvorile blago valovite oblike. Na takvoj podlozi razvila su se i plodna, podzolirana tla. Sjeverno i južno od ravnjaka protežu se dva nizinska pojasa, vučanski prostraniji i viši i biđski niži i vlažniji. Jugozapadni dijelovi Županije su područja prigorskog reljefa istočnih ogranaka Dilja i Krndije. To su područja bitno drugačijih obilježja, većih nadmorskih visina, drugačijeg sastava i građe. Karakter pružanja osnovnih reljefnih elemenata, njihova povezanost s jezgrama masive te ekspozicija padina prema jugu, jugoistoku i istoku određuju karakter prigorskog tipa reljefa. Istočni ogranci Dilja se sastoje od dva uzdužna i usporedna bila, pokrivena diluvijalnim glinama, a u nižim dijelovima praporom, dok mjestimični izdanci lapora, pješčenjaka i vapnenaca ukazuju na stariju naboranu osnovu. Sastav podloge i klimatske prilike (oborine) pogodovali su razvitku guste mreže tekućica. Nadmorske visine kreću se od 261 m (Musić) do 231 m (prijevoj Pake), odnosno do spoja sa krndijskim ogrankom. Krndijsko pobrđe je drugačijih osobina od diljskog. Reljefna bila se pružaju u različitim smjerovima: Tromeđa (263 m) je osnovnog pravca pružanja sjeverozapad-jugoistok, dok južnije prevladava meridionalno pružanje, a Vuka Šuma (260 m) se proteže od zapada prema istoku. Veća reljefna raznolikost odrazila se i na osobine mreže tekućica, a najduža je Vuka. Krndijsko prigorje je izrazitijih prigorskih osobina od diljskog, poznato po vinogradarsko-voćarskim kulturama. Najviši vrh na području Županije je na Krndiji, na području Metrsko brdo, visine 606 m. Riječne terase i praporne zaravni su ocjeditija područja od naplavnih ravni, te su pogodnije za naseljavanje (razvoj naselja na njihovim rubovima) i poljodjelsko iskorištavanje. b) Klima Klimatska obilježja prostora Osječko-baranjske županije dio su klime šireg prostora Istočne Hrvatske, gdje prevladava umjereno kontinentalna klima, koja se s obzirom na prostorni položaj javlja u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gdje su promjene vremena česte i intenzivne. Prema

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 33 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina.(1) Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10°C, tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22°C, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između - 3°C i +18°C. Obilježje ove klime je nepostojanje izrazito suhih mjeseci, a oborina je više u toplom dijelu godine, a prosječne godišnje količine se kreću od 700-800 mm. Od vjetrova najčešći su slabi vjetrovi i tišine, dok su smjerovi vjetrova vrlo promjenjivi. Na cijelom području Županije izražena je homogenost klimatskih prilika, što je posljedica reljefnih obilježja (pretežito ravničarski reljef), dok se određene mikroklimatske diferencijacije mogu javiti na područjima Baranjske planine, Erdutskog brijega, te zapadnih dijelova Županije (krndijskog i diljskog pobrđa). Klimatske prilike na prostoru Županije okarakterizirane su na osnovu izvršenih mjerenja osnovnih klimatskih elemenata na meteorološkim i klimatološkim postajama: Osijek, D. Miholjac, Valpovo, Ðakovo, Našice i Brestovac-Belje. Prosječna temperatura zraka, prema izvršenim mjerenjima, iznosi 10,7°C. Srednje mjesečne temperature su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (rjeđe se maksimum temperature javlja u kolovozu ili lipnju) s prosječnim mjesečnim temperaturama promatranih postaja od 19,5°C – 21,9°C. Najhladniji mjesec je na svim promatranim postajama siječanj sa srednjom temperaturom od – 1,4°C (Osijek) do 1,2°C (Ðakovo). Ovakav raspored prosječnih temperatura zraka ukazuje da se u godišnjem hodu temperature javlja jedan par ekstrema, jedan maksimum i jedan minimum temperature.

SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE TEMPERATURE ZRAKA Tablica br. 24. METEOROL. BRESTOVAC OSIJEK ÐAKOVO3) D.MIHOLJAC1) NAŠICE2) POSTAJA BELJE2) MJESECI 1959.-1978.1) 1993.-1999.3) 1959.-1978. 1959.-1978. 1957.-1963. 1925.-1940. I -1,4 0,7 1,2 -1,1 -1,1 -1,3 II 1,7 2,1 1,9 2,1 0,3 0,0 III 6,1 5,8 6,2 6,2 4,6 5,3 IV 11,5 11,3 11,4 11,4 11,0 11,0 V 16,3 16,9 15,9 15,9 14,7 15,9 VI 19,5 20,1 19,3 19,3 18,4 19,5 VII 20,9 21,6 20,7 20,9 19,5 21,9 VIII 20,2 20,1 21,1 20,1 18,8 20,5 IX 16,2 16,3 16,3 16,3 16,7 16,8 X 11,0 11,1 11,1 11,0 10,9 11,3 XI 6,1 4,9 6,3 6,1 6,6 6,7 XII 0,8 1,5 0,9 0,9 1,2 0,0 GOD. 10,7 11,0 10,8 10,8 10,3 10,7 IZVOR: 1) Republički hidrometeorološki zavod - Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.

2) Geografija SRH - Knjiga 3, Zagreb, 1975.

3) SLJH - 94., 95., 96., 97., 98., 99., 2000. Srednja godišnja amplituda temperature, između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi za Osijek 22,3°C što je odlika kontinentalnih osobina područja.

(1) Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb 1980.

34 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Maksimalne temperature zraka javljaju se u ljetnim mjesecima, a apsolutni maksimum temperature na području Županije zabilježen je u Osijeku 38,6°C i Ðakovu 38,4°C, a u Donjem Miholjcu i 39,2°C izmjereno u razdoblju 1959.-1978. godine. Minimum temperature javlja se u zimskoj polovici godine, a apsolutni minimumi zabilježeni u vremenu od 1959.-1978. godine, iznosili su u Osijeku – 25,4°C, Ðakovu – 25,7°C, te Donjem Miholjcu – 26,0°C. Međutim, vjerojatnost pojavljivanja ekstremnih temperatura je vrlo mala, čak ispod 1%. Prosječna godišnja količina oborine na prostoru Županije kreće se od 642 mm (Brestovac-Belje), do 753,2 mm (Donji Miholjac). U godišnjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja početkom ljeta (najčešće u VI mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI mjesecu. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća u II i III mjesecu. Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog režima.

SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE KOLIČINE OBORINA Tablica br. 25. METEOROL. BRESTOVAC OSIJEK ÐAKOVO3) D.MIHOLJAC1) NAŠICE2) POSTAJA BELJE2) MJESECI 1959.1978.1) 1993.-1999.3) 1959.-1978. 1959.-1978. 1957.-1963. 1925.-1940. I 50,0 48,6 48,2 53,1 54 35 II 43,1 35,5 43,9 43,5 55 38 III 42,1 36,5 44,5 47,3 34 44 IV 57,8 55,1 62,1 62,3 70 53 V 57,6 61,7 64,2 70,1 87 74 VI 90,4 79,3 89,6 83,4 78 64 VII 74,5 66,6 80,8 84,6 74 51 VIII 60,9 74,0 66,0 79,6 64 47 IX 49,2 89,6 35,4 57,2 44 58 X 41,5 55,3 44,8 42,6 36 89 XI 60,4 71,1 66,0 69,1 66 52 XII 58,2 75,2 60,4 60,4 60 37 GOD. 685,7 748,5 725,9 753,2 722 642 IZVOR: 1) Republički hidrometeorološki zavod - Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.

2) Geografija SRH - Knjiga 3, Zagreb, 1975.

3) SLJH - 94., 95., 96., 97., 98., 99., 2000. Primarni maksimum oborine, uglavnom, se na cijelom području Županije javlja u VI mjesecu, a sekundarni u XI mjesecu. Minimumi oborine javljaju se u XI mjesecu (primarni minimum i sekundarni u II i III mjesecu, s izuzetkom meteorološke postaje Brestovac-Belje. Maksimalne dnevne količine oborina također ukazuju na veliku varijabilnost oborine koja varira iz godine u godinu. Maksimalna dnevna količina oborine u promatranom razdoblju od 1959.-1978., zabilježena je u Osijeku (101,2 mm). Za područje Osječko-baranjske županije od velikog je značaja raspored oborina u vegetacijskom razdoblju. Prema raspoloživim mjerenjima na svim meteorološkim postajama zabilježen je optimalan raspored oborina u vegetacijskom razdoblju čije kretanje je od 390,4 mm (Osijek), 418,1 mm (Ðakovo), 437,2 mm (D. Miholjac), 453,0 mm (Našice) i 436,0 mm (Brestovac-Belje). Oborine u obliku snijega javljaju se prosječno 26 dana u godini (Osijek), ali se ne zadržavaju dugo. Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 35 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake usklađen je i s režimom oborina. Srednja godišnja naoblaka za meteorološku postaju Osijek iznosila je 5,7 desetina, u razdoblju od 1959.-1978. godine. Najveće vrijednosti naoblake zabilježene su u jesenskim i zimskim mjesecima. Tada je insolacija, tj. trajanje sijanja sunca najmanje (najmanje registrirana insolacija je u prosincu), dok je najduže trajanje sijanja Sunca zabilježeno u srpnju. Ukupne godišnje količine insolacije u dvadesetogodišnjem razdoblju (1959.-1978.) na meteorološkim postajama Osijek i Brestovac-Belje iznosila je 1.904,6 sati, odnosno 1.793,3 sata.

SREDNJE KOLIČINE INSOLACIJE (SATI) I NAOBLAKE (DESETINE) U RAZDOBLJU OD 1959.-1978. GODINE Tablica br. 26. METEOROLOŠKA BRESTOVAC OSIJEK POSTAJA BELJE MJESECI (I) (N) (I) (N) I 58,2 7,1 54,5 7,4 II 85,9 6,6 79,7 7,0 III 143,4 6,1 130,2 6,5 IV 177,9 5,9 167,0 6,3 V 214,2 5,5 203,7 6,2 VI 240,1 5,0 228,4 5,9 VII 270,7 4,0 258,6 5,1 VIII 252,1 3,9 244,1 4,6 IX 196,4 4,4 183,7 4,9 X 153,9 4,9 138,5 5,4 XI 67,5 6,9 63,0 7,4 XII 44,3 7,6 41,9 8,0 GOD. 1.904,6 5,7 1.793,3 6,2 (I) - insolacija

(N) - naoblaka

IZVOR: Republički hidrometeorološki zavod SRH – Prikaz općih klimatskih karakteristika područjaZajednice općina Osijek, Zagreb, 1980. Na području Osječko-baranjske županije, odnosno na širem području Istočne Slavonije može se godišnje očekivati prosječno 1.800-1.900 sati sijanja sunca, a u vegetacijskom razdoblju od 1.290-1.350 sati. Za detaljnije analiziranje režima strujanja zraka poslužile su godišnje ruže vjetrova izrađene na temelju mjerenja na meteorološkim postajama Osijek, Ðakovo i Donji Miholjac. Prema godišnjoj ruži vjetrova na području Osijeka, najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog, zapadnog te jednakog udjela sjevernog i jugoistočnog smjera. Zimi je najčešće vjetar iz jugoistočnog smjera, dok su ljeti najčešći vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera. U proljeće i jesen najčešći su vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera i općenito su najčešća strujanja iz zapadnog smjera. Pojave tišina vezuju se uz ljeto i jesen, a u najvećem broju javljaju se vjetrovi jačine 1-2 bofora, tijekom cijele godine.

36 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

. Na području meteorološke postaje Ðakovo, izražena je predominantnost vjetrova iz sjeverozapadnog smjera prema godišnjoj ruži vjetrova, dok je pojavljivanje vjetrova iz ostalih smjerova znatno manje izraženo. Prema godišnjoj ruži vjetrova za područje Donjeg Miholjca, dva prevladavajuća smjera strujanja se javljaju tijekom cijele godine, sjeverozapadno i jugoistočno strujanje, a njih slijede zapadni i istočni vjetrovi, dok je pojavljivanje iz ostalih smjerova znatno manje. Na temelju analize godišnjih ruža vjetrova za tri navedene postaje, može se zaključiti da su najdominantniji vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera i to u toplom dijelu godine, a zimi vjetrovi iz jugoistočnog pravca. Što se tiče jačine vjetrova u 80-90% slučajeva to su vjetrovi jačine 1-2 bofora.

SREDNJI BROJ DANA S JAKIM I OLUJNIM VJETROM U RAZDOBLJU 1959.-1978. Tablica br. 27. METEOROLOŠKA MJESECI POSTAJA I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD. BROJ DANA S JAKIM VJETROM (≥ 6 bofora) OSIJEK 0,3 0,2 0,2 0,1 0,2 0,2 0,6 0,2 0,2 0,2 0,1 0,1 2,6 ÐAKOVO - 0,3 0,3 0,6 0,4 0,8 0,8 0,3 0,1 0,1 0,2 0,1 4,0 DONJI MIHOLJAC - 0,1 0,1 0,2 0,1 0,3 0,2 - 0,1 0,1 - - 1,2 BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM ((≥ 8 bofora) OSIJEK - - - - - 0,1 0,1 - - - - - 0,2 ÐAKOVO - - 0,1 - 0,1 0,1 - 0,1 - - - - 0,4 DONJI MIHOLJAC - - - - - 0,1 0,1 - - - - - 0,2 IZVOR: Republički hidrometeorološki zavod SRH – Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980. Broj dana s maglom javlja se u prosjeku 30-50 dana godišnje, za meteorološke postaje Osijek, Ðakovo i Donji Miholjac. Najveći broj magli u nizinama su radijacijskog porijekla, tj. prizemne magle koje nastaju ižaravanjem tla u vedrim noćima. Pojave mraza javljaju se u prosjeku od 30-50 dana godišnje. Najveći broj dana s mrazom imaju zimski mjeseci, osobito prosinac (8 dana).

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 37 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Međutim, pojave mraza su nepovoljne ukoliko se pojave u vegetacijskom razdoblju, a osobito u travnju na početku vegetacijskog razdoblja. Ponekad se mraz može javiti i u svibnju i lipnju, zbog utjecaja polarnih zračnih masa. U jesen se također javljaju mrazevi ali ne u tolikoj mjeri kao u proljeće, dok se jaki mrazevi javljaju tek u studenom.

BROJ DANA S MRAZOM U RAZDOBLJU OD 1959.-1978. Tablica br. 28. METEOROLOŠKA MJESECI POSTAJA I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD. OSIJEK 6,7 6,4 7,0 1,4 0,2 - - - 0,2 5,0 6,5 7,8 41,2 ÐAKOVO 6,1 6,4 5,9 0,9 - - - - 0,1 3,0 5,5 7,8 35,6 DONJI MIHOLJAC 3,7 4,9 5,1 2,1 0,3 0,1 - - 0,5 4,4 4,9 5,2 31,0 IZVOR: Republički hidrometeorološki zavod SRH – Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980. c) Geološka i seizmotektonska obilježja Glavninu prostora Županije čine mlade naslage koje pokrivaju stare blokove u većim dubinama. U strukturi prostora posebno su važne pleistocenske naslage. Procesima zamrzavanja i odmrzavanja trošeno je površinsko tlo i nastao je pokrov koji je u doba otapanja klizio prema nižim krajevima. Takve naslage karakteriziraju podnožja gora prema Pridravskoj ravnici. Posebno su važne naslage prapora ili lesa karakterističnog elementa u pokrovu ovog dijela Panonske ravnice. Debele naslage (i dio 20 m) prekrivaju padine istaknutih dijelova, npr. Bansko Brdo, Jabučku Kosu i Erdutsko Brdo. Praporom je pokriven i Ðakovački ravnjak. Znatni su dijelovi prapornog pokrova sprani i pretaloženi te čine nižu stepenicu, odnosno višu naplavnu ravnicu, koja je glavna obradiva površina. U mladim i neotpornim pleistocenskim taložinama rijeke su usjekle prostrane i znatnim dijelom močvarne nizine. To je najmlađi element u sastavu područja. U usporedbi s ostalim dijelovima Hrvatske (posebno predjeli oko Zagreba i priobalni dio) seizmička, a i tektonska aktivnost na području Županije slabije je izražena. Ipak, uz Dilj Goru i sjeverno od Osijeka (prema Belom Manastiru) nalaze se zone pojačane seizmičke aktivnosti. U njima su se do sada dogodili potresi magnituda 5,0 - 5,7 odnosno intenziteta u epicentralnom području oko VIII stupnjeva MCS ljestvice. Dodaju li se tome još i relativno loši uvjeti tla s obzirom na djelovanje seizmičkih sila (razila i rastresta tla u dolinama rijeka i visok nivo podzemne vode), utjecaj djelovanja seizmičkih sila na tlo i građevine može biti znatan. Prema istraživanju regionalnih seizmotektonskih odnosa(1) izdvojeni su predjeli, gdje se mogu dogoditi najjači potresi, kao i procjeniti iznose magnituda tih potresa. Najjači potresi i najveši broj potresa očekuje se u Dilj gori u predjelu između Seline - Podcrkavlja - Levanjske Varoši i Ðakova s mogućim maksimalnim magnitudama 5,5 - 6,0. U Baranji između Darde i Batine mogući su potresi s maksimalnim magnitudama između 5,0 - 5,5. Maksimalni intenziteti nisu do sada bili veći od VIII ali niti manji do VI stupnjeva MCS ljestvice. Za pojedina veća naselja općine ili prostorne intenzivnije izgradnje bilo bi važno prije konačne procjene opasnosti od razornog djelovanja potresa, izvršiti lokalna seizmotektonska istraživanja. U redoslijedu hitnosti takvih istraživanja trebalo bi početi od lokaliteta koji su u zoni VIII stupnja MCS ljestvice. d) Hidrogeološka obilježja U geografsko regionalnoj podjeli Hrvatske Osječko-baranjska županija smještena je u Istočnoj Hrvatskoj u subregiji poznatoj kao Istočnohrvatska Ravnica čiju sjevernu granicu definira kopnena

(1) "Seizmičnost područja Zajednice općina Osijek", Geofizički zavod, Zagreb, 1980.

38 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

granica prema Mađarskoj, južnu vododjelnice gorskih masiva Papuka i Krndije te pribrežja Dilja i Ðakovačko-vinkovačke grede dok je na istoku omeđena tokom Dunava. U stratigrafsko geološkom smislu osnovu čine slojevi širokog raspona starosti. Razlike u sastavu i reljefna slika Istočne Hrvatske odražavaju građu "šahovske ploče", koja karakterizira staru panonsku podlogu. Podloga je duž brojnih pukotina razbijena u blokove koji se ponašaju različito. Elementi reljefa i smjerovi tekućica upućuju na to da su za građu istočne Hrvatske posebno važne pukotine smjera zapad-istok i gibanja duž njih. Te osobine u građi podloge utječu na egzogeno modeliranje. Glavninu prostora istočne Hrvatske čine mlađe naslage koje pokrivaju stare blokove u većim dubinama. Spuštanje blokova podloge uvjetovalo je okupljanje mreže tekućica, a izdizanje pojedinih dijelova prouzrokovalo je njihova skretanja. Hidrogeološki valja lučiti stijene starije od tercijara, zatim tercijarno-kvartarni sedimentni kompleks rebrasto brežuljkastih predjela i na kraju vodonosne slojeve ravničarskih predjela kvartarne starosti. Stijene starije od tercijara izgrađuju pretežito temeljna gorja, primjerice: Papuk, Krndiju, Psunj, Požešku goru itd. U tim sredinama vodne su prilike ograničene na izvore malih kapaciteta. Karakteristično je da su dubine do vode u podzemlju redovito neodređene. Pored toga ne postoje prirodni uvjeti za kaptiranje većih količina vode, osim u stijenama karbonatnog sustava. Tercijarno-kvartarni sedimentni kompleks, hidromorfološki je izražen na pojedinim prigorjima u padinskim pejzažima (Psunja, Požeške gore, Dilj gore itd.), ali obuhvaća i relativno izdignute zaravnjene prostore u prapornim naslagama. Hidrogeološki ima veće značenje jer su vodne prilike znatno pogodnije. Različitost litološkog sastava tla i tektonski položaj pojedinih stijena određuju veličinu i važnost vodnog lica. Dubine do vode zbog toga najčešće kolebaju od 20 do 80 m, a najveći kapacitet kreće se od 7 l/s. Međutim u neposrednoj blizini dužih tekućica mogu se naći crpilišta voda izdašnosti od 10 l/s, te na dubinama manjim od 20 m. Broj vodonosnih slojeva povećava se u pravilu od zapada prema istoku, i to od 5 kod Ðakova na 7 kod Borova, ali zbog manjih debljina kapacitet im je ograničen na svega nekoliko litara u sekundi. Za razliku od Središnje Hrvatske, gdje se voda u podzemlju kreće slobodno, u Istočnoj Hrvatskoj, točnije kod Slavonskog Broda, Ðakova te Županje, a osobito Vukovara, nalazi se pod manjim (subarteška) ili većim tlakom (arteška). Ravničasti krajevi uz Savu, Dravu i Dunav te njihovi pritoci, pokriveni su, mimo recentnih naplavina, i debelim nanosima kvartarne starosti. Taj sedimentni kompleks ima vrlo širok raspon postanka jer su novijim istraživanjima izdiferencirani tragovi fluvijalnih procesa od jezerskih sedimenata, naslage močvarnih facijesa od izrazitih i tipičnih ostataka eolskog modeliranja. Vodne prilike u litološki toliko različitim stijenama podložene su velikim oscilacijama primjerice, od 4-8 m u praporu i pješčano- glinovitim poslojcima, pa do 10 m u ostalim taložinama. Prvi vodonosni sloj najčešće nije pogodan za piće te se za vodoopskrbu iskorištavaju redovito dublji horizonti. e) Hidrološka obilježja Hidrografski se u Osječko-baranjskoj županiji ističu Drava s južnim i Dunav sa zapadnim pritocima od kojih je, dakako, najznačajnija Drava. Osnovno hidrografsko obilježje površja jest ekscentričnost tekućica. Najveće i najvažnije rijeke teku rubno. To se odražava i u reljefnoj slici kraja, a uvjetovano je geotektonskim značajkama širega prostora. Inače na vodene prilike u cjelini utjecali su još diferencirani klimamorfološki procesi u prošlosti, pri čemu su u detaljima pored hidrogeoloških osobina stijena imali značajnu ulogu i noviji društveno-gospodarski zahvati. Vodotoci na području Županije značajni za Republiku (državne vode) su međudržavne vode Dunav, Drava, Karašica (Baranja), Odvodni kanal Karašica, Borza, Hatvan, Travnik te ostali vodotoci Vuka –

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 39 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

do ceste Ðakovo-Osijek, Vučica i Karašica, akumulacija Borovik i akumulacija Lapovac II, a ostale površinske vode su lokalne vode. Dužina rijeke Dunava u Osječko-baranjskoj županiji je 86,06 km (od rkm 1433+060 do rkm 1347+000), što čini 62,6% dužine ukupnog toka Dunava kroz Hrvatsku. Na dionici kroz Osječko-baranjsku županiju ima karakteristike nizinske rijeke s prosječnim padom vodnog lica pri srednjoj vodi od 0,047%o do 0,056%o. Širina korita kreće se u rasponu od 500-800 m, prosječna brzina toka je 0,9 m/s, dok se srednji godišnji protoci kreću od 2.442 do 3.144 m3/s. Dubina mu se kreće od 5 do 15 m. Režim voda Dunava pokazuje nivalno-pluvijalne karakteristike. Na kretanje njegovih voda najviše utiču alpski pritoci, pa se u skladu s tim u godišnjem hodu vodostaja javljaju dvije visoke vode, i to u proljeće i rano ljeto. Proljetni maksimum uzrokovan je otapanjem snijega u nižim dijelovima gornjeg toka, a ranoljetni otapanjem snijega i leda u najvišim dijelovima Alpa i ciklonalnim kišama karakterističnim za taj dio godine. Prosječni godišnji protoci Dunava kod Bezdana su oko 2200 m3/s; najveći do 7000 m3/s, a najmanji oko 1000 m3/s. Dunav je plovan tokom čitave godine, osim u vrlo hladnim zimama kada se zamrzne u prosjeku na nekoliko tjedana i za izuzetno niskih vodostaja u sušnim razdobljima. Na dionici Dunava koja prolazi kroz područje Županije nalaze se dvije vodomjerne postaje na kojima se svakodnevno opaža vodostaj Dunava, a karakteristični godišnji vodostaji za razdoblje 1985.-1990. godine za predmetne vodomjerne profile dani su u sljedećoj tablici:

VODOSTAJI RIJEKE DUNAVA Tablica br. 29. KOTA MAKSIMALNI SREDNJI MINIMALNI rkm POSTAJA "0" VODOSTAJI VODOSTAJI VODOSTAJI DUNAVA (mn.m.) max. sr. min. max. sr. min. max. sr. min. ALJMAŠ 1.380,50 78,08 690 548 460 322 246 169 66 28 0 DALJ 1.355,10 75,20 834 691 611 491 414 340 238 210 182

Planira se uspostava još dvije vodomjerne postaje na Dunavu – Batina (zamjenska postaja za Bezdan) i Erdut (zamjenska postaja za Bogojevo). Rijeka Drava je najveći pritok Dunava s ušćem u Republici Hrvatskoj odnosno Osječko-baranjskoj županiji na rkm 1382+300 Dunava, kod mjesta Aljmaš. Drava je drugi po značaju vodotok u Županiji i čini južnu i jugozapadnu među Baranje. Na području Županije Drava protječe u dužini od 104 km (od rkm 0+000 do rkm 104+000), što iznosi 32,7% ukupne dužine toka Drave kroz Hrvatsku. Rijeku Dravu karakteriziraju izrazite morfološke promjene u koritu, a kvartarne šljunčane-pjeskovite naslage koje izgrađuju dravsku depresiju čine vodonosni kompleks sa značajnim zalihama podzemnih voda. Dionica Drave kroz Osiječko-baranjsku županiju ima karakteristike nizinske rijeke. Do Osijeka meandrira, a nizvodno od grada je mirnijeg toka, i s prevladavajućim akumulacijskim procesima. Drava ima veći pad od Dunava (13,1 cm/km), pa je i brža. Dubina vode u koritu kreće se od 4 do 7 m. Godišnja visina oborina na slivu Drave varira od 660 do 1530 mm/god., s tim da je količina oborina veća u gornjem dijelu sliva. Rijeka Drava ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački) vodni režim i karakterizira ga mala vodnost zimi, a velika u proljeće i početkom ljeta. Tako se najmanji protoci Drave javljaju u siječnju i veljači, dok se velike vode javljaju u svibnju, lipnju i srpnju uslijed otapanja snijeg a i leda i pojave godišnjih maksimuma oborina. Srednji protok Drave u Hrvatskoj kreće se od 315 m3/s na granici sa Slovenijom, do 555 m3/s na ušću u Dunav. Za razliku od Dunava Drava ima tri maksimuma u godišnjem vodostaju i protjecaju. Prva dva kao i kod Dunava padaju u proljeće i rano ljeto, dok se treći sporedni, maksimum javlja u jesen kao odraz

40 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

mediteranskoga kišnog režima u dijelu njezina izvorišnog područja. Često se vremenski poklope visoke vode Drave i Dunava, pa dolazi do uspora voda na Dravi na njezinu toku kroz Županiju.

VODOSTAJI RIJEKE DRAVE Tablica br. 30. rkm KOTA "0" MAKSIMALNI SREDNJI MINIMALNI POSTAJA DUNAV (m.n.m.) VODOSTAJI VODOSTAJI VODOSTAJI MOSLAVINA 98,20 90,94 466 358 230 161 93 46 16 - 42 - 82 DONJI MIHOLJAC 80,60 88,57 500 322 156 179 74 8 2 - 66 -140 BELIŠĆE 53,80 83,99 627 459 284 324 214 149 130 72 24 OSIJEK 19,10 81,48 542 333 142 226 94 - 10 24 - 72 - 16

Karakteristični godišnji vodostaji za vodomjernu postaju Moslavina obrađeni su za razdoblje od 1979.- 1993. godine, za postaje Donji Miholjac i Osijek za razdoblje 1946.-1993. godine, a za postaju Belišće od 1962.-1993. godine. Na vodomjernim postajama Donji Miholjac i Belišće osim vodostaja mjeri se i protok. Srednje brzine toka na dionici rijeke Drave kroz Osječko-baranjsku županiju kreću se oko 0,7 m/s, dok maksimalna brzina toka može dosegnuti i do 1,5 m/s pri ekstremno velikim protocima. Padovi vodnog lica na dionici od Donjeg Miholjca do Belišća kreću se od 0,133%o za niske vode Drave do 0,135%o za najviše vodostaje. Za dionicu od Belišća do Osijeka padovi vodnog lica ovise da li se Drava nalazi pod usporom rijeke Dunava ili ne, i u ovisnosti od toga, padovi se kreću od oko 0,12%o kada uspora nema pa čak i do ekstremnih 0,026%o pod usporom. Slično vrijedi i za dionicu Drave od Osijeka do ušća, gdje se padovi vodnog lica kreću od minimalnih zabilježenih 0,0016%o pa do 0,116%o pri visokim vodostajima Drave bez uspora Dunava. Pritoke Dunava koje su od interesa za Osječko-baranjsku županiju su:

– Bosut s Biđem što se Županije tiče u toliko što prikuplja vodu s južnih padina Ðakovačko- vinkovačke praporne grede vodotocima od kojih su najznačajniji Kašnica i Jošava. Režim oticanja je pretežno kišni.

– Karašica, koja izvire u Mađarskoj, a utječe u Dunav kod Batine, jest vodotok čiji su vodostaji u direktnoj zavisnosti od padalinskih osobina Baranje. Visoke vode najčešće su pri otapanju snijega u proljeće i u jesen za jakih kiša. Sličnih su osobina i ostale tekućice na prostoru Baranje.

– Vuka na svom toku kroz Osječko-baranjsku županiju uglavnom prikuplja vode s istočnih ogranaka Dilja i sjeverne strane Ðakovačko-vinkovačke praporne grede. Režim voda je također pluvijalni, a u veliko ovisi i o režimu voda Dunava, u koji utiče kod Vukovara. Pritoci rijeke Drave na području Osječko-baranjske županije su:

– Karašica koja putem Gatskog kanala utječe u Dravu, Vučica s ušćem kod mjesta Josipovca i Poganovačko-kravički kanal koji se putem Stare Drave u Višnjevcu ulijeva u Dravu.

– Potok Toplica i kanal Barbara-glavni kanal na melioracijskom području Dravski rit koji se jednim dijelom odvodnjava u biljsku Staru Dravu, te dalje u Kopački rit. Iako ne postoje relevantni hidrološki pokazatelji za navedene pritoke, karakterizira ih mala vodnost, te stoga nemaju značajniji utjecaj na vodni režim Drave. U Baranji, na ušću Drave u Dunav, nalazi se inundacijsko i močvarno područje Parka prirode Kopački rit ukupne površine 17.700 ha. Podaci o manjim vodotocima, jezerima, akumulacijama, retencijama i ribnjacima navedeni su u tablici br. 31.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 41 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

MANJI VODOTOCI, JEZERA, AKUMULACIJE, RETENCIJE I RIBNJACI Tablica br. 31.

VODOTOK AKUMULACIJA ILI RETENCIJA RIBNJAK

TERITORIJALNA PODJELA DUŽINA DUŽIN NORM. POVRŠ. NORMALNI GRAD/OPĆINA VODOTOK A VISINA VOL. POVRŠINA NAZIV NAZIV SLIVA NAZIV VOLUMEN A NASIPA (m) (m3x106) (ha) km2 (m3x106) (km) (km) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. SLIVNO PODRUČJE «BARANJA» Travmk 4,45 3,70 Šećeransko jazero Potok 6,90 13,80 1. GRAD BELI MANASTIR Karašica Odv.kanal 7,20 Karašice Dunav 24,76 10,67 Stara Drava- 83,00 m.n.m. 3,70 Beljski- 600 2. OPĆINA BILJE Bilje Podunavlje

Drava 15,53 9,55 3. OPĆINA ČEMINAC Čeminac Grabovačko jezero 4. OPĆINA DARDA Drava 7,45 10,10 ëola Potok 12,76 6,22 Topoljski 84,00 m.n.m. 7,10 Karašica Dunavac Odv.kanal 7,20 5. OPĆINA DRAŽ Karašice Dunav 15,05 9,13 Bujice 13,22 6. OPĆINA JAGODNJAK Drava 11,55 0,67 7. OPĆINA Dunav 10,95 20,50 KNEŽEVI Bujice 31,42 VINOGRADI Potok 3,00 6,00 Karašica Odv.kanal 8,61 8. OPĆINA PETLOVAC Karašice Drava 7,33 11,20 Toplica 8,22 12,50 Borza 10,58 21,16 Hatvan 4,75 4,37 Potok 7,80 10,10 9. OPĆINA POPOVAC Karašica Odv.kanal 8,65 Karašice Bujice 4,24 Popovac 18 UKUPNO: 231,62 158,67 10,80 619

SLIVNO PODRUČJE «KARAŠICA-VUČICA» 1. GRAD BELIŠĆE 2. GRAD DONI MIHOLJAC Karašica 16,00 Ribnjak D.Miholjac 1068 (972) 9,72 3. GRAD NAŠICE Lapovac II. 10,50 13,50 2,408 Ribnjak 1905. 1504 (1348) 13,40 4. GRAD VALPOVO Vučica 17,00 5. OPĆINA BIZOVAC 6. OPĆINA D. MOTIČINA 7. OPĆINA ëURëENOVAC 8. OPĆINA FERIČANCI 9. OPĆINA KORŠKA 10. OPĆINA Vučica 21,00 MAGADENOVAC 11. OPĆINA MARIJANCI Karašica, 12,00 Vučica 12. OPĆINA PODRAVSKA Karašica 7,08 MOSLAVINA 13. OPĆINA PETRIJEVCI Vučica 11,15 14. OPĆINA PODGORAČ 15. OPĆINA VILJEVO Karašica- 18,45 Kor. Drava UKUPNO: 102,68 10,50 2,408 2572 (2320) 23,12

SLIVNO PODRUČJE «VUKA» 1. GRAD ëAKOVO 2. GRAD OSIJEK 3. OPĆINA ANTUNOVAC 4. OPĆINA BIZOVAC 5. OPĆINA ČEPIN Vuka 4,00 6. OPĆINA DRENJE Vuka 10,00 4,00 Aku. Borovik 23,00 19,00 m.n.m. 7,90 7. OPĆINA ERDUT 8. OPĆINA ERNESTINOVO Vuka 9,00 6,90 9. OPĆINA GORJANI 10. OPĆINA KOŠKA 11. OPĆINA LEV. VAROŠ 12. OPĆINA PETRIJEVCI 13. OPĆINA PODGORAČ Vuka 12,50 22,00 14. OPĆINA PUNITOVCI Vuka 4,50 15. OPĆINA SEMELJCI 16. OPĆINA ŠODOLOVCI Vuka 3,00 6,00 Koprivna 30,00 450,00 17. OPĆINA VIŠKOVCI 18. OPĆINA VLADISLAVCI Vuka 7,00 5,00 19. OPĆINA VUKA Vuka 11,00 0,90 UKUPNO: 61,00 44,80 23,00 7,90 30,00 450,00

SLIVNO PODRUČJE «BIë-BOSUT» 1. GRAD ëAKOVO Z.lat.kanal 6,50 6,50 Mlinac 4,580 7,00 0,960 Rakova pustara 2,060 54,789 Jošava 44,990 5,00 0,946 Gajgerova pustara 1,800 31,319 2. OPĆINA DRENJE 3. OPĆINA LEV. VAROŠ 4. OPĆINA SAT. 5. OPĆINA SEMELJCI 6. OPĆINA STRIZIVOJNA 7. OPĆINA TRNAVA 8. OPĆINA VIŠKOVCI UKUPNO: 13,35 6,50 49,570 1,906 3,860 86,108

42 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

f) Pedološka obilježja Pedološka obilježja prostora Osječko-baranjske županije obrađena su na temelju Namjenske pedološke karte Republike Hrvatske 1:300.000, izrađene u Zavodu za pedologiju, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1996. Od ukupno 65 izdvojenih pedoloških jedinica na prostoru Republike Hrvatske, na području Osječko- baranjske županije zastupljeno ih je 26, sadržanih u sljedećoj tablici: POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA TALA NAMJENSKE PEDOLOŠKE KARTE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE Tablica br. 32. Broj karti- SISTEMATSKE JEDINICE TALA RASPROSTRANJENOST(x rane jed. 1 Kamenjar na vapnencu i dolomitu (litosol) Istočne padine Baranjskog i Erdutskog brda, Kneževo 2 Arenosol antropogenizirani Sjeverozapadni dio Baranje, istočno od Kneževa, Baranjskog i Erdutskog brijega 3 Sirozem na praporu (Regosol) Središnji i istočni dio Baranje 4 Sirozem na laporu Zapadno od Baranjskog Petrovog Sela i istočnije u malim fragmentima 6 Koluvij s prevagom detritusa stijena Jugoistočni dio Baranje (Petlovac, B.P.Selo) 7 Koluvij s prevagom sitnice Baranjsko i Erdutsko brdo, jugozapadno od Našica -Feričanaca 8 Crnica vapnenačko dolomitna (Kalkomela- Istočno od toka Drave, na širem području Ðakova nosol) 9 Rendzina na laporu Jugozapadno od Drave na području Karašice, u Baranji (Čeminac-Lug), sjevernije od Ðakova 10 Rendzina na flišu Istočni i jugozapadni dio Županije, istočno od Našice prema jugoistoku, prema Piškorevcima 12 Rendzina na šljunku Istočno od Viljeva, 2 enklave oko Karašice i u Baranji na području Kopačkog rita – istočno od Luga i Vardarca 19 Černozem na praporu tipični Jugozapadno Našice-Podgorač-Drenje 24 Eutrično smeđe na holocenskim nanosima Jugozapadni dio od Levanjske Varoši-Ð. Selci- Trnava 26 Eutrično smeđe na jezerskim sedimentima Sjeverozapadni i središnji dio (Bokšić, Ðurđenovac Magadenovac) 27 Eutrično smeđe na eruptivima Zapadno od Feričanaca i istočno na tromeđi – Trnava -Ð. Satnica-L. Varoš 29 Kiselo smeđe na klastitima Jugozapadno šire područje L. Varoši i Selci Ðakovački 39 Smeđe na vapnencu duboko 2 male enklave (Ivanovac, Bizovac) 40 Lesivirano na praporu tipično (Luvisol) enklava istočno od Kopačeva 41 Lesivirano na praporu pseudoglejno uz Dunav i Dravu 42 Lesivirano na rastresitim sedimentima Istočni i jugoistočni dio Županije 43 Lesivirano tipično na ilovačama Istočni dio u fragmentima od Piškorevaca prema Selcima Ðakovačkim 44 Lesivirano na vapnencu i dolomitu Zapadno od Dunava na području Kopačkog rita u Baranji, jugozapadno od toka Drave, u središnjem dijelu Županije u fragmentima 45 Smeđe podzolasto Zapadni i središnji dio Županije u fragmentima 47 Rigolano na praporu Zapadni dio Županije (Bokšić, Beljevina, Ðurđenovac dio Beničanci, Harkanovci, Bocanjevci) 48 Rigolano na laporu Budrovci, Strizivojna 50 Rigolano krša Jugozapadni dio Krndijskog pobrđa, istočno od D.Motičine 65 Gitja (Gittya) Sjeverozapadni dio P. Moslavine i Viljeva IZVOR: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju – Namjenska pedološka karta, mjerilo 1:300.000, Zagreb, 1996.

*) rasprostranjenost – očitanje s karte Sve navedene sistematske jedinice tla su prikazane u složenim pedološkim kombinacijama (kartiranim jedinicama), sastavljene od više jedinica, a na temelju dominantne jedinice izvršena je procjena pogodnosti tala za obradu.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 43 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Valorizacija tla, procjena pogodnosti tala za obradu izvršena je prema modificiranim kriterijima procjene zemljišta, FAO 1976., Vidaček, Ž. 1976., prema kojoj su osim relevantnih značajki tla (dubina, skeletnost, kiselost, slanost/alkaličnost, matičnost, kapacitet za vodu), predmet procjene stjenovitost, nagib terena, poplave i/ili stagnirajuće površinske vode i dreniranost kao izraz režima vlažnosti tala. Dodatno je zbog aktualnosti problematike procijenjen stupanj osjetljivosti tala na kemijske polutante. Na temelju istražene pogodnosti tla za obradu, može se generalno zaključiti, da su tla klase P-1, dobro obradiva tla, rasprostranjena na sjeverozapadnom i središnjem dijelu Baranje, te istočnom dijelu Županije, jugoistočno od Osijeka. Tla klase P-2, umjereno ograničena tla, rasprostiru se na području Baranje tj. na području Baranjskog brda, središnjeg dijela Baranje (Jagodnjak, Kozarac), te istočno od naselja Lug i Vardarac, zatim južnije od toka Drave od sjeverozapada prema jugoistoku, na području Erdutskog brda, te centralnog dijela Županije, na području đakovačkog ravnjaka i našičkog područja. Tla klase P-3, ograničeno obradiva tla se rasprostiru, uglavnom, u zapadnom dijelu Županije, od manjih površina na sjeveru pa do većih površina na jugozapadu, na području prigorskog reljefa, te manjih površina južno od Drave, na potezu od Valpova prema Petrijevcima, te južnije od Petrijevaca. Privremeno nepogodna tla (N-1) za obradu se protežu od sjevera Županije pa prema jugu i istoku do Dunava (područje Kopačkog rita), te na prostorima sjeverno i južno od vodotoka Drave u cijeloj dužini toka, kao i na manjim površinama na zapadu Županije, pa do središnjih i istočnih dijelova Županije. Trajno nepogodna tla (N-2) prema ovoj procjeni mogu se izdvojiti na zapadnom području Županije i to na dvije površine, na području bivše općine D. Miholjac, njen zapadni dio, jugoistočno od Viljeva, te na području bivše općine Našice u zapadnom dijelu, na potezu jugoistočno od Feričanaca i D. Motičine. 1.1.1.5. Zaštićena prirodna i graditeljska baština a) Zaštićena prirodna baština Zakonom o zaštiti prirode ("NN" 30/94, 72/94) priroda je definirana kao značajan dio okoliša kojemu Republika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima najbolje svjetske prakse. Temeljem Zakona o zaštiti prirode danas je u Osječko-baranjskoj županiji u pet kategorija prostorne zaštite (park prirode, posebni rezervat, zaštićeni krajolik, spomenik parkovne arhitekture i spomenik prirode) obuhvaćeno oko 2% površine Županije. Najveći dio zaštićene prirode otpada na park prirode Kopački rit, područje izuzetnih vrijednosti i raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta. Uže područje parka prirode Kopački rit ima status posebnog (zoološkog) rezervata. Skupština Županije pokrenula je inicitativu za proglašenje Kopačkog rita nacionalnim parkom ("Županijski glasnik", broj 7/98.).

PREGLED ZAŠTIĆENIH DIJELOVA PRIRODE NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Tablica br. 33. POVRŠINA KATEGORIJA BROJ % ha PARK PRIRODE 1 17.770,00 98,0 POSEBNI REZERVAT 2 84,99* 0,5 ZAŠTIĆENI KRAJOLIK 1 160,00 0,9 SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE 12 119,06 0,6

44 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

SPOMENIK PRIRODE 1 - - UKUPNO: 17 18.134,05 100 * Površina posebnog (zoološkog) rezervata Kopački rit (6.700 ha) uključena je u površinu Parka prirode.

POPIS ZAŠTIĆENIH DIJELOVA PRIRODE NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE Tablica br. 34. GRAD POVRŠINA REG. GODINA KATEGORIJA OPĆINA ha BROJ ZAŠTITE PARK PRIRODE ** • KOPAČKI RIT BILJE 17.770,00 416 1976/1999. POSEBNI REZERVAT ** • KOPAČKI RIT (ZOOLOŠKI) BILJE 6.700,00 417 1967. • PODPANJ (ORNITOLOŠKI) DONJI MIHOLJAC * 84,99 - 1997. ZAŠTIĆENI KRAJOLIK *** • ERDUT ERDUT 160,00 767 1974. SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE • BILJE - PARK OKO DVORCA * BILJE 8,00 708 1975. • ČEPIN - PARK OKO DVORCA * ČEPIN 2,32 709 1975. • DALJ - PARK UZ PATRIJARŠIJU * ERDUT 1,22 688 1973. • DONJI MIHOLJAC-PARK OKO DONJI MIHOLJAC * DVORCA 13,49 30 1958. • ÐAKOVO-PARK UZ BISKUPSKI DVOR * ÐAKOVO 8,66 562 1968. • ÐAKOVO - PARK SLOBODE * ÐAKOVO 1,80 623 1970. • KNEŽEVO - PARK * POPOVAC 7,00 715 1976. • NAŠICE - PARK OKO DVORCA * NAŠICE 34,34 95 1949. • OSIJEK-PARK KRALJA PETRA * KREŠIMIRA IV OSIJEK 2,43 683 1973. • OSIJEK- PERIVOJ KRALJA TOMISLAVA * OSIJEK 12,00 689 1973. • TENJA - PARK OKO DVORCA * OSIJEK 2,92 684 1973. • VALPOVO - PARK OKO DVORCA * VALPOVO 24,88 88 1958. SPOMENIK PRIRODE • VALPOVO - BIJELA TOPOLA (posječena) VALPOVO - 194 1965. IZVOR: * Rješenja o zaštiti pojedinih dijelova prirode ** Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997.) *** Izvješće o zaštiti prirode na području Osječko - Baranjske županije (1997.)

Park prirode "Kopački rit" poplavno je područje Dunava i Drave pokriveno vrbovim, topolovim i hrastovim šumama, te prošarano gredama, barama, plitkim jezerima i močvarama. Hrvatski Sabor je, zbog izuzetno bogatog i raznovrsnog biljnog i životinjskog svijeta Kopačkog rita, 1967. godine donio Zakon o proglašavanju poplavnog područja Kopački rit Upravljanim prirodnim rezervatom ("Narodne novine", br. 45/67.). 1976. godine prema Zakonu o zaštiti prirode uže područje Upravljanog prirodnog rezervata dobija status Specijalnog zoološkog rezervata, a šire područje status Parka prirode. Prema važećem Zakonu o zaštiti prirode ("Narodne novine", br. 30/94.) Specijalni zoološki rezervat preimenovan je u Posebni zoološki rezervat "Kopački rit". Postojeći obuhvat i granice parka prirode «Kopački rit» utvrđene su prema Zakonu o parku prirode «Kopački rit» (NN, br. 45/99), a pitanja zaštite, održavanja, promicanja, unapređenja i korištenja tog parka prirode uređuju se Uredbom o osnivanju Javne ustanove «Park prirode Kopački rit» (NN, br. 96/97) i Pravilnika o unutarnjem redu u Parku prirode «Kopački rit» (NN, br 84/98).

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 45 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Lokacija aluvijalnih močvara rijeke Drave, specijalnog zoološkog rezervata u Kopačkom ritu te ribnjaci u Donjem Miholjcu, Grudnjak i Našičkoj Breznici uvrštena su prema međunarodnim kriterijima u IBAs (Important Birds Areas) područja. Područje Kopačkog rita obitavalište je brojnih životinjskih vrsta, a posebno je zanimljivo kao ornitološki rezervat. 1997. godine proglašen je Posebni ornitološki rezervat "Podpanj" kod Donjeg Miholjca kao područje značajno za obitavanje, gnijezđenje, seobu i zimovanje ptica. Zaštićeni krajolik Erdut proglašen je 1974. godine. Područje, Aljmaš-Erdut pejsažno je naglašena zona u istočnoj Slavoniji. Na ostacima starih uzvišenja prostor je dosegao veće visine, a padine prema Dunavu oštro su "urezane" i u zoni Erduta nadvisuju rijeku 7,0 metara. U kategoriji Spomenika prirode zaštićena je Bijela topola u Valpovu (Populus alba l.). U kategoriji Spomenika parkovne arhitekture zaštićeno je 12 parkova, a najpoznatiji su oni uz dvorce u Našicama i Valpovu. Programom za izradu Prostornog plana područja posebnih obilježja, “Rekreacijsko područje Drava” predviđena je izrada stručne podloge na temelju koje će se identificirati područja koja je po Zakonu o šumama i Zakonu o zaštiti prirode potrebno posebno zaštiti. Na području Županije evidentirani su dijelovi prirode kao značajni, ali za njih nije nikada pokrenut postupak zaštite. U tijeku je postupak proglašavanja drvoreda javorolisnih platana u Osijeku (3 drvoreda) spomenikom parkovne arhitekture te dijela groblja u Bilju spomenikom prirode. b) Zaštićena graditeljska baština Područje Osječko-baranjske županije izuzetno je bogato nepokretnim kulturnim dobrima. Geografski položaj i prirodno okruženje omogućili su kontinuitet života na ovom prostoru koji se može pratiti još od mlađeg kamenog doba. Brojni su tragovi ljudskog obitavanja te duhovnog i materijalnog stvaralaštva od prapovijesti preko antičkog razdoblja, srednjeg vijeka do novijeg doba. Oni se ogledaju u tragovima prapovijesnih naselja i nekropola, antičkim gradovima, srednjovjekovnim crkvama, gradovima i selima te urbanim cjelinama nastalim od početka 17. stoljeća do danas. Na području Županije registrirano je 303, evidentirano 812, preventivno zaštićeno 449 nepokretnih kulturnih dobara.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA VRSTA NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA Tablica br. 35.

PREVENTIVNO EVIDENTIRANO REGISTRIRANO UKUPNO ZAŠTIĆENO Arheološka baština Arheološko područje 222 2 63 287 Povijesna graditeljska Gradska naselja 0 1 5 6 cjelina Gradsko-seoska naselja Seoska naselja 0 0 0 0 0 0 0 0 Povijesni sklop Graditeljski sklop 0 1 4 5 i građevina Civilna građevina 25 380 41 449 Sakralna građevina 47 35 69 151 Memorijalna Memorijelno povijesno baština područje 1 1 5 7 Spomen građevina 238 0 41 279 Etnološka baština Etnološko područje 0 0 0 9 Etnološka građevina 249 28 41 318 UKUPNO: 812 449 303 1.567 IZVOR : Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku - 2000.

46 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Među arheološkim lokalitetima na području Županije nekolicina ima iznimno značenje: prapovijesni lokalitet "Gradac" kod Sarvaša, prapovijesni lokalitet "Hermanov vinograd" u Osijeku, prapovijesna nalazišta "Gradac" i "Sredno" u Batini, "Gradac" u Zmajevcu, Diljska planina, Bogojevci kod Dalja i ranosrednjovjekovno groblje Bijelo Brdo po kojem je nazvana cijela jedna kultura iz razdoblja ranog srednjeg vijeka (10.-12. stoljeće) u Europi. Na području Županije postoji 6 /šest/ zaštićenih povijesnih graditeljskih cjelina (Osijek - Gornji grad i Tvrđa, Ðakovo, Našice, Valpovo, D. Miholjac), 13 dvoraca, 56 crkava i 4 samostana. Republika Hrvatska predložila je upis Osječke Tvrđe u listu svjetske baštine UNESCO-a, a postupak nominacije je u tijeku. 1.1.1.6. Krajobrazne vrijednosti Krajolik odnosno krajobraz je u Konvenciji o europskim krajobrazima (2000. god.) definiran kao određeno područje, viđeno ljudskim okom, čije je obilježje rezultat međusobnog djelovanja prirodnih ili ljudskih čimbenika. Krajobraz je bitna komponenta prirode i okoliša. U svojoj sveobuhvatnoj dimenziji on povezuje čovjeka i prirodu, plan namjene površina i okoliša, a također je i par exellance faktor pri uključivanju zahtjeva prirode i okoliša u ostale sektorske politike te zbog toga i faktor održivog razvitka. Prvi korak vezan uz ostvarivanje odluka usmjerenih na krajobraz tj. na oblikovanje njegove zaštite, upravljanje i planiranja je identifikacija krajobraza i analiza njegovih obilježja i procesa koji se u njemu odvijaju. Identifikaciju je moguće vezati uz: a) glavne tipove europskih krajobraza, b) krajobrazne jedinice, c) kraojobrazna područja posebnog interesa. Prema sadržajnoj i metodskoj podlozi Krajobrazne osnove Hrvatske, Hrvatska je podijeljena na 4 prirodno-geografske regije i 16 osnovnih krajobraznih jedinica s obzirom na prirodna obilježja. Krajobraz Osječko-baranjske županije svrstava se u prirodno-geografsku regiju istočne Hrvatske koja se dijeli na dvije krajobrazne jedinice: 1. Nizinska područja sjeverne Hrvatske 2. Panonska gorja Veći dio prostora Županije po tipu krajobraza svrstava se u krajobraznu jedinicu nizinska područja sjeverne Hrvatske koja je definirana sljedećim karakteristikama: • Osnovna fizionomija – agrarni krajobraz s kompleksima hrastovih šuma i poplavnim područjima • Naglasci, vrijednosti, identitet – rubovi šuma, fluvijalno-močvarni ambijenti (Kopački rit) • Ugroženost i degradacije – mjestimični manjak šume u istočnoj Slavoniji, nestanak živica u agromelioracijskim zahvatima, geometrijska regulacija vodotoka i nestanak tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta Krajobraz krajnjeg jugozapadnoj dijela Županije pripada krajobraznoj jedinici Panonska gorja (obronci Krndije). U taj tip krajobraza može se uvrstiti i Erdutsko i Bansko brdo. Karakteristike ove krajobrazne jedinice su: • Osnovna fizionomija – izolirani, šumoviti gorski masivi bez dominantnih vrhova, reljefni prijelazi postupni. • Naglasci, vrijednosti, identitet – raznolikost šumskih vrsta, očuvane potočne doline.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 47 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

• Ugroženost i degradacije – lokacijski neprikladna gradnja na kontaktu šume i nižih brežuljaka, manjak proplanaka i vidikovaca. Drugi važni korak, koji osigurava provođenje mjera zaštite, upravljanje i planiranje je vrednovanje krajobraza prema objektivnim kriterijima, koje se potom uspoređuje s raznolikim vrijednostima koje se propisuju krajobrazu od strane lokalnog stanovništva. Za kvalitetno i što objektivnije vrednovanje krajobraza bilo bi potrebno izraditi studiju. Općenito treba istači vrijednost raznolikosti poljoprivrednih kultura te vizualne kvalitete smjenjivanja nepreglednih poljoprivrednih površina sa šumama, prelaske s ravničarskog krajobraza na brežuljkase predjele prekrivene šumama i vinogradima, te šume kao posebnu vrijednost krajobraza naročito s kriterija raznolikosti i slikovitosti. Također se ističu pojedini markeri karakteristični za Slavoniju kao što su: Ðakovačka katedrala, te stare, a značajne građevine ili kompleksi (Našički dvorac i park, Valpovački dvorac i park, Osječka Tvrđa) koje treba zaštititi i dati im odgovarajuću namjenu, te uz odgovarajući marketing isplativo koristiti. Kao područje od nacionalnog i međunarodnog značaja treba istaknuti krajobraz Kopačkog rita.

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa a) Poljoprivreda Obnovljivi prirodni resursi su najznačajnija prirodna bogatstva Hrvatske, a među njih se ubraja i preko 3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. U ukupnoj količini poljoprivrednog zemljišta Republike Hrvatske Osječko-baranjska županija sudjeluje sa 8,4% a u ukupnoj količini obradivog zemljišta s 12%.

POLJOPRIVREDNE POVRŠINE U REPUBLICI HRVATSKOJ I OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI Tablica br. 36. OSJEČKO- REPUBLIKA UDIO OBŽ U BARANJSKA HRVATSKA POVRŠINAMA RH ŽUPANIJA (ha) % (ha) Poljoprivrednepovršine 3,181.107 266.245 8,4 Obradive površine 2,020.626 242.405 12,0 IZVOR: Analiza stanja poljoprivredne proizvodnje Osječko- baranjske županije (1999.). Poljoprivredne površine u Županiji obuhvaćaju oko 64% a obradive površine oko 58% ukupne površine Županije. Poljoprivredne površine Osječko-baranjske županije imaju slijedeću strukturu: oranice 86,6%, voćnjaci 1,1%, vinogradi 1,1%, livade 2,2% i ostale površine (pašnjaci, ribnjaci) 9,0%.

POLJOPRIVREDNE POVRŠINE ŽUPANIJE PREMA KATEGORIJAMA I NJIHOVA ZASTUPLJENOST Tablica br. 37.

POLJOPRIVREDNA OBRADIVA POVRŠINA POVRŠINA UKUPNO ORANICE VOĆNJAK VINOGRAD LIVADA (ha) Ukupno (ha) 266.245 242.405 230.521 3.106 2.858 5.920 Udjel (%) 100% 91,0% 86,6% 1,1% 1,1% 2,2% IZVOR: Analiza stanja poljoprivredne proizvodnje Osječko-baranjske županije (1999.).

48 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

b) Šumarstvo Šume kao jedini prirodni samoobnovljivi resurs proglašene su Ustavom kao dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku. Prema Zakonu o šumama ("NN" 52/90, 5/91, 61/91, 26/93 i 76/93.) šume i šumsko zemljište dobra su od općeg interesa i ona su u državnom vlasništvu osim privatnih šuma i šumskog zemljišta. Gospodarenje je povjereno Poduzeću "Hrvatske šume" p.o. Zagreb. Gospodariti šumama znači racionalno koristiti njene proizvodne mogućnosti uz istovremenu obnovu i zaštitu. Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje šuma na način koji će omogućiti maksimalnu proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Gospodarenje obuhvaća i iskorištavanje šuma i šumskih zemljišta, sporednih šumskih proizvoda, te izgradnju i održavanje šumskih prometnica. Na području Osječko-baranjske županije šumama gospodare: - Uprava šuma Osijek sa šumarijama: Batina, Baranjsko Petrovo selo, Darda, Tikveš, Ðakovo, Levanjska Varoš, Osijek i Valpovo, - Uprava šuma Našice sa šumarijama: Našice, Ðurđenovac, Donji Miholjac i Koška, - Uprava šuma Vinkovci sa šumarijama: Mikanovci (dio) i Strizivojna (dio). U ukupnoj količini šumskog zemljišta Republike Hrvatske, Osječko-baranjska županija sudjeluje sa 4,6%. Šumom je pokriveno oko 27% prostora Županije, a prosjek Republike Hrvatske je 44%.

PODACI O ŠUMSKIM POVRŠINAMA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PREMA KATEGORIJI I VLASNIŠTVU

Tablica br. 38. u ha NEOBRASLO VLASNIŠTVO OBRASLO NEPROIZVO- NEPLODNO UKUPNO PROIZVODNO DNO Hrvatske šume 85.496 8.361 2.368 14.820 111.045 Šume IPK-Belje 1.267 2 9 0 1.278 Privatne šume 1.774 141 11 8 1.943 UKUPNO: 88.537 8.504 2.388 14.828 114.257 IZVOR: Šumsko gospodarska osnova Republike Hrvatske (1996. - 2026)

ISKAZ POVRŠINA ŠUMA PO NAMJENI Tablica br. 39. OBRASLE ŠUME ORGANIZ. NEOBRASL GOSPOD. POSEBNE NEPLODNE UKUPNO JEDINICA UKUPNO E ŠUME NAMJENE Batina 6.268 6.268 924 2.635 9.827 Baranjsko Petrovo Selo 4.084 4.084 1.421 692 6.197 Darda 5.301 1.092 6.393 1.269 4.705 12.367 Tikveš 3.300 396 3.696 2.296 5.734 11.726 Ðakovo 10.253 651 10.904 798 89 11.791 Lev. Varoš 7.351 2 7.353 1.000 77 8.430 Osijek 7.656 25 7.681 746 339 8.766 Valpovo 3.219 26 3.245 438 135 5.818 Uprava šuma Osijek 49.432 2.192 51.624 8.892 14.406 74.922 Našice 7.797 84 7.881 394 163 8.438 Ðurđenovac 7.685 55 7.740 246 172 8.158 D. Miholjac 8.103 109 8.212 513 131 8.856 Koška 8.508 59 8.566 519 155 9.240 Uprava šuma Našice 32.093 307 32.400 1.672 621 34.693

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 49 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Mikanovci 251 251 4 6 261 Strizivojna 1.282 131 1.413 47 36 1.496 Uprava šuma Vinkovci 1.533 131 1.664 51 42 1.757 Hrvatske šume Ukupno: 83.058 2.630 85.688 10.615 15.069 111.372 IZVOR: Izvješće o stanju, gospodarenju i zaštiti šuma na području Osječko-baranjske županije (2000.) U narednom razdoblju izvršit će se preuzimanje šuma i šumskog zemljišta ostalih društvenih subjekata (PIK Belje) čime će biti dovršen proces preuzimanja šuma propisan Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ("NN" 76/93.). Površine privatnih šuma čine svega 1,7% ukupne površine šuma Županije, a rasprostranjene su uglavnom u brdskom dijelu Županije.

DOBNA STRUKTURA ŠUMA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE Tablica br. 40. DOBNI I II III IV V VI VII UKUPNO RAZRED ha 13.401 10.409 19.620 19.962 16.707 6.670 1.768 88.537 % 15 12 22 22 19 8 2 100

Prema dobnoj strukturi srednjodobne šume zauzimaju 44% ukupne površine, a nedostatak je najstarijih tj. zrelih šuma za sječu, kojih ima svega 2% ukupne površine. U ukupnoj strukturi drvne zalihe hrast, kao najvrijednija gopodarska vrsta, sudjeluje sa 3%. Na području Županije pristune su sve karakteristične šumske zajednice od brdskih i nizinskih do onih pionirskih fitocenoza koje su se razvile na ritskim lokalitetima uz Dravu i Dunav. Prema vertikalnom razmještaju šumske vegetacije ovdje nalazimo sljedeće šumske zajednice: - šume hrasta kitnjaka i graba (brdska šuma), - šume hrasta lužnjaka i graba (nizinska šuma), - šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (mikrodepresije), - šume poljskog jasena i johe (mikrodepresije), - šume crne i bijele topole (poplavno područje), - šume bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom (ritska šuma), - šume bijele vrbe s bročikom (poplavno područje). Na području Županije nalaze se dva zakonom zaštićena objekta prirode (Park prirode "Kopački rit", zaštićen krajolik Erdut) koji su većim dijelom obrasli šumom te predstavljaju vrlo značajan ekološki i gospodarski resurs. Šumski predjel Golubovac (Ðurđenovac) proglašen je 1983. godine šumom s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju. Sukladno Zakonu o šumama u tijeku je postupak proglašenja šumskog predjela Zokovica (Ðakovo) šumom s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju. c) Korištenje vodnih resursa Vodni resursi Drave, Dunava, njihovih pritoka i ostalih voda koriste se ili su predviđeni za korištenje u raznim područjima gospodarstva, a najznačajnije mogućnosti korištenja su sljedeće: • Plovni put na Dunavu kao i plovni put na Dravi od ušća u Dunav do Osijeka (km 20+000) imaju status međunarodnog plovnog puta. Prema svim vodnogospodarskim dokumentima plovni put

50 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

na rijeci Dravi obuhvaća dionicu od ušća Drave u Dunav do ušća rječice Ždalice u Dravu (od km 0+000 do km 198+600). Postoje mogućnosti da se višenamjenskim uređenjem Drave (izgradnjom vodnih stuba VS Barcs, VS Donji Miholjac i VS Osijek) plovni put uredi kao vodni put IV klase - Vb klasa po novoj klasifikaciji. Plovni putovi na Dunavu i Dravi omogućavaju izgradnju luka i pristaništa. • Raspoložive vodne količine rijeke Drave i relativno veliki uzdužni padovi pogodovali su intezivnoj izgradnji hidroenergetskih objekata. Tako je u Austriji izgrađeno 15, u Sloveniji 8, a u Hrvatskoj 3 hidroelektrane na gornjem toku rijeke Drave. Na donjem dijelu Drave, na području Osječko-baranjske županije, planirana je izgradnja 2 vodne stube – Donji Miholjac rkm 85+200 i Osijek rkm 31+100, s prosječnom mogućnosti proizvodnje od ukupno 679,7 GWh/god. • Izgradnja vodnih stuba ima niz pozitivnih utjecaja na šira kretanja u gravitacijskom području, npr. razvoj pojedinih industrija (blizina raspoložive vode i energije), razvoj prometa. Izgradnjom akumulacija stvaraju se uvjeti za natapanje poljoprivrednih površina, opskrbe ribnjaka i industrije vodom iz gravitacijskih dovoda. Također se stvaraju povoljni uvjeti plovidbe (veće dubine, manje brzine). Velike vodne površine akumulacija omogućavaju i razvoj turizma i rekreacije.

• Jezera, akumulacije i ostale vode na području Županije pogodni su za razvoj turizma, športa i rekreacije, a ribnjaci pružaju mogućnost za daljnji razvoj ribogojstva.

d) Eksploatacija mineralnih sirovina Prema prikupljenim podacima, na prostoru Županije eksploatira se tehnički kamen, opekarska glina, geotermalne vode, tekući i plinoviti ugljikohidrati, građevinski pijesak te cementni lapori. Eksploatacija kamena vezana je uz područje Krndije. Lokalitet "Oštra Glava" ležište je mramoriziranog vapnenca visoke čvrstoće na pritisak, slabog upijanja vode i postojanog na smrzavanje. Na lokacijama "Torine" i "Stari Gradac" eksploatira se bazalt. Hrvatske šume na lokaciji "Jovac" eksploatiraju tehnički građevinski kamen. Uz aktivna polja postoje i dva istražna polja tehničkog kamena "Oštra Glava" i "Torine". Opekarska glina se eksploatira na lokalitetima "Kukljaš" (IGM Našice), "Grabovac" (Cetera-Ðakovo), "Sarvaš" i "Vladislavci" (Opeka-Osijek) te "Bizovac" za potrebe istoimene ciglane. Registrirane su i predratne eksploatacije u Belom Manastiru, Kneževim Vinogradima, Radikovcima i Dalju. Pojave geotermalne vode zabilježene su uz naftaška istraživanja podzemlja na lokalitetima uz naselja Bokšić, Bizovac, Ernestinovo i Ðakovačka Breznica. Samo u Bizovcu se koristi pronađena geotermalna voda (izgrađeno lječilište i hotel "Terme") iz kaptiranog arteškog horizonta na dubini od 1.800 m. Temperatura termalne vode na ušću bušotine iznosi 98°C. Nafta i plin se na području Županije eksploatiraju na ukupno 8 naftnih i jednom plinskom polju. Naftna polja su: Bizovac, Števkovica, Obod, Obod-Lacići, Kućanci-Kapelna, Bokšić-Klokočevci, te dio polja Crnac (dio je u Virovitičko-podravskoj županiji). Plinsko polje je Bokšić. Eksploatacija građevinskog pijeska vezana je uz rijeku Dravu koja je obnovljivo ležište značajno za vodni režim. Nije definirano eksplicitno eksploatacijsko polje na vodotoku nego se smatra cijelo korito Drave potencijalnim poljem podložnim kontinuiranim promjenama ležišta i rezervi na njima. Cementni lapori (vapnenci i laporoviti vapnenci starijeg panona) na lokalitetu "Bukova Glava", te (lapori mlađeg panona) na lokalitetu "Vranovići" eksploatacijska su polja cementare Našice.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 51 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

KAMENOLOMI Tablica br. 41. VELIČINA KOLIČINA EKSPL. NAZIV NAČIN PROCIJENJENE POLJA KAMENA KAMENOLOMA EKSPLOATACIJE REZERVE (m3) (ha) m3/god. STARI GRADAC 2,90 površinska - 149.000 TORINE 37,45 površinska 176.070 676.500 TORINE 47,00 površinska istražno polje - OŠTRA GLAVA 9,80 površinska istražno polje - JOVAC 4,22 površinska 20.000 156.400 IZVOR: Županijski ured za gospodarstvo OPEKARSKA GLINA Tablica br. 42.

VELIČINA KOLIČINA NAZIV NAČIN PROCIJENJENE POLJA EKSPL. SIROVINE POLJA EKSPLOATACIJE REZERVE (m3) (ha) m3/god. GRABOVAC 24,8 površinska 80.000 2,687.500 GRABOVAC 5,0 površinska istražno polje 750.000 SARVAŠ 40,0 površinska 60.000 5,041.000 VLADISLAVCI 27,6 površinska 15.000 263.100 BIZOVAC 11,6 površinska 10.700 125.800 KUKLJAŠ 26,0 površinska 135.000 2,525,400 IZVOR: Županijski ured za gospodarstvo

CEMENTNI LAPORI Tablica br. 43. KOLIČINA VELIČINA NAČIN EKSPL. PROCIJENJENE NAZIV POLJA POLJA EKSPLOATACIJE MATERIJALA REZERVE t/god. BUKOVA GLAVA površinska 66,150.974 t VRANOVIĆI površinska 11,102.481 t IZVOR: Županijski ured za gospodarstvo e) Područja osobitih biljnih i životinjskih zajednica i vrsta Područje Županije je u prirodnim uvjetima bilo dobro pošumljeno. Na gorama su prevladavale bukove šume, u nizinama hrastove šume, na trajno vlažnim udubinama livade i šaševi, na suhim praporima otporne travne zajednice a oko rijeka zajednica hidrofilnih šuma. Društvenim utjecajem šume su svedene na izolirane rezervate koji se nastoje racionalno valorizirati. Na mjestima prvobitnog vegetacijskog pokrova proširene su obradive površine, odnosno kultivirane biljke, jer ovaj kraj spada u najvrjednije agrarne dijelove Hrvatske. Na području Baranje prirodni vegetacijski pokrov koji su u prošlosti činile hrastove šume, na lesnim zaravnima i riječnim terasama sasvim je nestao. Jedino u naplavnim ravnima postoje veći kompleksi šuma hrasta lužnjaka i johe. Najvlažnije dijelove pokrivaju vrbe. Na području Kopačkog jezera osnovnu vegetaciju čine šaš, trska, rogoz. Viši ocjediti dijelovi terasa, zaravni i Banskog brda pretvoreni su društvenim radom u otvorene agrarne pejzaže s pretežito žitarskim kulturama i šećernom repom. Manje površine pod šumom (hrast, grab, jasen) sekundarnog su porijekla. Na području pridravske nizine Osijeka od prirodne vegetacije zastupljena je tipična stepska travna vegetacija u istočnom dijelu, na jugu je područje hrasta sladuna i cera, a na zapadu hrasta kitnjaka s običnim grabom. U vlažnoj depresiji uz Vučicu i Karašicu značajne su šume hrasta lužnjaka, dok su na najvlažnijim dijelovima uz Dravu i Dunav miješani šumarci vrbe, johe i topole. Bogatsto vodom bio je jedan od osnovnih preduvjeta za razvoj velikih šuma na području Slavonske podravine, koje zauzimaju najveće površine u niskim poplavnim ravnima i na području Krndije.

52 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Ocjedite riječne terase Drave dugotrajnijim društvenim vrednovanjem pretvorene su u otvorene agrarne krajolike. U nizinskim šumama, naročito uz Karašicu i Vučicu, gdje je sačuvan cjelovit pojas šuma, prostorno i količinski prevladava hrast lučnjak (44 %) uz jasen, grab, brijest, topolu, lipu, johu i vrbu. Uz Dravu pretežu meke listače (vrba, joha, topola) dok su sjeverne padine Krndije pod hrastom kitnjakom i grabom u nižim, a bukvom u višem dijelu. U Ðakovačkom kraju na čitavom ravnjaku prevladava otvoren i intenzivno obrađen poljodjelski pejzaž, pretežito pod žitaricama, a tek mjestimice prošaran vinogradima. Pod utjecajem dugotrajnog agrarnog iskorištavanja šumski je pokrov gotovo nestao, a od izvornih šuma hrasta, graba i brijesta preostale su tek manje površine i usamljeni gajevi. Sjeverno i južno od središnje položenog prapornog ravnjaka protežu se najniži dijelovi Ðakovštine. Na tektonski nestabilnoj osnovi stvoren je specifičan šumsko-močvarni krajolik koji se i pored mladih melioracija održava. Diljsko pobrđe velikim dijelom je pod šumom pa su obradive površine malene. Različiti biotopi na prostoru Županije pogodovali su razvoju raznolike i brojne faune. Od sisavaca na ovom području obitavaju svi predstavnici srednjeeuropske faune, a brojne su vrste i zaštićene. Lovna divljač brojna je na cijelom području (zec, lisica, divlja svinja, jelen, srna). Fauna ovog područja nije temeljitije obrađivana osim ornitofaune Kopačkog rita. Park prirode "Kopački rit" ima bogatu faunu, a bioraznolikost je vrlo velika i vrijedna. Ovo područje je najveće prirodno mrijestilište riba Dunava u srednjoj Europi sa do sada 44 zabilježene vrste riba. Stanište je to običnih jelena te niza rijetkih ili danas već ugroženih vrsta sisavaca poput obične vidre, običnog zerdava ili brkatog i rojtastog šišmiša. Izuzetno bogata fauna ptica broji danas 285 zabilježenih vrsta. Rit je središte rasprostranjenja srednjeeuropske populacije orla štekavca, jedino gnjezdilište divlje guske i najveća kolonija sive čaplje i velikog vranca u Hrvatskoj. U tijeku migracije velika je koncentracija crnih roda i bijelih žličarki a tijekom zimovanja najveća je koncentracija lisastih i divljih gusaka, guski glogovnjača te divljih pataka u Hrvatskoj. Posebni zoološki (ornitološki) rezervat "Podpanj" kod Donjeg Miholjca stanište je za gniježdenje, prehranu i odmaranje najraznovrsnijih vrsta ptica. Različite vrste gnjuraca, pataka, čaplji, čigri vezane su za vodu i rubnu vegetaciju. Prostrani trsčaci i rogoznici gnjezdilište su niza vrsta trstenjaka, čaplji, močvarne strnadice i brkate sjenice. Raznoliko grmlje i visoka zelen udomljuje niz vrsta pjevica. Rubni pojas šikare sa stablima gnijezdilište je grabljivica i dijetlovki. 1.1.2.2. Gospodarski potencijal Analizu i ocjenu kretanja strukture gospodarstva Osječko-baranjske županije moguće je prikazati samo kroz određene parametre koje statistika bilježi, a nisu u prilagođavanju novim metodama doživjeli drastične promjene. Osim toga, izmjenama Zakona o područjima županija, gradova i općina iz 1997. godine, Osječko-baranjskoj županiji su se pripojile jedinice lokalne samouprave formirane na području bivše općine Našice, tako da u razdoblju prije toga podaci za Županiju po obuhvatu nisu jednaki današnjem stanju. Podaci za cjelovitu Županiju su bili dostupni za 1998. godinu, a radi usporedbe su korišteni prilagođeni podaci (statistički) za 1990. godinu. Stanje gospodarstva Osječko-baranjske županije danas je iznimno teško. Takvo stanje rezultat je, poglavito, radno-intenzivne proizvodnje, zastarjele tehnologije i izostanaka investiranja još iz predratnog vremena. Ratno razdoblje potenciralo je i pogoršalo predratno stanje. Velike izravne ratne štete umrtvile su raspoložive resurse i onesposobile gospodarske kapacitete. Produljeno stanje ni rata ni mira, prometne izoliranosti, bijega kapitala i ljudskih resursa, pogubno je utjecalo ne samo na razvoj gospodarstva već i na razvijenost Županije u svim područjima djelatnosti. Izravne ratne štete pravnih subjekata u Županiji procjenjene su na 5,017.569.943,00 kn.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 53 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

KRETANJE ZAPOSLENOSTI U RAZDOBLJU 1990.-1998. GOD. Tablica br. 44. UKUPNO ZAPOSLENI ZAPOSLENI U GOSPODARSTVU PODRUČJE INDEKS INDEKS 1990.G. 1998.G. 1990.G. 1998.G. 98/90.G. 98/90. HRVATSKA 1,490.187 1,077.931 72,3 1,225.361 776.956 63,4 Osječko-baranjska 114.254 66.916 58,6 97.222 52.157 53,6 Županija Udio Županije % 7,7 6,2 7,9 6,7 IZVOR: Statistički godišnjak R. Hrvatske 1991. g. – str. 120. i 388.-390.

Statistički ljetopis 1999. g. – str. 114.

Ured za statistiku Osječko-baranjske županije

Promatrajući strukturu gospodarstva prema parametru zaposlenosti u odnosu na Hrvatsku u razdoblju od 1990. god. do 1998. god. uočavaju se sljedeće promjene:

– u odnosu R. Hrvatsku u cjelini, intenzitet smanjenja ukupne zaposlenosti u Županiji bio je veći, pa se time smanjio i udio Županije u broju zaposlenih u Hrvatskoj,

– u gospodarstvu je zabilježeno intenzivnije smanjenje i na razini Hrvatske, a na razini Županije gotovo je upola smanjen broj zaposlenih. Nagli pad zaposlenosti u gospodarstvu za 46,4% u odnosu na 1990. godinu izravna je posljedica naslijeđa iz prošlosti, ratnih i poratnih zbivanja tijekom proteklih godina, tegobnog prijelaza na tržišni gospodarski ustroj i poduzetničkog okruženja. U strukturi gospodarstva, također po parametru zaposlenosti, došlo je do promjena kako na razini Hrvatske, tako i na razini Osječko-baranjske županije.

PROMJENE U STRUKTURI GOSPODARSTVA 1990.-1998. GODINE PREMA ZAPOSLENOSTI Tablica br. 45.

OSJEČKO-BARANJSKA HRVATSKA ELEMENTI ŽUPANIJA 1990. 1998. 1990. 1998. Zaposleni u gospodarstvu 100,0 100,0 100,0 100,0 - primarni sektor 6,1 4,2 17,5 10,5 - sekundarni sektor 54,0 48,7 53,1 47,6 - tercijarni sektor 40,0 47,1 29,4 41,8 IZVOR: Statistički godišnjak R. Hrvatske 1991. g. – str. 120. i 388.-390. Statistički ljetopis 1999. g. – str. 114. Ured za statistiku Osječko-baranjske županije

Opća tendencija u strukturnim promjenama je jačanje tercijarnog sektora djelatnosti (uslužnih djelatnosti: trgovine, ugostiteljstva, prijevoza, skladištenja, financijskog poslovanja i poslovanja nekretninama). U Osječko-baranjskoj županiji je uslužni sektor značajnije porastao međutim, njegovo učešće je još uvijek ispod prosjeka Hrvatske. a) Poljoprivreda Proizvodnja hrane od strateškog je interesa Republike Hrvatske. Najznačajnije mjesto u Republici Hrvatskoj u primarnom dijelu poljoprivredne proizvodnje ima Osječko-baranjska županija temeljem svojih proizvodnih kapaciteta.

54 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Završena mirna reintegracija hrvatskog podunavlja omogućila je pokretanje obnove proizvodnje i stvaranje preduvjeta za ostvarenje proizvodnih rezultata na razini prije Domovinskog rata. Županija raspolaže sa 266.245 ha poljoprivrednog zemljišta što čini relativno malo učešće od 8,4% u poljoprivrednom zemljištu Republike Hrvatske, ali se postižu dobri rezultati u poljoprivrednoj proizvodnji što je posebno izraženo kod proizvodnje pšenice, kukuruza i industrijskog bilja gdje proizvodnja Županije prelazi 25-30% ukupne proizvodnje Republike Hrvatske. Osim ratarske proizvodnje značajan segment poljoprivrede Županije je stočarska proizvodnja. Prisutno je opće smanjenje stočnog fonda, a najveće smanjenje se dogodilo u razdoblju 1991.-1992. godine usljed rata kada je nestalo 50% stočnog fonda. Devastirane i razrušene su bile velike farme koje se u ovim poslijeratnim godinama nastoje obnoviti na novim poduzetničkim osnovama. Temelj današnjeg stočarstva je u obiteljskim gospodarstvima gdje se nalazi više od polovice stočnog fonda. b) Industrija Industrija Osječko-baranjske županije je zastupljena u 8 grana: - prehrambena, - tekstilna i odjevna, - kožarsko-prerađivačka, - drvno-prerađivačka, - grafičko-prerađivačka, - prerada kemijskih proizvoda, - metalno-prerađivačka, - graditeljskih materijala. (b-1) Prehrambena industrija Prehrambena industrija ima dugogodišnju tradiciju, a komparativna prednost je u tomu što primarna poljoprivredna proizvodnja na području Županije može sirovinski podmiriti potrebe izgrađenih kapaciteta. U prehrambenoj industriji Županije je 1997. godine bilo zaposleno 5.730 djelatnika. Mlinsko pekarska industrija U Osječko-baranjskoj županiji postoji 7 mlinova dioničarskih društava kapaciteta 720 tona/24 sata i godišnjeg kapaciteta od 200.500 tona te veći broj mlinova manjih kapaciteta. Također, u Županiji radi pet velikih industrijskih pekara uz veliki broj manjih, a ove imaju kapacitet od 156 tona/24 sata pečenja kruha ili godišnji kapacitet od 19.110 tona. Privatizacija i pojava novih kapaciteta u mlinsko- pekarskoj industriji smanjila je korištenje kapaciteta dosadašnjih pogona, ali oni još uvijek nose najveći dio proizvodnje u mlinsko pekarskoj industriji Osječko-baranjske županije. Proizvodnja tjestenine Uz pojavu malih kapaciteta proizvodnje tjestenine na području Županije imamo dvije tvornice, kapaciteta 18,5 tona/24 sata proizvoda od tijesta, a godišnja proizvodnja je u ove dvije tvornice 3.968 tona. Industrija ulja Na području Županije postoji jedna tvornica od dvije u Republici Hrvatskoj koje proizvode ulje. Dnevna proizvodnja sirove prerade je 90 tona/24 sata, a godišnja proizvodnja je 22.500 tona. Rafiniranog ulja u tvornici se proizvodi 20 tona/24 sata, a godišnja proizvodnja je 5.000 tona

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 55 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

rafiniranog ulja. Vrijedno je spomenuti veliki investicijski projekt IPK Osijek – izgradnju nove uljare većih preradbenih kapaciteta. Industrija šećera U Osječko-baranjskoj županiji postoje dvije tvornice za proizvodnju šećera, od kojih jedna ne radi uslijed devastacije i otuđenja cjelokupne opreme tijekom Domovinskog rata – "Šećerana" Branjin Vrh – "Belje" d.d. Sadašnja u Osijeku, ujedno i najveća u Hrvatskoj, ima kapacitete proizvodnje šećera 62.500 tona, melase 27.500 tona i suhih rezanaca 27.500 tona. Industrija čajeva i ljekovitog bilja Ova je proizvodnja nekada bila značajna u "Teini" koja je danas u stečaju, a tada se proizvodilo 50 tona čajeva i 425 tona ljekovitog bilja. Konditorska industrija U Županiji je razvijena konditorska industrija s poznatim tvornicama "Sloboda" d.d. i IPK Kandit. Obje tvornice imaju kapacitete proizvodnje od 38.000 tona raznih konditorskih proizvoda. Proizvodnja piva Tradicija Osječke pivovare je vrlo duga i u svome razvoju postala je jedna od vodećih u Hrvatskoj, s kapacitetom 500.000 hl godišnje. Također se javljaju manje pivovare od kojih je najznačajnija "Kelly commerce" iz Ðakova. Proizvodnja vina Proizvodnja vina se obavlja u 4 velike vinarije ukupnih kapaciteta od 2.012 vagona. Proizvodnja grožđa je dobra baza za razvoj ove vrste proizvodnje. Industrija mlijeka Industrija mlijeka odvija se u dvije mljekare (u Osijeku i Belom Manastiru) s kapacitetom prihvata 193.000 litara mlijeka/24 sata. Prerada u konzumno mlijeko, mlijeko u prahu, mliječne napitke i mliječne proizvode baza je razvoja ove industirje. Klanje stoke i prerada mesa U pet industrijskih klaonica na području Osječko-baranjske županije postoji mogućnost klanja svinja dnevno 1.300 komada, goveda 235 komada, ovaca i janjadi 500 komada i peradi 24.000 komada. Ovdje su uračunati kapaciteti Beljske klaonice koja je ujedno i najveća. Međutim, klaonica za krupnu i sitnu stoku radi povremeno, dok je klaonica peradi izvan funkcije. Na ovu proizvodnju nadovezuje se proizvodnja kobasica (barenih, polutrajnih, trajnih, kuhanih, svježih), suhomesnatih proizvoda (trajnih i polutrajnih), konzervi (trajnih i polutrajnih) i masti. (b-2) Drvno-prerađivačka industrija Drvno-prerađivačka industrija (prerada drva i proizvodnja namještaja) predstavlja značajan dio industrije Županije. Ovom djelatnošću se bavi 30-tak poduzeća (jedna velika, četiri srednje, a ostalo su male tvrtke ispod 100 zaposlenih). Ova industrijska grana je u 1997. godini u ukupnom izvozu Županije sudjelovala sa 13%. Na inozemno tržište se plasira oko 70% proizvodnje. Najznačajnije tvrtke su DIK "Ðurđenovac", "Geli", "Natis" i "Mobilia". (b-3) Prerada kemijskih proizvoda Ova grupacija prosječno zapošljava 1.420 djelatnika. Najznačajniji predstavnici su "Saponia", "Meteor", "Analit" i "Niveta". "Saponia" je prije rata bila vodeći proizvođač sredstava za pranje i čišćenje na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom rata su potpuno uništene tvornice tekućih sredstava za čišćenje i kozmetike, te centralni skladišni kapaciteti u istočnoj industrijskoj zoni Osijeka. "Saponia" danas radi sa znatno smanjenim kapacitetom i brojem radnika, ali je postala značajni izvoznik u okvirima Županije i pretežito na tržištu Makedonije, Slovenije i Bosne i Hercegovine.

56 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

(b-4) Metalno-prerađivačka industrija U ovoj industrijskoj grani nalaze se dvije velike tvrtke s tradicijom: "MIO" i "OLT" koje danas rade sa 70% predratnog kapaciteta zbog znatno suženog domaćeg tržišta, jake konkurencije srednjeeuropskih država te tehnološke opremljenosti. Tvrtke koje su se zahvaljujući diverzificiranoj proizvodnji i uslugama brže prilagodile zahtjevima tržišta su "Elektro-metal", "Elektro-Osijek", "Kovinar", "Limex" i neke manje koje pokrivaju tržište montažerskih radova. Ovdje je značajno spomenuti tvornicu strojeva "KRUPP-Belišće". (b-5) Kožarsko-prerađivačka industrija Kožarsko-prerađivačka industrija Županije broji sedam proizvodnih tvrtki s približno 600 zaposlenika. To su "Osječka tvornica koža", tri obućare ("Obuća", "Borovo-Obuća" i "Nova linija" Črnkovci) te galanterista "Kolarić". Proizvodni kapaciteti Kožarsko-prerađivačke industrije su danas brojniji (otvaranjem novih), međutim tradicionalni rade sa smanjenim kapacitetima. (b-6) Tekstilna i odjevna industrija U tekstilnoj djelatnosti je registrirano 47 tvrtki od kojih su 6 u rangu srednjih i većih, dok su ostalo male tvrtke – obiteljski poduzetnici. Najveća po broju zaposlenih je "Slavonija" MK (450 zaposlenih), zatim slijede "Tekos", "Posavina", "LIO", "Gerok", "Mode aktuell" i drugi. U ovoj grupaciji je zaposleno oko 2.000 djelatnika. (b-7) Grafičko-prerađivačka industrija U Osječko-baranjskoj županiji se ovom granom djelatnosti bavi veliki proizvođač "Belišće", a u dijelu prerade papira i kartona dvije tvrtke "Ekovreća" Valpovo i "Krompak" Valpovo. Broj uposlenih se kreće oko 1.300 djelatnika. Osim proizvodnje u ovu grupaciju spada i izdavačka i tiskarska djelatnost. Ovom djelatnošću se na području Županije bavi 30-tak tvrtki. Od većih tvrtki dominiraju MC "Glas Slavonije", "Gradska tiskara" Osijek i "Tipografija" Ðakovo. (b-8) Industrija graditeljskih materijala Proizvođači opekarskih proizvoda na području Županije su "Opeka" Osijek, "Cetera" Ðakovo i "Slavonija IGM" Našice, koji zapošljavaju oko 630 djelatnika. "Našice-cement" je druga po veličini cementara u Hrvatskoj koja zapošljava 480 djelatnika. Fizički obujam industrijske proizvodnje se u razdoblju 1991.-1998. godine zadržava na istoj razini uz manje oscilacije, ali je u odnosu na 1990. godinu prepolovljen.

KRETANJE INDEKSA FIZIČKOG OBUJMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI ZA RAZDOBLJE 1990.-1998. GODINE Tablica br. 46. I N D E K S I GODINA LANČANI 1990=1001 1990. 100,0 1991. 54,7 54,7 1992. 83,2 45,5 1993. 101,5 46,2 1994. 96,3 44,5 1995. 102,0 45,4 1996 94,5 42,9 1997. 114,3 49,0 1998.2 100,1 49,1

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 57 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Zaposlenost u djelatnostima industrije Osječko-baranjske županije se drastično smanjila u razdoblju 1990.-1998. g. i to za 24.061 osoba ili 57,5%, što je relativno veće smanjenje od razine za državu.

KRETANJE ZAPOSLENOSTI U INDUSTRIJI Tablica br. 47. ZAPOSLENI U INDUSTRIJI PODRUČJE 1990.G. 1998.G. INDEKS HRVATSKA 548.334 286.526 52,2 Osječko-baranjska 41.833 17.772 42,5 županija Udio Županije, % 7,6 6,2 IZVOR: - Statistički godišnjak R. Hrvatske 1991. g.

- Statistički ljetopis 1991. g.

- Ured za statistiku Osječko-baranjske županije

PROSTORNI RASPORED SUBJEKATA I ZAPOSLENIH U PRERAÐIVAČKOJ INDUSTRIJI

Tablica br. 48. Stanje 31.3.1998. SUBJEKTI ZAPOSLENI ŽUPANIJA UDIO U UDIO U GRAD/OPĆINA BROJ BROJ ŽUPANIJI ŽUPANIJI 1. 2. 3. 4. 5.

1. BELI MANASTIR 8 2,9 649 3,6 2. BELIŠĆE 21 7,8 1.984 11,1 3. DONJI MIHOLJAC 13 4,8 887 5,0 4. ÐAKOVO 19 7,0 1.881 10,6 5. NAŠICE 18 6,7 768 4,3 6. OSIJEK 133 49,2 7.862 44,2 7. VALPOVO 18 6,7 804 4,5 UKUPNO GRADOVI: 230 85,2 14.835 83,5

1. Antunovac - - - - 2. Bilje 1 0,00 4 0,00 3. Bizovac 4 1,5 67 0,003 4. Čeminac - - - - 5. Čepin 5 1,8 228 1,30 6. Darda 3 1,1 874 - 7. Draž - - - - 8. Donja Motičina - - - - 9. Drenje 1 0,00 183 1,02 10. Ðurđenovac 11 4,0 1.314 7,40 11. Erdut - - - - 12. Ernestinovo - - - - 13. Feričanci 1 0,00 55 0,003 14. Gorjani 2 0,00 13 0,000 15. Jagodnjak - - - - 16. Kneževi Vinogradi - - - 17. Koška - - - - 18. Levanjska Varoš - - - - 19. Magadenovac - - - - 20. Marijanci 3 1,1 45 0,002 21. Podrav. Moslavina - - - - 22. Petlovac - - - - 23. Pertijevci 3 1,1 3,7 0,002 24. Podgorač - - - - 25. Punitovci - - - - 26. Popovac 1 0,00 1 0,000 27. Satnica Ðkovačka - - - -

58 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

28. Semeljci - - - - 29. Strizivojna 1 0,00 60 0,004 30. Šodolovci - - - - 31. Trnava - - - - 32. Viljevo 2 0,00 24 0,001 33. Viškovci - - - - 34. Vladislavci 2 0,00 32 0,002 35. Vuka - - - - UKUPNO OPĆINE: 40 14,8 2.937 16,5 IZVOR: Ured za statistiku Osječko-baranjske županije Prostorni razmještaj postojećih kapaciteta industrije pokazuje visoku koncentraciju na području gradova (85,2% kapaciteta i 83,5% zaposlenih) dok je na ostalom području situacija vrlo nepovoljna. U 14 od 35 općina ili 40% postoje industrijski kapaciteti koji sudjeluju sa 16,5% u zaposlenosti. U većini jedinica lokalne samouprave – općinama desetljećima je gospodarstvo počivalo isključivo na poljoprivredi i nisu nikad stvoreni prostorni uvjeti za lociranje industrijskih kapaciteta. Gospodarske zone u prostoru su locirane na dva načina:

– zone u sklopu naselja, i

– zone izvan naselja, Osim toga, ponegdje su kapaciteti locirani u okviru stambenih zona naselja. Prostorno-planskom dokumentacijom (PPO, GUP, PUN) su utvrđene sljedeće površine gospodarksih zona:

GOSPODARSKE ZONE Tablica 49. ZONE U OKVIRU ZONE IZVAN NASELJE NASELJA NASELJA 1. 2. 3. 1. Beli Manastir 153,60 2. Darda 170,90 3. Bilje 4,19 4. Kneževi Vinogradi 1,55 5. Valpovo-Belišće 159,15 6. Bizovac 10,00 7. Petrijevci 12,40 8. Harkanovci 8,60 9. Osijek 976,00 10. Donji Miholjac 107,00 11. Donji Miholjac 115,00 12. Črnkovci 10,00 13. Viljevo 8,00 14. Magadenovac 0,37 15. Ðakovo 96 16. Semeljci 7,70 17. Levanjska Varoš 3,20 18. Našice 83,00 19. Trvornica cementa "Našice" 190,7 20. Ðurđenovac 63 21. Jelisavac 2,70 22. Poganovci 9,20 23. Kelešinka 4,64 IZVOR: Važeća prostorno-planska dokumentacija

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 59 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

c) Turizam (c-1) Stanje razvijenosti turističke djelatnosti Turizam je jedna od prioritetnih grana gospodarstva Republike Hrvatske, u okviru kojega primat pripada jadranskom (primorskom) turizmu, koji ostvaruje 92% turističkog prometa, a ostalih 8% turističkog prometa ostvaruje se na područjima u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Od toga, 4% turističkog prometa otpada na grad Zagreb, a preostalih 4% otpada na ostala kontinentalna turistička područja.(1 Područje Osječko-baranjske županije dio je kontinentalnog turističkog područja. Dosadašnji turistički razvitak Županije temeljio se na valorizaciji prirodnih resursa, kulturno- povijesnih sadržaja, geoprometnom položaju, te dostignutoj razini turističko-ugostiteljskih kapaciteta. Osnovnu pretpostavku za turistički razvitak predstavlja visoko vrijedan prostor, koji je strateški resurs hrvatskog turizma.(2 U tako definiranom prostoru, turističke potencijale Županije čine područja pod posebnim režimima zaštite, područja uz vodotoke Dravu, Dunav, te njihove pritoke, brojne prirodne i umjetne akumulacije, ribnjaci, šume s bogatstvom i raznolikošću flore i faune, poljoprivredna i vinorodna područja te termalni izvori, a koji pružaju mogućnosti za razvitak različitih oblika selektivnog turizma: izletničkog, zdravstveno-rekreacijskog, edukativnog, ekološkog, lovnog, ribolovnog i dr. Uz prirodne uvjete, geoprometni, granični položaj i prostor podunavske orijentacije, uz bogatu kulturno-povijesnu, graditeljsku i tradicijsku baštinu urbanih i ruralnih sredina, te gradski centri s postojećom turističko-ugostiteljskom ponudom (sadržajima), osnova su sadašnjeg, ali i pretpostavke za budući razvitak turizma, ovog područja. Na današnjem prostoru Osječko-baranjske županije u 1989. godini, koja je u Republici Hrvatskoj zabilježena kao rekordna turistička godina, a ujedno i zadnja godina prije Domovinskog rata, na prostoru tadašnjih, općina Beli Manastir, Donji Miholjac, Ðakovo, Našice, Osijek i Valpovo, registrirano je ukupno 82.945 turista i 189.188 ostvarenih noćenja. U 1998. godini, na području Županije registrirano je 53.236 turista ili 64% broja turista od prije rata (1989. god.) i ostvareno 121.047 noćenja, također 64% ostvarenih noćenja iz 1989. godine. Prema dostupnim podacima, u 1989. godini registrirano je ukupno 1.659 ležaja u turističko- ugostiteljskim objektima, a od toga je 1.261 ili 76% od ukupnog broja ležaja, bilo u osnovnim objektima, dok je 1998. godine ukupan broj ležaja iznosio 1.557, što je 102 ležaja manje u odnosu na stanje prije rata, odnosno smanjenje za 6%.

TURIZAM I UGOSTITELJSTVO 1989. I 1998. GODINE Tablica br. 50. POSLOVNE TURIZAM BROJ BROJ OPĆINA JEDINICE U LEŽAJEVI stanje 31. VIII TURISTA NOĆENJA UGOSTITELJSTVU UKUPNO OSNOVNI BELI MANASTIR 160 275 67 1.117 3.702 DONJI MIHOLJAC 45 122 122 7.021 18.934 ÐAKOVO 129 192 51 3.055 13.292 NAŠICE 95 142 126 11.825 23.898

(1) Turistički ured Turističke zajednice Osječko-baranjske županije

Ured za gospodarstvo Osječko-baranjske županije

Gospodarska komora Osječko-baranjske županije: Informacija o stanju i razvojnim mogućnostima turizma na području Osječko-baranjske županije, travanj 1998., Materijal za Skupštinu Osječko-baranjske županije

(2) Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja - Zavod za prostorno planiranje: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske

60 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

OSIJEK 332 811 778 55.996 104.780 VALPOVO 76 117 117 3.931 24.582 UKUPNO ŽUPANIJA 1969. 837 1.659 1.261 82.945 189.188 UKUPNO ŽUPANIJA 1996. 647 1.557 1.557 53.236 121.047 IZVOR: SGH - 1990., str. 471.

SLJH - 1999., str. 553.-555. Usporedbom broja ugostiteljskih jedinica 1989. i 1998. godine, uočavaju se posljedice rata, kroz smanjenje broja poslovnih jedinica u ugostiteljstvu, kao i smanjenje ukupnog broja turističkih postelja, ali i znatno smanjenje turističkog prometa. Procjenjuje se da je na području Županije, zbog posljedica rata (uništenje i oštećenje objekata, okupirano područje) u turizmu učinjena materijalna šteta preko 40 milijuna DM, a s izgubljenim turističkim prometom i preko 60 milijuna DM.(3 Smještajni kapaciteti u Županiji locirani su na području gradova: Osijeka, D. Miholjca, Našica, Ðakova i Belišća, te općine Bizovac.

SMJEŠTAJNI KAPACITETI U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI 1996. GOD. Tablica br. 51. NAZIV BROJ LEŽAJA GRAD/OPĆINA UKUPNO OBJEKTA HOTEL MOTEL PANSION DONJI MIHOLJAC "BORIK" 110 110 OSIJEK "CENTRAL" 74 74 "OSIJEK" 384 384 "ROYAL" 70 70 "TURIST" 104 104 "DOMŽELJEZNIČARA" 250 250 "BIJELO-PLAVI" 12 12 ÐAKOVO "BLAŽA" 63 63 "ÐAKOVAČKI VEZOVI" 26 26 NAŠICE "PARK" 100 100 BIZOVAC "TERMIA" 210 210 "BIZOVAČKE TOPLICE" 43 43 BELIŠĆE "ŽAD" 40 40 ŽUPANIJA UKUPNO 1.365 40 81 1.486 IZVOR: Turistički ured Turističke zajednice Osječko-baranjske županije Ured za gospodarstvo Osječko-baranjske županije Gospodarska komora Osječko-baranjske županije: Informacija o stanju i razvojnim mogućnostima turizma na području Osječko-baranjske županije, travanj 1998., Materijal za Skupštinu Osječko-baranjske županije

U strukturi smještajnih kapaciteta, 91,9% su kapaciteti hotelskog smještaja, dok na motele otpada 2,7% kapaciteta, a na pansione 5,4% ukupnog broja ležaja. Osim navedenih smještajnih kapaciteta, registrirano je i 10 ležaja u privatnom smještaju u Bizovcu. Prema podacima o ukupnom broju smještajnih kapaciteta u 1998. godini zabilježeno je ukupno 1.475 ležaja, a od toga broja 84,6% su stalni ležaji.

(3) Turistički ured Turističke zajednice Osječko-baranjske županije Ured za gospodarstvo Osječko-baranjske županije Gospodarska komora Osječko-baranjske županije: Informacija o stanju i razvojnim mogućnostima turizma na području Osječko-baranjske županije, travanj 1998., Materijal za Skupštinu Osječko-baranjske županije

*) Ukupno Županija 1989. god. – sadrži podatke za bivše općine (Beli Manastir, D. Miholjac, Ðakovo, Našice, Osijek i Valpovo), po tadašnjem teritorijalnom ustrojstvu, a radi usporedbe za današnjim prostorom Županije

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 61 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

SMJEŠTAJNI KAPACITETI OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PO GRADOVIMA I OPĆINAMA U 1998. GODINI Tablica br. 52. SOBE LEŽAJEVI GRAD/OPĆINA UKUPNO UKUPNO STALNI POMOĆNI DONJI MIHOLJAC 55 110 93 17 OSIJEK 376 782 640 142 ÐAKOVO 36 96 76 20 NAŠICE 81 145 119 26 BELIŠĆE 14 40 28 12 BIZOVAC 138 302 292 10 UKUPNO ŽUPANIJA 700 1.475 1.248 227 IZVOR: Ured za statistiku Osječko-baranjske županije

Pregled stanja smještajnih kapaciteta prema posljednjim podacima za 1999. godinu prikazani su po skupinama hoteli, moteli i pansioni, bilježe ukupno 1.444 ležaja, što je 2% manje u odnosu na prethodnu godinu.

SMJEŠTAJNI KAPACITETI U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI PREMA VRSTAMA I BROJU POSTELJA 1999. GOD. Tablica br. 53. HOTEL MOTEL PANSION BROJ BROJ BROJ NAZIV NAZIV NAZIV POSTELJA POSTELJA POSTELJA "OSIJEK" 260 "ČEPIN" 26 "BIJELO-PLAVI" 12 Osijek Čepin Osijek "CENTRAL" 60 "ZELENKROV" 14 "CROATIA-TURIST" 22 Osijek Čepin Ðakovo "ROYAL" 70 "ANA" 30 "ÐAKOVAČKI 20 Osijek Piškorevci VEZOVI" - Ðakovo "TURIST" 140 "ŽAD" 40 "ZELENA LAGUNA" 15 Osijek Belišće Ðakovo "ŽELJEZNIČAR" 240 "BIZOVAČKE Osijek TOPLICE" 71 "PARK" 100 "RIBNJAK 1905." 23 Našice Našička Breznica "BLAŽA" 38 Ðakovo "BORIK" 93 D. Miholjac "TERMIA" 206 Biz. Toplice UKUPNO: 1.171 UKUPNO: 110 UKUPNO: 163 IZVOR: Ured za gospodarstvo Osječko-baranjske županije

Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: Informacija o stanju i razvojnim mogućnostima turizma na području Osječko-baranjske županije i radu Turističke zajednice Županije, travanj 2000., Materijal za Poglavarstvo Osječko- baranjske županije Pokazatelji po objektima iskazani su sukladno evidenciji Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Osijek, a podaci koji su služili kao kriterij na uvrštavanje u određenu skupinu za pojedine objekte (skupina pansioni) nisu u skladu s važećim zakonskim propisima.(4

(4) Ured za gospodarstvo Osječko-baranjske županije Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: Informacija o stanju i razvojnim mogućnostima turizma na području Osječko-baranjske županije i radu Turističke zajednice Županije, travanj 2000., Materijal za Poglavarstvo Osječko-baranjske županije

62 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

U ovako iskazanoj strukturi smještajnih kapaciteta, 81,1% su kapaciteti hotelskog smještaja, 7,6% su moteli, a 11,3% otpada na pansione, što u odnosu na stanje u 1998. godini čini smanjenje hotelskog, a povećanje kapaciteta motela i pansiona. Stanje smještajnih kapaciteta i dalje je promjenjivo, budući da su neki kapaciteti izvan funkcije, jer još uvijek su zauzeti smještajem prognanika, nisu sanirane ratne štete, pa ni objekti nisu obnovljeni, a dio je u međuvremenu i prestao funkcionirati zbog nemogućnosti održavanja kategorije objekta, prema kriterijima nove kategorizacije ugostiteljskih objekata. Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede (NN br. 78/99.), na području Osječko-baranjske županije pojedina naselja, gradovi ili općine razvrstani su, prema određenim turističkim atributima, u sljedeće razrede:

TURISTIČKA MJESTA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE Tablica br. 54. GRAD/OPĆINA RAZRED NASELJE GRAD OPĆINA B ÐAKOVO OSIJEK BIZOVAC C NAŠICE BREZNICA ÐAKOVAČKA D BELI MANASTIR BILJE BELIŠĆE BIZOVAC DONJI MIHOLJAC DRAŽ NAŠICE ERDUT OSIJEK LEVANJSKA VALPOVO VAROŠ

Prema dostignutom stupnju razvijenosti turističko-ugostiteljskih kapaciteta, ostvarenom turističkom prometu, te na osnovi prirodnih, društvenih predispozicija, prometne povezanosti, prostor Osječko- baranjske županije se može ubrojiti u treću zonu turističke atraktivnosti.(5 (c-2) Područja, vrste i kapaciteti turističke djelatnosti Dosadašnji turistički razvitak na području Županije rezultirao je formiranjem i diferenciranjem pojedinih turističkih lokaliteta i područja, koja se u odnosu na prostorni razmještaj mogu grupirati prema sljedećim područjima:

– područja gradova,

– zaštićena područja,

– termalni izvori,

– područja uz vodotoke i akumulacije,

– ostala kontinentalna područja. Područja gradskih centara Županije (Osijek, Ðakovo, Našice, Donji Miholjac, Valpovo, Belišće) razvili su se i u turističke centre, prvenstveno, zbog potreba poslovnog i tranzitnog turizma. Uz postojeće receptivne kapacitete, uglavnom hotelskog tipa, te ostale ugostiteljske sadržaje, gradovi su kompleksni turistički kapaciteti koji mogu pružiti i sve dodatne usluge turistima (informativne, servisne, trgovačke, zdravstvene i dr.), a svojim kulturno-povijesnim sadržajima, te graditeljskom baštinom mogu zadovoljiti i kulturne potrebe potencijalne turističke klijentele.

(5) Ured za gospodarstvo Osječko-baranjske županije: Nacrt programa poticanja malog poduzetništva s ciljem razvitka turizma u ruralnom prostoru Osječko-baranjske županije, svibanj 1999., Materijal za Poglavarstvo Osječko-baranjske županije

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 63 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Kako su u proteklom razdoblju, nakon Domovinskog rata, poslovni i tranzitni turizam svedeni u vrlo skromne okvire, to će gradovi s već izgrađenom infrastrukturom činiti osnovu za budući turistički razvitak, ali i biti središta za poticanje i usmjeravanje turističkog razvitka ovog područja. Povezano s turizmom u gradovima, u cilju ponovnog intenziviranja tranzitnog turizma, potrebno je adekvatno valorizirati i granični položaj Županije u odnosu na susjedna područja. Graničnim prijelazima kod Donjeg Miholjca, Baranjskog Petrovog Sela i Kneževa ovo područje je povezano s Republikom Mađarskom i dalje s područjem Srednje Europe. Također i granična područja Županije prema istoku (Batina, Erdut), mogu u budućnosti imati i turistički značaj. Na prostoru Osječko-baranjske županije, u jugoistočnom dijelu Baranje, nalazi se jedno od najznačajnijih prirodnih, poplavnih područja europskog značenja – Kopački rit. Ukupno poplavno područje zauzima površinu od 33.010 ha, od koje je kategorijom zaštite, Park prirode zaštićeno 17.700 ha, a kategorijom Posebnog zoološkog rezervata obuhvaćeno je područje 7.000 ha(6 (6.234,52 ha). (7 Dosadašnji turistički razvitak, prije rata, zasnivao se na organiziranim i kontroliranim grupnim posjetama rezervatu bilo vodenim ili kopnenim turama. U vrijeme Domovinskog rata, područje Kopačkog rita doživjelo je višestruke štete. U cilju trajnog očuvanja i zaštite ovog područja osnovana je javna ustanova "Park prirode Kopački rit", a o koliko značajnom prirodnom biotopu se radi potvrđuje i uvrštavanje u popis međunarodno značajnih močvara ("Ramsarsko područje") i "Ornitološko značajno područje". Budući turistički razvitak područja biti će moguće planirati na temelju adekvatne valorizacije prirodnih osobina temeljnog fenomena i u skladu s ograničenjima koja iz njih proizlaze. Svakako da će se turistički razvitak oslanjati na naselja na rubovima rezervata – Bilje, Kopačevo, Lug, Vardarac, koja bi se trebala u tom pravcu usmjeravati, razvijajući preduvjete (prvenstveno infrastrukturne). U okviru valorizacije termalnih izvora i razvoja zdravstvenog i rekreacijsko-izletničkog turizma razvile su se Bizovačke toplice, na izvorima slane termomineralne hiperterme, kojoj temperatura vode iznosi čak 96°C. To je jedina takva hiperterma u Europi. Stari kompleks Bizovačkih toplica s bazenima i smještajni kapacitet, te novi hotel Termia, imaju ukupno 300 smještajnih jedinica, a uz novoizgrađeni kompleks "Aquapolis", od 8 bazena, s različitim sadržajima i vodenim atrakcijama, predstavljaju lječilišni i turističko-rekreacijski kapacitet, koji će u budućoj turističkoj valorizaciji predstavljati značajnu osnovu za dalji razvoj. Na prostoru Županije, na bazi korištenja termalnih izvora razvile su se sumporne i slabo radioaktivne toplice u Ðakovačkoj Breznici, koje danas nisu u funkciji. Područja uz vodotoke Dravu, Dunav, Karašicu-Vučicu, te brojne akumulacije, jezera i ribnjake su prostori za koje se vezuje razvitak brojnih turističkih lokaliteta i sadržaja namijenjenih potrebama izletničko-rekreacijskog turizma i športskog ribolova. Ovakvi lokaliteti nastajali su na pogodnim i atraktivnim prirodnim područjima, gotovo stihijski, da bi vremenom postigli i turističko značenje. Gotovo duž cijelog toka Drave, od utoka Karašice-Vučice pa do utoka Drave u Dunav, s obje strane rijeke nalaze se brojna poznata ribolovna područja, koja su poznata izletničko-rekreacijska i vikend područja (ušće Karašice u Dravu, ušće Drave u Dunav, potez kod Aljmaša i dalje uz Dunav). Ribolovna područja uz Dravu su i sjevernije od utoka Karašice, na području Stare Drave kod Donjeg Miholjca, kod Podravskih Podgajaca, te Stare Drave u Baranji (Biljsko-jezero i Topolik-Cinota). Na području uz Dunav, poznati izletnički i ribolovni lokaliteti su Zeleni otok kod Batine s izgrađenim odmaralištem i kampom, koji nisu u funkciji, te vikend naseljem, zatim područje Topoljskog Dunavca, izletište i vikend naselje Puškaš. Područja pogodna za športski ribolov su uz vodotok Vučicu, kao i uz brojne pritoke glavnih vodotoka. Međutim, na prostoru Županije značajna ribolovna područja su na brojnim ribnjacima

(6) SLJH - 99 - Zaštićena područja (7) Zavod za prostorno planiranje i urbanizam ZO Osijek - Kopački rit - prostorni plan (prijedlog), 1980.

64 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

(veliki ribnjak kod Donjeg Miholjca, ribnjak kod sela Jelisavac u površini 1.398 ha – "Ribnjak 1905", Satnički ribnjak). Na području jugozapadnog dijela Županije, na području đakovačkog područja značajne su umjetne akumulacije koje su osim mogućnosti ograničenog ribolova, poznata izletničko-rekreacijska područja (Borovik, Mlinac, Jošava). Najznačajnije i najveće jezero je Borovik, površine 2,4 km2, na prosječnoj nadmorskoj visini od 150 m, u okruženju šumske vegetacije hrasta kitnjaka, graba i bagrema. Lokalitet je, obzirom na veličinu akumulacije, uz turizam (izletnički kupališni, ribolovni, rekreacijski), moguće koristiti za šport i športsku rekreaciju (veslanje, sportovi na vodi). Ostala kontinentalna područja naše Županije, a koja su se razvila ili nametnula kao potencijalna turistička središta su lovna područja, vinogradarska područja, kulturno-povijesna i graditeljska baština, manifestacije u službi turizma. Lovni turizam moguće je razvijati u okviru brojnih lovišta na prostoru Županije (ukupno 83 zajedničkih lovišta), odnosno 15 državnih lovišta i 6 uzgajališta divljači. Do sada najpoznatija lovna područja i organizirani lovni turizam razvijao se na području Baranje, ali su poznata lovišta i na Našičkom području (Ðurđenovac, Koška). Područje Osječko-baranjske županije na područjima Banskog brda i Erdutskog brda te područja Krndijsko-diljskog pobrđa posjeduje povoljne prirodne uvjete za razvitak vinogradarstva, pa time i kvalitetnih vina. Poznata su vinorodna područja beljskih vinograda i na jugoistočnim padinama Banskog brda (Kneževi Vinogradi, Zmajevac, Suza), na području Erdutskog brda, čuvena erdutska vina, na đakovačkom području Mandićevac, Trnava. Ovakva područja u buduće je potrebno koncepcijski valorizirati i povezati kroz kompletnu i jedinstvenu ponudu. Za turističku ponudu Županije, određenu osobitost i značaj ima vrlo duga tradicija uzgoja konja lipicanaca u Ivandvoru kod Ðakova. Ergela u Ivandvoru, osim svoje osnovne namjene, može postati vrlo značajan turistički sadržaj i Grada i Županije, bilo kroz razvitak konjičkog sporta ili prilagođavanjem za potrebe turista. Cijeli prostor Županije obiluje kulturno-povijesnom i vrijednom spomeničkom i graditeljskom baštinom. Najčešće su ti sadržaji locirani u gradovima, bilo da je riječ o sakralnim objektima ili pak drugim kulturno-povijesnim sadržajima. Na području Županije, od objekata graditeljske baštine izdvajaju se dvorci (Donji Miholjac, Valpovo, Našice, Bilje, Darda, Bizovac, Kneževo, Tikveš, Osijek), uz koje su izgrađeni i hortikulturno uređeni parkovi, od kojih su pojedini i pod zaštitom. To su također značajni turistički potencijali od kojih, na žalost, osim dvorca u Našicama, niti jedan nije u funkciji turizma, što zbog neke druge namjene ili pak neodržavanja i devastiranosti. Uz turistički atraktivna područja i prostore namijenjene turizmu, za turističku ponudu značajne su i manifestacije u službi turizma ("Ðakovački vezovi", Olimpijada starih športova u Brođancima, "Ljeto valpovačko", "Miholjačko sijelo", Likovne kolonije u Ernestinovu i Baranji), koje reprezentiraju bogatstvo folklornih elemenata, te običaja i kulture naroda na ovim prostorima. Dosadašnja kretanja i razvoj turizma na ovom prostoru, iako skromnih razmjera u odnosu na ukupni turizam Države, kao i brojni turistički lokaliteti i sadržaji, ukazuju na raznovrsnost i bogatstvo sadržaja kontinentalnog turizma, ali i pružanju mogućnosti za kreiranje koncepcije budućeg turističkog razvoja ovog kontinentalnog prostora i oblikovanje u kompleksnu turističku ponudu. 1.1.2.3. Društvena infrastruktura a) Javna uprava i ostale javne djelatnosti Organi državne uprave smješteni su u Osijeku, Belom Manastiru, Donjem Miholjcu, Ðakovu, Našicama, Valpovu, Batini, Duboševici i Erdutu.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 65 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

ORGANI DRŽAVNE UPRAVE Tablica br. 55.

ORGANI DRŽAVNE UPRAVE OSIJEK ERDUT NAŠICE BATINA ÐAKOVO ÐAKOVO VALPOVO VALPOVO B. MANASTIR D. MIHOLJAC DUBOŠEVICA

1. MINISTARSTVO FINANCIJA 1.1. POREZNA UPRAVA ° ° ° ° ° ° 1.2. FINANCIJSKA POLICIJA ° ° 1.3. CARINSKA UPRAVA ° ° ° ° ° ° MINISTARSTVO HRVATSKIH BRANITELJA IZ 2. DOMOVINSKOG RATA 2.1. ODJEL HRVATSKIH BRANITELJA ° 2.2. PODRUČNA JEDINICA ° ° ° ° 3. MINISTARSTVO KULTURE 3.1. ZAVOD ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE ° 4. MINISTARSTVO OBRANE 4.1. DOM HV ° ° ° 4.2. VOJNA POLICIJA ° ° 4.3. UPRAVA ZA OBRANU ° 4.4. URED ZA OBRANU ° ° ° ° ° 4.5. CENTAR ZA OBAVJEŠĆIVANJE ° ° ° ° ° ° 5. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA 5.1. GRANIČNA INSPEKCIJA ZA ZAŠTITU BILJA ° ° ° ° 5.2. GRANIČNA VETERINARSKA INSPEKCIJA ° ° ° 6. MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA 6.1. KONTROLA ZRAČNOG PROMETA ° 6.2. CENTAR AERODROMSKE KONTROLE LETA ° 6.3. METEOROLOŠKA SLUŽBA ° 6.4. KAPETANIJA PRISTANIŠTA ° 7. MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA ZAVOD ZA UNAPREÐENJE ŠKOLSTVA I 7.1. PROSVJETNA INSPEKCIJA ° MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA ° ° ° ° ° ° ° ° °

SUDOVI I PRAVOSUÐE Tablica br. 56.

NAZIV OSIJEK NAŠICE ÐAKOVO VALPOVO VALPOVO B. MANASTIR D. MIHOLJAC

DRŽAVNO PRAVOBRANITELJSTVO OBŽ ° ° ° ° ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO ° OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO ° ° ° ° OPĆINSKI SUD ° ° ° ° ° ° PREKRŠAJNI SUD ° ° ° ° ° ° TRGOVAČKI SUD ° ŽUPANIJSKI SUD °

Sjedište Osječko-baranjske županije je u Osijeku, a ispostave ureda smještene su u Belom Manastiru, Donjem Miholjcu, Ðakovu, Našicama i Valpovu.

66 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Na području Osječko-baranjske županije ima 42 jedinice lokalne samouprave (7 gradova i 35 općina) čija samoupravna i izvršna tijela su smještena u gradovima i središtima općina.

OSTALE JAVNE DJELATNOSTI Tablica br. 57.

NAZIV OSIJEK NAŠICE ÐAKOVO ÐAKOVO VALPOVO VALPOVO B. MANASTIR D. MIHOLJAC

HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE ° ° ° ° ° ° HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE ° ° ° ° ° ° HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ° ° ° ° ° ° HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - ŽUPANIJSKA KOMORA OSIJEK ° ZAVOD ZA PLATNI PROMET ° ° ° ° ° °

b) Obrazovanje (b-1) Osnovne škole Mrežu osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije čini 69 osnovnih škola što uključuje Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH i centar “Ivan Štark” u Osijeku za polaznike s poteškoćama u razvoju. Matičnih osnovnih škola ima 69, od čega 19 u Osijeku. U okviru postojećih matičnih škola postoji 109 područnih razrednih odjela. U školskoj godini 1999./2000. osnovnim obrazovanjem u Županiji je obuhvaćeno 32 389 djece.

PODACI O OSNOVNIM ŠKOLAMA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ZA ŠKOLSKU 1999./2000. GODINU Tablica br. 58. I - VIII UNUTAR. VANJSKI R. BROJ BROJ BROJ DVORANA OSNOVNA ŠKOLA PROSTOR PROSTOR BR. UČENIKA ODJELJE- UČIONICA ZA TZK (m2) (m2) NJA 1. Sv. Ane Osijek 415 16 12 2371 140 1 2. A. Mihanovića Osijek 500 19 16 3420 299,5 1 3. V. Becića Osijek 533 21 13 2507 7495 1 4. F. Krežme Osijek 385 16 13 2897 2060 1 5. F. K. Frankopana 641 24 16 4637 6989 1 6. “Vijenac” Osijek 599 22 13 2360 3311 1 7. “Mladost” Osijek 711 24 18 4803 7506 1 8. J. Truhelke Osijek 563 22 10 2819 5620 1 9. LJ. Gaja Osijek 541 23 PO Sarvaš I-II; II-IV 15 2 Ukupno: 556 25 12 2198 10638 1 10. “G. Vitez” Osijek 543 24 14 2650 10982 1 11. “T. Ujević” Osijek 770 28 22 4750 7697 1 12. “D. Cesarić” Osijek 552 22 16 2888 2709 1 13. “A. Šenoa” Osijek 360 16 12 2595 12676 1 14. “Retfala” Osijek 710 27 15 3858 17600 1 15. I. Filipovića Osijek 687 24 14 2512 7350 1 16. Višnjevac, Višnjevac 768 29 15 3075 20937 1 17. Josipovac, Josipovac 326 16 10 2657 27913 1 18. M. Krleže Čepin 794 26 13 2300 6900 1

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 67 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

19. “V. Nazor” Čepin 656 24 0 PO Briješće 173 8 PO Čep. Martinci I-II; III-IV 30 2 Ukupno: 859 34 4 711 8058 0 20. Antunovac, Antunovac 214 12 PO Ivanovac 57 4 Ukupno: 271 16 16 2555 17821 1 21. M. Lovraka, Vladislavci 251 12 11 2500 20845 1 22. M. Cepelića, Vuka 227 11 PO Beketinci I-II 40 3 Ukupno: 267 13 11 2680 8200 1 REDOVNE ŠKOLE:

23. Centar “I. Štark” Osijek 52 8 10 808 1300 1 UMR (7-17 god.) 33 5 RO (radno ospos. 17-21 god.) 31 3 Ukupno: 116 16 24. PROSVJET. KULT. CENTAR MAÐARA U RH 20 3 UKUPNO OSIJEK: 12197 495

25. BUDROVCI Budrovci 180 8 PO Ðurđanci I-III; II-IV 33 2 Ukupno: 213 10 6 1220 2302 1 26. DRENJE Drenje 170 10 12 1140 11737 1 PO Kučanci I-II; III-IV 20 1 PO Pridvorje I-II-III-IV 12 1 PO Mandićevac I-II-III-IV 13 1 PO Slatnik I-IV 13 1 PO Potnjani I-III; II-IV 32 2 PO Paljevine I-II-III-IV 18 1 PO Bračevci 9 1 Ukupno: 287 18 27. “I.G. KOVAČIĆ” ÐAKOVO 890 32 18 3387 3450 0 28. J.A. Ćolnića ÐAKOVO 841 30 PO Kuševac 68 4 PO Široko Polje 73 4 PO Ðak. Satnica 187 8 PO Gašinci 61 4 Ukupno: 1230 50 30 7100 20400 1 29. “V. NAZOR” ÐAKOVO 773 28 PO Ivanovci I-III; II-IV 30 2 PO Pisak I-II; III-IV 25 2 Posebni odjeli II-II-IV; V-VI 31 4 Ukupno: 859 36 23 4077 16796 0 30. ÐAKOVAČKI SELCI 240 10 6 598 608 0 31. GORJANI Gorjani 171 8 PO Tomašanci II-III 39 3 Ukupno: 210 11 10 1080 22790 0 32. “J.KOZARAC” JOSIPOVAC 158 10 PUNITOVAČKI PO Jurjevac I-III-IV 19 1 PO Punitovac I-III; II-IV 38 2 Ukupno: 215 13 9 2362 8270 1 33. “M. GUBEC” PIŠKOREVCI 321 13

PO Novi Perkovci I-III; II-IV 18 2 Ukupno: 339 15 7 824 5853 0 34. J. KOZARCA SEMELJCI 384 15 PO Forkuševci I-III; II-IV 21 2 PO Koritna III-IV 43 3 PO Mrzović I-III; II-IV 39 2 PO Vrbica 61 4

68 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

PO Vučevci I-IV 15 1 PO Kešinci 63 4 Ukupno: 626 31 23 4464 14852 1 35. I. BRLIĆ MAŽURANIĆ STRIZIVOJNA 331 16 PO Soljak I-II-III 7 1 Ukupno: 338 17 14 2188 15259 0 36. OŠ “J.J. STROSSMAYER” TRNAVA 163 8 PO Dragotin I-II-III 13 1 PO Hrkanovci I-II-III-IV 9 1 PO Kondrić II-III-IV 14 1 PO Lapovci I-II; III-IV 22 1 Ukupno: 221 13 9 935 5318 1 37. S.S. KRANJČEVIĆA LEVANJSKA 109 8 8 1371 2062 0 VAROŠ 38. OŠ “LUKA BOTIĆ” VIŠKOVCI 122 8 8 777 5512 1 UKUPNO ÐAKOVO: 5899 272

39. M.P. KATANČIĆA VALPOVO 849 30 PO Bocanjevci I-III; II-IV 37 2 PO Nard I-III; II-IV 37 2 PO Šag I-II; III-IV 21 2 Posebni odjeli VI-VIII 19 3 Ukupno: 963 39 25 4110 43579 1 40. I. KUKULJEVIĆA BELIŠĆE 1111 39 PO Veliškovci 108 4 PO Vinogradi I-III; II-IV 19 2 Ukupno: 1238 45 27 7535 26000 1 41. BRATOLJUBA KLAIĆA BIZOVAC 383 16 PO Brođanci I-III; II-IV 30 2 PO Cret I-III; II-IV 34 2 PO Habjanovci I-III; II-IV 17 2 PO Samatovci I-III 41 3 Ukupno: 505 25 13 3000 25000 1 42. “PETRIJEVCI” PETRIJEVCI 270 12 PO Satnica I-II; III-IV 19 2 Ukupno: 289 14 8 1469 3750 0 43. I.B. MAŽURANIĆ KOŠKA 316 12 PO Niza I-IIV; II-IIII 23 2 PO Ledenik I-IIV; II-III 29 2 PO Subotički Lug I-II; III-IV 28 2 PO Topoline I-II-III-IV 12 1 Ukupno: 408 19 13 2010 23500 1 44. LADIMIREVCI 335 14 PO Harkanovci I-III; II-IV 28 2 PO Ivanovci 81 4 Ukupno: 444 20 9 976 5839 0 UKUPNO VALPOVO: 3847 162

45. " “A. HARAMBAŠIĆ” 802 29 D.MIHOLJAC PO Rakitovica I-III; II-IV 42 2 Ukupno: 844 31 27 6049 23952 1 46. “HRVATSKI SOKOL” Podravski Podgajci 258 12 PO Črnkovci 68 4 Ukupno: 326 16 9 1362 13100 0 47. “M.GUBEC” MAGADENOVAC 279 11 PO Beničanci I-II; III-IV 33 2 PO Čamagajevci I-II-III-IV 13 1 PO Golinci I-II; III-IV 35 2

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 69 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

PO Kučanci I-II; III-IV 33 2 PO Lacići I-II; III-IV 20 2 PO Radikovci I-II; III-IV 23 2

PO Šljivoševci I-III; II-IV 17 2 PO Marjanci 81 4 Ukupno: 534 28 18 2939 37433 0 48. A. STARČEVIĆA VILJEVO 286 12 PO Moslavina Podravska 69 4 PO Krčenik I-III; II-IV 22 2 PO Ivanovo I-III; II-IV 28 2 PO Kapelna I-II-III-IV 7 1 Ukupno: 412 21 6 1343 5443 0 UKUPNO DONJI MIHOLJAC: 2116 96

49. “BELI MANASTIR” B. Manastir odjeli na hrvatskom jeziku 515 20 odjeli na srpskom jeziku I-II 190 9 Posebni odjeli I-III-IV; VI-VII 31 4 Ukupno: 736 33 23 4072 18000 1 50. BILJE Bilje 345 17 12 2003 17250 0 51. ČEMINAC Čeminac 128 8 PO Kozarac I-III; II-IV 31 2 Ukupno: 159 10 10 1963 12048 1 52. DARDA Darda odjeli na hrvatskom jeziku 428 17 odjeli na srpskom jeziku II-III 117 6 PO Mece odjel na hrvatskom jeziku 14 1 I-II-III Ukupno: 559 24 14 4520 34800 1 53. DRAŽ Draž 131 7 PO Topolje I-II; III-IV 16 2 PO Duboševica I-II; III-IV 24 2 PO Batina I-III; II-IV 77 6 Ukupno: 248 17 14 2256 7744 1 54. JAGODNJAK Jagodnjak odjeli na srpskom jeziku 175 9 PO Uglješ odjeli na srp. jeziku I-III; II-IV 19 2 PO Bolman odjeli na srp. jeziku I-III; II-IV 23 2 Ukupno: 217 13 8 1134 13484 0 55. KN. VINOGRADI K.Vinogradi odjeli na hrvatskom jeziku 259 12 odjeli na srp.jeziku II-II; II-IV; V- VI 36 3 PO Grabovac odjeli na hrvat. jeziku I-IV; II-III 33 2 PO Karanac odjeli na hrvat. jez. II-III; II-IV 37 3 odjeli na srpskom jez. II-IV 11 1 odjeli na mađar. jez. I-IV 6 0 Ukupno: 382 21 20 2435 47702 0 56. POPOVAC Popovac odjeli na hrvats. jez. I-III; II-IV 114 6 PO Kneževo odjeli na hrvat. jez. I-III; II-IV 76 5 PO Branjina odjeli na hrvat. jez. I-III; II-IV 18 2 Ukupno: 208 13 15 2147 18484 0 57. ŠEĆERANA Šećerana odjeli na hrvat. jez. I-II 211 11

70 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

PO Branjin Vrh odjeli na hrvat. jez. I-III 38 3 PO Luč odjeli na hrvat. jez. I-II; III-IV 12 1 PO Petlovac odjeli na hrvat. jez. I-IV 41 3 PO Baranjsko P. Selo odjeli na hrvat. jez. I-III; II-IV 55 6 PO Torjanci I-IV 15 1 Ukupno: 372 25 22 2802 13225 1 58. ZMAJEVAC Zmajevac odjeli na hrvat. jez. I-III; II-IV 17 2 odjeli na mađar. jez. I-II 112 7 PO Suza odjeli na mađar. jez. I-II; III-IV 19 2 PO Kotlina odjeli na mađar. jez. I-III; II-IV 17 1 PO Novi Bezdan odjeli na mađar. jez. I-II-III-IV 32 3 Ukupno: 197 15 13 1380 7430 0 59. LUG, Lug odjeli na mađar. jez. II-IV 69 6 PO Vardarac odjeli na mađar. jez. I-II; III-IV 18 2 PO Kopačevo odjeli na mađar. jez. I-III-IV 10 1 Ukupno: 97 9 8 1234 37246 0 60. BIJELO BRDO, Bijelo Brdo odjeli na srpskom jeziku 185 8 11 2747 11062 1 61. DALJ, Dalj odjeli na hrvatskom jeziku 179 8 odjeli na srpskom jeziku 199 8 PO Aljmaš odjeli na hrvat.jeziku I-IV 11 1 PO Erdut odjeli na hrvat.jeziku I-II; III-IV 22 2 PO Dalj Planina odjeli na mađar.jeziku I-II-IV 5 1 Ukupno: 416 20 22 3330 24664 1 62. ERNESTINOVO, Ernestinovo odjeli na hrvatskom jeziku 117 8 odjeli na srps.jeziku I-II-III; VII- VIII 44 3 PO Šodolovci odjeli na srps.jeziku I-III-IV 10 1 PO Palača odjeli na srps.jeziku I-II-III 7 1 Ukupno: 178 13 11 2800 10300 1 63. LASLOVO, Laslovo 10 2000 24800 1 64. TENJA, Tenja odjeli na hrvatskom jeziku 225 11 odjeli na srpskom jeziku 178 9 PO Silaš odjeli na srp. jeziku I-IV 15 1 Ukupno: 418 21 10 2021 26704 1 UKUPNO PODUNAVLJE: 4717 259

65. DORE PEJAČEVIĆ NAŠICE 1465 53 PO Gradac I-II-III 16 1 PO Markovac 80 4 PO Velimirovac 61 4 PO Vukojevci II-IV 50 3 Ukupno: 1672 65 37 5737 39140 1

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 71 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

66. J.JSTROSSMAYERA ÐURÐENOVAC 646 25 PO Beljevina I-III; II-IV 34 2 PO Klokočevci I-II; III-IV 37 2 PO Pribiševci I-II-III 14 1 PO Bokšić I-III; II-IV 29 2

PO Bokšić Lug I-III; II-IV 19 2

PO Šaptinovci I-II; III-IV 23 2 Ukupno: 802 36 22 3100 2000 0 Posebni odjeli UMR 27 3 Ukupno: 829 39 67. “IVAN BRNJIK - SLOVAK” JELISAVAC 216 11 PO Breznica Našička I-II; III-IV 22 2 PO Lađanska I-III; II-IV 26 2 Ukupno: 264 15 10 1262 5975 0 68. HINKA JUHNA PODGORAČ 291 13 PO Stipanovci I-II-III 15 1 PO Razbojište I-II-III 14 1 PO Budimci I-III; II-IV 24 2 PO Poganovci I-II-III 7 1 Ukupno: 351 18 13 1860 11550 0 69. “VLADIMIR NAZOR” FERIČANCI 376 13 PO Donja Motičina 92 14 PO Seona I-III; II-IV 29 2 Ukupno: 497 19 14 2806 12100 1 UKUPNO NAŠICE: 3613 156 SVEUKUPNO ŽUPANIJA: 32389 1440

(b-2) Srednje škole Srednje škole Osječko-baranjske županije locirane su u Osijeku, Ðakovu, Valpovu, Donjem Miholjcu, Našicama, Ðurđenovcu, Belom Manastiru i Dalju. Od ukupno 29 srednjih škola 18 je locirano u Osijeku. U ovim školama obrazuje se 14.581 polaznik u 570 odjeljenja.

PODACI O SREDNJIM ŠKOLAMA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ZA ŠKOLSKU 1999./2000. GODINU Tablica br. 59. UKUPNO RED. ŠKOLA BROJ BROJ BROJ PROGRAM UČENIKA ODJELA 1. I. GIMNAZIJA OSIJEK 760 24 2. II. GIMNAZIJA OSIJEK 524 19 3. III. GIMNAZIJA OSIJEK 636 22 4. ELEKTROTEHNIČKA I PROMETNA ŠKOLA OSIJEK 858 29 5. STROJARSKA TEHNIČKA ŠKOLA OSIJEK 665 26 6. TEHNOLOŠKA ŠKOLA “R. BOŠKOVIĆ” OSIJEK 350 14 7. MEDICINSKA ŠKOLA OSIJEK 605 21 8. GRADITELJSKO GEODETSKA ŠKOLA OSIJEK 398 19 9. POLJOPRIVREDNA I VETERINARSKA ŠKOLA OSIJEK 341 13 10. ŠKOLA ZA TEKSTIL, DIZAJN I PRIMJENJENE 279 14 UMJETNOSTI 11. EKONOMSKA ŠKOLA OSIJEK 1025 33 12. UGOSTITELJSKO TURISTIČKA ŠKOLA OSIJEK 551 20 13. TRGOVAČKA ŠKOLA OSIJEK 784 27 14. OBRTNIČKA ŠKOLA OSIJEK 545 27 15. ŠKOLA ZA OSPOSOBLJAVANJE I OBRAZOVANJE “VINKO BEK” OSIJEK 39 5 16. GLAZBENA ŠKOLA F. KUHAČA OSIJEK 85 4

72 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

17. ISUSOVAČKA KLASIČNA GIMNAZIJA S PRAVOM JAVNOSTI U OSIJEKU 88 3 18. PROSVJETNO-KULTURNI CENTAR MAÐARA U REPUBLICI HRVATSKOJ OSIJEK 27 3 19. GIMNAZIJA A. GUSTAVA MATOŠA ÐAKOVO 467 16 20. SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA B. RADIĆA ÐAKOVO 784 25 21. OBRTNIČKA ŠKOLA A. HORVAT ÐAKOVO 818 33 22. SREDNJA ŠKOLA VALPOVO 840 32 23. SREDNJA ŠKOLA DONJI MIHOLJAC 501 20 24. SREDNJA ŠKOLA I. KRŠNJAVOGA NAŠICE 1390 49 25. SREDNJA ŠKOLA J. KOZARCA ÐURÐENOVAC 209 11 26. GIMNAZIJA B. MANASTIR 155 13 PRVA SREDNJA ŠKOLA B. MANASTIR 271(344) 14 (19)

27. DRUGA SREDNJA ŠKOLA B. MANASTIR 469 21 28. SREDNJA ŠKOLA DALJ 68 8 UKUPNO ŽUPANIJA: 14581 570 GRAD OSIJEK: 8536 323

U Osijeku djeluje “Gaudeamus” - prva privatna srednja škola u Osijeku s pravom javnosti. U Osijeku postoje četiri đačka doma:

– Srednjoškolski đački dom Osijek

– Učenički dom Hrvatskog radiše Osijek

– Dom ugostiteljsko - turističke škole, Osijek

– Dom trgovačke škole, Osijek (b-3) Dječji vrtići Na području Osječko-baranjske županije program predškolskog odgoja i naobrazbe ostvaruje se u 48 dječjih vrtića, a programom je obuhvaćeno 5.404 djeteta. Radi ravnomjernijeg razvitka predškolskog odgoja i naobrazbe Osječko-baranjska županija usklađuje razvitak mreže dječjih vrtića na svom području.

PODACI O DJEČJIM VRTIĆIMA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE Tablica br. 60. OPTIMALNI KAPACITET POPUNJENOST RED. NAZIV I SJEDIŠTE KAPACITETA BR. DV-DJ BROJ BROJ BROJ BROJ DJECE SKUPINA DJECE SKUPINA CENTAR ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ OSIJEK, Vijenac Ivana Meštrovića 7

1.1. Dv “Višnjevac”, Višnjevac 80 4 121 4 1.2. DV “Jelenko”, B. Bartoka 57 75 3 131 5 1.3. DV “Sunčica”, Kolodvorska 23 100 4 179 8 1.4. DV “Latica”, Vij. A. Cesarca 15 100 4 137 5 1.5. DV “Cvrčak”, Strossmayerova 145 50 3 52 3 1.6. DV “Bubamara”, P.Pejačevića 12 116 5 106 5 1.7. DV “Radost”, Zagrebačka 10 100 4 107 4 1.8. DV “Vedri dani”, L. Jagera 16 125 5 126 5 1.9. DV “Sjenčica”, Sjenjak 8 100 4 199 6 1.10. DV “Tratinčica”, Gacka 1b 42 3 45 3 1.11. DV “Pčelica”, Gacka 1a 150 6 246 8 1.12. DV “Potočnica”, I. Kršnjavoga 29 150 6 193 7 1.13. DV “Kockica”, Vijenac lipa b.b. 50 2 61 2 1.14. DV “Jabuka”, Vij. I. Česmičkog 7 128 6 120 6 1.15. DV “Kosjenka”, kralja P. Svačića 36 75 3 74 4

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 73 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

1.16. DV “Krijesnica”, Korčulanska 3 150 6 156 7 1.17. DV-DJ “Maslačak”, Velaluška b.b. 142 6 148 7 1.18. DV “Nevičica”, Opatijska 68 100 4 150 5 1.19. DV “Jaglenac”, Krstova 99a 100 4 115 4 1.20. DV “Ivančica”, I. Tijardovića 4 42 3 54 3 1.21. DV “Mak”, Vij. Murse b.b. 175 7 196 7 1.22. DV “Stribor”, Vij. I. Meštrovića 7 175 7 214 8 1.23. DV“Bambi”,Podravlje,P.E.Savojskog 4 20 1 20 1 1.24. DV “Tenja”, Vladka Mačeka 10 - - 49 2 2. DV “Marija Petković” Zagreb, Podružnica Osijek, Bakarska 1 57 2 57 2 3. DV Božje providnosti, Osijek, Wilsonova 13 40 2 27 1 4. DV “Bobita” u sklopu Prosvjetno-kulturnog centra Mađara u RH, Osijek, Krbavska b.b. 75 3 18 1 5. DV Ðakovo, Ðakovo, Lj. Gaja 2 83 3 63 3 5.1. PO u Naselju Vila 160 7 133 5 5.2. PO u ulici I. Mažuranića 12 45 2 45 2 Montessori DV “Sunčev sjaj -Nazaret” Ðakovo, Frankopanska 1a 80 4 80 4 6. DV “Maslačak”, Belišće, Radnička 4 148 6 144 6 7.1. PO u Bizovcu 52 2 47 2 7.2. PO u Petrijevcima 26 1 32 1 8. DV “Maza”, Valpovo, Prilaz Crvenom križu 3 140 6 168 6 9. DV “Tintilinić” Koška, J. Kozarca b.b. 50 2 32 1 10. DV “Pinokio”, D. Miholjac, Prilaz stadionu 3 150 6 125 5 10.1. PO u Rakitovici 26 1 21 1 10.2. PO u Črnkovcima 26 1 22 1 10.3. PO u Marijancima 26 1 26 1 11. DV “Zvončić”, Našice, Dore Pejačević 4 175 7 222 8 11.1. DJ “Potočnica”, Našice, kralja Tomislava 50 20 2 20 2 11.2. DV u Feričancima 25 1 21 1 11.3. DV u Podgoraču 25 1 21 1 11.4. PO Donja Motičina 20 1 20 1 12. DV “Jaglac” Ðurđenovac, A. Stepinca 3 90 4 116 4 13. Privatni DV-DJ “Potočnica” Našice, Kralja Tomislava 50 18 1 18 1 14. DV Beli Manastir, B. Manastir, V. Nazora 64a 120 5 115 5 15. DV “Radost”, Darda, Hrvatske mladeži b.b. 80 3 80 3 16. DV “Grlica” Bilje, Školska 6 48 2 50 2 16.1. PO u Kopačevu 16 1 12 1 16.2. PO Vardarac 25 1 16.3. PO Lug 21 1 17. DV “Zeko”, Kneževi Vinogradi, Glavna 10 50 2 29 1 17.1. PO u Karancu 25 1 18 1 17.2. PO u Suzi 25 1 17 1 17.3. PO u Zmajevcu 25 1 13 1 18. DV “Zvončić”, Čepin, Školska 2 128 6 167 7 19. DV “Naselje prijateljstva” Čepin 50 2 59 2

Program predškole ostvaruje se i u osnovnim školama na području Ðakovštine u organizaciji DV Ðakovo i to: 1. OŠ “Budrovci” 1 skupina 21 dijete 2. OŠ “J.A. Ćolnića” Ðakovo 3 skupine 74 djeteta i u područnim školama Kuševac 1 skupina 21 dijete i Široko Polje 1 skupina 24 djece 3. OŠ “Vladimir Nazor” Ðakovo u PŠ Ivanovci 1 skupina 13 djece 4. OŠ Ðakovački Selci 2 skupine, 29 djece, za djecu iz Lapovaca, Kondriča i Svetoblažja 5. OŠ “Matija Gubec” Piškorevci 2 skupine, 31 dijete

74 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

6. OŠ Josipa Kozarca, Semeljci - u OŠ u Semeljcima ostvaruje se program predškole i to :

– OŠ “Ivana Brlić Mažuranić”, Strizivojna, 1 skupina, 21 dijete i jedna skupina za 9 djece iz Kešinaca

– PŠ Koritna 1 skupina 15 djece,

– PŠ Mrzović 1 skupina 5 djece 7. OŠ “J.J. Strossmayer”, Trnava, 1 skupina, 20 djece 8. OŠ “Luka Botić” Viškovci, 1 skupina, 15 djece. (b-4) Više škole i fakulteti Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku je srednje veličine u europskim razmjerima, te je od iznimne važnosti za područje Istočne Hrvatske u kojoj živi 1 mil. stanovnika, te odgovara društvenim i gospodarskim potrebama pet slavonskih županija. Na fakultetima Sveučilišta izvodi se nastava na 18 Sveučilišnih dodiplomskih studija. Fakulteti u sastavu Sveučilišta: • Ekonomski fakultet u Osijeku • Elektrotehnički fakultet u Osijeku • Građevinski fakultet u Osijeku • Pedagoški fakultet u Osijeku (11 studija) • Poljoprivredni fakultet u Osijeku • Pravni fakultet u Osijeku • Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku • Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu Ustanove u sastavu Sveučilišta: • Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek • Studentski centar u Osijeku • Studenski centar u Slavonskom Brodu Na Sveučilištu u akademskoj 1997./98. godini studiralo je ukupno 9.272 studenta od čega 1.572 izvanredna studenta. Na fakultetima u Osijeku studiralo je 8.793 studenta. Sveučilište je prije Domovinskog rata imalo 33.969 m2 vlastitog prostora i 7.507 m2 unajmljenog prostora. U akademskoj 1997./98. godini Sveučilište je imalo 29.050 m2 vlastitog prostora, te 6.677 m2 prostora u najmu. Ostale više škole i fakulteti na području Osječko-baranjske županije: • Umjetničke akademije • Muzička akademija Zagreb, odjel Osijek • Akademija dramskih umjetnosti Zagreb, odjel Osijek • Vjerske visoke škole i fakulteti • KBF Zagreb, teologija u Ðakovu • Institut za teološku kulturu u Ðakovu • Studij medicine u Osijeku

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 75 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

c) Zdravstvo Zdravstvenu djelatnost na području Osječko-baranjske županije obavljaju zdravstvene ustanove u državnom vlasništvu, vlasništvu Županije odnosno grada Zagreba te zdravstvene ustanove u vlasništvu domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba na temelju suglasnosti Ministarstva zdravstva. Zdravstvene ustanove u vlasništvu Županije s obzirom na djelatnost koju obavljaju dijelimo u nekoliko skupina: - zdravstvene ustanove na primarnoj razini: domovi zdravlja, ljekarne, hitna pomoć, - zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini: poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora "Suvag" Osijek, Opća županijska bolnica Našice, - zdravstvena ustanova na tercijarnoj razini: Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije. Dom zdravlja je zdravstvena ustanova koja ima organiziranu primarnu zdravstvenu zaštitu na području za koje je osnovana. Na području djelatnosti obavlja sedam domova zdravlja koji pokrivaju teritorijalna područja bivših općina na području Županije: • Dom zdravlja Osijek • Dom zdravlja "Drava" Osijek • Dom zdravlja Beli Manastir • Dom zdravlja Donji Miholjac • Dom zdravlja Ðakovo • Dom zdravlja Valpovo • Dom zdravlja Našice Djelatnost Doma zdravlja obuhvaća: opću medicinu, zdravstvenu zaštitu žena i djece i zubozdravstvenu djelatnost. Na svom području dom zdravlja mora osigurati higijensko- epidemiološku djelatnost, hitnu medicinsku pomoć, laboratorijsku, radiološku i drugu dijagnostiku, ako te djelatnosti nisu organizirane u sklopu bolnice, odnosno kao posebne zdravstvene ustanove. Ljekarnička djelatnost je dio zdravstvene djelatnosti koja osigurava opskrbu ljekovima pučanstva, zdravstvenih i drugih ustanova, organizacija i zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu, a može se obavljati u zdravstvenim ustanovama u vlasništvu Županije, te u ustanovama u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba, ili je mogu obavljatii privatni ljekarnici. Ljekarnička djelatnost se tijekom 1998.g. obavljala u ljekarničkim ustanovama u vlasništvu Županije: • Ljekarna Osijek - 11 ljekarničkih jedinica i 8 ljekarničkih depoa • Ljekarna Ðakovo - 2 ljekarničke jedinice i 6 ljekarničkih depoa • Ljekarna Beli Manastir - 4 ljekarničke jedinice i 1 ljekarnički depo • Dom zdravlja Našice - 2 ljekarničke jedinice i 2 ljekarnička depoa • Dom zdravlja Valpovo - 2 ljekarničke jedinice • Dom zdravlja Donji Miholjac - 1 ljekarnička jedinica Ljekarnička djelatnost obavljala se i u 4 privatne ustanove u 14 ljekarni i u 13 ljekarni u kojima su djelatnost obavljali privatni ljekarnici. Na području Županije ljekarnička se djelatnost obavljala u ukupno 49 ljekarničkih jedinica i 17 ljekarničkih depoa.

76 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Djelatnost hitne medicinske pomoći obuhvaća mjere hitne medicinske pomoći i osigurava prijevoz oboljelih, stradalih i ozlijeđenih u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu i pruža medicinsku pomoć za vrijeme prijevoza. Na području Županije djelatnost hitne medicinske pomoći obavlja ustanova HMP Osijek za područje bivše općine Osijek, a za ostala područja Domovi zdravlja Ðakovo, Valpovo, Našice i Beli Manastir. Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije obavlja javno-zdravstvene djelatnosti na području Županije. Djelatnost Opće županijske bolnice Našice obuhvaća dijagnostiku, liječenje, medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu, boravak i prehranu. OŽB Našice ima posteljne mogućnosti za bolničko zbrinjavanje i liječenje kapaciteta 207 postelja. Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora "Suvag" Osijek zdravstvena je ustanova čija je osnovna djelatnost specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita i to dijagnostika i medicinska rehabilitacija slušanja i govora osoba oštećena sluha, nerazvijena i nedovoljno razvijena govora kao i poremećaja govora i glasa uz pomoć specifične aparature. Pregled zdravstvenih ustanova u vlasništvu Osječko-baranjske županije (1998.g.): 1. Dom zdravlja Osijek 2. Dom zdravlja "Drava" Osijek 3. Dom zdravlja Ðakovo 4. Dom zdravlja Valpovo 5. Dom zdravlja Donji Miholjac 6. Dom zdravlja Našice 7. Dom zdravlja Beli Manastir 8. Hitna medicinska pomoć Osijek 9. Zavod za javno zdravstvo Osijek 10. Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora "Suvag" Osijek 11. Opća županijska bolnica Našice 12. Ljekarna Osijek 13. Ljekarna Ðakovo 14. Ljekarna Beli Manastir Pored ustanova u vlasništvu Županije zdravstvenu djelatnost na području Županije obavlja Klinička bolnica Osijek i Poliklinika Bizovačke toplice. d) Socijalna skrb Na području Osječko-baranjske županije djeluje više institucija koje skrbe o pojedinim skupinama osoba u socijalno-zaštitnoj potrebi. Institucije su ustrojene na temelju Zakona o socijalnoj skrbi koji se primjenujuje od 01.siječnja 1998.godine. Centar za socijalnu skrb javna je ustanova koju osniva Republika Hrvatska. Na području Županije ove poslove obavlja šest centara:

– Centar za socijalnu skrb Osijek

– " " " " Ðakovo

– " " " " Valpovo

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 77 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

– " " " " Donji Miholjac

– " " " " Našice

– " " " " Beli Manastir • Dom socijalne skrbi javna je ustanova za obavljanje skrbi vlastite obitelji i to kao dom za odrasle i dom za djecu. Na području Županije djeluje četiri Doma za odrasle čiji je osnivač Republika Hrvatska:

– Dom umirovljenika Osijek

– Zavod za socijalno- zdravstvenu zaštitu Osijek

– Centar za društvenu brigu o starijim osobama Ðakovo

– Centar za društvenu brigu o starijim osobama Beli Manastir Ukupan kapacitet ovih ustanova je 1.006 osoba a smješteno je 1.053 osobe. Iako je to Zakonom omogućeno, na području Županije nije otvorena niti jedna ustanova za smještaj starijih osoba od strane drugih osnivača. Prema informacijama Centra za socijalnu skrb Osijek u pripremi je otvaranje ustanove čiji je osnivač "Caritas" i "Prehrana" d.o.o. Osijek u suradnji s Gradskim poglavarstvom. Na području Županije djeluju i dva Doma za djecu čiji je osnivač Republika Hrvatska.

– Dom za djecu i mladež "Klasje" Osijek (maksimalni kapacitet 115 djece)

– Centar za odgoj Osijek Izuzev ove dvije ustanove socijalne skrbi za djecu koje je osnovala Republika Hrvatska, na području Županije djeluje i Dječje selo Ladimirevci, čiji je osnivač međunarodna organizacija. Kapacitet ustanove je 96 djece. • Centar za pomoć i njegu Tijekom 1998. godine izdano je rješenje o ispunjenim uvjetima glede prostora, opreme i djelatnika za osnivanje centra za pomoć i njegu sa sjedištem u Belišću. Na temelju izloženog može se zaključiti da je prisutan nedostatak smještajnih kapaciteta za odrasle i starije osobe. Područje Valpova, Donjeg Miholjca i Našica nije pokriveno mrežom ovih ustanova. Izgradnja planiranih domova u Našicama, Podravskim Podgajcima i Donjem Miholjcu, te proširenjem doma u Ðakovu za 30 osoba, stvorili bi se zadovoljavajući uvjeti za smještaj odraslih i starijih osoba. Kapaciteti domova za djecu uglavnom zadovoljavaju potrebe. e) Kultura Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi (“NN” broj 47/90. i 27/93.) utvrđena je pored ostalih obveza Županije da usklađuje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernijeg kulturnog razvitka općina i gradova na njenom području. Matične i regionalne ustanove Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku Muzej Slavonije Osijek Državni arhiv u Osijeku Gradske ustanove

78 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Osijek • Dječje kazalište • Gradska i sveučilišna knjižnica • Matica Hrvatska • Hazu - Zavod za znanost i umjetnost • Galerija “Waldinger” • “Vedra scena” • Teatar veterana Beli Manastir • Gradsko sveučilište Belišće • Ustanova za kulturu Donji Miholjac • Centar za kulturu “Donji Miholjac” • Kino Ðakovo

• Centar za kulturu • Gradska knjižnica i čitaonica • Muzej Ðakovštine • Muzej J. J. Strossmayera

Našice

• Zavičajni muzej • Narodna knjižnica

Valpovo

Ustanova za kulturne djelatnosti “Ante Evetović Miroljub” • Muzej Valpovštine • Gradska knjižnica • Centar za kulturu Ostale ustanove

Radio postaje

• Gradski radio, Osijek • HRT - Radio Osijek • Slavonski radio, Osijek

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 79 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

• Radio Banska kosa, Beli Manastir • Radio Baranja, Beli Manastir • Radio Donji Miholjac • Radio Ðakovo • Radio Našice • Hrvatski radio Valpovština, Valpovo

Televizija

• HRT - TV Studio Osijek • STV - Osijek • RTV Beli Manastir

Kinematografi

• “Europa”, Osijek • “Uranija”, Osijek • Kino, Beli Manastir • Kino Donji Miholjac • Kino, Našice • “Tomislav”, Valpovo f) Šport i rekreacija Na području Osječko-baranjske županije mrežu objekata za šport i rekreaciju čine: • Objekti u funkciji športa u natjecateljskom smislu • Objekti namijenjeni zadovoljavanju potreba tjelesno - zdravstvene kulture učenika osnovnih i srednjih škola • Rekreacijski objekti i sadržaji namijenjeni najrazličitijim kategorijama korisnika. U 29 naselja Osječko-baranjske županije raspoređeno je 75 dvorana za zadovoljavanje potreba tjelesno - zdravstvene kulture učenika osnovnih i srednjih škola ukupne površine 24.316 m2. Površine vanjskih igrališta uz osnovne i srednje škole iznose 199.394 m2.

ŠPORTSKI OBJEKTI U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA NA PODRUČJU OSJEČKO - BARANJSKE ŽUPANIJE Tablica br. 61. DVORANE VANJSKI TERENI GRAD/Općina BROJ P (m2) P (m2) BELI MANASTIR 4 895 8714,8 BELIŠĆE 1 1313 1210,00 DONJI MIHOLJAC 1 2460 6358,00 ÐAKOVO 7 1443,95 17402,00 NAŠICE 2 964 13587 OSIJEK 32 5888,63 40225 VALPOVO 3 648,3 7674 Antunovac 1 288 1536 Bilje - - 3894 Bizovac 1 650 2150,00 Čeminac 1 821,00 2448,00

80 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Čepin 2 629,06 5339,00 Darda 1 2300,00 1660,00 Draž 1 100,00 1800,00 Donja motičina - - - Drenje - - 5800,00 Ðurđenovac 1 52,00 2600,00 Erdut 2 745 3379 Ernestinovo 2 581 4971 Feričanci 1 484 800 Gorjani 1 68 15290,00 Jagodnjak 1 821 3648 Kneževi vinogradi 1 106 1080 Koška 1 604 2409,00 Levanjska varoš 1 450 800 Magadenovac - - 4033,00 Marijanci - - 510,00 Podr. Moslavina - - - Petlovac 1 104 6514,80 Petrijevci - - 2886,00 Podgorač - - 2500,00 Punitovci 1 630 4000,00 Popovac - - 3537,00 Satnica Ðakovač. - - - Semeljci 1 516,19 8488,20 Strizivojna - - 2400,00 Šodolovci - - 800,00 Trnava 1 70,00 750 Viljevo - - 1550,00 Viškovci 1 75,12 1000,00 Vladislavci 1 310,00 4200,00 Vuka 1 299,00 1410,00 ŽUPANIJA UKUPNO: 75 24316,25 199393,8

Športske dvorane u okviru osnovnih i srednjih škola prvenstveno služe zadovoljavanju svoje osnovne namjene (održavanje nastave) ali i u druge športsko - rekreacijske namjene za određeno naselje. Vanjski športski tereni su najčešće igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku ili univerzalna igrališta. 1.1.2.4. Promet i ostala infrastruktura a) Prometni sustav Sustav prometne infrastrukture jedan je od ključnih čimbenika koji međusobno i višestruko utječe na gospodarski, socijalni i prostorni razvitak pojedine regije pa i države. Prometna infrastruktura u procesu valorizacije, namjene i korištenja prostora ogleda se u sljedećim elementima:

– omogućuje korištenje prirodnih resursa,

– utječe na lociranje gospodarskih kapaciteta i stanovništvo,

– utječe na tokove urbanizacije, razvitak naselja i kvalitetu čovjekova okoliša,

– utječe i potiče razvitak manje razvijenih područja.

Od osnovnih geoprometnih značajki, koje obilježavaju istočnu Hrvatsku - Slavoniju i Baranju, u prvom redu je vrlo povoljan položaj u odnosu na glavne europske prometne tokove. Kao dominantni, glede budućega gospodarskog razvitka, nameću se tri prometna koridora. Položajno, u odnosu na Slavonsko-baranjsku makroregiju, posavski i podravski prometni koridor mogu se nazvati uzdužnim, a podunavski poprečnim koridorom. Ti koridori imaju odlučujuću ulogu u prometnom povezivanju

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 81 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

istočne Hrvatske - Slavonije i Baranje s matičnim dijelom Države, odnosno sa zemljama zapadne i srednje Europe. U Osječko-baranjskoj županiji, koja zauzima sjeveroistočni kvadrant regije smješteni su dijelovi podravskog i podunavskog koridora, a posavski tangira južni obod Županije i od znatnog je značaja za njene prometne tokove. Načelno, koridori objedinjuju trase cestovnog, željezničkog i riječnog prometa i uz robne terminale predstavljaju okosnicu kombiniranog prometa. Sva su tri koridora službeno potvrđena kao europski koridori. U pogledu cestovnog prometa podunavski koridor je odlukom Helsinške konferencije potvrđen kao dio koridora V.C. odnosno TEM II (E - 73), a posavski kao dio koridora X. (E-70). Temeljem Europskog sporazuma o glavnim međunarodnim linijama AGC, Ženeva 1985. i Europskog sporazuma o važnim međunarodnim pravcima kombiniranog transporta i sličnim instalacijama AGTC, Ženeva 1991. i željezničke pruge u sva tri koridora su europskog ranga i to:

– u podravskom koridoru (Središče) - Čakovec - Varaždin - Koprivnica - Osijek - Dalj - Erdut - (Bogojevo, Subotica),

– u podunavskom koridoru (Magyarboly) - Beli Manastir - Osijek - Vrpolje i (Subotica, Bogojevo) - Erdut - Vinkovci - Vrpolje - Slavonski Šamac - (Bosanski Šamac, Sarajevo, Mostar, Čapljina) - Metković – Ploče,

– u posavskom koridoru (Ljubljana, Dobova) - Savski Marof - Zagreb - Novska - Vrpolje - Vinkovci - Tovarnik - (Šid, Beograd). Riječni plovni putovi RH integrirani su u mrežu Europskih plovnih putova VII. (dunavskog) koridora pristupom višestranom Europskom ugovoru o glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog značenja (AGN - UN/ECE/ITC). Time su međunarodnim plovnim putevima uz Dunav postali i Drava od ušća do Osijeka E-80-08, Sava do Siska E-80-12 i budući kanal Dunav - Sava E-80-10, a luke u Vukovaru, Osijeku i Sisku uvrštene u mrežu luka za međunarodni promet. U zračnom prometu kontrola letnih koridora je na državnom nivou, a u pogledu zračnih luka Osječko- baranjska županija ima zračnu luku “Osijek - Klisa” klase 4E (pista dužine min 1.800 m) i zračnu luku “Osijek - Čepin” 2C kategorije (pista dužine min 1.200 m). Zračna luka Osijek - Klisa ima i međunarodni granični prijelaz. Prometna mreža određena opisanim koridorima je, dopunjena mrežama nižeg ranga pojedinih prometnih podsustava, koje su službeno potvrđene Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, Strategijom prometnog razvitka RH, te odgovarajućom parcijalnom zakonskom regulativom. (a-1) Cestovni promet Cestovna mreža je infrastrukturna osnova cestovnog prometa, a u Osječko-baranjskoj županiji je - kao i drugdje

– nastala u interakciji praćenja osnovnih prometnih koridora i urbanog i suburbanog razvoja. Cestovna mreža je temeljem Zakona o javnim cestama strukturirana kao mreža javnih cesta, kojima se pod općim i razvidnim uvjetima koristi većina učesnika u prometu i ostalih cesta u koje spadaju sve vrste cesta, koje isključivo koriste privatne osobe ili služe određenim gospodarskim djelatnostima u čijoj je nadležnosti i gospodarenje tim cestama kao što su:

– šumske ceste,

– poljoprivredne ceste,

– vodoprivredne ceste,

– vojne ceste,

– privatne ceste.

82 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Skupina “Ostalih cesta” nije predmet daljnjeg razmatranja ovoga izvješća. Javne se ceste - u skladu sa Zakonom i Odlukama o razvrstavanju i mjerilima, te temeljem osnovnih i dopunskih kriterija dijele na:

– državne ceste,

– županijske ceste,

– lokalne ceste. Organizacijski državnim cestama upravlja i skrbi se za njih Hrvatska uprava za ceste, a županijskim i lokalnim cestama Uprava za ceste Osječko-baranjske županije. Mimo Zakona o javnim cestama, ali prema kriteriju opće pristupačnosti pod jednakim uvjetima u cestovnoj mreži kao javne funkcioniraju i “nerazvrstane” ceste kojima upravljaju organi lokalne samouprave. Prema odgovarajućim izvorima daje se i pregled mreže za državne, županijske i lokalne ceste, te ocijena stanja služnosti kolnika: DRŽAVNIH CESTA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI Tablica br. 62.

ASFALT. TUCAN. GRANIČNA R. IDENTIFIKAC. NAZIV CESTE ŠIRINA DULJINA KOLNIK KOLNIK STACIONAŽ BR. OZNAKA DIONICA KOLNIKA (km) (km) (km) A Glavne ceste 1. D – 2 Slatina-Našice-Osijek- 6,00 91.669 91.669 - 194+471 - Vukovar-Ilok 276+881 2. D – 7 drž. gr.-B.eli Manastir- 7,00 96.133 96.133 - 0+000 - Osijek-Ðakovo 95+633 UKUPNO: 187.802 187.802 - Sabirne ceste 1. D – 34 Slatina-D. Miholjac- 6,00 62.218 62.218 - 68+300 - Josipovac 130+768 2. D – 38 Požega-Pleternica-Ðakovo 6,00 24.465 21.071 3.394 95+290 - 119+755 3. D – 46 Ðakovo-Vinkovci-Tovarnik 6,00 14.058 14.058 - 0+000 - 14+058 4. D – 53 drž. gr.-D. Miholjac-Našice- 6,00 49.827 49.827 - 0+000 - Sl. Brod 49+827 UKUPNO: 150.568 147.174 3.394 Otočne, spojne i priključne ceste 1. D – 211 Baranjsko Petrovo Selo-drž. 6,00 1.953 1.953 - 0+000 - granica 1+953 2. D – 212 D-7-Kn. Vinogradi-Batina 6,00 22.558 22.558 - 0+000 - 22+558 3. D – 213 Osijek-Erdut-drž. granica 6,00 27.167 27.167 - 0+000 - 26+511 4. D – 417 D-2-riječno pristanište 6,00 2.133 2.133 - 0+000 - Osijek 2+133 5. D – 418 D-2-zračna luka “Klisa- 6,00 2.858 2.858 - 0+000 - Osijek” 2+858 6. D – 515 Našice-Podgorač-Ðakovo 6,00 31.391 31.391 - 0+000 - 31+391 7. D – 517 B. Manastir-Belišće-Valpovo 6,00 28.015 28.015 - 0+000 - 27+884 8. D – 513 Osijek-Gaboš-Jarmina 6,00 18.998 18.998 - 0+000 - 18+998 9. D – 519 Borovo-Dalj 6,00 8.333 8.333 - 8+000 - 16+206 UKUPNO: 143.406 143.406 - SVEUKUPNO: 481.776 478.382 3.394

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 83 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

STANJE DRŽAVNIH CESTA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI Tablica br. 63. OCJENA STANJA DRŽAVNA UKUPNO 0 1 2 3 4 5 CESTA (km) (km) (km) (km) (km) (km) (km) D – 2 93,9 8,6 29,9 43,8 6,7 4,9 - D – 7 96,1 28,4 13,6 36,6 13,5 4,0 - D – 34 61,2 11,0 20,6 9,9 15,8 3,9 - D – 38 20,6 - 5,6 8,5 4,8 1,7 - D – 46 14,1 0,9 - 4,3 8,9 - - D - 53 49,8 5,1 21,0 12,6 10,9 - 0,2 D - 211 1,9 - - - 1,9 - - D - 212 22,6 2,0 - 5,6 9,8 5,2 - D - 213 27,2 - - - 22,6 4,6 - D - 417 2,1 - 1,3 - 0,8 - - D - 418 2,9 - - - - 2,9 - D - 515 31,4 4,8 1,1 16,3 9,2 - - D - 517 27,9 0,6 2,4 6,0 9,7 7,8 1,4 D - 518 19,0 - - 4,6 3,9 10,5 - D - 519 8,2 - 0,8 2,7 4,7 - - UKUPNO: 478,9 61,4 96,3 150,9 123,2 45,5

0 – dobro stanje 1, 2 , 3 – redovito održavanje 4, 5 – investicijski popravci

ŽUPANIJSKE CESTE U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI Tablica br. 64. Suvremeni kolnik Ostali Zemlja Dužina R. Broj asfalt kocka prosj. kam. nema ukupno OPIS CESTE beto. BR. ceste širina mater. kolnika (km) (m) (km) (km) (km) 1. 4011 Duboševica - Ž 4018 2,200 - - 4,00 - - 2,200 2. 4017 Kneževo D 7 1,700 - - 4,09 - - 1,700 3. 4018 D 7 (Kneževo)-Topolje-Gajić-D 212 (Draž) 16,380 - - 6,00 - - 16,380 4. 4019 D 7 (Kneževo)-Branjina-Podolje-Ž 4018 (Draž) 14,620 - - 4,22 - - 14,620 5. 4027 Ž 4019-Popovac 2,150 - - 5,00 - - 2,150 6. 4030 D 34 (P. Moslavina)-Mosl. Krčenik-Zdenci- Orahovica-Pleternica (D 38) 5,630 - - 6,00 - - 5,630 7. 4031 D 34-Viljevo-Kapelna-Kučanci- Magadenovac-Šljivoševci-Lacići-Koška (D 2) 39,045 - - 5,50 - - 39,045 8. 4032 D 34 D. Miholjac (Mihanovića-P.Radića)- Ivanovo 5,340 - - 5,02 - - 5,340 9. 4033 Torjanci-N. Nevesinje-D 517 7,850 - - 4,00 - - 7,850 10. 4034 Luč-Petlovac (D 517) 2,288 - - 4,01 1,482 - 3,770 11. 4035 Šumarina-D 517 1,022 - - 6,00 - - 1,022 12. 4036 Šećerana-D 7 0,120 - 1,590 4,54 - - 1,710 13. 4037 Kotlina-Kn. Vinogradi (D 212) 5,100 - - 3,85 - - 5,100 14. 4040 D 517-Novi Bezdan 0,950 - - 4,00 - - 0,950 15. 4041 D 517-Bolman-Jagodnjak-N. Čeminac- Uglješ-Švajcarnica (D 7) 18,520 - - 6,00 - - 18,520 16. 4042 D 212 (Kn. Vinogradi)-Grabovac-Lug- Vardarac-Bilje (D 7) 18,195 - - 6,51 - - 18,195 17. 4046 Golinci-Miholjački Poreč (D 53) 3,760 - - 5,50 - - 3,760

84 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

18. 4047 Miholjački Poreč (D 53)-Radikovci- Čamagajevci-Črnkovci (D 34) 8,595 - - 6,00 - - 8,595 19. 4048 Čamagajevci (Ž 4047)-Marijanci (Ž 4049) 4,145 - - 4,50 - - 4,145 20. 4049 Črnkovci (D 34)-Marijanci-Šljivoševci (Ž 4031) 9,827 - - 6,00 - - 9,827 21. 4050 Belišće (D 517) (K. Tomislava)-Valpovo (J.J.Strossmayera-A.B.Šimića) (Ž 4051) 2,860 - - 7,00 - - 2,860 22. 4051 Valpovo:D 34-D 34 (bana J.Jelačića-Osječka- M. Gupca) 4,020 - - 6,68 - - 4,020 23. 4052 Valpovo (Ž 4051) (L.Ribara)-Ivanovci- Zelčin-Harkanovci-Koška (D 2) 17,460 - - 5,72 - - 17,460 24. 4053 Valpovo (Ž 4051) (N.Tesle-E.Kvaternika)- Nard 5,360 - - 5,00 - - 5,360 25. 4054 N. Čeminac (Ž 4041)-Čeminac (D 7) 3,390 - - 4,53 3,390 26. 4055 T.L. “Tikveški dvorac”-Ž 4056 (Kozjak) 3,030 - - 3,08 - - 3,030 27. 4056 Lug (Ž 4042)-Kozjak-Podunavlje-Kopačevo- Ž 4042 (Bilje) 16,820 - - 3,95 - - 16,820 28. 4058 D 53 (Beničanci)-Bokšić lug-Bokšić- Beljevina-Feričanci (D 2) 24,215 - - 5,10 - - 24,215 29. 4059 Bocanjevci-Valpovo (LJ.Gaja-V.Nazora) (Ž 4051) 6,850 - - 5,07 - - 6,850 30. 4060 Ž 4052 (Metlinci)-Ladimirevci-Bizovac (D 2) 6,750 - - 5,00 - - 6,750 31. 4061 Ladimirevci (Ž 4060)-Satnica-Petrijevci (D 34) 7,340 - - 5,00 - - 7,340 32. 4064 Ž 4030 (Zdenci)-Zokov Gaj-Ž 4058 (Bokšić) 0,210 - - 5,00 - - 0,210 33. 4065 Zdenci (Ž 4030)-Bankovci-Ž 4058 (Feričanci) 2,590 - - 5,50 - - 2,590 34. 4066 Bokšić (Ž 4058)-Šaptinovci-Klokočevci (D 53) 6,090 - - 4,00 - - 6,090 35. 4067 Bizovac (D 2)-Novaki-Brođanci-Čepinski Martinci (Ž 4105) 10,030 - - 6,00 - - 10,030 36. 4068 D 34-Josipovac-Višnjevac-Osijek- (J.J.Strossmayera-Kanižlića-Gundulića- Vukovarska)-Nemetin-D 213 21,150 - - 8,39 - - 21,150 37. 4073 Beljevina (Ž 4058)-Ðurđenovac (Ž 4075) 3,440 - - 5,00 - 3,440 38. 4074 Šaptinovci (Ž 4066)-Sušine-Ðurđenovac (Ž 4075) 4,575 - - 4,03 - - 4,575 39. 4075 D 2-Vučjak Feričanački-Ðurđenovac- Pribiševci-D 53 9,260 - - 5,59 - - 9,260 40. 4076 Ž 4075 (Vučjak Feričanački)-Našičko Novo Selo 0,700 - - 5,00 - - 0,700 41. 4077 Brezik Našički-D 2 (Našice) 2,800 - - 5,00 - - 2,800 42. 4078 Lađanska-D 2 (Jelisavac) 1,180 - - 3,00 - - 1,180 43. 4079 D 2 (Koška)-Ledenik 0,400 - - 5,00 3,460 - 3,860 44. 4080 Koška (D 2)-Lug Subotički-Budimci (Ž 4105) 7,395 - - 5,77 3,040 - 10,435 45. 4081 Habjanovci-Brođanci (Ž 4067) 1,530 - - 5,00 - - 1,530 46. 4082 Tvrđavica D 7 3,080 - - 5,08 - - 3,080 47. 4083 D 7-Podravlje 0,590 - - 5,50 - - 0,590 48. 4084 Osijek: Ž 4068-Čv. “Frigis” (D 2) (Svilajska) 1,000 - - 7,42 - - 1,000 49. 4085 Osijek: Ž 4068-Čv. “Čepinska” (D 2) (od Gundulićeve:Županijska-sv. L. Mandića) 1,485 - - 7,27 - - 1,485 50. 4086 Osijek (Ž 4085) (Vinkovačka)-Brijest- D 518 4,505 - - 6,59 - - 4,505 51. 4087 Osijek: D 7-Ž 4068 (od mosta-Trpimirove: Europske avenije-cara Hadrijana-M.Gupca do Vukovarske) 2,935 - - 8,81 - - 2,935 52. 4088 Osijek: Ž 4068-Čv. “Elektroslavonija” (D 2) 3,260 - - 6,62 - - 3,260 53. 4089 D 7 Čepin-Ivanovac-D 518 (Antunovac) 8,525 - - 5,46 - - 8,525 54. 4090 D 7-Briješće 1,720 - - 5,00 - - 1,720 55. 4091 D 2-Tenja (od obilaznice=Reihl Kira-Sv. Ane) 5,070 - - 6,17 - - 5,070 56. 4092 Aljmaš - Ž 4093 0,230 - 0,520 5,00 - - 0,750

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 85 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

57. 4093 D 213 (Aljmaš) - Erdut - D 213 13,050 - - 5,00 - - 13,050 58. 4103 Marjančanci - Ž 4052 (Metlinci) 1,480 - - 4,50 - 0,060 1,540 59. 4104 Seona - D 2 (Martin - Našice) 3,700 - - 5,50 - - 3,700 60. 4105 Podgorač (D 515)-Budimci-Poganovci- Čokadinci-Čepinski Martinci-Čepin (D 7) 30,100 - - 6,00 - - 30,100 61. 4106 Ž 4105 (Poganovci)-Krndija-Punitovci- Tomašanci D 7 8,535 - - 5,87 6,500 - 15,035 62. 4107 Punitovci (Ž 4106)-Jurjevac Punitovački- Beketinci-D 7 (Bijele Klade-Mala Branjevina) 9,395 - - 5,13 - - 9,395 63. 4108 Ž 4107-Jurjevac Punitovački-Široko Polje (D 7) 1,765 - - 4,00 - 3,235 5,000 64. 4109 D 7 (Vel. Branjevina)-Vladislavci-Paulin Dvor-Ernestinovo (D 518) 12,575 - - 5,00 - - 12,575 65. 4110 Dopsin - Vladislavci (Ž 4109) 1,350 - - 4,50 - - 1,350 66. 4118 T.L. “Borovik”-Mandićevac-Drenje- Kučanci-D 515 (Bijela Vila) 14,970 - - 5,74 - - 14,970 67. 4119 Slatinik Drenjski-Ž 4118 (Mandićevac) 0,400 - - 5,00 2,095 - 2,495 68. 4120 D 7 (Vuka)-Lipovac Hrastinski-Koritna- Ž 4130 8,420 - - 5,44 - - 8,420 69. 4121 D 518-Laslovo-Palača-Korog-Ž 4148 (Tordinci) 3,815 - - 5,05 - - 3,815 70. 4122 Silaš-Korog (Ž 4121) 2,350 - - 5,00 - - 2,350 71. 4128 Josipovac Punitovački (Ž 4106)-Gorjani- Satnica Ðakovačka (D 515) 6,795 - - 5,72 2,025 - 8,820 72. 4129 Satnica Ðakovačka (D 515)-Gašinci- Kondrić-D 38 8,500 - - 5,76 3,840 - 12,340 73. 4130 D 7 (Kuševac)-Viškovci-Forkuševci- Semeljci-Koritna-Šodolovci-Petrova Slatina D 518 (Ernestinovo) 24,515 - - 6,00 - - 24,515 74. 4131 Ž 4130 (Forkuševci) - Vučevci 2,270 - - 5,00 - - 2,270 75. 4132 Semeljci (Ž 4130)-Kešinci-Mrzović (Ž 4148) 2,400 - - 5,32 - 3,200 5,600 76. 4133 Kešinci (Ž 4132)-Vrbica- St. Mikanovci (D 46) 6,330 - - 6,00 - - 6,330 77. 4144 Breznica Ðakovačka-Levanjska Varoš - - - - - (D 38) 2,360 5,50 2,360 78. 4145 Ðakovo: D 7-Ž 4146 (A. Starčevića-A. Hebranga) 2,045 - - 6,00 - - 2,045 79. 4146 Ðakovo: D 7-D 46 (N. Tesle-V. Nazora- F.K.Frankopana-E, Kvaternika) 3,540 - - 7,50 - - 3,540 80. 4147 Ðakovo: D 7-Ž 4146 (F. Račkog-S. Radića bana J.Jelačića) 3,280 - - 7,00 - - 3,280 81. 4148 Vrbica (Ž 4133)-Mrzović-Markušica- Tordinci Ž 4111 4,420 - - 5,50 4,842 - 9,262 82. 4163 D 38 (Kondrić)-Trnava-St. Topolje 8,190 (Ž 4202) 6,560 - - 5,27 1,630 - 83. 4164 D 38-Svetoblažje-Dragotin - - - - 5,370 - 5,370 84. 4165 N. Perkovci-Piškorevci-D 7 1,356 - - 5,00 3,739 - 5,095 85. 4168 Našice: Martin (D 53)-Markovac Našički (D 515) (K.Tomislava-Pejačevićev trg-kralja Zvonimira-B.Radića) 3,485 - - 6,38 - - 3,485 86. 4189 Lapovci-Ž 4136 (ekonomija) 2,050 - - 5,00 - - 2,050 87. 4202 D 49-Lužani-Brodski Varoš-Garčin-Vrpolje- Strizivojna-St. Mikanovci (D 46) 8,785 - - 6,00 - - 8,785 88. 4237 Koška (D 2)-Ordanja-Andrijevac 2,860 - - 4,00 1,340 - 4,200 89. 4238 Gorjani (Ž 4128)-Tomašanci (Ž 4106) 3,275 - - 6,00 - - 3,275 90. 4239 Tomašanci (Ž 4106)-Ivanovci Gorjanski-D 7 (Kuševac) 3,250 - - 4,75 - 1,250 4,500 UKUPNO: 579,263 - 2,110 - 39,363 7,745 628,41

86 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

LOKALNE CESTE U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

Tablica br. 65.

Suvremeni kolnik Ostali Zemlja Dužina R. Broj OPIS CESTE prosj. kam. nema ukupno beto. br. ceste asfalt kocka širina mater. kolnika (km) (m) (km) (km) (km) 1. 40068 Ž 4057 (M.Rastovac)-Ž 4031 (Kapelna- Kućanci) - - - - 5,580 - 5,580 2. 40080 Ž 4030 Duzlak-Gazije-G. Motičina- Seona (Ž 4104) 1,990 - - 5,00 8,590 - 10,580 3. 44001 Martinci Miholjački-Gezinci (D 34) 2,060 - 2,060 4. 44005 Zeleno polje-Ž 4034 (Petlovac) 1,500 - - 3,50 - - 1,500 5. 44006 Luč (Ž 4034)-Šumarina (Ž 4035) 4,315 - - 4,50 - - 4,315 6. 44007 Širine-D 517 0,520 - 4,00 - - 0,520 7. 44008 Šumarina (Ž 4035)-Šećerana-Ž 4036 1,430 - - 5,00 - - 1,430 8. 44010 Kn. Vinogradi (D 212)-Kamenac- Karanac-Kozarac (D/) 4,820 1,860 - 4,43 1,700 1,300 9,680 9. 44011 Suza (D 212)-Mirkovac-L 44034 8,360 - - 4,00 - - 8,360 10. 44012 Ž 4031 (Kapelna)-Blanje-Bockovac- Ivanovo (Ž 4032) 3,920 - - 5,00 - - 3,920 11. 44013 Kapelna (Ž 4031)-Krunoslavlje-44015 (Golinci) 0,175 - - 4,00 7,255 - 7,430 12. 44014 L 44013-Krunoslavlje-Ž 4031 (Kućanci) - - - - 3,350 - 3,350 13. 44015 Golinci (Ž 4046)-Kućanci (Ž 4031) - - - - 0,550 4,150 4,700 14. 44016 Podgajci Podravski (D 34)-Bočkinci-Ž 4047 (Čamagajevci) 0,950 - - 5,00 3,460 - 4,410 15. 44017 Bočkinci (L 44016)-Črnkovci (D 34) 0,390 3,50 1,865 2,255 16. 44018 Čamagajevci (Ž 4048)-Ž 4049 - - - - 4,605 - 4,605 (Šljivoševci) 17. 44019 Beničanci (D 53)-Lacići (Ž 4031) 4,260 - - 4,00 - - 4,260 18. 44020 Marijanci (Ž 4049)-Marjanski Ivanovci-Ž 4052 (Harkanovci) 7,000 - - 4,00 - 4,900 11,900 19. 44021 Ž 4049 (Marijanci)-Tiborjanci-D 34 3,050 5,00 2,410 - 5,460 20. 44022 D 34 (Gat)-Veliškovci-L 44021 1,550 - - 5,00 - - 1,550 (Tiborjanci) 21. 44023 Tiborjanci (L 44021)-Bocanjevci-Zelčin (Ž 4052) 2,430 - - 4,21 8,740 - 11,170 22. 44024 Kitišanci (D 34)-Vinogradci-L 44023 (Tiborjanci-Bocanjevci) 2,440 - - 4,88 1,781 - 4,221 23. 44025 L 44020(Marijanci)-Bocanjevci (L 44023) 0,730 - - 3,00 3,650 - 4,380 24. 44026 Novo Nevesinje (Ž 4033)-D 517 2,600 - - 2,25 - 1,400 4,000 (Bakanga) 25. 44027 Kitišanci (D 34)-D 517 (Belišće) 0,635 - - 3,00 - 1,365 2,000 26. 44028 Valpovo (Ž 4050 A.B.Šimića- Starovalpovački put)-Nard-D 34 (Šag) 2,070 - - 4,33 10,455 - 12,525 27. 44029 Marjančaci (Ž 4103)-Ž 4052 (Ivanovci) 0,730 - - 4,50 - - 0,730 28. 44030 D 517- Majške Međe 1,050 - - 4,00 - - 1,050 29. 44032 Darda (D 7)-Ž 4042 (Lug-Vardarac) 1,280 - - 4,00 - 5,800 7,080 30. 44033 Darda (D 7)-Želj. Postaja 0,930 - - 4,50 - - 0,930 31. 44034 Ž 4042-Jesenovac-Sokolovac-Ž 4055 10,445 - - 4,50 - - 10,445 (Kozjak) 32. 44035 Ž 4055 (dvorac)-Tikveš 3,650 - - 3,00 - - 3,650 33. 44037 Feričanci (D 2)-Valenovac-Gazije (L 3,215 - - 5,12 1,655 - 4,870 40080) 34. 44038 D 2 (Vučjak Feričanački)-Valenovac (L 0,770 - - 5,00 2,600 - 3,370 44037) 35. 44039 Sušine (Ž 4074)-Teodorovac 0,505 - - 3,00 1,595 - 2,100

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 87 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

36. 44040 Našičko Novo Selo (Ž 4076)- 2,405 - - 4,58 - - 2,405 Gabrilovac 37. 44041 Ličko N. Selo (L 44040)-Brezik Našički (Ž 4077) 1,020 - - 5,00 1,250 - 2,270 38. 44042 D 53 (klokočevci)-Lipine - - - - 2,270 - 2,270 39. 44043 D 53 (Klokočevci)-Lila-Ribnjak- Lađanska (Ž 4078) 4,905 - - 4,26 - - 4,905 40. 44044 Velimirovac (D 53)-D 2 (Jelisavac) 2,510 - - 6,00 - 0,350 2,860 41. 44045 D 2-Želj. postaja “Jelisavac” 0,600 - - 4,00 - - 0,600 42. 44046 Ledenik (Ž 4079)-Ž 4105 (Podgorač) - - - 6,880 - 6,880 43. 44047 Ledenik (L 44046)-Andrijevac- Branimirovac 0,095 - - 5,00 6,435 - 6,530 Ž 4080 (lug Subotički) 44. 44048 Andrijevac (Ž 4237)-Bijela Loza-Ž 4105 (Klenik-Podgorač) - - - - 3,579 3,000 6,579 45. 44049 Ordanja (Ž 4237)-Ž 4080 ( Koška-lug Subotički) - - - - - 2,000 2,000 46. 44050 Ž 4052 (Harkanovci-Zelčin)-Topoline - - - 5,553 5,553 (D 2) 47. 44051 Lug Subotički (Ž 4080)-Habjanovci (Ž 0,614 - - 5,00 7,421 2,030 10,065 4081) 48. 44052 Ivanovci (Ž 4052)-Cret Bizovački (D 2) 0,665 - - 4,50 3,855 2,000 6,520 49. 44053 Cret Bizovački (D 2)-Habjanovci (Ž 0,850 - - 4,34 3,110 - 3,960 4081) 50. 44054 Satnica Valpov. (Ž 4061)-D 2 (Bizovac- Samatovci) 2,430 - - 5,00 - - 2,430 51. 44055 Petrijevci (Ž 4061)-Selci-Brođanci (Ž 2,235 - - 4,32 11,010 - 13,245 4067) 52. 44056 Cerovac-L 44055 (Selci) - - - 0,980 - 0,980 53. 44057 Čepinski Martinci (Ž 4105)-Ž 4107 (Beketinci) 6,300 - - 5,00 1,290 3,110 10,700 54. 44058 D 2 (obilaznica Čađ. Meh.)-Josipovac (Ž 4068) 1,740 6,00 1,740 55. 44060 Višnjevac (Ž 4068)-Želj. postaja 0,500 5,00 0,500 56. 44061 Briješće (Ž 4090)-Ž 4089 (Čepin- 3,700 3,700 Ivanovac) 57. 44062 Osijek: Strelište “Pampas”-Virska-Ž 0,400 6,00 0,400 4068 58. 44063 Osijek: Ž 4084-Ž 4068 (“Frigis”) Kapelska (škola)-Kolodvorska- Sljemenska-Poljski put-Kršnjavog-Sv. 3,500 - - 6,00 - - 3,500 Roka (Ž 4068)-Lička (L 44063) 59. 44066 Osijek: Hipodrom-Kolodvorska-4068 0,600 5,00 0,600 60. 44067 Osijek: Ž 4068-D 7 Strossmayera (od Kanižlića)-Ribarska-Šamačka- Lučki prilaz- Kapucinska-Europske avenije (do Trpimirove) 3,100 - - 9,24 - - 3,100 61. 44068 Osijek: L 44067-Ž 4068 Županijska (do Gundulićeve) 0,810 - - 8,00 - - 0,810 62. 44070 Osijek: Ž 4086-Drinska-D 7 (Vinkovačka-Sjenjak) 1,300 - - 6,00 - - 1,300 63. 44071 Osijek: Ž 4068-Ž 4091 Kr.P.Svačića (Vukovarska-Tenjska) 1,600 - - 6,50 - - 1,600 64. 44072 Osijek: D 7-Ž 4088 M. Divalta 4,000 - - 6,00 - - 4,000 65. 44075 Osijek: L 44072-J. Huttlera (od Divaltove)-Krstova-Zeleno Polje-Ž 2,500 - - 6,00 - - 2,500 4087 (do M. Gupca) 66. 44079 Osijek: L 44068-Ž 4068 Hrvatske Republike-Gajev trg-Vukovarska(do Krežme, trg ba. Trenka) 0,900 - - 8,00 - - 0,900 67. 44080 Osijek: L 44067-S.Radića-želj. koodvor Osijek (St.Radićaod Kapucinske do kolodvora) 0,800 - - 8,00 - - 0,800 68. 44082 Tenja (Ž 4091)-(Crvena njiva)-Sarvaš (D 213) 4,705 - - 5,00 - 3,595 8,300

88 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

69. 44083 Tenja (Ž 4091)-Silaš (Ž 4122) 9,350 - - 5,03 - - 9,350 70. 44084 Bijelo Brdo (D 213)-želj. postaja 0,850 - - 5,00 - - 0,850 71. 44085 D 213 (Bijelo Brdo)-Ž 4093 (Aljmaš) - - - - - 3,100 3,100 72. 44086 D 213 (Marinovci)-Vera (Ž 4111) 4,300 - - 4,30 - 1,034 5,334 73. 44090 Gazije (L 40080)-D. Motičina (D 2) (šumska cesta) 1,080 - - 4,00 4,240 - 5,320 74. 44091 Zoljan (D 53)-želj. postaja-(Štukino Brdo, Stari Zoljan) 0,400 - - 3,00 2,250 - 2,650 75. 44092 Našice: D 2-Ž 4168 (od semafora V. Lisinskog- J.J. Strossmayera do 0,950 - - 6,37 - - 0,950 policije) 76. 44093 Markovac Našički (Ž 4168)- Makloševac-Ceremošnjak-Granica- 0,640 - - 5,00 15,400 - 16,040 Rozmajerovac 77. 44094 Gradac Našički (D 53)-Londžica 3,210 - - 3,51 1,680 - 4,890 78. 44095 L 44094-L 44093 (šum. cesta: Lonđica- Ceremošnjak) 0,109 - - 3,00 - 4,861 4,970 79. 44097 Kelešinka-Stipanovci (D 515) 1,040 - - 3,00 - - 1,040 80. 44098 Stipanovci (D 515)-Kršinci 3,355 - - 4,77 - - 3,355 81. 44099 Podgorač (D 515)-Ostrošinci-Podgorje Bračevačko-Borovik-Paučje-Breznica Ðakovačka (Ž 4144) 7,975 - - 4,95 15,615 - 23,590 82. 44100 D 515-Bučje Gorjansko - - - 2,100 - 2,100 83. 44101 D 515 (Potnjani)-Paljevina-Drenje (Ž 1,270 - - 5,00 3,705 - 4,975 4118) 84. 44102 Slatinik Drenjski (Ž 4119)-Paljevina- Potnjani (D 515) 1,540 - - 5,00 - 4,360 5,900 85. 44103 Potnjani (D 515)-Gorjani (Ž 4128) 0,900 - - 4,82 - 4,800 5,700 86. 44104 D 515 (Bijela Vila)-Gorjani (L 44103) 0,370 - - 4,50 - 3,230 3,600 87. 44105 Krndija (Ž 4106)-Gorjani (Ž 4128) 5,610 - - 3,61 - 0,650 6,260 88. 44106 Ž 4107 (Beketinci)-Vuka (D 7) 3,985 - - 5,00 - - 3,985 89. 44107 D 7 (Vuka)-Hrastovac-Dopsin (Ž 4,018 - - 3,26 - 3,600 7,618 4110) 90. 44108 Široko Polje (D 7)-Semeljci (Ž 4130) 2,260 - - 4,53 - 5,840 8,100 91. 44109 Ž 4109-Hrastin-Koprivna-Šodolovci 5,850 - - 5,09 - - 5,850 (Ž 4130) 92. 44110 Antunovac (D 518)-(Seleš-Orlovnjak)- Tenja(L 44083) 7,485 - - 5,00 - - 7,485 93. 44111 L 44110 (Seleš-Vrbik)-Laslovo (Ž 4121) - - - - - 8,900 8,900 94. 44112 D 518 (Ernestinovo)-L 44111 (Laslovo- Vrbik-Seleš) - - - - - 3,800 3,800 95. 44113 L 44111 (Seleš-Vrbik)-L 44083 (Tenja- Betin Dvor-Silaš) - - - - - 5,800 5,800 96. 44114 L 44083 (Tenja-Silaš)-Ćelije-Bobota (Ž - - - - 2,200 - 2,200 4111) 97. 44115 D 2 (ekonomija Klisa)-L 44086 4,200 4,84 4,900 9,100 (Marinovci) 98. 44116 L 44086 (Marinovci-Vera)-D 519 (ekonomija Lovas-Borovo selo) 6,430 - - 2,50 - - 6,430 99. 44117 Milinac-L 44109 (Paučje-Breznica - - - - 1,350 - 1,350 Ðak.) 100. 44118 Slobodna Vlast (D 38)-Ratkov Dol - - - - 2,750 - 2,750 101. 44119 D 38-Musić - - - - 2,190 - 2,190 102. 44120 Ovčara-D 38 - - - - 1,610 - 1,610 103. 44121 Hrkanovci Ðakovački-Trnava (Ž 4163) 0,825 - 5,50 5,030 - 5,855 104. 44122 L 44121 (Hrkanovci Ðak.-Trnava)- Lapovci (Ž 4189) 2,915 - - 5,00 0,920 - 3,835 105. 44123 Ž 4118 Mandičevac-Pridvorje- Preslatinci (L 44124) 2,150 - - 5,50 - 3,850 6,000 106. 44124 Kućanci Ðakovački (Ž 4118)-Ž 4129 - - - - 3,960 - 3,960 (Gašinci)

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 89 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

107. 44125 Gašinci (Ž 4129)-Selci Ðakovački (D 2,170 - - 4,94 2,040 - 4,210 38) 108. 44126 Ðakovo (Ž 4147 A.Mandića)-Dragotin (Ž 4164) 2,530 - - 5,00 6,640 - 9,170 109. 44127 L 44126-N.Perkovci-St.Perkovci (Ž 0,830 - - 5,50 1,160 0,610 2,600 4190) 110. 44133 Ðakovo (Ž 4146)-(k.Tomislava- Pobjede-D.Domjanića-L 44134 5,040 - - 5,30 - 2,860 7,900 (Ð.Pisak-Arduševac) 111. 44134 Semeljci (Ž 4130)-(Arduševac)- Ðurđanci-D 46 2,495 - - 4,55 3,030 3,075 8,600 112. 44135 L 44134 (Arduševac)-Vrbica (Ž 4133) 0,750 - - 3,00 - 2,650 3,400 113. 44136 Budrovci (D 46)-D 7 (Piškorevci) 1,680 - - 5,00 1,580 - 3,260 114. 44137 D 7 (Ðakovo)-Piškorevci (Ž 4165) 1,855 - - 5,00 - - 1,855 115. 44138 D 7-Z 4202 (Strizivojna) 1,165 - - 7,00 - - 1,165 UKUPNO: 229,856 2,380 - - 204,984 106,620 543,840

REKAPITULACIJA Tablica br. 66. DUŽINA (km) KATEGORIJA CESTE kam. kamen Asfalt beto. zemlja UKUPNO kocka tucanik 90 Županijske ceste 579,263 2,110 39,363 7,745 628,481 115 Lokalne ceste 229,856 2,380 204,984 106,620 543,840 205 Ukupno: 809,119 2,380 2,110 244,347 114,365 1.171,321

REKAPITULACIJA Tablica br. 67. SUVREMENI KOLNIK OSTALI KOLNIK KATEGORIJA CESTE UKUPNO km % km % Županijske ceste 581,373 93 47,108 7 628,481 Lokalne ceste 232,236 43 311,604 57 543,840 Ukupno županijske i lokalne ceste: 813,609 69 358,712 31 1.172,321

U zadnjoj tablici potrebno je obratiti pozornost prvenstveno na podatak da je 31% od ukupne cestovne mreže županijskih i lokalnih cesta u Osječko-baranjskoj županiji bez izgrađenog suvremenog kolnika (asfalt, beton, kamena kocka). Za usporedbu u Republici Hrvatskoj je od ukupno 20.016,08 kilometara županijskih i lokalnih cesta neizgrađeno 4.203,35 kilometara ili 21 % ukupne cestovne mreže županijskih i lokalnih cesta Republike Hrvatske, a veći postotak neizgrađenosti imaju još samo Vukovarsko - srijemska (33,6 %), Sisačko - moslavačka (36,8 %) i Ličko - senjska (38,8 %) županija.

U našoj Županiji razvrstano je 16 županijskih i 74 lokalne ceste koje su dijelom ili u potpunosti neizgrađene. Dužina neizgrađenih dionica na županijskim je 47,11, a na lokalnim cestama 311,40 km. Ovome treba dodati i neizgrađenu dionicu državne ceste D - 53 dužine 3,39 km. Na neizgrađenim dionicama sa tucaničkim kolnikom ovih 16 županijskih i 74 lokalne ceste nalazi se 37 većih i manja naselja, te jedno naselje na cesti D - 53. Da bi se sva ova naselja povezala asfaltnom cestom na najbližu državnu, županijsku ili lokalnu cestu sa asfaltnim kolnikom potrebno bi bilo izgraditi 22,5 kilometara dionica županijskih cesta i 125 kilometara lokalnih cesta, te 3,4 km državne ceste.

Stanje izgrađenog dijela cestovne mreže županijskih i lokalnih cesta (sa asfaltnim kolnikom) na području naše Županije nije zadovoljavajuće jer je od ukupno 808,7 kilometara izgrađenih asfaltnih kolnika 141,9 kilometara (17,5%) u lošem stanju (ocjena stanja 4 i 5) i potrebno je izvesti sanaciju ovih dionica županijskih i lokalnih cesta što je moguće prije kako bi se spriječilo daljnje propadanje

90 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

i potpuni slom kolničke konstrukcije. Na preostalom izgrađenom dijelu moguće je održavati postojeće stanje uz izvođenje radova redovitog održavanja. Prema pregledu županijskih i lokalnih cesta izvršenom u travnju-svibnju 2000. godine stanje asfaltnih kolnika županijskih i lokalnih cesta je sljedeće:

ZBIRNI PREGLED STANJA ŽUPANIJSKIH I LOKALNIH CESTA S ASFALTNIM KOLNIKOM 2000.g. Tablica br. 68. OCJENA STANJA Ukupna

CESTE dužina 0 1 2 3 4 5 (km)

km % km % km % km % km % Km % 1 2 3 4 5 6 7 8 Ž 579,3 23,9 4,1 45,4 7,8 163,5 28,2 246,7 42,6 73,7 12,7 26,2 4,5 L 229,5 7,3 3,2 8,9 3,9 59,7 26,0 111,6 48,6 27,8 21,1 14,2 6,2 Ukupno: 808,8 31,2 3,9 54,3 6,7 223,0 27,6 385,3 44,3 101,5 12,6 40,4 5,0 0 - dobro stanje 1, 2 i 3 – redovito održavanje 4, 5 – investicijski propravci Ovakvo stanje je izravna posljedica činjenice da je većina ovih cesta izgrađena prije 20 - 25 godina s vrlo skromnom kolničkom konstrukcijom , da su kroz protekle godine slabo ili nikako održavane (u smislu sanacije ili pojačanja kolnika), a ratna djelovanja i potpuno ne održavanje u okupiranim dijelovima Županije su utjecali na još veće pogoršanje na županijskim i lokalnim cestama. Nova evidencija nerazvrstanih cesta još nije ustrojena, pa se pregled daje prema područjima bivših općina:

Osijek 375,55 km Ðakovo 142,16 km Valpovo 191,20 km Donji Miholjac 120,00 km Beli Manastir 145,00 km Našice 173,00 km UKUPNO: 1.146,71 km

Suvremeni kolnik ima 70% nerazvrstanih prometnica, tucaničkih 20% a zemljanih 10%. Približno 80% ovih prometnica je smješteno u području naseljenih mjesta, a 20% je locirano van naselja. Prosječna širina kolnika je 5,50 m. Cestovna mreža Osječko-baranjske županije ima ukupno:

Državnih cesta 481,78 km Županijskih cesta 628,48 km Lokalnih cesta 543,84 km Nerazvrstanih cesta 1.146,71 km UKUPNO: 2.800,81 km

Na površini od 4.152,44 km mreža ima gustoću od 0,675 km/km2, ili ako se izuzmu nerazvrstane ceste u području naseljenih mjesta - gustoća zemaljske cestovne mreže je 0,398 km/km2. U Osječko-baranjskoj županiji registrirano je 79.714 vozila, a pregled po vrstama vozila i teritorijalnom razmještaju daje u sljedećoj tablici:

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 91 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

92 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Totalni stupanj motorizacije od 217,1 i parcijalni (vozila za osobni prijevoz) od 178,0 vozila na 1.000 stanovnika je daleko od zasićenja od 500 (400) vozila na 1.000 stanovnika i u području je linearnog rasta grafa funkcije, što ukazuje na potrebu daljnjeg razvoja cestovne mreže. Masovnom prijevozu putnika služi 359 autobusa, a za prijevoz tereta registrirano je 6.316 teretnih (5.685) i kombi (658) vozila. U javnom prijevozu tereta angažirano je 340 vozila ukupne nosivosti 8.548 t ili prosječne nosivosti 25,1 tona/vozilu. Nerazmjeran dio teretnog voznog parka (95%) angažiran je u prijevozu tereta za vlastite potrebe. Javni prijevoz putnika organiziran je u okviru “GPP Osijek”, kao gradski i prigradski prijevoz i “Panturist d.d.” Osijek koji vrši prijevoz na županijskim linijama. U okviru gradskih i prigradskih linija u organizaciji “GPP-a Osijek” prometuju autobusi na 9 linija. Ovim su linijama pokrivena naselja: Osijek, Tvrđavica, Podravlje, Josipovac, Višnjevac, Livana, Briješće, Brijest, Antunovac, Nemetin, Bilje, Tenje, Čepin, Sarvaš, Ivanovac, Bijelo Brdo, Ernestinovo, Laslovo, odnosno 17 prigradskih naselja i grad Osijek. Ukupna dužina linija je 175,5 km, a na njima je raspoređeno 247 autobusnih stajališta. Detaljnije stajališta su raspoređena kako slijedi:

• grad Osijek – ukupan broj stajališta 118 kom – od toga izgrađenih 88 kom – na kolniku 30 kom – prosječna udaljenost 466 m

• prigradska naselja – ukupan broj stajališta 129 kom – od toga izgrađenih 67 kom – na kolniku 62 kom – prosječna udaljenost 925 m

Na ovako organiziranim linijama prevezeno je tijekom 1998. god. 12.690,837 putnika, a u razdoblju I-X mjeseca 1999. god. 8.711,940 putnika. Na županijskom teritoriju javni je prijevoz putnika organiziran na 109 linija. Ukupna dužina linija je 3.793 km, a na njima je razmješteno 453 autobusna stajališta i 7 autobusnih kolodvora. Izgrađeno je 431 autobusno stajalište, a 22 se nalaze na kolniku. Prosječna udaljenost stajališta je 3,1 km. Sa sedam autobusnih kolodvora dnevno se obavi 680 polazaka i 660 dolazaka i to: AK Osijek 210 polazaka 214 dolazaka AK Ðakovo 133 polaska 123 dolaska AK Valpovo 52 polaska 52 dolaska AK D. Miholjac 53 polaska 52 dolaska AK Belišće 68 polazaka 53 dolaska AK Našice 96 polazaka 95 dolazaka AK B. Manastir 68 polazaka 70 dolazaka

Na ovako organiziranim linijama 1998. god. prevezeno je 2.280 000 putnika.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 93 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Opterećenje cestovne mreže Županije nije naročito veliko (2.600-6.500 vozila prosječno dnevno), asimetrično je s manjim prometom na istočnom dijelu mreže i s koncentracijom prometnog opterećenja u zoni grada Osijeka gdje na zapadnom i južnom izlazu (prema Našicama, Valpovu i prema Ðakovu) prosječno dnevno opterećenje raste na 9.200, odnosno 8.400 vozila dnevno. Na južnom izlazu prema Ðakovu, na dionici do Čepina, bilježi se drugo po veličini prosječno dnevno opterećenje u Hrvatskoj od 21.577 vozila dnevno s amplitudama od 12.000 do 28.000 vozila/dan, što će objektivno zahtijevati određene zahvate na mreži. (a-2) Željeznički promet U skladu sa Zakonom o hrvatskim željeznicama pod željezničkom infrastrukturom podrazumijevaju se donji i gornji stroj pruge i objekti na željezničkim prugama, objekti za električnu vuču vlakova, objekti za signalno-sigurnosna postrojenja, objekti za telekomunikacijska i informatička postrojenja u željezničkom prometu i objekti na željezničkim kolodvorima. Na teritoriji Republike Hrvatske, pruge se ovisno o njihovoj namjeni, opsegu prometa, gospodarskoj važnosti i značenju, koje imaju u unutrašnjem i međunarodnom željezničkom prometu razvrstavaju na: - magistralne željezničke pruge: a) magistralne glavne željezničke pruge b) magistralne pomoćne željezničke pruge - pruge prvog reda, - pruge drugog reda (7). Djelatnost javnog prijevoza putnika i stvari u unutrašnjem i međunarodnom prometu željezničkim prijevoznim sredstvima, te izgradnja, modernizacija i održavanje željezničke infrastrukture kao i modernizacija i održavanje željezničkih vozila u nadležnosti je J.P. "HŽ - Hrvatske željeznice". Željezničku mrežu na području Osječko-baranjske županije čine pruge:

ŽELJEZNIČKA MREŽA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI Tablica br. 70. RED. DUŽINA OZNAKA NOSIVOST PRUGA BR. km BROJ kN/osnov. 1. Dalj - Varaždin 86,00 I. 100 Dalj - Osijek I. 100 180 Osijek - Varaždin 225 2. Osijek-Beli Manastir Drž. granica 31,20 MP 13 225 3. Osijek - Vrpolje 46,30 MP 13 Osijek - Viškovci 225 Viškovci - Vrpolje 180 4. Bizovac - Belišće 12,94 II 209 180 5. Osijek Drav. obala 2,27 - 180 6. Vinkovci-Osijek 33,70 I. 109 225 u prometu samo do Brijesta 4,20 km) 7. Vinkovci-Erdut 17,36 MP 14 200 8. Našice-Nova Kapela 17,10 II. 207 160

Pruge red. br. 1. - 6. pod neposrednom su upravom Prijevoznog područja Osijek dok je pruga red.br. 7. pod upravom PP Vinkovci, a pruga red.br. 8. pod upravom PP Sl. Brod. Tehnička brzina razlikuje se od pruge do pruge (dionice) što uvjetuju odnosni tehnički parametri. Tako na pruzi Osijek - Beli Manastir, Osijek - Viškovci i Osijek - Feričanci iznosi 100/h; uz pojedinačna

94 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

ograničenja uvjetovana radiusom krivina, skretničkim područjem ili pak zbog nivoa osiguranja putnog prijelaza. Na dionici - Viškovci - Strizivojna Vrpolje brzina je 50 km/ha. Pruga Osijek - Dalj trenutno je osposobljena za brzinu od 50 km/h, a pruga Osijek - Vinkovci zatvorena je još od 18. VIII. 1991. godine; izuzetak je dionica Osijek - Brijest koja je u funkciji. Na pruzi Vinkovci - Erdut tehnička brzina je 50 km/h, a na pruzi Našice - Nova Kapela 40 km/h za motorne vlakove, a 25 km/h za vlakove klasičnog sastava. Uz ove pruge pod upravom HŽ-a su i industrijski kolosjeci OR Osijek - Dravska obala i OR Nemetin - Nova luka. Ostali industrijski kolosjeci koji su u vlasništvu pojedinih poduzeća se ne navode. Na području Osječko-baranjske županije, koje pokriva Prijevozno područje Osijek ima: 52 službena mjesta, od toga: 22 kolodvora, 27 stajališta od kojih je 8 (osam) u funkciji prigradskog prometa, 2 tovarišta i 1 transportno otpremništvo.

Na području Županije, koje pokriva PP Vinkovci ima 5 službenih mjesta, od toga: 2 kolodvora, 1 stajalište i 2 tovarišta .

Na području Županije, koje pokriva PP Slavonski Brod ima 3 službena mjesta, od toga: 1 kolodvor i 2 stajališta.

Sigurnost prometovanja, tehnička i komercijalna brzina, a time i prijevozne mogućnosti željezničkih pruga u najvećoj mjeri ovise o organizaciji i osiguranju križanja sa cestovnim prometnicama, signalnom sustavu, telekomunikacijskom sustavu i organizaciji i kapacitetima čvorišta i kolodvora. U pogledu signalnog sustava može se ustanoviti sve veće tehnološko zaostajanje i porast apsolutne starosti signalno sigurnosnih uređaja i postrojenja na području Osječko - baranjske županije u odnosu na magistralne pruge (MG) HŽ i tehnologije koje se primjenjuju u Europi i svijetu. Od 30 prilaznih signala, kao najniži stupanj osiguranja kolodvora na HŽ, na području Županije osigurano je samo 5 ili 21%, zatim 17 mehaničkih uređaja osiguranja kolodvora gdje su pojedini stariji od 50 godina što čini 27% u odnosu na takav način osiguranja u HŽ, te 3 kolodvora sa potpuno suvremenim električnim osiguranjem ili 4% u odnosu na HŽ, ili 12% s potpunim suvremenim osiguranjem u odnosu na broj kolodvora na području Županije. Zbog zastarjelog načina osiguranja kolodvora smanjene su i brzine vlakova pri ulasku i prolazu kroz kolodvor što čini 9% u odnosu na taj problem na nivou HŽ. Od 2.444 km pruga HŽ na 442 km pruga ograničena je brzina prometa vlakova zbog neprimjerenog načina osiguranja kolodvora do 50 km/sat. Na području naše Županije to je 61 km ili 14% u HŽ (pruga Osijek-Ðakovo-Vrpolje, Bizovac - Belišće). U pogledu telekomunikacijskog sustava stanje nije bolje. ŽAT centrala u kolodvoru Osijek stara je 33 godine. Zauzetost priključka kreće se preko 90%. ŽEPAK nije povezan s HTT sustavom kao u čvorištima Zagreb, Rijeka, Split, Vinkovci. Niti jedna pruga na području Županije nije povezana radiodispečerskim sustavom, te kad se uzme alarmantno stanje zračnih vodova dovodi se u pitanje i sigurnost odvijanja željezničkog prometa. Prijenos medija vrši se zračnim vodovima, a ne suvremenim pružnim podzemnim telekomunikacijskim kabelima. Kolodvori nisu opremljeni interfonskim uređajima, teleindikatorima. Kolodvori i čvorišta također ne zadovoljavaju. Kolodvorski kolosjeci veoma su kratki (Čepin cca 230 m, Osijek cca 700 m), te se pri križanju vlakovi moraju dijeliti što dovodi do njihovog zakašnjenja, te smanjenja propusne moći pruge.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 95 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Kolodvor OSIJEK je jedini ranžirno - rasporedni kolodvor na području HŽ (koji odvaja pet pravaca). Kolodvor nije rekonstruiran, niti u građevinskom smislu, niti u načinu osiguranja prometa vlakovima. S radom u normalnim uvjetima (preko 200 vlakova u 24 sata) ostao je na prostom načinu osiguranja, koji se vrši ručnim postavljanjem skretnica na licu mjesta. Kolodvori Slatina, Ðakovo i Čepin svojim kapacitetima glede dužine kolosijeka, načina osiguranja i njihovog prometnog položaja nisu zadovoljavajući. Stanje osiguranja putnih prijelaza s potrebnim tehničkim rješenjima daje se u sljedećem pregledu. PREGLED PUTNIH PRIJELAZA Tablica br. 71. RANG PROMETNICE HŽ PRUGA Drž. Žup. Lok. Nerazvrs. UKUPNO UKIDANJE ILI DENIVELACIJA DEF. ceste cesta cesta cesta SVOÐENJE RJEŠENJE I 100 5 8 6 21 40 7 0 18 MP 13 A 4 2 1 12 19 7 4 1 MP 13 B 1 4 3 28 36 14 1 2 II 209 1 2 0 6 9 2 0 4 II 207 1 0 2 6 9 1 0 0 MP 14 2 1 0 11 14 0 1 1 OR.N. LUKA 0 1 0 1 2 0 0 2 OR.D. OBALA 0 2 0 0 2 0 0 2 UKUPNO:* 14 20 12 85 131 31 6 30 * Bez pruge I 109 koja nije u prometu Nakon svođenja i ukidanja pojedinih prijelaza ostaje da se izvrši narednih 8 denivelacija i tehnički definitivno osigura 56 prijelaza. U opisanim okolnostima stanja infrastrukture na relevantnim kolodvorima (stajalištima) HŽ-a na području Osječko-baranjske županije je na otpremi putnika, te utovaru i istovaru roba izvršen sljedeći rad:

OTPREMA PUTNIKA I ROBE NA KOLODVORIMA (stajalištima) HŽ U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI Tablica br. 72. Kolodvor Otpremljeni putnici Utovar robe Istovar robe (stajal.) 1989. 1998. 1989. 1998. 1989. 1998. vag. t. vag. t. vag. t. vag. t. ERDUT 62.730 3.398 96 2.664 29 971 - - DALJ 224.514 1.880 25 298 1 28 127 3.652 - - SARVAŠ 78.572 - 210 7.012 - - 30 811 - - BIJELO BRDO 44.017 ------NEMETIN - - 5.660 201.277 - - 6.055 190.722 - - OSIJEK D. G. 68.267 3.906 4.337 107.223 3.016 120.856 9.617 345.817 8.795 438.607 OSIJEK 967.207 338.633 3.796 100.808 106 3.188 4.019 101.569 2.005 69.781 JOSIPOVAC 35.818 5.491 255 6.179 3 95 33 838 40 1.435 BIZOVAC 102.718 109.823 366 6.466 142 6.164 211 4.392 7 180 BELIŠĆE - 2.504 10.810 187.659 2.443 46.038 11.231 237.291 3.377 91.647 VALPOVO - - - - 325 11.481 - - 91 3.017 CRET 20.152 19.770 ------NORMANCI 36.418 ------KOŠKA 118.534 54.588 1.228 46.631 405 20.895 171 4.776 37 1.152 NAŠICE BREZNICA 26.257 11.331 1 15 285 15.908 25 945 27 936 JELISAVAC 32.983 9.547 ------NAŠICE 123.276 85.501 990 32.540 519 19.253 3.130 118.140 1.144 61.167 VELIMIROVA. 6.999 2.058 ------NAŠICE GRAD 47.600 2.756 ------ÐURÐENOVAC 60.124 36.571 1.154 37.325 355 15.150 278 4.222 12 294 BRIJEST 3.262 - 243 2.556 - - 1.581 45.699 66 2.881 ANTUNOVAC 12.712 - 16 346 - - 110 5.095 - -

96 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

ERNESTINOVO 63.713 ------LASLOVO K. 189.468 - 310 7.992 - - 137 4.067 - - MARKUŠICA 72.242 ------GABOŠ 74.092 - 301 7.303 - - 67 2.351 - - OSTROVO 26.745 ------BELI MANASTIR 359.190 47.845 2.545 76.099 386 13.212 6.316 222.677 186 4.140 ČEMINAC 65.721 - 988 28.818 - - 8 163 - - DARDA 189.740 43.240 1.681 60.474 226 8.484 1.096 33.010 111 3.635 MECE - - 12 312 - - 236 6.335 - - ČEPIN 5.180 - 183 5.280 - - 340 8.456 - - VLADISLAVCI 22.208 6.548 190 5.881 47 1.129 296 8.780 15 261 VIŠKOVCI 8.886 - 76 1.153 - - 351 10.879 - - ÐAKOVO 87.467 17.058 1.548 45.678 643 24.990 819 18.943 102 3.224 UKUPNO: 3.236.811 802.448 37.021 977.989 8.902 306.871 46.313 1.380601 16.015 682.357

NAPOMENA: Valpovo 1989.g. u radu Belišća,

Nemetin 1998. g. u radu CK D.G. Usporedba prikazanog rada za 1989. i 1998. godinu u otpremi putnika, te na utovaru i istovaru roba pokazuje da je učinak na prugama HŽ-a u Osječko-baranjskoj županiji pao u totalu na:

– otprema putnika 24,79%,

– manipulacija robe 41,94% u odnosu na 1989. godinu. Ako se uvaži činjenica da su u repernoj 1998. godini van eksploatacije bile pruge Osijek - Dalj i Osijek Vinkovci onda su pokazatelji kako slijedi:

– otprema putnika 30,03%,

– manipulacija robe 52,63%. Uzroci drastičnom padu transportnog rada leže u promjenjenim geoprometnim uvjetima, u nedovršenoj realizaciji programa povratka izbjeglica, u padu proizvodnje, ali i u nivou usluge i tarifama, koje HŽ-e nude korisnicima u odnosu na konkurenciju cestovnog podsistema kopnenog prometa. Vidljivo je da je nužno prići modernizaciji željezničke infrastrukture, voznog parka i tarifne politike, koje zajedno mogu željeznički promet ponovo učiniti atraktivnim i konkurentnim, što je preporučljivo zbog nesumnjivih komparativnih prednosti na ekološkom i planu utroška energije u odnosu na cestovni promet. (a-3) Riječni promet Osječko-baranjska županija obuhvaća 104 km plovnog puta rijeke Drave, od ušća do M. Martinaca od kojih je od 0 do 22 r.km, plovni put od međunarodnog značaja, od r.km 22. do r.km 70,2 je unutarnji plovni put Republike Hrvatske, a od r.km 70,2 do 104 plovidba je regulirana sporazumom sa Republikom Mađarskom. Osječko-baranjska županija se naslanja na rijeku Dunav u dužini od 86,06 km, i to od granice s Republikom Mađarskom do nizvodnog dijela općine Dalj "r.km 1433,06 -1347" koji je međunarodni plovni put. Europskim ugovorom o glavnim plovnim putevima od međunarodnog značaja (AGN), rijeka Drava je plovni put od međunarodnog značaja do Osijeka s oznakom E 80 - 08, a luka Osijek je luka od međunarodnog značaja s oznakom P 80 - 08 - 01. Istim ugovorom Dunav pripada osnovnom Europskom koridoru plovnih puteva (kontinentalnih) s oznakom E-80. Vidljivo je iz izloženog da se u okviru Osječko-baranjske županije nalazi 190 km plovnih putova od čega je 96 km uključeno u kontinentalne plovne puteve. Na ovom, po dužini i obavezama značajnom segmentu relativno su rijetka mjesta (registrirana i opremljena) za prihvat ili emitiranje prometa na druge podsisteme. Osim luke Osijek (novi Tranzit) r.km 13. - 14. i stare luke na r.km 18. na rijeci Dravi se nalaze i deponije Nemetin - r.km 11., Pampas - r.km 23., Žestilovac - r.km 87. - 88. i pristanište Belišće - r.km 53.5.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 97 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

U okviru Osječko-baranjske županije nema luka ili pristaništa na toku Dunava. Nadzor riječnog prometa na rijeci Dravi je u nadležnosti Kapetanije Osijek, a na rijeci Dunav Kapetanije Vukovar. U Kapetaniji Osijek je registriran 71. brod, od kojih je 50 sa područja Osječko- baranjske županije. Očekuje se upis još desetak brodova. Održavanje plovnog puta je još uvijek problematično i svodi se na obilježavanje postojećeg stanja. Pomenutim AGN sporazumom samo plovni putevi koji zadovoljavaju najosnovnije zahtjeve klase IV mogu se smatrati E plovnim putevima. Pri modernizaciji plovnih puteva klase IV preporuča se zadovoljenje barem parametara klase Va, s time što protočnost prometa treba biti osigurana tjekom cijelog plovidbenog razdoblja. Luka "Tranzit" nalazi se u sustavu međunarodnog plovnog puta Dunavom, a smještena je na dvije lokacije na desnoj obali rijeke Drave: starija lokacija u zoni 17-19 r.km, a novija u zoni 13-16 r.km. Starija lokacija raspolaže površinom od 7,3 ha, dok se nova lokacija prostire na 400 ha, od čega je za sadašnje potrebe predviđeno korištenje 174 ha. Postojeće lokacije luke smatraju se relativno povoljne, jer su povezane riječnim, željezničkim i cestovnim putevima. Luka ima povoljan geoprometni položaj, jer širim prostorom prolaze značajni prometni koridori u smjeru istok - zapad (posavski) i u smjeru sjever - jug (podunavski). Osnovni kapaciteti luke su slijedeći: - kosa operativna obala 850 m - uređena operativna obala 1.900 m - industrijski kolosjek 6.700 m - zatvoreni skladišni prostor 11.500 m2 - otvoreni i manipulativni skladišni prostor 64.000 m2 - prostor za Slobodnu zonu 50 ha - terminal za rasute terete 400 t/h - pretovarni most 50 m3/h - lučke dizalice 4 kom - ostala lučka oprema - utovarivači, viličari, kamioni i sl. - postrojenje separacije 100 m3/h

U nastavku slijedi prikaz ukupno pretovarenih roba u razdoblju od 1988. - 1998. godine.

PRETOVARENO 1988. g. 2.670.900 t 1989. g. 2.932.510 t 1990. g. 730.300 t 1991. g. 416.650 t 1992. g. 194.000 t 1993. g. 273.000 t 1994. g. 208.000 t 1995. g. 292.000 t 1996. g. 500.000 t 1997. g. 750.000 t 1998. g. 1.500.000 t

Luka "Tranzit" je prije agresije na Hrvatsku po količini pretovarenih roba bila druga luka u Hrvatskoj , odmah iza riječke luke i imala je vrlo ambiciozne planove razvoja sa ostvarenim prometom preko 2. mil. tona robe godišnje. Ovome odgovaraju postojeći pretovarni kapaciteti koji su na godišnjoj razini od 2 - 3 mil. tona izmanipuliranih roba. Pored pretovara u luci, osnovna je djelatnost vezana za poslovanje pijeskom i šljunkom na razini od 250.000 m3/god.

98 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Nažalost, luka je pretrpjela ogromne ratne štete uzrokovane ratnom agresijom, koje su dosegnule razinu preko 6,5 mil. DEM. Posebno su stradali tehnološki zahtjevniji kapaciteti vezani za kombinirani promet poput kontejnerskog i autoteretnog terminala. Tijekom prvih 8 mjeseci 1999. godine ukupno je pretovareno 476.000 t, što predstavlja samo mali dio planiranih pretovarenih količina za 1999. g., a uzrok njihove nerealizacije je blokada plovnog puta iz pravca Donjeg Dunava. Rad ostalih deponija i pristaništa Belišće vezan je za iskorištenje resursa mineralnih sirovina rijeke Drave i/ili vlastito poslovanje pa nema "težine" u procjeni parametara riječnog prometa. Potencijalno nova djelatnost vezana za riječnu plovidbu i promet koja može multiplikativnim efektom djelovati na privredu Osječko-baranjske županije izložena je u cijelosti u pismu Hrvatskog registra brodova naslovljenog Županijskom uredu za gospodarstvo predstavljenog u izvodima: ..."U skladu sa Zakonom (NN 81/96) Hrvatski registar brodova (HRB) je ".. javna ustanova, koja obavlja poslove od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Djelatnost HRB-a je društvena skrb u svezi sa zaštitom života i imovine na moru i unutarnjim plovnim putovima, te zaštita okoliša mora i unutarnjih plovnih putova". Glavni Ured HRB-a je u Splitu. Izdvojeni dio Glavnog Ureda, koji obavlja poslove certifikacije brodova unutrašnje plovidbe je u Zagrebu. Prema Zakonu o plovidbi unutarnjim vodama (NN 19/98) nadzor nad sigurnošću plovidbe obavljaju Kapetanije u: Osijeku, Sisku, Slavonskom Brodu i Vukovaru. Sigurnost plovidbe utvrđuje se nakon tehničkog pregleda plovila kojeg na temelju istog zakona obavlja HRB. U Hrvatskoj na području unutrašnje plovidbe ima oko 350, a na području Kapetanije Osijek oko sto plovila. U održavanju plovila nasljeđena je situacija više nego loša. Diskriminatorskom politikom u bivšoj SFRJ Hrvatskoj nije bilo omogućeno da na svome teritoriju sagradi i jedno brodogradilište ili barem navoz za potrebe riječnog brodarstva, nego su svi brodovi iz Hrvatske odlazili na preglede ili popravak u Srbiju gdje je bilo 10 brodogradilišta. Samo je u Osijeku postojalo izvlačilište na Dravi i to za manje brodove za potrebe ondašnje Vodoprivrede, a u Sisku u sklopu remontnog poduzeća Dunavskog Lioyda niti to. Tehnički pregled podrazumijeva "godišnji", koji se obavlja svake godine, "obnovni" svake pete godine i "izvanredni" prema potrebi. "Godišnji" pregled se u pravilu obavlja na vodi, a "obnovni" na suhom - na kopnu. Trenutno nigdje u Hrvatskoj nema mogućnosti izvlačenja brodova na "suho". Jedino naši brodovi koji uzvodno od ušća Drave plove Dunavom u međunarodnoj plovidbi, mogu na "suho" u Mohacs ili Komarno u Slovačkoj. Prema pokazateljima razvidno je da oko 90% svih brodova riječnog brodarstva mora već sada na “suho”. Osim ovih obveza bit će potrebno radi korištenja sistema Rajna - Majna - Dunav pregraditi postojeće teglenice u potisnice. Nužno je - u tom smislu uz pomoć državnih i županijskih vlasti osnovati remontno brodogradilište. Potencijalne lokacije su Belišće (53. km) i nizvodno od Nemetina (10. - 11. km). Grad Osijek je prije Domovinskog rata iza Rijeke bio najveća luka za prekrcaj tereta, u što se i danas razvija, pa predviđajući sve veću plovidbu u tom području, HRB je u lipnju 1998. g. otvorio Područni ured u Osijeku, koji pokriva područje: Drave do Varaždina, Save do Sl. Broda i Dunava cijelom dužinom u Hrvatskoj. Ovu činjenicu treba koristiti u koordinacijsko - organizacijskom smislu. (a-4) Zračni promet Iako u zračnom prostoru Osječko-baranjske županije nema Europskih zračnih koridora (koridor UB 5 tek tangira južne granice) u Županiji su u neposrednoj blizini smještene dvije zračne luke: Osijek - Klisa i Osijek - Čepin. Aerodrom Osijek - Klisa pušten u promet 1980. g. a građen je i služio je prvenstveno kao alternativni aerodromu "Surčin" kod Beograda. Kategoriziran je i opremljen kao međunarodni aerodrom II kategorije (LCN 70) odnosno 4E (ICAO Anex 14).

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 99 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Orijentacija poletno-sletne staze je 110o - 290o s osiguranim instrumentalnim prilazom aerodromu iz pravca Borova i instaliranim kompletnim Calvertom. Osnovna staza je dimenzija 2620x300 m, a u unutar nje je centralno smještena PSS dimenzija 2.500x45 m i na 30 m od nje travnata PSS dimenzija 1.200x60 m. Prag u smjeru 290o s instaliranim Calvertom je fiksan, a sva naknadna produženja piste obavljat će se u smjeru 110o. S osovinom na 800 m od praga 110o smještena je pristanišna platforma dimenzije 300x90 m, vezana na krajevima na PSS s dvije usporedne spojnice širine 23,0 m. Platforma je dimenzionirana za istovremeno parkiranje i opsluživanje 5 aviona kritičnog tipa (DC-9). Aerodromski objekti namijenjeni prometnoj funkciji i opsluživanju aviona su:

– prometni trakt za prihvat i otpremu putnika (uz rezervirani prostor za eventualno kasnije proširenje),

– tehnički trakt s kontrolom letenja, službom za vođenje zrakoplova i kontrolnim tornjem, te prostorom za potrebe aerodromskog poduzeća,

– garaža s trafostanicom i energanom te garažnim prostorom za protupožarna sanitetska i druga vozila, te prostore za boravak vatrogasaca, osoblja na radu na platformi i ambulantu,

– cargo-blok sa skladišnim prostorom, platformom za avione, platformom za kamione i prostorom za potrebnu pretovarnu mehanizaciju,

– pogonsko skladište za aviogorivo s kancelarijama, magazinom i ukopanim cisternama i parkiralištem za autocisterne,

– putevi i parkirališta za vezu s avioplatformom, pristanišnom zgradom i pogonskim skladištem, za parkiranje osobnih, službenih, taksi i rent-a-car vozila, te za autobuse. Od 21. kolovoza 1991. godine, Osječka zračna luka nalazila se na privremeno okupiranom području i prema raspoloživim informacijama u građevinskom smislu je sačuvana. Dio opreme koji se nije mogao izmjestiti (iz tehničkih razloga) je ostao i vjerojatno demontiran, dok je veliki dio vrlo vrijedne opreme u jeku najžeščih napada spašen i sklonjen u Zagrebačku zračnu luku. Kao alternativa okupiranom aerodromu (zračnoj luci) kraj Klise, javila se potreba izgradnje novog aerodroma, radi zračnog povezivanja grada Osijeka, naše Županije i šire regije sa Zagrebom i ostalim dijelovima Republike Hrvatske i svijeta. U tom kontekstu, ušlo se u realizaciju poslovno športske zračne luke na lokaciji Športskog aerodroma pokraj Osijeka. Zračna luka Osijek izgrađena je i opremljena kao aerodrom 2 C kategorije te ima:

DUŽINA ŠIRINA (m) (m) polijetno slijetna staza 1.200,00 30,00 rulna staza 63,00 15,00 platforma 100,00 70,00 pristupna cesta 675,00 6,00 pristanišna zgrada 20,50 15,80

Orjentacija PSS je 120o - 300o. Transportni učinci oba aerodroma su minimalni. Poređenje prvih pet godina rada u prijevozu putnika dato je u sljedećoj tablici:

100 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

TRANSPORTNI UČINCI AERODROMA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE Tablica br. 73. GODINA OD OSIJEK - KLISA OSIJEK - ČEPIN GODINA OD OTVORENJA otvorenje 1980.g. otvorenje 1995.g. OTVORENJA 1 38715 1185 1 2 28478 5997 2 3 24284 6033 3 4 18000 1892 4 5 - 1532 5

Razlog kolebanja broja putnika leži u subvencioniranju cijena prijevoznih karata. U prvim godinama rada Aerodroma Klisa - Osijek bivša je Zajednica općina Osijek nadoknađivala avio-prijevozniku (JAT- u) linijski prijevoz prema i sa aerodroma po načelu "puno za prazno" što je cijenu individualne prijevozne karte približilo individualnim mogućnostima korisnika. Na isti je način Ministarstvo turizma RH u sezonama 1996. i 1997. godine subvenciralo cijenu prijevozne karte radi popunjavanja turističkih kapaciteta srednjeg i južnog Jadrana. U tim je slučajevima odnos zainteresiranih komintenata dostigao vrijednost od cca 4 : 1 prema redovitim prilikama (uz komercijalnu cijenu). Doprema i otprema tereta se ne može porediti jer Aerodrom Osijek - Čepin nema kargoterminala. U toj djelatnosti je Aerodrom Osijek - Klisa bilježio uzlaznu liniju poslovanja pa je s početnih cca 400 tona promet robe povećao na 3100 tona s daljnjom tendencijom porasta. U zadnjem podatku udio dopreme robe je cca 100 tona, a otpreme cca 3000 tona. Posljednji podatak govori o dvije činjenice.

– gravitacijska zona prijevoza tereta znatno je veća od one za putnički prijevoz i obuhvaćala je područja, koja danas pripadaju susjednim državama (Zapadna Vojvodina - SRJ, Bosanska Posavina i Tuzlanski Bazen - BiH, te madžarska Baranja),

– takovo okruženje nije zbog ekonomske moći i karaktera i usmjerenja industrijskih potencijala imalo potrebu za dopremom visokovrijednih potrošnih roba ili sirovina i polu proizvoda, koji bi opravdavali tarife avioprijevoza. Nesporno je da će postojanje i održavanje obje zračne luke dulje vrijeme zahtijevati sufinanciranje radi održavanja sigurnosno - tehničkog nivoa vezanog za njihovu kategoriju. (a-5) Kombinirani promet Kombinirani (integralni) promet je, diktatom činjenica Europskog okruženja, prepoznat kao najkonkurentniji i najvitalniji dio prometnih podsustava cestovnog, vodnog i željezničkog prometa. Robno - transportni centri kao točke prijema, pripreme, prekrcaja na drugi podsistem i distribucija roba ključni su elementi sistema kombiniranog prometa pa je još Društvenim dogovorom o razvoju integralnog transporta (1984.g.) i Odlukom Privredne komore Jugoslavije u Osiječko-baranjskoj županiji registriran RTC na lokaciji nove riječne luke u Nemetinu (13 km rijeke Drave). GUP-om "Osijek 2015.g." akceptirane su ove odluke te su u okviru planiranog skladnog razvoja RTC-a omogućeni jednaki uvjeti za razvoj cestovnog, riječnog i željezničkog prometa, kao i za rad slobodne carinske zone. Predviđeno je da se na lokaciji nove luke osigura prostor za razvoj sljedećih sadržaja RTC-a:

– pretovarno-manipulativni sadržaji i prostor za klasične sisteme transporta,

– terminski sadržaji za suvremene oblike transporta (kamionski, kontejnerski, Hucke-pack i RO-RO terminal),

– javna skladišta i skladišno - distributivna funkcija,

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 101 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

– carinska zona i kompleks za preradne i doradne usluge,

– pravno-administrativni kompleks (špediteri, agenti, zastupnici, osiguranje, zatim policija, carinska, sanitarna, fitopatološka i veterinarska služba),

– informatički centar,

– tehnička služba za opsluživanje i održavanje,

– hotelsko-ugostiteljske usluge i trgovinsko financijski centar U okviru ovakovih opredjeljenja započete su i realizirane prve faze lučkih sadržaja, te industrijsko - ranžirne željezničke stanice i autoteretnog terminala na lokaciji u Nemetinu. Autoteretni terminal je ukupne površine 4 ha i kapaciteta je 50 kamiona. Udaljen je 500 m od lučkih dizalica, te je željezničkom prugom povezan s ranžirnim kolodvorom u Nemetinu. Terminal ima dvojaku ulogu: parkiranje kamiona i carinjenje (pošto terminal nije u funkciji carinjenje se obavlja za sada u staroj luci). Obnova se planira za proljeće 2000.g. (zgrada za carinsku ispostavu, rampa s priručnim carinskim skladištem, poslovnice za špeditere). Pretovar kontejnera je do rata obavljan u zoni stare luke (18. km rijeke Drave), a iniciran je novi u Nemetinu čija je prva faza trebala imati kapacitet 29.000 kontejnera sa 422.000 t/god. Trenutno je pretovar kontejnera na riječnom prometu vrlo rijedak i obavlja se još uvijek u staroj luci. U sklopu željezničkog podsistema u sklopu tvrtke Hrvatske željeznice, Prijevozno područje Osijek integralni promet se razvija u tri temeljna oblika: 1. Integralni promet - paletizacija i kontejnerizacija; 2. Multimodalni (unimodalni) promet, huckepack (uprtni prijevoz) i 3. Kombinirani promet - način prijevoza robe uz sudjelovanje najmanje dviju prometnih grana Na području HŽ-a egsistiraju svi vidovi integralnog prometa koji se obavlja u četiri osnovna oblika: 1. u organizaciji društva Intercontainer - Interfrigo sa sjedištem u Baselu čiji predstavnik za HŽ je Agencija za integralni transport (AGIT) d.o.o. - dio HŽ-a, 2. u organizaciji društva za kombinirani prijevoz (UIRR), 3. u organizaciji AGIT-a d.o.o., i 4. u organizaciji otpremnika. Na području HŽ-a najrazvijenija je paletizacija i kontejnerizacija. Ovaj dio djelatnosti na području Prijevoznog područja Osijek obavlja najvećim dijelom AGIT d.o.o. Sjedište ove tvrtke je u Zagrebu, a jedna od poslovnica je i u Osijeku. Za obavljanje svoje funkcije AGIT d.o.o. raspolaže kontejnerskim terminalom u Osijeku površine 2600 m2, manipulatorom nosivosti 45 t i viličarom nosivosti 5 t. Tijekom 1998. godine AGIT d.o.o. je izmanipulirao 1.100 TEU (kontejnerskih jedinica). (a-6) Poštanska mreža Na razini Osječko-baranjske županije ustrojeno je Središte pošta Osijek kao poslovna jedinica Hrvatske pošte d.d. Zagreb. Središte pošta Osijek organizirano je u sljedeće cjeline: • Stručne službe

Zajednički poslovi za središta pošta obavljaju se u stručnim službama čiji broj određuje Uprava Društva, ovisno o veličini središta i obujmu poslova.

102 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

U Središtu pošta Osijek ustrojeno je pet stručnih službi i to: - Služba poštanskog i novčanog prometa - Služba za realizaciju razvoja - Služba gospodarskih poslova - Služba pravnih, kadrovskih i općih poslova - Služba za prijevoz i održavanje • Operativne jedinice

Radi racionalnog upravljanja procesom rada poštanskog prometa, nadzora tehnološkog procesa rada, nesmetanog i redovitog odvijanja poštanskog poslovanja, osnovane su operativne jedinice za koordinaciju i nadzor. Operativne jedinice osnovane su na području središta pošta po teritorijalno- tehnološkom načelu. Po kriterijima broja poštanskih ureda koje pokriva i broja zaposlenika u njima, operativne jedinice razvrstane su u tri reda. Za područje Središta pošta Osijek osnovano je šest operativnih jedinica i to:

- OJ Beli Manastir II reda ...... 20 poštanskih ureda - OJ Donji Miholjac III reda ...... 8 poštanskih ureda - OJ Ðakovo II reda ...... 14 poštanskih ureda - OJ Našice II reda ...... 8 poštanskih ureda - OJ Osijek I reda ...... 23 poštanskih ureda - OJ Valpovo III reda ...... 7 poštanskih ureda

• Poštanski uredi Središte pošta Osijek ima ukupno 80 poštanskih ureda. Poštanski uredi obavljaju sve poštanske usluge, poslove platnog prometa, usluge ostalog novčanog poslovanja (poslove štednje i isplata po tekućim računima Hrvatske poštanske banke i gotovo svih poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj, usluge uplata i isplata po ugovorima), mjenjačke poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u poštama, prodaju maraka i vrijednosnica, te prodaju određenog asortimana trgovačke robe (poštanske opreme i pribora, knjiga, novina, cigareta, kave i dr.). Od ukupno 80 poštanskih ureda 69 ih je s dostavnim područjem (vrše dostavu pošiljaka), a 11 ih je bez dostavnog područja (šalterske pošte) i one se nalaze u većim gradovima (Osijek 9, Ðakovo 1, Beli Manastir 1). U Osijeku rade i dva izdvojena poštanska šaltera, jedan u prostoru MUP-a i jedan u Industrijskoj zoni. Dostava pošiljaka organizirana je po dostavnim rajonima uglavnom pet puta tjedno za najveći broj stanovnika, a samo određeni broj manjih sela udaljenih od poštanskih ureda ima dostavu tri ili dva puta tjedno, što je u zakonskom okviru. Od ukupnog broja stanovnika koje pokriva Središte pošta Osijek - dostavu pet puta tjedno ima 92% stanovnika - dostavu tri puta tjedno ima 3% stanovnika - dostavu dva do tri puta tjedno ima 5% stanovnika • Poštansko središte razrade Sukladno odredbama Pravilnika o pošti u okviru Središta pošta Osijek ustrojeno je poštansko središte razrade. Poštansko središte razrade obavlja poslove preuzimanja, prijevoza, razrade i otpreme poštanskih pošiljaka za 136 poštanskih ureda u sastavu Središta pošta Osijek i Središta pošta Vukovar.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 103 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

• Poštanski ured carinjenja U okviru središta pošta Osijek ustrojen je i Poštanski ured carinjenja. Ovaj ured obavlja poslove podnošenja na carinski pregled poštanskih pošiljaka u međunarodnom prometu (uvozu i izvozu) također za područje Središta pošta Osijek i Središta pošta Vukovar. Radi racionalnijeg i bržeg obavljanja poslova carinjenja poštanskih pošiljaka na istoj lokaciji smješten je i Carinski odjel. U nastavku slijedi popis poštanskih ureda po operativnim jedinicama s pripadajućim naseljima i brojem stanovnika. Broj stanovnika uzet je prema posljednjem popisu iz 1991. godine.

POPIS POŠTANSKIH UREDA OJ BELI MANASTIR Tablica br. 74. BR. STANOV. R. PRIPADAJUĆE OBUHVAĆENIH POŠTANSKI URED SVEGA BR. NASELJE DOSTAVOM TJEDNO 5x 3x (2-3) x 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 1. 31300 BELI MANASTIR Beli Manastir 10.126 Luč 735 Šećerana 729 Širine 170 Šumarina 655 Planina 20 POŠT. URED - Svega: 12.245 190 12.435

2. 31311 BELI MANASTIR - - - - -

3. 31322 BARANJSKO PETROVO SELO Baranjsko Petrovo Selo 779 Novi Bezdan 376 Novo Nevesinje 115 Torjanci 476 POŠT. URED - Svega: 779 491 476 1.746

4. 31306 BATINA Batina 1.449 1.449 5. 31327 BILJE Bilje 3.571 Kopačevo 805 Podunavlje 2 Vardarac 782 POŠT. URED - Svega: 5.160 5.160

6. 31323 BOLMAN Bolman 741 Majske Međe 158 Novi Bolman 215 POŠT. URED - Svega: 1.114 1.114

7. 31301 BRANJIN VRH Branjin Vrh 1.578 1.578 8. 31325 ČEMINAC Čeminac 1.412 Kozarac 933 Novi Čeminac 537 POŠT. URED - Svega: 2.883 2.883

9. 31326 DARDA Darda 6.751 Mece 988 Švajcarnica 293 Uglješ 653 POŠT. URED - Svega: 8.685 8.685

10. 31305 DRAŽ Draž 840 Gajić 517 POŠT. URED - Svega: 1.357 1.357

104 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

11. 31304 DUBOŠEVICA Duboševica 852 Topolje 683 POŠT. URED - Svega: 1.535 1.535

12. 31324 JAGODNJAK Jagodnjak 1.934 Brod Pustara 2 Zornice 15 POŠT. URED - Svega: 1.934 15 2 1.951

13. 31315 KARANAC Karanac 1.356 Ciglana 50 Karanac pustara 60 POŠT. URED - Svega: 1.356 50 60 1.466

14. 31309 KNEŽEVI VINOGRADI Kneževi Vinogradi 2.127 Grabovac 1.079 Jasenovac 171 Kamenac 294 Kotlina 460 Mirkovac 233 Mitrovac 111 Sokolovac 70 POŠT. URED - Svega: 2.881 1.493 171 4.545

15. 31328 LUG Lug 1.036 Kozjak 140 Tikveš 73 Zlatna Greda 46 POŠT. URED - Svega: 1.036 259 1.295

16. 31321 PETLOVAC Petlovac 1.012 Zeleno polje 122 POŠT. URED - Svega: 1.134 1.134

17. 31303 POPOVAC Popovac 1.582 Branjina 633 Podolje 282 POŠT. URED - Svega: 2.497 2.497

18. 31308 SUZA Suza 792 792 19. 31307 ZMAJEVAC Zmajevac 1.235 1.235 OJ ZA KOORDINACIJU I NADZOR BELI MANASTIR 51.058 2.498 709 54.265

OJ DONJI MIHOLJAC

BR. STANOV. R. PRIPADAJUĆE OBUHVAĆENIH SVEGA POŠTANSKI URED BR. NASELJE DOSTAVOM TJEDNO 5x 3x (2-3) x 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 1. 31540 DONJI MIHOLJAC Donji Miholjac 6.935 Blanje 85 Bockovac 75 Ivanovo 454 POŠT. URED - Svega: 6.935 614 7.549

2. 31553 ČRNKOVCI Črnkovci 941 941 3. 31542 MAGADENOVAC Magadenovac 106 Beničanci 612 Brezovica 105 Kučanci 712 Lacići 466 Malinovac 124 Salaši 3 Šljivoševci 409 POŠT. URED - Svega: 515 2.022 2.537

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 105 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

4. 31555 MARIJANCI Marijanci 982 Kunišinci 426 Marij. Ivanovci 36 POŠT. URED - Svega: 1.408 36 1.444

5. 31543 MIHOLJAČKI POREČ Miholjački Poreč 215 Čamagajevci 310 Golinci 503 Krunoslavlje 202 Radikovci 348 Rakitovica POŠT. URED - Svega: 215 2.308 2.523

6. 31522 PODGAJCI PODRAVSKI Podgajci Podravski 750 Bočkinci 220 Sveti Ðurađ 954 POŠT. URED - Svega: 1.924 1.924

7. 31530 PODRAVSKA Podravska Moslavina 946 MOSLAVINA Gezinci 64 Krčenik 533 Martinci Miholjački 63

POŠT. URED - Svega: 1.606 1.606

8. 31531 VILJEVO Viljevo 1.318 Cret Viljevski 135 Kapelna 388 POŠT. URED - Svega: 1.318 523 1.841

OJ ZA KOORDINACIJU I NADZOR DONJI MIHOLJAC 14.862 5.503 20.365

OJ ÐAKOVO

BR. STANOV. R. PRIPADAJUĆE OBUHVAĆENIH POŠTANSKI URED SVEGA BR. NASELJE DOSTAVOM TJEDNO 5x 3x (2-3) x 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 1. 31400 ÐAKOVO Ðakovo 20.067 Ðakovačko Brdo 36 Budrovci 1.502 Ivanovci Gorjanski 845 Josipovec pustara 25 Kuševac 862 Pisak Ðakovački 225 Štrosmajerovac 63 POŠT. URED - Svega: 23.625 23.625

2. 31405 ÐAKOVO - - - - 3. 31423 BRAČEVCI Bračevci 277 Bučje Gorjansko 122 Paljevina 247 Potnjani 563 POŠT. URED - Svega: 277 932 1.209

4. 31418 DRENJE Drenje 777 Borovik 1 Kučanci Ðakovački 214 Mandićevac 348 Preslatinci 191 Pridvorje 245 Slatinik Drenjski 312 POŠT. URED - Svega: 777 1.311 2.088

106 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

5. 31422 GORJANI Gorjani 1.267 Tomašanci 649 POŠT. URED - Svega: 1.916 1.916

6. 31416 LEVANJSKA VAROŠ Levanjska Varoš 344 Breznica Ðakovačka 197 Čenkova 9 Majer 219 Milinac 64 Musić 102 Ovčara 83 Paučje 89 Ratkov Dol 46 Slobodna Vlast 225 POŠT. URED - Svega: 760 618 1.378

7. 31417 PIŠKOREVCI Piškorevci 1.805 Novi Perkovci 352 POŠT. URED - Svega: 1.805 352 2.157

8. 31424 PUNITOVCI Punitovci 741 Josipovac Punitov. 858 Jurjevac Punitov. 316

Krndija 112 POŠT. URED - Svega: 1.915 112 2.027

9. 31421 SATNICA ÐAKOVAČKA Satnica Ðakovačka 1.730 Gašinci 893 POŠT. URED - Svega: 2.623 2.623

10. 31415 SELCI ÐAKOVAČKI Selci Ðakovački 2.064 2.064 11. 31402 SEMELJCI Semeljci 1.509 Kešinci 977 Koritna 1.045 POŠT. URED - Svega: 3.531 3.531

12. 31410 STRIZIVOJNA Strizivojna 2.617 2.617 13. 31401 VIŠKOVCI Viškovci 1.261 Forkuševci 525 Vučevci 368 POŠT. URED - Svega: 2.154 2.154

14. 31411 TRNAVA Trnava 691 Dragotin 290 Hrkanovci Ðakovač. 285 Kondrić 364 Lapovci 400 Lisnik 3 Svetoblažje 114 Trnavačko Brdo 34 Zvjerinjak 25 POŠT. URED - Svega: 691 1.515 2.206

OJ ÐAKOVO 44.755 464 4.376 49.595

OJ NAŠICE

R. BR. STANOV. OBUHVAĆENIH PRIPADAJUĆE BR. POŠTANSKI URED DOSTAVOM TJEDNO SVEGA NASELJE 5x 3x (2-3) x 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 1. 31500 NAŠICE Našice 7.653 Brezik Našički 380 Ceremošnjak 122 Gradac Našički 179 Granice 145 Klokočevci 520

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 107 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Lila 196 Lipine 138 Londžica 218 Makloševac 157 Marinović Brdo 48 Markovac Našički 1.657 Martin 1.129 Mojmir 65 Polubaše 27 Prisad 74 Prkos 7 Rozmajerovac 58 Šalapanka 53 Šipovac 517 Štukino Brdo 26 Velimirovac 1.169 Vignjište 13 Vukojevci 983 Zoljan 764 POŠT. URED - Svega: 14.444 1.854 16.298 2. 31225 BREZNICA NAŠIČKA Breznica Našička 749 Jelisavac 1.323 Lađanska 408 Ribnjak 68 POŠT. URED - Svega: 749 1.799 2.548 3. 31432 BUDIMCI Budimci 880 Poganovci 365 POŠT. URED - Svega: 880 365 1.245

4. 31513 DONJA MOTIČINA Donja Motičina 1.409 Gornja Motičina 98 Seona 483 POŠT. URED - Svega: 1.892 98 1.990

5. 31511 ÐURÐENOVAC Ðurđenovac 3.706 217 3.923 Beljevina 1.091 Bokšić 607 Bokšić Lug 319 Gabrilovac 109 Ličko Novo Selo 133 Našičko Novo Selo 449 Pribiševci 573 Sušine 372 Šaptinovci 758 Teodorovac 98 POŠT. URED - Svega: 3.706 4.726 8.432

6. 31512 FERIČANCI Feričanci 2.092 Gazije 80 Valenovac 211 Vučjak Feričanački 293 POŠT. URED - Svega: 2.092 584 2.676 7. 31224 KOŠKA Koška 1.904 Andrijevac 331 Branimirovac 199 Ledenik 388 Lug Subotički 581 Niza 653 Normanci 487 Ordanja 156 Topoline 257 POŠT. URED - Svega: 1.904 2.962 4.866 8. 31433 PODGORAČ Podgorač 1.119 52 1.171 Bijela Loza 288 Kelešinka 83 Kešinci 152 Ostrošinci 190

108 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Razbojište 414 Stipanovci 476 POŠT. URED - Svega: 1.595 1.179 2.774

OJ NAŠICE 27.262 463 13.104 40.829

OJ OSIJEK

BR. STANOV. OBUHVAĆENIH R. PRIPADAJUĆE POŠTANSKI URED DOSTAVOM TJEDNO SVEGA B. NASELJE 5x 3x (2-3) x 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 1. 31000 OSIJEK Osijek 104.761 Brijest 1.029 Briješće 953 Nemetin 400 Podravlje 467 Tvrđavica POŠT. URED - Svega: 108.624 108.624

2 31103 OSIJEK - - - - 3. 31104 OSIJEK - - - - 4. 31105 OSIJEK - - - - -

5. 31106 OSIJEK - - - - - 6. 31107 OSIJEK - - - - -

7. 31108 OSIJEK - - - - - 8. 31110 OSIJEK - - - - - 9. 31111 OSIJEK - - - - - 10. 31112 OSIJEK - - - - - 11. 31205 ALJMAŠ Aljmaš 560 Aljmaš planina 63 Dalj planina 200 POŠT. URED - Svega: 560 263 823 12. 31216 ANTUNOVAC Antunovac 2.110 582 Ivanovac 1.489 30 POŠT. URED - Svega: 3.599 612 4.211

13. 31204 BIJELO BRDO Bijelo Brdo 2.400 Sarvaš 1.839 POŠT. URED - Svega: 4.239 4.239

14. 31431 ČEPIN Čepin 8.575 Ovčara 1.146 Čepinski Martinci 753 Čokadinci 252 Livana 634 POŠT. URED - Svega: 11.108 252 11.360

15. 31226 DALJ Dalj 5.427 8 Grabovac 20 Lipovača 20 Novi Dalj 40 POŠT. URED - Svega: 5.427 88 5.515

16. 31206 ERDUT Erdut 1.054 Orašje 140 Planina 200 Podvinje 30 Prkos 20 Žarkovac 15 POŠT. URED - Svega: 1.054 405 1.459

17. 31215 ERNESTINOVO Ernestinovo 1.495 Divoš 105 Koprivna 219 Paulin Dvor 168

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 109 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Petrova Slatina 319 Rudine 35 Šodolovci 486 POŠT. URED - Svega: 2.827 2.827

18. 31221 JOSIPOVAC Josipovac 4.030 3 4.033 Ðurđevo Polje 10 10 POŠT. URED - Svega: 4.030 13 4.043

19. 31214 LASLOVO Laslovo 1.288 10 Ada 319 Korog 748 Silaš 680 Palača 413 POŠT. URED - Svega: 3.448 10 3.458

20. 31207 TENJA Tenja 7.663 7.663 21. 31220 VIŠNJEVAC Višnjevac 7.204 7.204 22. 31404 VLADISLAVCI Vladislavci 1.318 Dopsin 647 Hrastin 395 POŠT. URED - Svega: 2.360 2.360

23. 31403 VUKA Vuka 1.070 Beketinci 755 Hrastovac 200 Lipovac Hrastovski 74 Mala Branjevina 130 Mali Rastovčić 20 Široko Polje 987 Velika Branjevina 40 POŠT. URED - Svega: 2.812 464 3.276

OJ OSIJEK 164.955 975 1.132 167.062

OJ VALPOVO

BR. STANOV. R. PRIPADAJUĆE OBUHVAĆENIH POŠTANSKI URED SVEGA BR. NASELJE DOSTAVOM TJEDNO 5x 3x (2-3) x 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 1. 31550 VALPOVO Valpovo 8.205 Bocanjevci 564 Gorica Valpovačka 205 Ladimirevci 1.449 Nard 608 Šag 450 POŠT. URED - Svega: 11.481 11.481

2. 31551 BELIŠĆE Belišće 7.619 Bistrinci 1.701 9.320 POŠT. URED - Svega: 9.320 9.320

3. 31222 BIZOVAC Bizovac 2.235 Cerovac 42 Cret Bizovački 716 Samatovci 568 Selci 29 POŠT. URED - Svega: 3.519 71 3.590

4. 31223 BROÐANCI Brođanci 668 Habjanovci 590 Novaki 225 POŠT. URED - Svega: 1.483 1.483

5. 31554 GAT Gat 840 Veliškovci 785 Kitišanci 142

110 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Tiborjanci 318 Vinogradci 282 POŠT. URED - Svega: 2.367 2.367

6. 31208 PETRIJEVCI Petrijevci 2.327 Satnica 645 POŠT. URED - Svega: 2.972 2.972

7. 31227 ZELČIN Zelčin 378 Harkanovci 665 Ivanovci 530 Marjančaci 322 POŠT. URED - Svega: 1.895 1.895

OJ VALPOVO 33.037 71 33.108

RAZVIJENOST POŠTANSKE MREŽE Tablica br. 75. Br.stano- Dostava pošiljaka POSLOVNA Br.poš br.km2 R. Br. vnika na 2-3x JEDINICA m2 t. na 1 po- 5xtjed 3xtjed BR. stanov. 1 pošt. tjedno (područje) ureda št. ured % st. % st. ured % st. 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 1. BELI MANASTIR 1.147 54.265 20 57 2.713 94 5 1 2. DONJI MIHOLJAC 471 20.365 8 59 2.546 7 27 0 3. ÐAKOVO 800 49.595 14 57 3.543 90 1 9 4. NAŠICE 675 40.829 8 84 5.104 67 1 32 5. OSIJEK 659 167.062 23 29 7.264 99 1 1 6. VALPOVO 360 33.108 7 51 4.730 100 0 0 SREDIŠTE POŠTA OSIJEK (ŽUPANIJA) 4.112 365.224 80 51 4.565 92 3 5 HRVATSKA POŠTA - UKUPNO (REPUBLIKA HRVATSKA) 56.083 4.784.265 1.146 49 4.175 IZVOR: Središte pošta Osijek

Napomena: Broj stanovnika prema popisu 1991. godine (a-7) Telekomunikacijska mreža • Ustroj nepokretne mreže Ustroj javnih telekomunikacija definiran je Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mreži i Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži. Nepokretna mreža u Osječko-baranjskoj županiji podijeljena je na sljedeća pristupna područja: Osijek, Beli Manastir, Valpovo, Našice i Ðakovo. Pristupna su područja izravno u vezi s komutacijskim čvorovima, a telekomunikacijska mreža do razine komutacijskih čvorova naziva se pristupnom mrežom. Sljedeće su vrste komutacijskih čvorova: pristupna centrala (PC ili LC), udaljeni pretplatnički stupanj (UPS), i udaljeni pretplatnički multiplekser (UPM). Na komutacijske čvorove pretplatnici se priključuju korisničkim vodovima koji povezuju svakog pojedinog pretplatnika i najbliži komutacijski čvor koji omogućuje pružanje traženih telekomunikacijskih usluga. Pristupno područje odgovara nadređenoj centrali svuda, osim u Osijeku. To je zbog toga što jedino Osijek ima decentraliziranu pristupnu mrežu s više pristupnih centrala (područne centrale - PC), dok je u ostalim pristupnim područjima centralizirana pristupna mreža sa samo jednom pristupnom centralom (lokalna centrala - LC). Svaka centrala ima svoje UPS-eve koji kao nezavisni komutacijski čvorovi pripadaju nadređenoj centrali: UPS-evi su sa nadređenim centralama povezani spojnim vodovima.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 111 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

UPM je poseban element telekomunikacijske mreže. Radi se o veoma fleksibilnim i mobilnim elementima koji se lako i brzo prenose i montiraju. Stoga i imaju dvojaku pojavnost. Mogu se pojaviti u telekomunikacijskoj mreži kao element komutacije ili kao element pristupne mreže. UPM-ovi se priključuju na UPS-eve ili PC/LC-ove. S nadređenim komutacijskim čvorištem mogu se vezati spojnim vodovima ili mrežnim vodovima. Izgradnja telekomunikacijske mreže se različito izvodi u ruralnom, urbanom i metropolitenskom području. U ruralnom području UPS u pravilu pokriva područje cijelog naselja, a po potrebi i više takvih naselja. Ruralno područje može se pokriti i s jednim ili nekoliko UPM-ova. U tom slučaju UPM ima pojavnost komutacijskog čvorišta, fiksan je i statičan element telekomunikacijske mreže. Zbog toga su u priloženoj tablici navedeni UPM-ovi u ruralnim naseljima. Urbano područje tretira se dvojako. Prvi način je LC-om bez ili s veoma malim brojem njoj pripadajućih UPS-ova u naselju. Drugi način je s više UPS-ova u naselju koji su vezani na nadređenu centralu u nekom drugom urbanom naselju. UPM-ovi se u urbanom naselju pojavljuju kao fleksibilni element i ima više pojavnost elementa pristupne mreže. Postavlja se u uvjetima nedovoljne izgrađenosti pristupne mreže. Također, može poslužiti i u ruralnim dijelovima urbanog područja pod istim uvjetima kao u ruralnom području. Tamo gdje UPM nema pojavnost komutacijskog čvorišta nije posebno naveden u priloženoj tablici. To je slučaj s UPM-ovima u urbanim područjima Osječko- baranjske županije. Metropolitensko područje (u Osječko-baranjskoj županiji je to jedino područje grada Osijeka s okolicom) organizira se kroz decentraliziranu pristupnu mrežu s više PC-ova. Cijelo metropolitensko područje dijeli se na subpodručja. Najznačajnija subpodručja (koncentracija zahtjevnih korisnika) pokrivaju se PC-om (s tim da je ukupan broj PC-ova ograničen na svega nekoliko), a ostala pripadajućim UPS-ovima. Pristupno područje decentralizirane pristupne mreže metropolitenskog područja grada Osijeka podijeljena na nekoliko PC-ova, gdje svaka ima više pripadajućih UPS-ova. Uloga UPM-ova u metropolitenskom području istovjetna je njihovoj ulozi u urbanim područjima. Stanje i razvoj telekomunikacija u metropolitenskom području grada Osijeka dani su projektom "Idejno rješenje rekonstrukcije i razvoja telekomunikacijske mreže Osijek". Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na tranzitne, odnosno u metropolitenskom području na tandem-tranzitne centrale. Tranzitne i tandem-tranzitne centrale međusobno i s međunarodnim centralama su vezane magistralnim vodovima. Međunarodne centrale međusobno i prema inozemnim međunarodnim centralama vezane su međunarodnim vodovima. U Osječko- baranjskoj županiji trenutno je zadnja tranzitna razina, međutim Planom razvoja telekomunikacija u Republici Hrvatskoj predviđeno je i postojanje međunarodne razine s međunarodnim centralama i vodovima. • Stanje razvijenosti nepokretne mreže Područje Osječko-baranjske županije telekomunikacijski je dobro razvijeno, ali je razvoj tekao neravnomjerno. Tome je glavni uzrok rat i stanje privremene okupiranosti dijela Županije. U trenutku reintegracije slobodni dio Osječko-baranjske županije dosegao je razvijenost Hrvatske i približavao se ciljanoj razini razvijenosti Srednje Europe. Proces izgradnje traje i dalje, osobito u području mjesnih pristupnih mreža. Komutacija Stanje komutacija u Osječko-baranjskoj županiji na dan 31.08.1999. prikazano je u priloženoj tablici br. 76. Kolona 2., sadrži naziv mjesta tj. samu komutaciju po nazivu, a kolona 3., definira rang (ustroj). U koloni 4., je prikazano područje pokrivanja tj. mjesne mreže koje su pokrivene tom komutacijom. U većini slučajeva naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog naselja, međutim ponegdje, a naročito u metropolitenskom te nešto manje u urbanom i ruralnom području mjesna mreža odgovara manjim teritorijalnim jedinicama, blokovima i subpodručjima, nego što je to naselje. UPM-ovi su posebno navedeni u ruralnim područjima jer, kao što je već objašnjeno, tamo imaju pojavnost komutacije. U

112 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

urbanim i metropolitenskim područjima UPM se pojavljuju kao posebne komutacije jer imaju pojavnost elementa mjesne mreže. Većina komutacija pokriva jednu mjesnu mrežu, međutim ponegdje, a naročito u ruralnim područjima, jedna komutacija pokriva dvije i više mjesnih mreža. Naziv prve mjesne mreže odgovara uvijek nazivu komutacije. Prijenos Spojni putovi su veze između komunikacijskih čvorova. Razvojni program HT-a predvidio je izbor optičke niti kao transmisijskog medija za izgradnju spojnih putova na svim razinama mreže. U razdoblju 1991-1999. godine TK centar Osijek uspio je izgraditi u Osječko-baranjskoj županiji gustu mrežu optičkih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere. Mogu se istaknuti, između ostalog, najvažniji međunarodni i magistralni pravci: - Osijek-Donji Miholjac-Pecs, - Osijek-Našice-Virovitica-Zagreb, - Ðakovo-Slavonski Brod-Kutina-Zagreb, - Ðakovo-Levanjska Varoš-Požega. Pristup Pristupna mreža omogućava povezivanje korisničkih terminalnih uređaja na najbliže čvorove javne telekomunikacijske mreže. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mreže temeljio se do sada na korištenju simetrične bakrene parice kao prijenosnog medija. Izvjestan napredak napravljen je prije dvadesetak godina zamjenom zračno-papirne izolacije žila parice izolacijom od polietilena i PVC-a. Intenzivnom izgradnjom pristupnih mreža u zadnjih nekoliko godina postignuti su zavidni rezultati - gotovo u svim mjestima izgrađena je ili je pred završetkom kabelska mjesna mreža. Time je dosegnut jedan od razvojnih ciljeva društva da svako domaćinstvo u Hrvatskoj može imati pristup na javnu telekomunikacijsku mrežu. Stanje izgrađenosti telekomunikacijske mreže prikazano je u sljedećoj tablici:

JAVNE TELEKOMUNIKACIJE U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI Tablica br. 76. RED. PODRUČJE PREKRIVANJA NAZIV MJESTA RANG BROJ (MJESNE MREŽE) 1. Beli Manastir LC Beli Manastir 2. Baranjsko Petrovo Selo UPS Baranjsko Petrovo Selo Novi Bezdan 3. Batina UPS Batina 4. Bilje UPS Bilje 5. Bolman UPS Bolman Novi Bolman Majške Međe 6. Branjin Vrh UPS Branjin Vrh Šumarina 7. Branjina UPS Branjina Podolje 8. Čeminac UPS Čeminac 9. Darda UPS Darda 10. Draž UPS Draž Gajić 11. Duboševica UPS Duboševica 12. Grabovac UPS Grabovac Mitrovac 13. Jagodnjak UPS Jagodnjak 14. Karanac UPS Karanac Kamenac

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 113 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

15. Kneževi Vinogradi UPS Kneževi Vinogradi Jasenovac 16. Kneževo UPS Kneževo 17. Kopačevo UPS Kopačevo 18. Kotlina UPS Kotlina 19. Kozarac UPS Kozarac 20. Luč UPS Luč 21. Lug UPS Lug Tikveš Kozjak 22. Mece UPS Mece 23. Petlovac UPS Petlovac Zeleno Polje Širine 24. Popovac UPS Popovac 25. Suza UPS Suza 26. Šećerana UPS Šećerana 27. Topolje UPS Topolje 28. Torjanci UPS Torjanci Novo Nevesinje 29. Uglješ UPS Uglješ Novi čeminca Švajcarnica 30. Vardarac UPS Vardarac 31. Zmajevac UPS Zmajevac 32. Ðakovo LC Ðakovo 33. Ðakovo-Dom zdravlja UPM Ðakovo-Dom zdravlja 34. Ðakovo-Mimoza UPM Ðakovo – Mimoza 35. Ðakovo-Pisak UPM Ðakovo-Pisak 36. Ðakovo Trgopromet UPM Ðakovo Trgopromet 37. Ðakovo-Vila UPM Ðakovo-Vila 38. Bračevci UPS Bračevi Bučje Gorjansko 39. Budrovci UPS Budrovci 40. Dragotin UPS Dragotin 41. Drenje UPS Drenje Mandićevac 42. Ðakovo Jug UPS Ðakovo Jug 43. Ðakovo Sjever UPS Ðakovo Sjever 44. Ðurđanci UPS Ðurđanci 45. Forkuševci UPS Forkuševci Vučevci 46. Gašinci UPS Gašinci 47. Gorjani UPS Gorjani 48. Kondrić UPM Kondrić 49. Koritna UPS Koritna 50. Kućanci Ðakovački UPS Kućanci Ðakovački Preslatinci 51. Kuševac UPS Kuševac Ivanovci Gorjanski 52. Lapovci UPS Lapovci Herkanovci Ðakovački 53. Levanjska Varoš UPS Levanjska Varoš Breznica Ðakovačka Musić Ratkov Dol Slobodna Vlast 54. Majar UPM Majar Ovčara 55. Mrzović UPS Mrzović 56. Piškorevci LC Piškorevci 57. Potnjani UPS Potnjani Paljevina Slatinik Drenjski 58. Pridvorje UPS Pridvorje

114 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

59. Punitovci UPS Punitovci Josipovac Punitovački Jurjevac Punitovački Krndija 60. Satnica Ðakovačka UPS Satnica Ðakovačka 61. Selci Ðakovački UPS Selci Ðakovački 62. Semeljci LC Semeljci Kešinci 63. Strizivojna UPS Strizivojna Merolino Sikirevačko 64. Svetoblažje UPM Svetoblažje 65. Široko Polje UPS Široko Polje 66. Šodolovci UPS Šodolovci Koprivna Petrova Slatina 67. Tomašanci UPS Tomašanci 68. Trnava UPS Trnava 69. Viškovci UPS Viškovci 70. Vrbica UPS Vrbica 71. Našice PC Našice Crna Klada 72. Andrijevci UPS Andrijevci Ledenik Bijela Loza 73. Beljevina UPS Beljevina 74. Breznica Našička UPS Breznica Našička Niza 75. Budimci UPS Budimci 76. Donja Motičina UPS Donja Motičina 77. Ðurđenovac UPS Ðurđenovac Gabrilovac Ličko Novo Selo Našičko Novo Selo Sušine Teodorovac Vučjak 78. Feričanci UPS Feričanci Gazije Valenovac 79. Jelisavac UPS Jelisavac Lađanska 80. Klokočevci UPS Klokočevci Lila Lipine Ribnjak 81. Koška UPS Koška Ordanja 82. Londžica UPS Londžica Gradac Našički 83. Lug Subotički UPS Lug Subotički Branimirovac 84. Markovac Našički UPS Markovac Našički 85. Našice Martin UPS Našice Brezik Našički Martin 86. Normanci UPS Normanci Topoline 87. Podgorač UPS Podgorač Ostrošinci Podgorje Bračevačko Razbojište 88. Poganovci UPS Poganovci 89. Seona UPS Seona G. Motičina 90. Stipanovci UPS Stipanovci Kelešinka Kršinci

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 115 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Vukojevci

91. Šaptinovci UPS Šaptinovci Bokšić Bokšić Lug 92. Velimirovac UPS Velimirovac Pribiševci 93. Zoljani UPS Zoljani 94. Osijek - Gornji Grad 1 PC Osijek - Gornji Grad 95. Osijek - Gornjodravska obala UPS Osijek - Gornjodravska obala 96. Osijek - Industrijska četvrt UPS Osijek - Industrijska četvrt Brijest 97. Osijek - Ind. zona Jug UPS Osijek - Industrijska zona Jug 98. Osijek-Vijenac Lipa UPS Osijek - Vijenac Lipa Livana Briješće 99. Podravlje UPS Podravlje 100. Tenja UPS Tenja 101. Tenja - Sv. Ana UPS Tenja - Sv. Ana 102. Antunovac UPS Antunovac 103. Ernestinovo UPS Ernestinovo Divoš Paulin Dvor 104. Laslovo UPS Laslovo Ada Palača 105. Silaš UPS Silaš 106. Tvrđavica UPS Tvrđavica 107. Osijek - Donji Grad PC Osijek - Donji Grad 108. Osijek Uske njive UPM Osijek – Uske njive 109. Osijek - Kaštelanska UPS Osijek - Kaštelanska 110. Osijek - Petra Svačića UPS Osijek - Petra Svačića 111. Osijek - Sjenjak Istok UPS Osijek - Sjenjak Istok 112. Osijek - Sjenjak Jug UPS Osijek - Sjenjak Jug 113. Osijek - Srijemska UPS Osijek – Srijemska 114. Klisa UPS Klisa 115. Osijek – Ind. zona Istok UPS Osijek – Ind. zona Istok Nemetin 116. Sarvaš UPS Sarvaš 117. Aljmaš UPM Aljmaš 118. Bijelo Brdo UPS Bijelo Brdo 119. Dalj UPS Dalj 120. Erdut UPS Erdut 121. Osijek - Retfala PC Osijek - Retfala 122. Osijek – Bele Bartoka UPM Osijek – Bele Bartoka 123. Osijek – Diskont 1 UPM Osijek – Diskont 1 124. Osijek – Teina UPM Osijek – Teina 125. Osijek – Mjesni odobr Retfala UPM Osijek – Mjesni odbor Retfala 126. Osijek – MUP UPM Osijek – MUP 127. Osijek - Pampas UPM Osijek – Pampas 128. Osijek – Šuma UPM Osijek – Šuma 129. Osijek – Diskont 2 UPM Osijek – Diskont 2 130. Osijek-Andrije Hebranga UPS Osijek - Andrije Hebranga 131. Osijek - Augusta Cesarca UPS Osijek – Augusta Cesarca 132. Osijek - Gorana Zobundžije UPS Osijek - Gorana Zobundžije 133. Osijek - Petrove Gore UPS Osijek – Petrove Gore 134. Osijek - Stanka Vraza UPS Osijek - Stanka Vraza 135. Beketinci UPM Beketinci 136. Josipovac UPS Josipovac 137. Višnjevac UPS Višnjevac 138. Višnjevac Zapad UPS Višnjevac Josipovac 139. Čep. Martinci UPS Čepinski Martinci Čokadinci 140. Čepin UPS Čepin 141. Čepin Jug UPS Čepin Jug

116 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

142. Čepin Sjever UPS Čepin Sjever 143. Hrastin UPM Hrastin 144. Ivanovac UPS Ivanovac 145. Petrijevci UPS Petrijevci 146. Samatovci UPS Samatovci Cerovac Selci 147. Satnica UPS Satnica 148. Vladislavci UPS Vladislavci Dopsin 149. Vuka UPS Vuka 150. Valpovo PC Valpovo 151. Valpovo – A.B. Šimića UPM Valpovo – A.B. Šimića 152. Belišće UPS Belišće Bistrinci Kitišanci 153. Beničanci UPS Beničanci Malinovac 154. Bizovac UPS Bizovac Cret Bizovački 155. Bocanjevci UPS Bocanjevci Gorica Valpovačka Vinogradci 156. Brođanci UPS Brođanci Habjanovci Novaki Bizovački 157. Črnkovci UPS Črnkovci Bočkinci 158. Donji Miholjac UPS Donji Miholjac 159. Gat Gat Veliškovci 160. Golinci UPS Golinci Krunosavlje 161. Harkanovci UPS Harkanovci 162. Ivanovci UPS Ivanovci Marjančaci Zelčin 163. Ivanovo UPS Ivanovo Blanje Bočkovac 164. Kućanci UPS Kućanci 165. Ladimirevci UPS Ladimirevci 166. Marjanci UPS Marjanci Kunišinci Ivanovci Marjanski 167. Krčenik Moslavački UPM Krčenik Moslavački 168. Moslavina Podravska UPS Moslavina Podravska Orešnjak Krčenik Moslavački 169. Nard UPS Nard 170. Podgajci Podravski UPS Podgajci Podravski 171. Radikovci UPS Radikovci Čamagajevci Miholjački Poreč 172. Rakitovica UPS Rakitovica 173. Sveti Ðurađ UPS Sveti Ðurađ 174. Šag UPS Šag 175. Šljivoševci UPS Šljivoševci Brezovica Lacići Magadenovac 176. Tiborjanci UPM Tiborjanci 177. Viljevo Donje UPS Viljevo Donje Cret Viljevski Kapelna 178. Viljevo Donje UPM Viljevo Donja IZVOR: HT-Zagreb; TKC - Osijek

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 117 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Radio mreža Sustav radio veza obuhvaća fiksne i mobilne mreže. Fiksne mreže koriste usmjerene radio relejne veze za povezivanje dvije točke komutacije (telefonske centrale). To su veze u mikrovalnom frekvencijskom području. Trenutno su u upotrebi samo digitalne radiorelejne veze. Mobilne mreže koriste svesmjerne veze za povezivanje pokretnih i baznih stanica. To su veze u visokofrekventnom području. Bazne stanice su povezane s nadređenom centralom kabelskim sustavom veza. Trenutno su u upotrebi analogna mreža MOBITEL (099) u frekventnom područje 400 MHz i digitalna mreža CRONET (098) na 900 MHz. Usmjerene radio relejne veze će se zamjenjivati prijenosnim sustavima za rad po svjetlovodnim kabelima gdje god je to moguće. Te vrste veza koristit će se u budućnosti samo kao privremena rješenja i kao rješenja u izvanrednim okolnostima. Trenutno u okviru MOBITEL mreže u Osječko-baranjskoj županiji postavljeno je 8 baznih stanica, a za sada nije u planu postavljanje novih baznih stanica. U budućnosti u okviru mobilne mreže MOBITEL neće se značajnije povećavati broj baznih stanica. Može se samo očekivati blago povećanje broja radnih kanala. Trenutno u okviru CRONET mreže u Osječko-baranjskoj županiji postavljeno je ukupno 37 baznih stanica, od toga u gradu Osijeku 8. Mobilna mreža CRONET doživjet će veliku ekspanziju u budućnosti. Može se očekivati znatan porast broja baznih stanica i povećanje njihove gustoće. Može se očekivati barem 1 bazna stanica na svakih 10 km u manje naseljenim područjima, a do barem 1 bazna stanica na svakih 2 km u urbanim područjima. U urbanim područjima će se bazne stanice pretežno postavljati na postojeće građevinske objekte, a iznimno na samostojeće stupove visine 20-50 m, a van urbanih područja na samostojeće stupove visine 20-50 m. Tablica br. 77., daje prikaz stanja razvijenosti pokretnih telekomunikacija na području Županije.

PREGLED BAZNIH STANICA Tablica br. 77. R.BR. NAZIV MREŽA 1. Antunovac GSM 2. Banovo brdo GSM NMT ERMES 3. Beli Manastir GSM NMT 4. Beničanci GSM 5. Bijelo Brdo GSM 6. Bilje GSM 7. Bizovac GSM NMT 8. Čeminac GSM NMT 9. Čepin GSM NMT 10. Dalj GSM 11. Darda GSM 12. Donji Miholjac GSM NMT 13. Ðakovovo silos GSM NMT ERMES 14. Ðurđenovac GSM 15. Erdut GSM NMT 16. Feričanci GSM 17. Gat GSM 18. Klisa aerodrom GSM 19. Koška GSM NMT 20. Laslovo GSM NMT 21. Našice GSM NMT 22. Našice cementara GSM 23. Osijek Cvjetkova GSM NMT 24. Osijek Gornji grad GSM NMT ERMES 25. Osijek Retfala GSM 26. Osijek Sjenjak GSM 27. Osijek Vinkovačka GSM 28. Osijek Višnjevac GSM NMT 29. Osijek Zeleno polje GSM

118 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

30. Osijek Zobundžije GSM 31. Petrijevci GSM 32. Podravska Moslavina GSM 33. Semeljci GSM 34. Sveti Ðuređ GSM 35. Valpovo silos GSM NMT 36. Vuka GSM NMT 37. Zmajevac GSM IZVOR: HT-Zagreb, TKC-Osijek (a-8) Radio i TV mreža Prostor Osječko-baranjske županije pokriven je RTV signalom preko postojećih objekata za emitiranje i prijenos RTV programa. Osnovni podaci o aktivnoj mreži objekata na prostoru Županije prikazani su u sljedećoj tablici:

ODAŠILJAČKI I PRETVARAČKI OBJEKTI HRT-A Tablica br. 78. RED. NAD. VISINA VIS. STUPA OBJEKTI BROJ (m) (m) 1. BATINA 86 12 2. BELJE 241 220 3. JOSIPOVAC 120 24 4. LEVANJSKA VAROŠ 205 20 5. MANDIĆEVAC 231 30 6. OSIJEK 64 24 7. ZLATAREVAC 218 16 IZVOR: HRT - Zagreb; Odašiljači i veze, Plansko-tehnološki odjel

Izgrađeni objekti RTV mreže na području Županije su u funkciji i omogućavaju prijam signala HTV, HR i lokalnih TV i radio postaja. b) Energetski sustav (b-1) Naftovodi Na području Županije vadi se sirova nafta na 8 naftnih polja. Iz pojedinačnih bušotina se spojnim i kolektorskim naftovodima transportira do otpremne stanice u Beničancima. Kolektorski naftovodi su: - Bizovac-Števkovica, - Števkovica-Beničanci, - Obod-Beničanci, - Kućanci/Kapelna-Beničanci, - Crnac-Beničanci. Ovako prikupljena nafta transportira se naftovodom Beničanci-Ruščica promjera Φ 12 3/4″ od otpremne stanice u Beničancima do prijemne stanice u Ruščici (istočno od Slavonskog Broda). Na lokaciji u Ruščici nalaze se rezervoari iz kojih se pretovara sirova nafta i transportira riječnim tankerima do rafinerije u Sisku. Na području Županije ovaj naftovod se pruža u dužini od 51 km. Uz željezničku prugu Vinkovci-Zagreb, smješten je važan infrastrukturni koridor koji obuhvaća jedan međunarodni naftovod, jedan kolektorski naftovod, magistralni plinovod (bivši produktovod), te planirani plinovod. Međunarodni naftovod je JANAF (Jadranski naftovod) promjera Φ 26″ dio je dionice Slavonski Brod- Opatovac i služi za transport nafte od luke Omišalj na Krku do rafinerija u Sloveniji, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 119 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Uz trasu JANAF-a paralelno je položen naftovod Ðeletovci-Ruščica kojim se do pretovarne stanice u Ruščici transportira nafta s naftnih polja Ðeletovci, Privlaka i Ilača. Promjer ovog naftovoda je Φ 12″. Oba naftovoda se pružaju teritorijom Županije u dužini od približno 11 km. (b-2) Plinoopskrba Plinoopskrbni sustav u cjelini možemo podijeliti u dva sustava: sustav veledistribucije i sustav distribucije zemnog plina. Sustav veledistribucija pokriva teritorij cijele države, a na području Osječko-baranjske županije bogato je razvijen, ali ne i dovršen. Tlak u plinovodima je 50 bar i po pravcima povezuje otpremne plinske stanice, skladišta plina i mjerno redukcijske stanice (MRS-e) koje predstavljaju mjesta povezivanja plina od veledistributera i izvorište su svake distribucijske mreže. Veledistribucijski plinovodi s karakteristikama su vidljivi iz sljedeće tablice: VELEDISTRIBUCIJSKI PLINOVODI Tablica br. 79. DULJINA PROMJER MAX. KLASIFIKAC. NAZIV PLINOVODA PLINOVODA PLINOVODA RADNI PLINOVODA km Mm inch TLAK (bar) Budrovac - D. Miholjac magistralni 95,0 450 18 50 Beničanci - Sl. Brod magistralni 53,8 300 12 50 D. Miholjac - Osijek magistralni 50,0 300 12 50 D. Miholjac - Beničanci magistralni 12,5 300 12 50 Beničanci - Belišće regionalni 24,0 500 20 50 D. Miholjac - CPS Bokšić regionalni 20,0 350 14 50 Beničanci – Belišće regionalni 24,0 300 12 12 Beničanci – Našice regionalni 17,3 150 6 50 Strizivojna – Ðakovo regionalni 7,0 250 10 50 Obod – Koška spojni 7,4 100 4 50 Velimirovac – Čačinci spojni 23,5 100 4 50 CPS-Bokšić – Beničanci tehnološki 8,0 300 12 50 Sl. Brod – Vinkovci magistralni 63,0 300 12 50 IZVOR: INA d.d. Zagreb Na plinovodima su sljedeće mjerno-redukcijske stanice:

MJERNO-REDUKCIJSKE STANICE Tablica br. 80. MJERNO MJERNE NAZIVNI IZLAZNI POTROŠAČ REDUKCIJSKA LINIJE KAPACITET TLAK DISTRIBUTER IZRAVNI NAPOMENE STANICA m3/sat (bar) POTROŠAČ 1 42500 16 EL-TO REZERVNA LINIJA 2 42500 16 EL-TO 3 6400 3 EL-TO ukupno 48900 OSIJEK 1 4 6400 3 HEP GRAD 5 6400 3 HEP GRAD ukupno 12800 6 2600 6 HEP SARVAŠ 1 10000 3 HEP OSIJEK 2 2 6400 3 NE RADI ukupno 16400 1 10000 HEP 2 6400 3 HEP GRAD ukupno 16400 3 1 7500 2 BEL BELIŠĆE BELIŠĆE 2 19500 2 BEL BELIŠĆE 3 2600 2 HEP VALPOVO ukupno 29600

120 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

D. MIHOLJAC 1 4000 3 HEP 1 4000 3 HEP MAGADENOVA 2 4000 3 V.S. FARMA C BIZOVAC 1 1000 3 DVORAC 1 33000 6 Ð. VODOVOD ÐAKOVO 2 7000 6 Ð. VODOVOD ukupno 40000 KOŠKA 1 1600 3 HEP MARIJANCI 1 1600 3 HEP NAŠICE 3 4000 3 HEP NAŠICE CEMEN. 1 16000 3 NAŠICECEMEN T ÐURÐENOVAC 1 4000 3 PLINODOM BOKŠIĆ 2 1600 3 PLINODOM FERIČANCI 1 4000 3 HEP STRIZIVOJNA 2 4000 6 Ð.VODOVOD VILJEVO 1 1000 3 HEP IZVOR: INA d.d. Zagreb Ovako izgrađen sustav pokriva gotovo cijelu Županiju. Iznimka je samo područje Baranje na kojem trenutno ne postoje instalacije za transport/distribuciju zemnog plina. Iz podataka o MRS-ama vidljivo je da se plin distribuira izravnim potrošačima te ostalima posredno preko distributera. Distribucijske mreže su srednjetlačne (P=1-4 bar), a uključuju i dva pravca višeg tlaka: dionica Osijek- Sarvaš, te visokotlačni rasplet u Ðakovu pritisaka u vodu P=6 bar. Sa MRS-a u Osijeku opskrbljuju se naselja Osijek, Višnjevac, Josipovac, Čepin, Ovčara, Livana, Briješće, Brijest, Ivanovac, Antunovac, Tenja, Tvrđavica, Podravlje i Sarvaš. Na MRS-u u Belišću priključene su mreže naselja Valpovo, Belišće-Bistrinci i Kitišanci. Na MRS-u u Donjem Miholjcu priključene su mreže naselja D. Miholjac, Rakitovica, Miholjački Poreč, Radikovci, Golinci, Sveti Ðurađ i Podgajci Podravski. Na MRS-u u Magadenovcu priključene su mreže naselja Magadenovac, Beničanci, Kućanci, Lacići, Šljivoševci, Malinovac. Na MRS-u Bizovac priključene su mreže naselja Bizovac, Novaki Bizovački, Brođanci, Habjanovci, Samatovci, Cret Bizovački, Topoline, Ladimirevci, Šag, Nard, Satnica, Petrijevci. Na MRS-u Ðakovo priključene su mreže naselja Ðakovo, Kuševac, Ivanovci Gorjanski, Viškovci, Forkuševci, Vučevci, Semeljci, Kešinci, Koritna, Mrzović, Vrbica. Na MRS-u Koška priključene su mreže naselja Koška, Niza, Breznica Našička, Lug Subotički, Harkanovci, Zelčin, Ivanovci i Marjančaci. Na MRS-u Marijanci priključene su mreže naselja Marijanci, Bocanjevci, Gorica Valpovačka, Vinogradci, Kunišinci, Čamagajevci, Črnkovci, Bočkinci, Gat, Veliškovci, Tiborjanci. Na MRS-u Našice priključene su mreže naselja Našice, Markovac Našički, Vukojevci, Martin, Zoljan, Velimirovac. Na MRS-u Našice/cementara priključeno je i naselje Gradac Našički. Na MRS-u Ðurđenovac priključene su mreže naselja Ðurđenovac, Sušine, Teodorovac, Pribiševci, Gabrilovac, Našičko Novo Selo i Vučjak Feričanački. Na MRS-u Bokšić priključene su mreže naselja Bokšić, Bokšič Lug, Šaptinovci, Klokočevci, Lipine, Lila, Beljevina. Na MRS-u Feričanci priključene su mreže naselja Feričanci i Valenovac. Na MRS-u Strizivojna priključeno je naselje Strizivojna te naselja u istočnom dijelu Brodsko-posavske županije.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 121 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Na MRS-u Viljevo priključene su mreže naselja Viljevo, Cret Viljevski, Ivanovo, Moslavina Podravska i Krčenik Moslavački. (b-3) Elektroenergetska mreža Elektroenergetska infrastruktura na području Osječko-baranjske županije obuhvaća proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije. Proizvodnja električne energije Proizvodnja električne energije za elektroenergetski sustav postoji samo u gradu Osijeku u TE-TO Osijek koja je u okviru HEP-a, a proizvodne značajke TE-TO su: - Instalirana snaga TE-TO Osijek

• Električna snaga

Toplinski parno turbinski blok Waagner Biro, Austrija - TPK - Jugoturbina-Končar - 1985. god. = 45 MW

Dva plinsko turbinska agregata AEG-Kanis, Njemačka - 1976. god. 2x25 = 50 MW UKUPNO = 95 MW •Toplinska snaga

Dva parna kotla - Waagner Biro - 1985. god. 2x125 = 250 t/h Tri steamblock kotla - Ðuro Ðaković- 1976. god. 3x18 = 56 t/h Kotao na otpadnu toplinu Steinmüller, Njemačka 1976. god. 54 t/h

- Proizvodnja

• Električna energija 1998. god. 231.719 MWh prosjek 1994-1998. god. 233.143 MWh

• Toplinska energija 1998. god. vrela voda 202.326 MWh tehnološka para 165.289 t prosjek 1991-1998. god. vrela voda 204.076 MWh tehnološka para 186.679 t

Cjelokupna proizvodnja predaje se u elektroenergetski sustav iz kojeg se uzimaju potrebne količine električne energije. U 1998. godini potrošnja na razini Županije iznosila je 907.976 MWh. Proizvodnja električne energije postoji i u industrijskoj energani u okviru Kombinata "Belišće", ali njen značaj je prvenstveno za sam Kombinat.

Prijenos električne energije Prijenos električne energije na području Županije ostvaruje se prijenosnim sustavima na 400 kV, 220 kV i 110 kV, koji su u Domovinskom ratu znatno oštećeni. Pojedini dijelovi prijenosnog sustava još nisu dovedeni u funkciju.

122 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Na 400 kV naponskoj razini prijenosni sustav čini jedan trafostanica 400/110 kV TS Ernestinovo) i tri 400 kV dalekovoda (DV Ernestinovo-Tumbri kojim se povezuju istočna i zapadna Hrvatska, DV Ernestinovo-Mladost kao veza prema SRJ i DV Ernestinovo-Ugljevik kao veza prema BiH). Tijekom rata TS Ernestinovo je u potpunosti razorena, kao i dio 400 kV vodova oko TS Ernestinovo. Veći dio neoštećene dionice DV 400 kV Ernestinovo-Tumbri privremeno je u pogonu (zu provizorni 220 kV vod na drvenim stupovima i dionicu DV 110 kV Ernestinovo-Ðakovo) pod naponom 220 kV kao veza između TS Mraclin (kod Zagreba) i TS Ðakovo. Nadalje na 220 kv naponskoj razini prijenosni sustav čine jedna trafostanica 220/110 kV (TS Ðakovo) i dva 220 kV dalekovoda Ðakovo-Tuzla. Tijekom rata oba dalekovoda (prema BiH) su prekinuta, a 1998. godine ponovno je stavljen u pogon jedan V 220 kV Ðakovo-Tuzla. Na 110 kV naponskoj razini prijenosni sustav čine 110 kV nadzemni dalekovodi kojima se doprema električna energija do glavnih potrošačkih središta Županije, te 9+1* trafostanica u vlasništvu HEP-a, i dvrije industrijske 110/x kV. Međutim mora se napomenuti da je već dio 110 kV vodova izvan pogona zbog razorenosti tijekom rata. U sljedećoj tablici predočene su značajke prijenosne mreže Županije:

KARAKTERISTIKE ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE Tablica br. 81. NAPONSKA RED. VRSTA JEDINICA IZNOS RAZINA BROJ OBJEKTA MJERE (postojeće) (kV) TS kom 1** ZDV km 70 1. 400 KDV km Energetski MVA 600*** trafo kom 2** TS kom 1+1* ZDV km 24+13* 2. 220 KDV km Energetski MVA 300+150* trafo kom 2+1* TS kom 9+1* ZDV km 409+28* 3. 110 KDV km Energetski MVA 363+20* trafo kom 13+1* 4. 35 DV km 10 IZVOR: HEP; Direkcija za upravljanje i prijenos - Prijenosno područje Osijek

Napomena:

* ) Privremeni - izgrađeni za vrijeme rata

**) Nije u funkciji jer je cjelokupna TS Ernestinovo potpuno uništena

- Veći dio 110 kV vodova je izvan pogona zbog razorenosti tijekom rata

- DV 35 kV služi za napajanje vlastite potrošnje TS Ernestinovo, a također je razoren te ga treba obnoviti Distribucija električne energije Distribuciju električne energije na području Županije obavlja DP "Elektroslavonija" Osijek preko svoje distribucijske elektroenergetske mreže. Distribucijska mreža na 35 kV naponskoj razini služi za dopremu električne energije u neposrednu blizinu većih skupina potrošača, a sadrži trafostanice 35/10 kV te podzemne kabelske i nadzemne

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 123 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

35 kV dalekovode. Ovim dalekovodima se TS 35/10 kV povezuju s TS 110/35 kV iz kojih se napajaju, a također se i međusobno povezuju. Mreža na 10 kV naponskoj razini služi za dopremu električne energije do skupina kućanstava ili pojedinih gospodarskih ili javnih sadržaja, a sadrži trafostanice 10/0,4 kV te podzemne kabelske i nadzemne 10 kV dalekovode. Ova razina elektroenergetske mreže prikazuje se tek u grafičkim prilozima planova nižeg reda. U sljedećoj tablici prikazane su značajke srednjonaponskog dijela distribucijske mreže:

KARAKTERISTIKE DISTRIBUCIJSKOG ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE Tablica br. 82. RED. NAPON VRSTA JEDINICA IZNOS BROJ (kV) OBJEKTA MJERE (postojeće) TS kom 19 ZDV km 222 1. 35 KDV km 76 Transformator MVA 240 kom 38 TS kom 1180 ZDV km 1457 2. 10 KDV km 371 Transformator MVA 328 kom 1203 IZVOR: HEP; DP "Elektroslavonija" Osijek (b-4) Centralni toplinski sustav Na području Županije centralizirani toplinski sustav izgrađen je jedino u gradu Osijeku, dok se u ostalim gradovima Županije toplinske potrebe podmiruju blokovskim kotlovnicama ili svaki veći korisnik za sebe. Centralizirani toplinski sustav (CTS) grada Osijeka počeo se razvijati 1963. godine. Sastavni dijelovi CTS-a su: toplinski izvori, toplinska mreža, toplinske stanice i kućne instalacije grijanja kod potrošača. Cjelokupni konzum podijeljen je u tri osnovne grupe i to: tehnološki (industrijski), poslovni i stambeni potrošači. • Toplinski izvori U Osijeku toplinske izvore CTS-a čine postrojenja u Toplani, postrojenja u Termoelektrani-toplani te blokovske kotlovnice. Toplana Osijek - Lokacija Toplane je u gradu Osijeku, istočno od Tvrđe. Danas postrojenja Toplane uglavnom podmiruju samo vršna opterećenja i služe kao rezervni izvor toplinske energije. Toplinski konzum s lokacije Toplane pokrivaju jedan parni i dva vrelovodna kotla koji su instalirani u zajedničkoj kotlovnici i priključeni su na zajednički dimnjak. Na lokaciji Toplane koriste se dvije vrste goriva: teško lož ulje (mazut) i zemni plin. Osnovne karakteristike glavne energetske opreme su: - parni kotao kapaciteta 50 t/h; gorivo je teško lož ulje (mazut), - vrelovodni kotao učina 35 MW; gorivo je teško lož ulje (mazut), - vrelovodni kotao učina 58 MW; gorivo je teško lož ulje ili zemni plin, - spremnici mazuta (2.000 i 3.000 m3) opremljeni istovarnom rampom i prepumpnom stanicom goriva. Termoelektrana-toplana Osijek - Lokacija Termoelektrane-toplane Osijek je istočna industrijska zona grada, istočno od Toplane. Na toj lokaciji nalaze se postrojenja za proizvodnju toplinske i električne

124 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

energije. Električna energija proizvodi se u Plinsko-turbinskim agregatima te u postrojenju spojnog procesa proizvodnje toplinske i električne energije. Na lokaciji su prvotno izgrađena dva plinsko-turbinska agregata paketne izvedbe za vršnu proizvodnju električne energije, s tim da je iznad jednog od njih ugrađen i kotao na otpadnu toplinu, koji koristi izlazne plinove iz plinske turbine temperature oko 500°C. Godine 1995. rekonstrukcijom je omogućeno da se ispušni plinovi iz plinsko-turbinskih agregata naizmjenično upućuju u kotao na otpadnu toplinu. Taj kotao proizvodi paru za industrijske potrošače, ali samo u slučajevima kada radi plinsko-turbinsko postrojenje, te se ne može smatrati osnovnom jedinicom toplinskog sustava. Za proizvodnju pare, kada je plinsko-turbinski agregat van pogona, izgrađena su tri steambloc kotla jednakih parametara kao kotao na otpadnu toplinu. Sredinom osamdesetih izgrađeni su novi izvori za proizvodnju vrele vode i tehnološke pare u spojnom procesu, kako bi se para mogla proizvoditi i kada je plinsko turbinski agregat van pogona. Ta postrojenja s vremenom preuzimaju najveći dio proizvodnje tehnološke pare, a zatim i vrele vode toplinskog konzuma Osijeka, uz istovremenu proizvodnju električne energije. Lokacija Termoelektrane-toplane opremljena je postrojenjima i objektima za dopremu i skladištenje tri vrste goriva: teško lož ulje (mazut), ekstra lako lož ulje i zemni plin. Parni kotlovi lože se mazutom i zemnim plinom, dok ekstra lako ulje i zemni plin služe za pogon plinskih turbina. Osnovne karakteristike i kapaciteti su: - plinsko-turbinski agregati 2x25 MW; električna snaga 2x25 MW i kapaciteta 54 t/h tehnološke pare, gorivo zemni plin i ekstra lako ulje (rezervno gorovi), - parni steambloc kotlovi; toplinske snage 3x12,5 MW kapaciteta po 18 t/h pare, - parno turbinski agregat (blok); snage 45 MW el. i 140 MW topl; kapacitet u dva visokotlačna kotla max. trajni učinak je 125 t/h po kotlu, - premnici mazuta (10.000 i 20.000 m3) i spremnik ekstra lakog ulja (10.000 m3); opremljeni istovarnom rampom i pumpnom stanicom goriva. Blokovske kotlovnice - Toplinski sustav grada Osijeka, osim centraliziranog toplinskog sustava s tzv. velikim toplinskim izvorima, čine i tri blokovske kotlovnice koje pokrivaju toplinski konzum u onim naseljima koja nisu vezana na centralizirani toplinski sustav. One pokrivaju toplinske potrebe za grijanjem 1.048 domaćinstava, od kojih njih 757 toplinsku energiju vrele vode iz kotlovnica koriste i za centralnu pripremu tople sanitarne vode. Potrošači vezani na blokovske kotlovnice imaju isti tretman kao i potrošači koji se opskrbljuju iz centraliziranog toplinskog sustava. Ukupna toplinska snaga blokovskih kotlovnica iznosi 13,1 MW, a priključna snaga 8,34 MW. • Toplinska mreža Toplinska mreža CTS-a sastoji se od parovodne i vrelovodne mreže. Razvoj vrelovodne toplinske mreže pratio je razvoj toplinskih izvora, a razvijen je isključivo dvocjevni sustav vrelovodnih mreža. Toplinska potrošnja ne uključuje i pripremu tople vode za objekte koji se griju iz centraliziranog toplinskog sustava. Dugoročno opredjeljenje je da se, gdje je god to moguće, za potrebe grijanja koristi niža temperaturna razina, dakle vrelovodni sustav. Duljina vrelovodne mreže prema planovima toplifikacije smatra se dovoljnom da uz određene zahvate u rekonstrukciji zadovolji potrebe grada za duže razdoblje u budućnosti. Magistralna mreža građena je većim dijelom podzemnim polaganjem isključivo u monolitne armirano-betonske kanale, što uz dobru mehaničku zaštitu omogućuje relativno jednostavnu zamjenu cjevovoda. U novije vrijeme primjenjuje se tehnologija "beskanalnog" polaganja s predizoliranim cijevima. U području istočne industrijske zone magistralni vrelovodi i parovodi položeni su nadzemno. Lokacije Toplane i Termoelektrane povezane su magistralnim cjevovodima pare i vrele vode, pa tako povezani toplinski izvori značajno povećavaju sigurnost sustava i toplinske opskrbe potrošača. Time su stvorene mogućnosti da čitav sustav radi efikasnije, budući da se u zajedničkom radu može optimirati rad toplinskih izvora i mreže.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 125 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Parovodna mreža toplinskog sustava građena je da zadovolji potrebe industrijskih potrošača za tehnološkom vodenom parom, ali je ujedno u područjima kroz koje je prolazila služila i za razvoj ogrjevnog konzuma. Najstariji parovodi polagani su u betonske polutke, a svi ostali podzemni u monolitne armirano-betonske kanale. U istočnoj industrijskoj zoni grada, gdje su izgrađeni gotovo svi magistralni parovodi novijeg datuma, polaganje je bilo nadzemno, zbog nižih investicijskih troškova, zbog lakšeg pristupa i održavanja, te zbog izbjegavanja utjecaja podzemnih voda. Parovodnom mrežom opskrbljuju se industrijski i poslovni potrošači tehnološkom parom proizvedenom u parnim kotlovima na obje lokacije ili oduzetom iz turbine na lokaciji u dijelu grada istočno od Toplane. Ratna oštećenja su najvećim dijelom sanirana, a ostaje da se još sanira magistralni parovod do nekih većih industrijskih potrošača čija su postrojenja u ratu potpuno uništena te je stoga njihova budućnost zasada upitna ("Saponia" i "Niveta" u Nemetinu). U sljedećoj tablici navedene su osnovne karakteristike vrelovodne i parovodne mreže toplinskog sustava Osijeka:

VRELOVODNA I PAROVODNA MREŽA TOPLINSKOG SUSTAVA OSIJEKA Tablica br. 83. R. NAZIVNI VRELOVOD PAROVOD SVEUKUPNO BR. PROMJER Nadzemno Podzemno Ukupno Nadzemno Podzemno Ukupno mm m m m m m m m MAGISTRALNI VODOVODI 1. NO 550 2058 3447 5505 0 0 0 5505 2. NO 400 1070 1070 1324 1296 2620 3690 3. NO 350 325 325 0 0 0 325 4. NO 300 312 312 0 696 696 1008 5. NO 250 3420 3420 0 439 439 3859 6. NO 200 1483 1483 707 2274 2981 4464 UKUPNO 2058 10057 12115 2031 4705 6736 18851 ODVOJCI I PRIKLJUČCI 7. NO32-NO150 26650 26650 170 1620 1790 28440 SVEUKUPNO 2058 36707 38765 2201 6325 8.526 47291 IZVOR: HEP d.d., Direkcija za proizvodnju, Sektor za toplinarstvo - Pogon Osijek

Napomena: - Navedene duljine predstavljaju duljinu trase cjevovoda

- Zbog mjerila u grafičkim prilozima toplinska mreža neće biti prikazana

- Bez magistralnog parovoda za Saponiu u Nemetinu (3,5 km) koji je tijekom rata totalno oštećen i nije u funkciji (b-5) Alternativni izvori energije Na području Županije postoje alternativni izvori energije od kojih se neki koriste stalno, neki čija eksploatacija je započela od nedavno, te neki koji su na ovom području neistraženi alternativni energetski potencijal. Na području Županije ne koristi se hidropotencijal za male hidroelektrane, jer nije ni potpuno istražen. Ogrjevno drvo i drvni otpad su energent koji se kontinuirano koristi na području Županije. Točna potrošnja ogrjevnog drveta na području Županije ne može se egzaktno ustanoviti jer se većina potrošnje odnosi na potrošnju u kućanstvima, a putovi i nosioci distribucije u većini slučajeva nisu poznati. Prema do sada istraženim podacima na području Županije ogrjevno drvo i drvni otpad zastupljeni su u strukturi ukupne potrošnje gospodarstva i kućanstava s 6-8%, jer industrijske energane često koriste za proizvodnju energije (za vlastite potrebe) drvo i drveni otpad, što se vrlo teško evidentira. Biljni otpad i biomasa vrlo je često korišteni energent u ruralnim sredinama Županije.

126 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Premda postoje velike količine biljnih otpadaka i ostale biomase na području Županije, a potrošnja je kontinuirana od davnina, nije utvrđeno ni približno kolika je ta potrošnja. U novije vrijeme se u svijetu sve više eksploatira i bioplin koji nastaje iz stočnih ekskremenata, poljoprivrednih otpadaka, ostataka hrane, šumske biomase, otpadaka mesne industrije, neke vrste otpadnih voda, ljudskih ekskremenata i dr. Na cjelokupnom području Panonskog bazena uočene su velike količine termalnih i termomineralnih voda koje se u ostalim panonskim zemljama već dulji niz godina višestruko koriste. Na području Županije su pronađene termalne i termomineralne vode na lokalitetima kod: Ðakovačke Breznice, Bizovca, Madarinaca kod Bizovca i Ernestinova. Korištenje energije sunca na području Županije samo je sporadično i to kao dopuna konvencionalnim izvorima energije, a energija vjetra do sada nije korištena. c) Vodnogospodarski sustav (c-1) Vodoopskrba Vodoopskrba Osječko-baranjske županije je organizirana u 7 vodoopskrbnih područja. Granice ovih područja ne koincidiraju nužno s teritorijalnim ustrojstvom lokalne samouprave (7 gradova i 35 općina) jer se temelje na čimbenicima koji utječu na uspostavu tehnički korektnih i ekonomičnih koncepcija, a u svezi s raspoloživim crpilištima. Iz tih je razloga pregled osnovnih karakteristika sustava vodoopskrbe prikazan prema vodoopskrbnim područjima i njihovim podsustavima, a radi kompatibilnosti s ostalim dijelovima stanja prema teritorijalnoj podjeli. Postojeće stanje izgrađenosti transportne i distribucijske vodovodne mreže te crpilišta rezultat su prije svega rješavanja pitanja vodoopskrbe gradova i većih naselja tako da je u ovom trenutku na prostoru Županije u funkciji nekoliko većih sustava vodoopskrbe i to:

– u vodoopskrbnom području Osijek: • vodoopskrbni sustav Osijeka i okolnih naselja, • vodoopskrbni sustav Čepin, • vodoopskrbni sustav Dalj-Erdut.

– u vodoopskrbnom području Našice: • vodoopskrbni sustav Našica i okolnih naselja, • vodoopskrbni sustav Ðurđenovac.

– u vodoopskrbnom području Ðakovo: • vodoopskrbni sustav Ðakova i okolnih mjesta, • vodoopskrbni sustav Semeljci-Kutina.

– u vodoopskrbnom području Valpovo: • vodoopskrbni sustav Valpova i okolnih mjesta.

– u vodoopskrbnom području Belišće: • vodoopskrbni sustav Belišća i okolnih mjesta.

– u vodoopskrbnom području Donji Miholjac: • vodoopskrbni sustav Donji Miholjac.

– u vodoopskrbnom podruju Beli Manastir: • vodoopskrbni sustav Beli Manastir, • vodoopskrbni sustav Darda-Bilje,

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 127 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

• vodoopskrbni sustav Kneževi Vinogradi. U vodoopskrbi djeluje i niz manjih vodovoda i to:

– "vodovod Kuševac" – Viškovci,

– "vodovod Ivanovci" – Tomašanci,

– "vodovod Ðakovačka Breznica-Levanjska Varoš",

– "vodovod Gorjani",

– "vodovod Široko Polje",

– "vodovod Trnava",

– "vodovod Strizivojna",

– "vodovod Ðurđanci",

– "vodovod Bijelo Brdo",

– "vodovod Valenovac",

– "vodovod Laslovo",

– "vodovod Ada",

– "vodovod Beketinci",

– "vodovod Čokadinci",

– "vodovod Sarvaš",

– "vodovod Aljmaš",

– "vodovod Gašinci",

– "vodovod Punitovci",

– "vodovod Petrova Slatina",

– "vodovod Kneževo",

– "vodovod Novo Nevesinje",

– "vodovod Novi Bezdan". Organizacijska struktura gospodarenja javnim vodoopskrbnim sustavima uglavnom počiva na komunalno-gospodarstvenim tvrtkama koje se iz domena javnih poduzeća transformiraju u tržišna društva kapitala s koncesijom za zahvaćanje vode. Sukladno važećoj zakonskoj regulativi, ove tvrtke moraju biti ekipirane i opremljene za ovu vrstu djelatnosti i provoditi javnu vodoopskrbu kao registrirana tvrtka koja je za tu djelatnost dobila koncesiju. Uz izuzetak pokušaja manjih naselja da samostalno organiziraju i upravljaju javnom vodoopskrbom, velika većina javne vodoopskrbe organizirana je kroz vodoopskrbne tvrtke i to:

– "Vodovod Osijek",

– "Vodovod grada Našica",

– "Vodovod Ðakovo",

– "Vodovod Valpovo",

– "Dvorac Valpovo",

– "Kombel Belišće",

– "Vodoopskrba Darda",

128 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

– "Park Donji Miholjac",

– "Urednost Čepin",

– "Komus Beli Manastir",

– "Čvorkovac" Dalj,

– "Rad Ðurđenovac". Stanje legalizacije i upravno-pravne osnove vodoopskrbnih sustava na području Županije nije zadovoljavajuće. Koncesije za zahvaćanje voda priskrbili su sljedeći sustavi (stanje na kraju 1998. godine):

– Komunalno gospodarstvo "Park" d.o.o. Donji Miholjac,

– "Belišće" d.d. Belišće,

– "Ðakovački vodovod" d.o.o. Ðakovo,

– Komunalno poduzeće "Našički vodovod" p.o. Našice. Navedeni sustavi također zadovoljavaju tražene kriterije sukladno Pravilniku o posebnim uvjetima za obavljanje vodoopskrbne djelatnosti (NN 82/96.). Uz navedene tvrtke postoji niz vodovoda kojima upravljaju općine. Kako je na području Republike Hrvatske donesen Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje vodoopskrbne djelatnosti – NN 82/96., to su definirani minimalni uvjeti tehničke opremljenosti i stručne osposobljenosti za obavljanje iste. Osnovni element za zadovoljenje kriterija za obavljanje vodoopskrbne djelatnosti i pribavljanje pozitivnog mišljenja Državne uprave za vode je kapacitet vodoopskrbnog sustava (u l/s) i dužina vodoopskrbne mreže (u km). Za veće od navedenih vodoopskrbnih sustava slijedi kratak opis i pregled elemenata sustava.

– Vodoopskrbni sustav Osijek Postojeći vodoopskrbni sustav grada Osijeka s prigradskim naseljima Višnjevac, Josipovac, Sveta Ana, Antunovac, Brijest, Briješće, Livana, Tenja, Tvrđavica Podravlje, zasnovan je na zahvatanju podzemnih voda na crpilištu "Vinogradi" – 18 zdenaca, njenom transportu cjevovodom neprerađene vode u dužini cca 11 km do postrojenja za preradu vode na lokalitetu "NEBO PUSTARA", kapaciteta 600+350 l/sec, da bi se potom pročišćena pitka voda preko crpnog postrojenja i vodovodne mreže distribuirala do krajnjih potrošača. Raspoloživa crpna količina vode na crpilištu "Vinogradi" iznosi 600 l/sec, dok je ukupni instalirani kapacitet crpki 720 l/sec, u čemu je sadržana određena rezerva namijenjena sigurnosti pogona. Trenutno, vodoopskrbni sustav grada Osijeka s prigradskim naseljima ima cca 400 km tlačnih vodova sa cca 22.000 vodovodnih priključaka preko kojih se ostvaruje vodoopskrba navedenog područja. Putem vodoopskrbnog sustava pokrivenost pučanstva je cca 92%, odnosno, na sustav je priključeno preko 100.000 žitelja s dijelom industrije koja zahtijeva kvalitet sanitarne vode ili gdje je učešće tehnološke vode neznatno. Veliki potrošači vode koji ne zahtijevaju sanitarni kvalitet vode kao npr. "Tvornica šećera", "Saponia" (tvornica deterdženata), "OLT" (Osječka ljevaonica). "Kožarska industrija" i slični imaju svoje sustave tehnološke vode. Crpilište "Vinogradi" zajedno sa cjevovodom sirove vode i pogonom aeracije, izgrađeni su i stavljeni u pogon 1984. god. Do tada se za opskrbu grada koristila rijeka Drava sa zahvatom na crpnoj stanici "Pampas" te preradom vode na lokaciji "NEBO PUSTARA". Kapacitet starog postrojenja za pročišćavanje dravske vode je (900 + 1.500 m3/h) 2.400 m3/h. Razlog prelaska s dravske vode na podzemnu – bunarsku vodu, je povećanje stupnja zagađenja Drave uz vrlo veliku fluktuaciju s promjenama vodostaja.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 129 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Vodozahvat na Dravi je rekonstruiran i sada se koristi kao dopunsko i zamjensko crpilište kapaciteta 350 l/s. Ova voda u kombinaciji s vodom iz crpilišta "Vinogradi" osigurava mogućnost kvalitetne prerade do nivoa pitke vode. Na vodozahvatu "Pampas" instalirani kapacitet crpnog postrojenja je 600 l/s, a služi za interventne potrebe. Raspoloživi kapaciteti prerade vode za sada zadovoljavaju. Rekonstrukcijom tlačnog sklopa osiguran je funkcionalni rad sustava. U pogonu je i rezervoarski prostor veličine 10.000 m3 vode za osiguranje satnih oscilacija. Dezinfekcija vode provodi se plinskim klorom. Kratak pregled elemenata sustava: • vodoopskrbnim sustavom upravlja "VODOVOD-OSIJEK", • osnovno crpilište je crpilište "Vinogradi" kapaciteta 600 l/s, • zahvat na rijeci Dravi je kapaciteta 350 l/s, a po potrebi je moguće povećanje do 600 l/s, • vodoopskrbni sustav uključuje sljedeća naselja: Osijek, Višnjevac, Tenja, Josipovac, Sveta Ana, Antunovac, Brijest, Briješće, Livana, Tvrđavic, Podravlje, Nemetin i Ivanovac, • prerada vode "Nebo Pustara" kapaciteta 600 l/s, • tlačni sklop prema potrošačima je kapaciteta 800 l/s, • ukupna duljina distribucijske vodovodne mreže cca 400 km, • vodosprema 10.000 m3, • zdravstveni nadzor provodi se redovito uzimanjem uzoraka s izvorišta i na specifičnim točkama sustava, a analize vode uzimaju se jednom tjedno - "Kanalizacija-Osijek", • dezinfekcija se vrši plinskim klorom.

– Vodoopskrbni sustav Našice Vodoopskrbni sustav grada Našica obuhvaća grad Našice i dijelove općina Donja Motičina, Podgorač i Ðurđenovac. Cjelokupan sustav temelji se na korištenju podzemne vode sa crpilišta "Velimirovac" te zahvatu vode iz nekoliko kaptaža starijeg datuma na lokacijama Seona i Gornja Motičina. Sustav se sastoji od izvorišta i crpilišta, transportne i distribucijske vodovodne mreže i rezervoarskog prostora – vodotoranj u Našicama 330 m3 i rezervoar Tajnovac 300 m3. Ukupna dužina vodoopskrbne mreže iznosi 140 km. Crpilište "Velimirovac", kao osnov sustava, sastoji se od tri bušena zdenca pojedinačne izdašnosti 30- 40 l/sec, od kojih su u pogonu uvijek dva. Zahvaćena sirova voda ima povećani sadržaj željeza i mangana, pa su ranije izgrađeni uređaji za preradu kapaciteta 60 l/sec, kojima je dodana tijekom 1996. godine prerada vode za dodatnih 90 l/s – ukupno 150 l/s. Na crpilištu se nalazi i rezervoarski prostor veličine 4x75 m3 (stari i novi pogon). Dezinfekcija vode je klor dioksidom kapaciteta 230 l/s. Nakon pročišćavanja voda se putem tlačne distribucijske stanice kapaciteta 80 l/s tlači u transportnu i vodoopskrbnu mrežu i vodotoranj smješten u centru Našica. Izvorišta brdskog predjela zahvaćaju vode prigorskih vodonosnika, dobre su kvalitete i povoljnog visinskog položaja u odnosu na potrošače no male su izdašnosti (prosječno cca 5-12 l/sec) te kao takve ne mogu bitno utjecati na razvoj vodoopskrbe područja Našica. Osim toga, u razdoblju kiša dolazi i do zamućenja ovih izvorišta. U brdskom predjelu nalazi se crpilište "Toplice" s bušenim zdencem kapaciteta do 12 l/s. U posljednjih godinu dana vršena su ispitivanja oko izvorišta Seona, gdje bi bilo moguće instalirati bunarsku crpku kapaciteta do 10 l/s.

130 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Provedenim istraživanjima ustanovljeno je da su istražni kapaciteti postojećeg crpilišta "Velimirovac" znatno veći od onih koji se danas eksploatiraju te postoji realna mogućnost proširenja crpilišta za daljnjih cca 90 l/sec. Kvaliteta podzemne vode analizirana je tijekom dosadašnjeg rada sustava. Rezultati analiza zahvaćene podzemne vode ukazuju na povišen sadržaj željeza, mangana i amonijaka. Kratak pregled elemenata sustava: • vodoopskrbnim sustavom upravlja KP "Našički vodovod", posjeduje koncesiju za zahvaćanje vode i pozitivno mišljenje Državne uprave za vodu za obavljanje vodoopskrbne djelatnosti, • vodoopskrbni sustav uključuje sljedeća naselja: Našice, Gornja Motičina, Kelešinka, Markovac Našički, Martin, Pribiševci, Seona, Stipanovci, Velimirovac, Vukojevci, Zoljan, Donja Motičina, Jelisavac, Lađanska, Ribnjak, Lila i Feričanci, • zahvat vode na crpilištu "Velimirovac" kapaciteta je 80 l/s s mogućnošću proširenja, • tlačni sklop je kapaciteta 120 l/sec kapaciteta do 20 l/sec, • brdski izvori crpilište "Toplice" i kaptaže Seona, • ukupno isporučena voda unutar sustava 60 l/s (220 m3/h) od toga stanovništvo 40 l/s (140 m3/h) i industrija 20 l/s (80 m3/h), • ukupna duljina distribucijske vodovodne mreže cca 140 km. • spremnici: • vodotoranj u Našicama 330 m3 i Tajnovac 300 m3 , • vodosprema na postrojenju prerade vode 4x75 m3 . • zdravstveni nadzor provodi se redovito uzimanjem uzoraka s izvorišta i na specifičnim točkama sustava, a analize vode uzimaju se jednom mjesečno - "Zavod za javno zdravstvo" Osijek • dezinfekcija vode je pomoću klor dioksida na crpilištu "Velimirovac" i pomoću natrij-hipoklorita u brdskim izvorištima

– Vodoopskrbni sustav Donji Miholjac Vodoopskrbni sustav Donji Miholjac obuhvaća grad Donji Miholjac s tendencijom razvoja na okolna prigradska naselja i mjesta. Sustav se sastoji od zahvata vode na crpilištu "Donji Miholjac", prerade vode, te distribucijske vodovodne mreže grada dužine 40 km, magistralnog vodovoda D. Miholjac-Miholjački Poreč, dužine 8 km i dijela spojnog cjevovoda Rakitovica – Sv. Ðurađ, dužine 1,25 km. Za potrebe opskrbe grada vodom izvedena je 1981. godine vodna stanica na prethodno uređenom vodocrpilištu kapaciteta 20 l/sec da bi se 1995. godine izvršilo proširenje postrojenja za preradu vode na 40 l/sec. Do 1981. godine opskrba kućanstava bila je individualno putem vlastitih bunara i hidroforskih uređaja. Izgradnjom vodocrpilišta paralelno počinje intenzivna gradnja vodovodne mreže iako su prvi cjevovodi postavljeni već 1976. godine. Izgrađenost vodovodne mreže je preko 90% odnosno na vodovodnu mrežu je priključeno 1.600 kućanstava i 100 priključaka tvrtki. Cjelokupna distribucijska vodovodna mreža izgrađena je od plastičnih vodovodnih cijevi profila DN 50-250 dok je magistralni vod do Miholjačkog Poreča izveden od duktilnih vodovodnih cijevi DN 350 i DN 300, a spojni prema Rakitovici od PEHD 225. Ukupna je dužina 49 km. Na crpilištu "Donji Miholjac" započete su aktivnosti na sanaciji tehnološkog dijela prerade vode (ugrađen jedan uređaj kapaciteta 15 l/s) te je izrađena projektna dokumentacija za proširenje preradbenih kapaciteta na 60 l/s. Nužne su dorade u tehnološkom i funkcionalnom smislu radi

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 131 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

usklađenja nove opreme i osiguranja zadovoljavajućih karakteristika pitke vode koje do sada nisu postignute. Kvaliteta podzemne vode analizirana je tijekom dosadašnjeg rada sustava. Rezultati analiza zahvaćene podzemne vode pokazuju na visok sadržaj željeza, mangana i amonijaka. Kratki pregled elemenata sustava: • vodoopskrbnim sustavom upravlja KG "Park" d.o.o. Donji Miholjac, • zahvat i prerada vode na crpilištu 40 l/s, • ukupna dužina distribucijske vodovodne mreže cca 49 km, • spremnici sirove i pitke vode na crpilištu,

– rezervoar sirove vode 2x100 m3 ,

– rezervoar pitke vode 240+60 m3 , • zahvat vode – dva bušena zdenca 2x20 l/sec, • zdravstveni nadzor provodi se redovito uzimanjem uzoraka s izvorišta i na specifičnim točkama sustava, a analize vode uzimaju se jednom mjesečno - "Zavod za javno zdravstvo" Osijek.

– Vodoopskrbni sustav Valpovo Vodoopskrbni sustav Valpovo baziran je na vodozahvatu vode na rijeci Dravi u krugu Kombinata "Belišće" s kojeg preuzima obrađenu i pročišćenu vodu, te crpilištu "Jarčevac" istočno od Valpova, koje je u fazi probnog pogona i razvoja. Zahvat vode iz rijeke Drave "Belišću" d.d., kapaciteta 56 l/s, u osigurava vodu za domaćinstva i tehnološku vodu, te je po preradi i pročišćavanju isporučuje korisnicima: industriji - "Belišću" d.d.; "Kombelu" d.o.o. Belišće i "Dvorcu" d.o.o. Valpovo kao distributerima. Na taj se način vodoopskrbni sustav Valpovo opskrbljuje najvećim dijelom pitke vode. Crpilište "Jarčevac" koncipirano je kao tlačno-opskrbni sustav koji prethodno pročišćenu podzemnu vodu tlačnim crpkama tlači u transportnu i distribucijsku vodovodnu mrežu. Vodoopskrbni sustav formiran je tako da se sastoji od pet osnovnih funkcionalnih elemenata. Crpilište "Jarčevac" – 25 l/s, postrojenje za preradu vode – 15 l/s, vodospremnika čiste vode 170 m3, distribucijske crpne stanice 25 l/s i sustava distribucije koju čine transportno distribucijski vodovi. Ovo crpilište je u fazi pilot projekta ispitivanja podobne tehnologije za preradu vode. Koncepcija razvitka vodoopskrbnog područja Valpovo je orijentirana prema korištenju crpilišta Jarčevac za ukupnu vodoopskrbu vodoopskrbnog područja Valpovo, za što je nužno širenje crpilišta i postrojenja za preradu vode. Postojeće i potencijalno prošireno crpilište "Jarčevac" smješteno je u međurječju Drave i Karašice. Na osnovu globalnih hidrogeoloških istraživanja s ciljem zahvaćanja maksimalno raspoloživih količina podzemnih voda na crpilištu "Jarčevac" procijenjena je maksimalna izdašnost crpilišta na cca 400/sec. Kvaliteta podzemne vode analizirana je tijekom osvajanja pojedinih bušotina i crpljenja zdenca. Rezultati analiza pokazuju na povišen sadržaj željeza, mangana i fosilnog amonijaka, dok pojava zagađenja podzemnih voda nije zapažena. Izvršene analize zahtjeva sadašnjih potrošača na prostoru izgrađene vodoopskrbne mreže uz punu priključenost pokazuju da bi bilo potrebno osigurati u danu maksimalne potrošnje cca 60 l/sec, a u danu srednje potrošnje cca 45 l/sec. Opskrbna i distribucijska mreža u ukupnoj dužini 58 km granastog je tipa s dugim dovodnim vodovima do krajnjih korisnika gdje je nužno izvesti vodotornjeve. Cjelokupna mreža ovog područja je izvedena.

132 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Kratak pregled elemenata sustava: • vodoopskrbnim sustavom upravlja "Dvorac" d.o.o. Valpovo, • vodoopskrbni sustav uključuje sljedeća naselja: Valpovo, Šag, Petrijevci, Bizovac, Samatovci, Satnica, Ladimirevci, Marjančaci, Ivanovci, Zelčin, Harkanovci, Nard, Cret Bizovački, Novaki Bizovački, Brođanci, Habjanovci, • veći dio vodoopskrbnog sustava Valpovo opskrbljuje se vodom sa zahvata i postrojenja za pročišćavanje voda rijeke Drave u "Belišću" d.d., ukupnog kapaciteta 56 l/s, • izvorište i prerada vode na lokaciji "Jarčevac",

– zahvat podzemne vode bušenim zdencem, maksimalne izdašnosti cca 30-40 l/sec,

– crpna stanica nad zdencem, kapaciteta Q 15 l/sec,

– postrojenje za preradu vode, kapaciteta 15 l/sec (kao pilot postrojenje za konačnu fazu izgradnje),

– poluukopani vodospremnik čiste vode zapremine 170 m3 ,

– distribucijska crpna stanica max. Kapaciteta 25 l/sec, H man.=60 m, • sustav transportnih i distribucijskih cjevovoda ukupne dužine cca 58 km.

– Vodoopskrbni sustav Ðakovo Vodoopskrbno područje Ðakovo za koje je nadležna komunalna tvrtka "Ðakovački vodovod" Ðakovo obuhvaća nekoliko zasebnih vodoopskrbnih sustava te manjih vodovoda od kojih je najznačajniji vodoopskrbni sustav grada Ðakova, koji obuhvaća grad Ðakovo te naselja: Ðakovačka Satnica, Ðakovački Selci, Piškorevci, Budrovci, Novi Perkovci i Pisak. Uz navedeni sustav postoji još nekoliko sustava i to vodoopskrbni sustav Viškovci-Semeljci-Koritna- Forkuševci-Vučevci: Vodoopskrbni sustav Mrzović-Vrbica; vodoopskrbni sustav Ðurđanci; vodoopskrbni sustav Široko Polje; vodoopskrbni sustav Gašinci; vodoopskrbni sustav Ivanovci- Tomašanci-Kuševac; vodoopskrbni sustav Ðakovačka Breznica-Levanjska Varoš; vodoopskrbni sustav Gorjani; vodoopskrbni sustav Punitovci-Josipovac Punitovački; vodoopskrbni sustav Trnava-Lapovci; vodoopskrbni sustav Strizivojna. Svaki od navedenih sustava funkcionira zasebno, a pojedina crpilišta (Semeljci, Široko Polje i druga) imaju postrojenja za pročišćavanje voda. Ove sustave karakterizira velika prostorna rasprostranjenost i mala potrošnja po sustavu. Navedeni sustavi novijeg su datuma te za sada funkcioniraju bez većih problema. Vodoopskrbni sustav Ðakovo sastoji se od zahvata podzemne vode na tri crpilišta, tlačnih ili hidroforskih stanica te transportne i distribucijske vodovodne mreže. Osim crpilišta "Trslana" koje je na južnom dijelu Ðakova, ostala dva zahvata ("Pašin Bunar" i "Bazen") su u naselju bez osiguranih i definiranih zona sanitarne zaštite. Kvaliteta podzemne vode na granici je prema MDK i nema prerade vode prije distribucije u javni vodoopskrbni sustav. Ovo područje karakteriziraju tanki vodonosnici kvartarnih naslaga što ne pruža mogućnost značajnih zahvata vode u prostoru. Kratak pregled elemenata sustava: • vodoopskrbnim sustavom upravlja komunalno poduzeće "Ðakovački vodovod" Ðakovo, • na području postoji osnovni vodoopskrbni sustav Ðakovo s tri crpilišta te 11 manjih vodoopskrbnih sustava – veliki razgranati pojedinačni sustavi, • nedostatak značajnijeg crpilišta, što se zamjenjuje s velikim brojem malih crpilišta

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 133 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

• zahvaćena podzemna voda uglavnom ne zadovoljava tražene kriterije za pitku vodu te se na pojedinim crpilištima prerađuje (Semeljci, Široko Polje), distribuira kao tehnološka voda (Punitovci i slično), ili je na rubnim granicama prema MDK (Ðakovo), • ukupna dužina distribucijske vodovodne mreže cca 85 km, • spremnici pitke vode na crpilištu "Trslana",

– rezervoar pitke vode 2x1.500 m3 i 2x200 m3 , • zahvat podzemne vode,

– crpilište "Trslana", 5 zdenaca cca 80 l/sec,

– crpilište "Pašin bunar", cca 14 l/sec,

– crpilište "Bazen", • zdravstveni nadzor provodi se redovito uzimanjem uzoraka s izvorišta i na specifičnim točkama sustava, a analize vode uzimaju se jednom mjesečno - "Zavod za javno zdravstvo" Osijek.

– Vodoopskrbni sustav Belišće Vodoopskrbni sustav Belišće baziran je na vodozahvatu vode na rijeci Dravi u krugu Kombinata "Belišće", kapaciteta 56 l/s. Zahvaćena voda ide na postrojenje za preradu vode, a potom preko vodospreme i distribucijske tlačne stanice u distribucijsku vodovodnu mrežu, dok dio koristi "Belišće" d.d. za svoje tehnološke potrebe. Ovaj sustav osigurava pitku vodu za potrebe industrije "Belišće" d.d., kao i za potrebe vodoopskrbnog sustava Valpovo i vodoopskrbnog sustava Belišće. Javnu vodoopskrbu na području Belišća provodi komunalna tvrtka "Kombel" d.o.o. Belišće koja preuzima pitku vodu od "Belišća" d.d. i distribuira do potrošača; gradu Belišću i naseljima Bistrinci, Tiborjanci, Veliškovci, Gat i Kitišanci. Osim samog grada Belišća, mreža ostalih naselja je nova. Prerada voda rijeke Drave zahtijeva veliku pozornost obzirom na značajne oscilacije kvalitete vode. Rezervoarski prostor za sada je definiran samo na mjestu prerade vode, dok je zbog granastog tipa mreže s udaljenim krajnjim korisnicima potrebno izvesti vodotornjeve. Kratak pregled elemenata sustava: • vodoopskrbnim sustavom upravlja "Kombel" d.o.o. Belišće, • vodoopskrbni sustav uključuje sljedeća naselja: Belišće, Bistrinci, Kitišanci, Veliškovci, Tiborjanci, Vinogradci, Gorica i Bocanjevci, te isporuku vode vodoopskrbnom sustavu Valpovo, • vodozahvat na rijeci Dravi,

– crpilište dravske vode u krugu kombinata "Belišće",

– postrojenje za preradu vode,

– vodosprema čiste vode i distribucijska crpna stanica maksimalnog kapaciteta 65 l/sec, • ukupna dužina transportno-distribucijske vodovodne mreže iznosi cca 40 km, • zdravstveni nadzor provodi se redovito uzimanjem uzoraka sa zahvata vode na Dravi i na specifičnim točkama sustava, a analize vode se provode jednom mjesečno - "Belišće" d.d. – vlastiti laboratorij, • dezinfekcija plinskim klorom. Vodoopskrbni sustav Beli Manastir Vodoopskrbnim sustavom upravlja komunalno poduzeće «Komus» Beli Manastir. Osnov vodoopskrbe čini crpilište "Livade" kapaciteta 50 l/s. Kvalitet vode na ovom crpilištu je takav da

134 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

osigurava mogućnost distribucije vode bez prerade. Ograničeni raspoloživi kapaciteti vodonosnika ne osiguravaju mogućnost značajnog povećanja zahvata vode. Vodoopskrbni sustav obuhvaća naselja Beli Manastir, Branjin Vrh, Šumarine, Šećerana i Karanac.

VODOOPSKRBNI SUSTAV BELI MANASTIR Tablica br. 84. DUŽINA MREŽE BROJ KUĆNIH GRAD/NASELJE (km) PRIKLJUČAKA Beli Manastir 40,25 3.500 Šećerana 7,2 243 Šumarina 3,2 218 Branjin Vrh 14,7 526 Karanac 14,45 487

Kratak pregled elemenata sustava: • vodoopskrbnim sustavom upravlja "Komus" d.o.o. Beli Manastir, • sustav vodoopskrbe Beli Manastir sastoji se od 5 zdenaca dubine 60-80 m, ukupne izdašnosti 44 l/sec i vodospremnika zapremine 1.500 m3 , • vodoopskrbni sustav je dosta kompaktan i granatog je oblika. Za daljnje širenje sustava nužno je osigurati dodatne izvore vode. Crpilišta spomenuta u prethodnom pregledu se najvećim dijelom zasnivaju na crpljenju podzemnih voda, manjim dijelom na zahvaćanju vode iz rijeke Drave, a gotovo neznatnim na zahvatima vode iz prigorskih vodonosnika. Sadašnje stanje crpilišta može se iskazati i kroz sljedeću podjelu: Crpilišta subregionalnog značenja na području Županije: • "Vinogradi" – Osijek (600 l/s), • "Trslana" – Ðakovo (70 l/s), • "Velimirovac" – Našice (150 l/s). Crpilišta regionalnog značenja na području Županije: • "Mece" (80 l/s), • "Donji Miholjac" (40 l/s), • "Belišće" (56 l/s), • "Jarčevac" – Valpovo (cca 15 l/s – probni pogon), • "Ðurđenovac" (40 l/s), • "Beli Manastir" (cca 40 l/s), • "Kneževi Vinogradi" (25 l/s), • "Semeljci" (25 l/s), • "Čepin" (60 l/s). Crpilišta lokalnog značenja na području Županije: • manji zasebni zahvati vode za pojedina naselja:Kuševac, Gorjani, Široko Polje, Ðakovačka Breznica, Trnava, Strizivojna, Ðurđanci, Bijelo Brdo, Valenovac, Laslovo, Ada, Beketinci, Čokadinci, Sarvaš, Kneževo, Novo Nevesinje, Novi Bezdan

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 135 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Crpilišta regionalnog i lokalnog karaktera osiguravaju vodoopskrbu grupe naselja ili pojedinih gradova ili individualnih naselja i nisu osnova za razvoj šire javne vodoopskrbe Županije. Crpilišta ili zahvati vode od subregionalnog odnosno županijskog značenja osnova su za opskrbu vodom gradova, ali i osnova sadašnjeg sustava vodoopskrbe Županije. Trenutno se sa crpilišta i zahvata vode od subregionalnog županijskog značenja distribuira oko 70% ukupne zahvaćene i crpljene vode. Zone sanitarne zaštite imaju definirana i usvojena sljedeća crpilišta (temeljem Pravilnika NN 22/86.): • "Vinogradi" – Osijek, • "D. Miholjac" – Donji Miholjac, • "Trslana" – Ðakovo, • "Velimirovac" – Našice, • "Mece" – Darda, • "Beli Manastir", • "Jarčevac". dok kod ostalih crpilišta ista nisu definirana i propisana. Analize i praćenje kvalitete vode vrše se od strane ovlaštenih laboratorija. Na području Županije ovu vrstu djelatnosti mogu obavljati "Zavod za javno zdravstvo" Osijek i "Kanalizacija" Osijek za javne potrebe, te "Belišće" d.d. za vlastite potrebe. Kvalitet pitke vode uglavnom zadovoljava nakon obrade na javnim vodovodima – crpilištima regionalnog i subregionalnog značenja (izuzev povremeno "Donji Miholjac" i "Kneževi Vinogradi"), kao i na većem broju crpilišta lokalnog značenja, gdje se ne provodi sustavno praćenje kvalitete. Pregled karakteristika i mogućnosti postojećih i regionalnih potencijala crpilišta daju se u sljedećoj tablici:

OBILJEŽJA I MOGUĆNOSTI POSTOJEĆIH I REGIONALNIH POTENCIJALA CRPILIŠTA Talbica br. 85.

PROJEKTIRANA INSTALIRANA MAKSIMALNA MOGUĆE BUDUĆA PRERADBENI VODOOPSKRBNO VODOOPSKRBNI CRPILIŠTE IZDAŠNOST IZDAŠNOST IZDAŠNOST POVEĆANJE IZDAŠNOST KAPACITETI PODRUČJE SUSTAV /IZVORIŠTE/ CRPILIŠTA CRPILIŠTA CRPILIŠTA IZDAŠNOSTI (l/s) (l/s) (l/s) (l/s) (l/s) (l/s) Osijek Vinogradi 600 720 720 600 0 600 Osijek Čepin Čepin 50 50 60 nije analiziran 80 0 Dalj-Erdut Dalj 10 10 10 40 50 Našice Velimirovac 120 90 120 150 130 250 Našice Našice Seona 5 5 - 5 10 Našice Motičina 10 10 - nije analiziran 10 0 Ðurđenovac Ðurđenovac 50 50 90 - 50 100 Ðakovo Trslana 70 70 - 80 150 Ðakovo Semeljci Semeljci 25 25 25 0 25 Valpovo Valpovo Jarčevac 40 25 40 15 440 480 Donji Miholjac Donji Miholjac Donji Miholjac 60 40 30 150 200 Beli Manastir Livada 50 50 - 10 60 Beli Manastir Beli Manastir Brdo 5 5 - nije analiziran 5 0 Darda-Bilje Mece 80 80 - 80 160 K. Vinogradi Prosine 25 12 25 - 0 25 Belišće Belišće Belišće 56 56 56 0 56 Drava Osijek Osijek Pampas- 600 600 600 0 0 600 Drava Nova crpilišta Zlatna Greda 0 0 500 500 Topolje 0 0 200 200 UKUPNO: (l/s) 1.846 1.908 1.595 946 1.685 3.561

136 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

STANJE VODOOPSKRBE NA PODRUČJU OSJEČKO-BRANJSKE ŽUPANIJE - pregled po vodoopskrbnim područjima - Tablica br. 86.

NASELJA BEZ NASELJA S OPSKRBLJENOST % IZGRAÐENOG IZGRAÐENIM VODOM IZ JAVNIH OPSKRBLJE- UKUPAN BROJ VODOOPSKRBNO JAVNOG VODOVODA JAVNIM VODOVODA NOST STANOVNIKA PODRUČJE VODOVODOM DISTRIBUCIJ- 1991. Br. stanov. Br. stanov. % Opskrblje- SKOG % % 1991. 1991. priklju. nost PODRUČJA Baranja 54.265 25.308 47 28.957 53 91 26.613 49 Belišće 12.456 1.051 8 11.405 92 75 8.554 69 Donji Miholjac 20.365 12.270 60 8.095 40 81 6.588 32 Ðakovo 52.880 7.356 14 45.524 86 83 37.898 72 Našice 40.829 18.245 45 22.584 55 70 15.818 39 Osijek 165.746 7.949 5 157.797 95 92 147.530 89 Valpovo 20.652 71 0 20.581 100 64 13.201 64 UKUPNO: 367.193 72.250 20 294.943 80 87 256.202 70

STANJE VODOOPSKRBE NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE - pregled po teritorijalnim jedinicama - Tablica br. 87.

1998. U VODOPRIV. SUSTAVU VAN VODOPRIV. SUSTAVA GRAD/OPĆINA PRIPADAJUĆIM BROJ BROJ BROJ BROJ NASELJIMA BROJ STANOVNIKA NASELJA BROJ STANOVNIKA NASELJA STANOVNIKA NASELJA

NAT NAT NAT % NAT NAT % NAT Grad Beli Manastir 13.108 4 13.108 100,0 4 Grad Belišće 12.456 9 9.462 76,0 3 2.994 24,0 6 Grad Donji Miholjac 10.650 7 6.935 65,0 1 3.715 35,0 6 Grad Ðakovo 29.493 9 24.943 100,0 9 Grad Našice 17.432 19 15.768 90,5 8 1.664 9,5 11 Grad Osijek 129.792 11 129.373 99,7 10 419 0,3 1 Grad Valpovo 12.607 8 12.607 100,0 8 Općina Antunovac 4.246 2 4.246 100,0 2 Općina Bilje 6.455 8 3.571 55,0 1 2.884 45,0 7 Općina Bizovac 5.073 8 5.002 98,5 6 71 1,5 2 Općina Čeminac 3.536 4 3.536 3.536 100,0 4 Općina Čepin 12.285 6 11.532 94,5 5 753 6,0 1 Općina Darda 8.685 4 8.685 100,0 4 Općina Draž 1,990 6 4.623 100,0 6 Općina Donja Motičina 3.375 3 1.990 100,0 3 Općina Drenje 3.375 12 3.375 100,0 12 Općina Ðurđenovac 9.097 14 4.056 44,5 2 5.041 55,5 12 Općina Erdut 10.197 4 9.374 92,0 3 823 8,0 1 Općina Ernestinovo 2.898 3 1.298 45,0 1 1.600 55,0 2 Općina Ferićanci 2.676 4 211 8,0 1 2.465 92,0 3 Općina Gorjani 1.916 2 1.916 100,0 2 Općina Jagodnjak 3.602 5 3.602 100,0 5 Općina Kneževi Vinogradi 6.848 9 3.593 52,5 2 3.255 47,5 Općina Koška 5.615 10 5.615 100,0 10 Općina Levanjska Varoš 1.378 11 541 39,9 2 837 61,0 9 Općina Magadenovac 2.432 6 2.432 100,0 6 Općina Marijanci 3.020 7 3.020 100,0 7 Općina Podravska Moslavina 1.606 5 1.606 100,0 5 Općina Petlovac 3.785 9 3.785 100,0 9 Općina Petrijevci 2.972 2 2.972 100,0 2 Općina Podgorač 4.019 9 559 44,0 2 3.460 86,0 7 Općina Punitovci 2.027 4 858 42,5 1 1.169 57,5 3 Općina Popovac 3.623 3 3.623 100,0 3 Općina Satnica Ðakovačka 2.623 2 1.730 66,0 1 893 34,0 1 Općina Semeljci 4.980 5 4.980 100,0 5 Općina Strizivojna 2.728 2 2.727 100,0 1 1 0,0 1 Općina Šodolovci 2.604 7 732 28,0 2 1.872 72,0 5 Općina Trnava 2.206 6 1.125 51,0 2 1.081 49,0 4 Općina Viljevo 2.657 7 2.657 100,0 7 Općina Viškovci 2.154 3 2.154 100,0 3 Općina Vladislavci 2.360 3 2.360 100,00 3

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 137 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Općina Vuka 1.364 3 1.364 100,0 3 UKUPNO: 367.193 265 290.598 79,0 96 76.596 21,0 169

Za sagledavanje i vrednovanje postojećeg stanja vodoopskrbe Osječko-baranjske županije nužni su i podaci o normativnoj potrošnji vode te o njenom zadovoljenju. Veličina specifične norme potrošnje se izražava kao planirana ukupna srednja dnevna potreba vode po stanovniku. U njoj su sadržane predviđene potrebe vode za sve komponente (potrebe stanovništva, industrije, komunalne potrebe, gubici u mreži itd.). Predložene norme potrošnje sadrže u sebi i potrebe vode za industriju i gospodarstvo, osim zasebnih većih industrijskih potrošača. Veći potrošači već sada, a i u budućem razdoblju, rješavaju samostalno izvor ili zahvat vode u ovisnosti o tehnološkoj potrebi proizvodnje. Planirane norme u naseljima s većim brojem stanovnika uvjetovane su i razvijenim postojećim sekundarnim i tercijarnim gospodarskim zahtjevima. Norme su utvrđene prema sljedećoj tablici:

NORMA POTROŠNJE (L/STAN/DAN) Tablica br. 88. BROJ STANOVNIKA 1998. 2015. 50.000 300 350 5.000-50.000 200 250 1.000-5.000 180 220 500-1.000 150 180 < 500 100 150

Pri takvoj definiciji zahtjevi za potrošnjom vode su u repernom trenutku i pri 100% priključenosti stanovništva na javni vodoopskrbni sustav sljedeći:

ZAHTJEVI ZA POTROŠNJU VODE U 1998. GOD.

Tablica br. 89. GRAD/OPĆINA S Q Q Q BROJ STANOVNIKA sr max.dan max.dsat PRIPADAJUĆIM NASELJIMA l/s l/s l/s Grad Beli Manastir 13.108 29 44 95 Grad Belišće 12.456 26 40 88 Grad Donji Miholjac 10.650 22 34 75 Grad Ðakovo 29.493 65 98 212 Grad Našice 17.432 36 54 121 Grad Osijek 129.792 418 500 889 Grad Valpovo 12.607 26 40 88 Općina Antunovac 4.246 9 13 31 Općina Bilje 6.455 13 19 45 Općina Bizovac 5.073 9 15 35 Općina Čeminac 3.536 7 11 25 Općina Čepin 12.285 27 41 88 Općina Darda 8.685 19 29 62 Općina Draž 4.623 8 13 32 Općina D. Motičina 1.990 4 5 13 Općina Drenje 3.375 5 7 19 Općina Ðurđenovac 9.097 17 26 61 Općina Erdut 10.197 22 33 74 Općina Ernestinovo 2.898 6 9 21 Općina Feričanci 2.676 5 8 18

138 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Općina Gorjani 1.916 4 6 14 Općina Jagodnja 3.602 7 10 25 Općina Kneževi Vinogradi 6.848 13 20 46 Općina Koška 5.615 9 15 36 Općina Lev. Varoš 1.378 2 3 7 Općina Magadenovac 2.432 4 6 15 Općina Marijanci 3.020 5 7 19 Općina Pod. Moslavina 1.606 3 4 11 Općina Petlovac 3.785 6 10 24 Općina Petrijevci 2.972 6 9 21 Općina Podgorač 4.019 6 10 24 Općina Punitovci 2.027 3 5 13 Općina Popovac 3.623 7 11 26 Općina Sat. Ðakovačka 2.623 5 8 19 Općina Semeljci 4.980 10 15 35 Općina Strizivojna 2.728 6 9 20 Općina Šodolovci 2.604 3 5 14 Općina Trnava 2.206 3 5 12 Općina Viljevo 2.657 4 7 16 Općina Viškovci 2.154 4 6 14 Općina Vladislavci 2.360 4 7 16 Općina Vuka 1.364 3 4 10 UKUPNO: 367.193 888 1.218 2.526

NxNP

______Pri ovomu je: Qsr = (l/s) 86.400 gdje su: N … broj stanovnika NP … norma potrošnje (l/stan/dan)

Qmax.dan maksimalna dnevna potrošnja

Qmax.sat maksimalna satna potrošnja Prema izloženom osnovna obilježja postojećeg stanja vodoopskrbe Osječko-baranjske županije su sljedeća: - do sada je organizirana javna opskrba vodom najvećim dijelom definirana u gradovima i prigradskim naseljima dok su ruralne sredine uglavnom bez riješene javne vodoopskrbe, - prosječna opskrbljenost vodom stanovništva Županije iz javnih vodoopskrbnih sustava iznosi 70%, što je i prosjek Republike Hrvatske. Međutim znatne su razlike opskrbljenosti stanovništva prema vodoopskrbnim područjima, a kreće se od 32% za područje Donjeg Miholjca do 89% za vodoopskrbno područje Osijeka, - prosječna godišnja količina isporučene vode iz javnih vodoopskrbnih sustava na području Županije iznosi cca 15.000.000 m3/god., od toga zahvaćene podzemne vode čine 96% dok su zahvaćene površinske vode cca 4%, - postojeći sustavi vodoopskrbe Županije uglavnom osiguravaju vodu za gradska i općinska središta, dok ostala naselja s obilježjima ruralne sredine nisu pokrivena javnom vodoopskrbom, tako da od ukupnog broja naselja na području Županije, (265), samo 96 naselja odnosno 38% je pokriveno javnom vodoopskrbom. Unutar područja pokrivenosti javnim sustavima vodoopskrbe postoje znatne razlike u priključenosti, tako da ona u nekim seoskim sredinama iznosi 10% dok je u većim gradovima i do 95%. Ukupna sadašnja potrošnja vode iz javnih vodoopskrbnih sustava, na području Županije, u razdobljima maksimalne satne potrošnje, iznosi oko 1,8 m3/s.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 139 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

U ukupnoj potrošnji vode, potrošnja stanovništva čini cca 45%, dok je potrošnja gospodarstva 55% ukupne potrošnje. Mjerena ukupna specifična norma potrošnje vode po stanovniku kreće se na području Županije u ovisnosti o veličini naselja i gradova od 100 l/stan/dan za mala naselja do 290 l/stan/dan za grad Osijek. Prosječna ukupna norma potrošnje cjelokupnog prostora Županije iznosi cca 200 l/stanovnik/dan. Gotovo sve zahvaćene vode za javne vodovode potrebno je pročistiti prije distribucije u javni vodoopskrbni sustav. Osnovna pročišćavanja ovih voda je u uklanjanju željeza, mangana, organskih tvari, nitrata, amonijaka i drugih spojeva i elemenata. Gubici na javnim vodoopskrbnim sustavima variraju u ovisnosti o starosti mreže, a kreču se od 20% na novijim sustavima do 40% na starijim sustavima. Ovi podaci su procjenjeni jer ne postoji sustavno mjerenje gubitaka niti na jednom vodoopskrbnom sustavu u Županiji. Postojeća tehnička rješenja zahvata i prerade vode manjih javnih vodovoda ne zadovoljavaju u potpunosti, a obilježja većih i starijih sustava vodoopskrbe je dobra funkcionalnost ali i dotrajala i nedovoljna transportno distribucijska vodovodna mreža sa znatnim gubicima vode. Uočava se nedostatak rezervoarskih kapaciteta kojima pokrivaju razliku između projektirane izdašnosti crpilišta i vršne dnevne i satne potrošnje što se danas većim dijelom rješava promjenjivim režimom crpljenja na uštrb kvalitete i eksploatacijskog vijeka crpilišta. Značajni dio sustava, obzirom na terenske uvjete, koncipiran je na tlačnom pogonu putem crpki, a ne gravitacijski. Do sada su sustavi uglavnom koncipirani i izgrađivani na način kako bi se osigurala mogućnost međusobnog povezivanja. Na taj su način osigurane tehničke mogućnosti potrebne za povezivanje manjih sustava u jedan cjeloviti sustav. (c-2) Odvodnja otpadnih voda Porastom životnog standarda, intenzivnom stambenom i industrijskom izgradnjom na području Osječko-baranjske županije, unazad dvadesetak godina došlo je do inteziviranja ulaganja i izgradnje vodoopskrbnih sustava što je neminovno dovelo do znatnijeg povećanja potrošnje vode. Iskorištenu i upotrijebljenu vodu potrebno je u okviru propisane kvalitete što prije i što sigurnije odvesti te upustiti u recipijente (rijeke, vodotoke, melioracione kanale) kako one svojim procjeđivanjem u podzemlje i površinske tokove ne bi ugrožavale kvalitet podzemnih i površinskih voda koje se upotrebljavaju za vodoopskrbu ili pak kao tehnološka voda, a čije su količine i zalihe ograničene i svakim danom ih je sve manje. Kvaliteta i način odvodnje otpadnih voda moraju biti u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama ("Narodne novine" br. 40/99.). U prethodnom razdoblju intenzivne izgradnje vodoopskrbnih sustava nije se vodilo dovoljno računa o nužnosti istovremene izgradnje odgovarajućih sustava odvodnje. Izrađena projektna dokumentacija odvodnih sustava i uređaja za pročišćavanje realizirala se samo djelom u većim naseljima, obično tamo gdje su odvodni sustavi postojali i od ranije. Zbog aktuelnog stanja i nedostatka sredstava radovi na njihovoj izgradnji znatno su usporeni ili zaustavljeni. Stoga danas imamo brojne nedovršene sustave odvodnje i započete objekte pročišćavanja. Poseban problem pretstavlja održavanje izgrađenih sustava i uređaja. Na mnogim mjestima su toliko zapušteni da je njihova funkcija vrlo problematična. Slična situacija je i na uređajima industrijskih poduzeća ili poljoprivrednih kombinata. Izvan većih naselja, u selima, uz rijetke iznimke, ako se odvodnja i rješavala, to je bilo individualno, propusnim crpnim jamama, septičkim jamama ili sličnim objektima, čiji efluent se infiltrira u podzemlje ili ispušta u najbliži jarak ili potok. Tamo gdje su izgrađeni vodovodi postojeći objekti uz povećanu potrošnju više nisu dovoljni, pa se sve češće otpadne vode bez ikakve prethodne obrade

140 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

spajaju na cestovne jarke, melioracione kanale ili najbliže vodotoke stvarajući u njihovom okolišu neprihvatljivo ekološko i higijensko sanitarno stanje. Danas se u svijetu zaštiti voda pridaje sve veća pažnja. U aktualnim europskim smjernicama u politici vezanoj za vode prioritet se daje:

– sprečavanju daljnjeg pogoršanja, te zaštiti i poboljšanju stanja vodnih ekosistema kao i ostalog okoliša (kopnenog i močvarnog) vezanog za vodne sustave

– razumnom korištenju voda baziranom na dugoročnoj zaštiti raspoloživih vodnih resursa

– ublažavanju posljedica poplava i suša. Članicama europske zajednice, kojoj i mi težimo, smjernicama za odvodnju i pročišćavanje urbanih voda postavljeni su strogi rokovi za rješavanje problema odvodnje i pročišćavanja. Naša legislativa vezana za zaštitu voda, izrađena na osnovi Zakona o vodama sastoji se od niza propisa, pravilnika, te plana zaštite voda na državnoj razini. Županijskim planovima zaštite voda trebali bi se detaljnije razraditi problemi zaštite voda na županijskom nivou, uključujući tu razvoj odvodnje i pročišćavanja voda. Time se pred županije postavljaju vrlo visoki zahtjevi koje će teško ispunjavati s obzirom na sadašnje stanje komunalne infrastrukture i realne financijske mogućnosti. Na području Županije djeluju slijedeća poduzeća za opskrbu i odvodnju otpadnih voda: “Vodovod Osijek” d.o.o., “Ðakovački vodovod” d.o.o., “Našički vodovod” - komunalno p.o. “Rad” d.o.o. Ðurđenovac, “Kombel” d.o.o. za komunalne djelatnosti Belišće, “Komus” Komunalno uslužno poduzeće s.p.o. Beli Manastir, “Park” d.o.o. Komunalno gospodarstvo Donji Miholjac, “Dvorac” d.o.o. Valpovo za komunalne djelatnosti, “Urednost” d.o.o. Čepin, JP “Vodoopskrba” Darda i KP "Čvorkovac" Dalj. U daljnjem tekstu daju se osnovni pokazatelji postojećih odvodnih sustava. • Osijek Koncepcija odvodnje otpadnih voda grada Osijeka i Južne Baranje usvojena je na osnovu tehničke dokumentacije "Generalno rješenje kanalizacije grada Osijeka s gradskim naseljima" Hidroinženjering iz Ljubljane (1981) i "Idejno rješenje kanalizacije grada Osijeka" - Hidroinženjering iz Ljubljane (1980). U gradu postoji cca 250 km izgrađene kanalizacione mreže mješovitog tipa sa 15,347 kućnih priključaka, kojom se zajedno odvode komunalne otpadne vode, te priključene industrijske i oborinske vode. Kanali i kolektori izvedeni su s minimalnim padovima pa na širem području grada ima 17 crpnih postaja. U sadašnjoj situaciji otpadne vode se bez ikakvog pročišćavanja ispuštaju u Dravu dijelom ispustom kod Nemetina, a dijelom preko postojećih kišnih preljeva (8) od kojih su neki aktivni i u sušnom razdoblju. Najznačajnija je crpna postaja “Dalmatinska” koja u sustav prepumpava fekalnu vodu Višnjevca i Josipovca, te mješovitu vodu najzapadnijih dijelova grada. Ostale crpne postaje su perifernog značaja. Služe za prepumpavanje mješovite otpadne vode iz pojedinih nižih ulica, oborinske vode iz podvožnjaka i sl. Stari sjeverni kolektor, koji je izgrađen 1912. godine dužine je 6.633 m još je u funkciji.

Osim toga izgrađen je i u funkciji spojni sjeverni kolektor dužine 3.218 m i φ 280/240 cm, industrijski kolektor dužine 930 m i φ 150 cm, te približno 9.500 m Južnog kolektora od ukupno predviđenih 10 812 m. Dimenzije Južnog kolektora kreću se od φ 420/390 cm, 320/280 cm, 280/240 cm, te φ 200 cm kod spoja sa postojećim kolektorom. Da bi izgrađeni sustav mogao funkcionirati izgrađena je ispusna građevina kod Nemetina, koja fizički povezuje novo izgrađenu kolektorsku mrežu s recipijentom - rijekom Dravom. Kod nižih vodostaja rijeke Drave ispuštanje otpadnih voda teći će gravitacijski, a kod visokog vodostaja koristit će se sustav prepumpavanja. Kapacitet ispusne građevine je 6,0 m3/s.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 141 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Kanalizacija prigradskih naselja Višnjevac i Josipovac, kao i Južni kolektor grada Osijeka, te spojni kolektori projektirani su da bi zadovoljili kvalitetnu odvodnju u budućem razdoblju od 50 godina i to sa specifičnom potrošnjom vode od 500 l/st/dan. U prigradskim naseljima Višnjevac i Josipovac izveden je separatni sustav odvodnje tako da se sanitarne i industrijske otpadne vode transportiraju posredno uz pomoć crpnih postaja u osnovni sustav odvodnje grada Osijeka na novoizgrađeni glavni kanal Retfala, koji je dio Južnog kolektora. Glavni kolektor je φ 800 mm.

Od ukupno isprojektiranih 39.559 kanalizacijske mreže i 6 crpnih postaja izvedeno je 38.659 i sve crpne postaje. Na izgrađenom sustavu odvodnje priključeno je više od 90% pučanstva i sva industrija u užem gradskom području. Otpadne vode šećerane jedan su od najznačajnijih problema odvodnje i pročišćavanja na području Osijeka pa i šire. Pored općenito teške financijske situacije, osnovni problem predstavljaju velike količine mulja koji nastaje kod pranja repe. Razmatrane su razne varijante, od čišćenja repe na mjestu ubiranja, do transporta muljeva do lokacije u Nemetinu (cca 8 km). Aktualna su rješenja firme IPRO koja uz projekt racionalnog korištenja vode nudi i rješenja pročišćavanja. Procjenjuje se da godišnja količina otpadnih voda grada Osijeka iznosi 9.704.525 m3 godišnje (domaćinstva - 4.402.976 m3 godišnje, industrija 5.301.549 m3 godišnje). • Slivno područje Brijest Sukladno usvojenoj koncepciji odvodnje otpadnih voda grada Osijeka, za slivno područje Brijesta predviđen je poluseparatni sustav odvodnje s etapnom izgradnjom. Oborinska otpadna voda odvoditi će se oborinskom kanalizacijom u najbliži recipijent (melioracijski kanal) s tim da će se prvi val oborinskih otpadnih voda i otpadnih voda od pranja ulica odvoditi u sanitarno - tehnološku kanalizaciju. Kod dimenzioniranja kolektora uzete su u obzir i sanitarne (fekalne) otpadne vode Antunovca koji će u budućnosti biti spojen na isti. Odvodni sustav do sada nije realiziran. • Slivno područje Čepin Predviđeno je da se izvede separatni sustav odvodnje kao sastavni dio regionalnog sustava za evakuaciju i pročišćavanje otpadnih voda s time da se sanitarne i industrijske otpadne vode prihvate zasebnom zacjevljenom kanalizacijom i transportiraju posebno uz pomoć crpnih postaja do Južnog kolektora grada, kojim će se dalje gravitacijom odvesti u smjeru budućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Za oborinske otpadne vode naselja slivnog područja Čepin predviđen je prihvat cestovnim jarcima i odvod u melioracijske kanale kojima bi se transportirale u recipijent rijeku Dravu. Idejnim rješenjem usaglašena je sanitarna i oborinska kanalizacija s poluseparatnim sustavom odvodnje otpadnih voda sa dvije kanalizacije. Kanalizacija sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda naselja slivnog područja Čepina (Čepin, Livana, Briješće i Zapadno predgrađe) trebali bi biti priključena na Južni gradski kolektor, nedaleko od njegovog križanja sa Čepinskom cestom. Sustav odvodnje gradskih naselja Briješće, Filipovica, te MO Lipik bit će moguće realizirati tek nakon izgradnje čepinskog kolektora. Naselja Tenja, Nemetin, Sarvaš i Klisa Izrađeno je idejno rješenje sustava odvodnje gradskog naselja Tenja, prema kome sustav čine 40,044 m kolektorske i sekundarne kanalizacijske mreže i 6 crpnih postaja.

142 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Za gradska naselja Nemetin, Sarvaš i Klisu ne postoji projektna dokumentacija. • Slivno područje “Južna Baranja” Prema usvojenoj koncepciji rješavanja odvodnje otpadnih voda izrađen je “Idejni projekt odvodnje Južna Baranja” - Hidroprojekt Zagreb (1987.), u okviru kojeg se planira transportiranje svih zagađenih otpadnih voda s tog područja do lijeve obale rijeke Drave, s pročišćavanjem na zajedničkom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda u Nemetinu. Realizacija ovog projekta provodit će se u nekoliko faza. Izgradnja sustava odvodnje u gradskim naseljima Podravlje, Tvrđavica i Biljska cesta je u tijeku. Ukupna kolektorska i sekundarna kanalizacijska mreža sastoji se od 6,746 m mreže i 6 crpnih postaja. Veličina planiranih zahvata i obim ulaganja potrebnih za realizaciju planova zahtijevaju preispitivanje pa je u tijeku realizacija izrade projekta "Model odvodnje s idejnim projektom kanalizacijskog sustava grada Osijeka" s ciljevima maksimalnog iskorištenja postojećih objekata kanalizacijskog sustava, racionalizacijom troškova rada i održavanja, djelotvornijim budućim ulaganjima u kolektore i sabirne kanale, djelotvornijim budućim ulaganjima u objekte na mreži, smanjenjem zagađenja prijemnika, te racionalizacijom investicija izgradnje objekata budućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. U sklopu realizacije projekta na području grada Osijeka postavljeno je 6 ombrografa, koji unazad 6 mjeseci mjere prate oborine, a obrada podataka je u tijeku. • Našice Na području grada Našica izgrađeno je oko 17.000 m sekundarne mreže i 7.800 m kolektora sa preljevnim građevinama. Na kanalizacijski sustav u samim Našicama i naselju Našičkom Markovcu priključeno je 3300 domaćinstava (cca 10.000 stanovnika). Zbog specifičnog položaja grada Našica cijeli sustav odvodnje je riješen gravitacijskim načinom odvodnje. Otpadne vode se skupljaju kanalizacijskom mrežom i, zavisno o svom položaju, dovode se do dva kolektora - sjevernog i južnog, koji čine okosnicu odvodnje grada Našica. Ova dva kolektora spajaju se neposredno prije ispusta u Našičku Rijeku, u blizini lokacije uređaja za pročišćavanje. Na sjevernom kolektoru kišnim preljevom voda se izljeva u Našičku rijeku, a na južnom u potok Darnu. U kanalizaciju se upušta oborinska voda samo iz užeg dijela centra grada, te dio voda s prometnih površina. Kanalizacijska mreža je izgrađena od različitih profila cijevi i to od profila φ 200 - φ 1.000 cm. Dužina glavnih kolektora je cca 8.300 m, a dužina zatvorene kanalizacijske mreže je cca 22.000 m.

KOLIČINA OTPADNIH VODA I PRIKLJUČENOST STANOVNIKA NA JAVNU KANALIZACIJU U GRADU NAŠICAMA Tablica br. 90. BROJ BROJ KOLIČINA OTPANDIH VODA (tis m3) STANOVNIKA KANALIZACIJSKIH KUĆANSTVA INDUSTRIJA UKUPNO 1991. PRIKLJUČAKA Našice 8.155 2.323 275 287 562 Našički Markovac 1.657 347 39 1 40 Grad Našice 9.722 2.670 314 288 602

• Ðakovo Sustav odvodnje grada Ðakova obuhvaća prostor određen GUP-om cca 740 ha, od čega industrijska zona iznosi 98 ha. Kanalizacijski sustav otpadnih voda grada Ðakova izrađen je cca 80% u mješovitom sustavu odvodnje. Ukupna dužina izgrađene kanalizacijske mreže je cca 70 km. Mreža je izvedena od betonskih cijevi profila od φ 40 do φ 100 cm.

S obzirom na konfiguraciju terena sustav odvodnje grada Ðakova podijeljen je u tri podsustava i to:

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 143 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

- slivno područje kolektora 1 - slivno područje kolektora 3 - slivno područje kolektora 5 Također sustavu pripada i industrijska zona sa svojim industrijskim kolektorom. Na kanalizaciju je priključeno 5.300 domaćinstava, te sva poduzeća i institucije, sa cca 1.055.000 m3 godišnje otpadnih voda ili do 3.000 m3/dan. Kućanskih otpadnih voda 2.600 m3/dan O god - 950.000 m3/god Industrijskih otpadnih voda 400 m3/dan O god - 105.000 m3/god

Za prigradska naselja Kuševac, Ivanovci, Piškorevci i Ðakovačka Satnica izrađeni su izvedbeni projekti odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, dok je za Ðakovačke Selce, Budrovac, Široko Polje i Perkovce izrada u tijeku. • Donji Miholjac Odvodni sustav Donjeg Miholjca započet 1975. g., planiran je kao djelomično mješoviti sustav (samo u centru grada), a izgrađen je kao pretežito mješoviti jer su priključene i oborinske vode. Do 1980. izgrađen je kolektor do uređaja za pročišćavanje, a 1986. g. Istočni kolektor. Zbog malih padova, loše izvedbe i slabog održavanja dijelovi kanalizacije su u slabom stanju, a kod oborina često plavljeni. Pojedine sekcije kanala i kolektora su dijelimično zapunjene stvrdnutim teškim talogom pa je propusnost znatno smanjena. U Donjem Miholjcu su izgrađena 2 kolektora: Kolektor br. 1 i Istočni kolektor, dok je za Zapadni kolektor izrađena projektna dokumentacija 1986.g. ali iz financijskih razloga još nije izveden. Izgrađeno je cca 6 km glavnih kolektora i priključeno cca 35% stanovništva. Uređaj za pročišćavanje počeo se graditi krajem 1986. g. prema projektnoj dokumentaciji “Hidroprojekta” - Zagreb. Tada je izgrađen dovodni kolektor i mehanički dio uređaja (preljevna građevina, crpna postaja, rešetka, pjeskolov, upravna zgrada) da bi se 1987. završili i građevinski radovi druge faze (aeracioni bazeni, sek. taložnica, zgušnjivač mulja) te nabavljen dio elektrostrojarske opreme. Mehanički dio uređaja je samo djelimično u radu (povremeno), dok je nabavljena oprema uglavnom propala.

Kapacitet izvedene 1. pužne pumpe je 40 l/s, a druge Q = 70 l/s, automatske rešetke Qt = 60 l/s, a mehaničke rešetke Qt = 35 l/s. • Ðurđenovac U općini Ðurđenovac izveden je mješoviti sustav odvodnje samo u mjestu Ðurđenovac i to u dužini od 12.000 m od čega je 1.500 m kolektorska kanalizacija. Kanalizacija je izvedena od betonskih cijevi φ 250 - 800 mm, a padovi se kreću od 2,5 - 3,0%. Na tri mjesta sustav se prazni u recipijent potok “Bukvik”, a od toga samo jedan krak preko taložnice. Sustavom kanalizacije obuhvaćeno je u Ðurđenovcu 1.100 domaćinstava dok 250 domaćinstava nemaju izgrađenu kanalizaciju. Od industrije je na sustav odvodnje priključen samo “DIK Ðurđenovac”. Količina otpadnih voda kreće se oko 170.000 m3 godišnje, a od toga je oko 20.000 m3 oborinskih voda. • Valpovo - Belišće Na području KP "Dvorac" Valpovo, “Kombel” d.o.o. Belišće postoji jedinstvena kanalizacijska mreža u naseljima Valpovo, Belišće i Bistrinci. U užem centru Valpova i Belišća postoji mješoviti sustav kanalizacije, dok je na ostalim dijelovima izveden separatni sustav evakuacije voda. Kanalizacijska mreža u pojedinim naseljima je sustavom kolektora i precrpnih postaja povezana u jedinstvenu cjelinu, pa se sve vode upuštaju na zajednički uređaj za pročišćavanje.

144 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Ukupna dužina kanalizacijske mreže sustava Valpovo, Belišće i Bistrinci iznosi 58 km, dok Valpovo ima cca 28.755 m odvodne mreže. Može se reći da sustav Valpovo-Belišće-Bistrinci predstavlja jedno od najkompletnijih rješenja kanalizacije na slivu Drave i Dunava. Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda nalazi se u krugu papirne industrije “Bel - Belišće”. Uređaj je predviđen za pročišćavanje otpadnih voda papirne industrije i komunalne otpadne vode gradova Belišće (7.800 st.) i Valpovo (8.200 st.), te naselja Bistrinci (cca 1.700 st.). Osnovni recipijent voda je rijeka Drava u koju se ispuštaju pročišćene vode nakon tretmana na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 240.000 ES. Za Valpovo je karakteristično da se sva voda kolektorima dovodi do crpne postaje locirane na platou ispred klaonice, odakle se otpadna voda, s dijelom oborinske do određenog razrijeđenja (320 l/s), crpkama tlači u kolektor belišćanske kanalizacije i dalje gravitacijski do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Za eliminaciju viška oborinske vode ispred crpne postaje izveden je preljev sa ispusnim kanalom u Karašicu. Ispusni kanal i cijela kanalizacija smješteni su tako da je omogućena odvodnja i kad su visoke vode Karašice. Zona mjesne zajednice "Karašica" gravitira prema rijeci Karašici. Tako su smješteni kanali s glavnim kolektorom, koji svu vodu dovodi do crpne postaje CS2. smještene sjeverno od ciglane. Neposredno pred crpnom postajom smješten je preljev za odvajanje oborinskih voda s ispustom u Karašicu. Tlačnim cjevovodom voda se transportira u kolektor belišćanske kanalizacije i njime odvodi na uređaj za pročišćavanje. U Belišću i Bistrincima na kanalizaciju priključeno je 2.796 domaćinstava, a ispušta ≈ 380.000 m3 otpadnih voda. Industrijski proizvođači na području imaju djelomično riješene otpadne vode. Ranije najveći zagađivač - “Kudeljara” Črnkovci je zatvorena. Kompleks “Bizovačkih toplica” riješio je sanitarno - otpadne vode putem uređaja za pročišćavanje (Biorol – 1.000 ES). Trenutno je u izgradnji i dodatni Biorol od 1.000 ES. Pročišćene otpadne upuštaju se u kanal “Slanik”. Tehnološke termomineralne vode ispuštaju se direktno u kanal “Slanik”, te zagađuju okoliš. • Beli Manastir Za grad Beli Manastir i naselje “Šećeranu” je izgrađen uređaj za prečišćavanje otpadnih voda s prvom fazom mehaničkog pročišćavanja. Za grad Beli Manastir izgrađen je glavni kolektor u dužini od 1.550 m, promjera 1.500 mm. U gradu Belom Manastiru izgrađeno je 10.675 m kanalske mreže, što je oko 20% ukupno potrebne mreže. U naselju “Šećerana” izgrađeno je 3.200 m kanalske mreže, što je oko 30% ukupno potrebne mreže. Sekundarna kanalizacija je φ 250 - 400 mm.

Kanalska mreža naselja “Šećerana” nije spojena na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Kapacitet uređaja je 125 m3/sek. Broj priključaka na gradsku kanalizaciju je 358 domaćinstava i sva industrija u gradu. Količina otpadnih voda (na temelju potrošnje pitke vode iz gradskog vodovoda) iznosi 628.000 m3/godišnje, a od toga na domaćinstva otpada 345.000 m3/god. na industriju 283.000 m3/god. Otpadne vode se nakon mehaničkog pročišćavanja ispuštaju u kanal "Mala Karašica". Za prebacivanje otpadne vode na uređaj za prečišćavanje koriste se dvije pumpe ukupnog kapaciteta 90 l/sek (60 + 30). Uređaj je mehanički predtretman koji se sastoji od kišnog preljeva, pužnih crpki, rešetke, aeriranog pjeskolova-mastolova i mjernog kanala. Osiguran je prostor za kompletan tretman otpadnih voda. Uređaj je pušten u pogon 1990/91. Upravo je izvršena rekonstrukcija na rešetki koja je zamijenjena sitom s pužnim transporterom otpada i kompaktorom.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 145 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

(c-3) Uređenje vodotoka i voda Osječko-baranjska županija prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama - ustrojstvu vodnog gospodarstva, pripada vodnom području slivova Drave i Dunava i manjim dijelom vodnom poručju sliva Save. Područje Osječko-baranjske županije dijeli se na sljedeća slivna područja: slivno područje "Karašica- Vučica", slivno područje "Vuka", slivno područje "Baranja" (vodno područje slivova Drave i Dunava) i slivno područje "Biđ-Bosut" (vodno područje sliva Save). Vodotoci na području Županije značajni za Republiku Hrvatsku - državne vode su međudržavne vode Dunav, Drava, Karašica (Baranja), Odvodni kanal Karašica, Borza, Hatvan, Travnik te ostali vodotoci Vuka - do ceste Ðakovo-Osijek, Vučica i Karašica, akumulacija Borovik i akomulacija Lopovac II, a ostale površinske vode su lokalne vode. Uređenje glavnih tekućica Drave i Dunava prikazuje se posebno, a uređenje ostalih vodotoka i voda daje se u okviru slivnih područja. • Regulacijske građevine na rijeci Dravi U svrhu zaštite priobalja - učvršćenja obala, obrane od poplava, plovidbe i pravilnog provođenja leda - uređenje rijeke Drave regulacijskim zahvatima započelo je krajem 19. stoljeća. Kako je rijeka Drava od km 70+000 pa do ušća Mure u Dravu rkm 236+500 u graničnom sektoru, problematika regulacija zajednički se rješava s Republikom Mađarskom. Radi boljeg sagledavanja stanja reguliranosti rijeke Drave promatranje je najrealnije po dionicama jer je jedino tako moguće istaknuti specifičnost problema koji nisu isti na cijelom potezu Drave. Na području Osječko-baranjske županije izdvajaju se sljedeće dionice: 1. dionica Aljmaš-Osijek km 0+000 do km 16+000 2. dionica Osijek km 16+000 do km 24+200 3. dionica Pampas-ušće Vučice km 24+200 do km 30+000 4. dionica ušće Vučice-Nehaj km 30+000 do km 37+000 5. dionica Nehaj-Nard km 37+000 do km 51+000 6. dionica Belišće km 51+000 do km 55+000 7. dionica Bistrinci km 56+000 do km 64+000 8. dionica Gat km 64+000 do km 70+200 9. dionica Podravski Podgajci-Moslavina km 70+200 do km 98+100 10. dionica Moslavina-Martinci km 98+100 km 104+000 1. Na dionici Aljmaš-Osijek izvedeni su prvi radovi regulacije Drave na ovom području. Posebna pažnja posvećena je ušću Drave u Dunav te je ono danas potpuno uređeno. Nizom pera, obaloutvrda, paralelnih gradnji s traverzama učvršćeno je korito rijeke s regulacijskom širinom od 180 m pri srednjoj vodi. Na rkm 13+000 - 14+000 izveden je prokop kojim se je uklonila oštra krivina Drave, a cilj je ostvarenje kvalitetnog plovnog puta. 2. Na dionici rijeke Drave koja prolazi kroz grad Osijek od km 16+000 do km 24+200 korito je uređeno izgrađenim obaloutvrdama tipa gradska keja - 3 km obaloutvrde na lijevoj i desnoj obali, s regulacijskom širinom 180 m pri srednjoj vodi. 3. Na dionici Pampas-ušće Vučice km 24+200 do 30-000, opseg regulacijskih radova znatno je manji. Riječno korito je neujednačene širine. Nizom obaloutvrda i paralelnih gradnji, te sustavom pera korito je učvršćeno.

146 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

4. Dionica između km 30+000 do 37+000 ušće Vučice-Nehaj prilično je ujednačene širine korita bez izrazitijih nestabilnosti obala. Izvedeni regulacijski zahvati su minimalni. Izgrađena je obaloutvrda na desnoj obali od km 32+800 do km 33+730. 5. Problem uređenja dionice Nehaj-Nard od km 37+000 do km 51+000 u smislu sprječavanja erozije obala, ugrožavanja objekata i osiguranja plovidbe vrlo je složena. Za navedenu dionicu karakteristične su krivine malog polumjera zakrivljenosti, velike promjene u dubini korita te brojni sprudovi u koritu. Zabilježena je drastična erozija desne obale na potezu Jarčevac-Nehaj. Nekad problematičan potez Valpovačke plaže, gdje je konkavna desna obala učvršćivana u više navrata, rješen je izvođenjem prokopa "Valpovačke plaže" 1983/84., godine i time pomicanje toka na lijevu obalu. Uz prokop izvedeni su brojni popratni objekti; deponije, obaloutvrde, pregrada na starom koritu, usmjeravajuća građevina na ulazu u prokop te osiguranja nizvodnih obala u krivinama, te je korito rijeke fiksirano na širinu 180 m pri srednjoj vodi. 6. Na dionici Belišće od km 51+000 do km 55+000 izvedena je obaloutvrda kod kombinata "Belišće" te niz pera u krivini kod Bistrinaca. Sustav pera spriječio je eroziju lijeve obale, a odnošenje desne obale-spruda je sporo, te isti znatno sužava korito rijeke i smanjuje protočnost. 7. Na dionici Bistrinci od km 55+000 do km 64+000, tok rijeke se mjestimično razlijeva u širokom koritu s brojnim sprudovima i otocima. Ova dionica se ocjenjuje kao neregulirana. 8. Dionica Gat km 64+000 do km 70+200 se također može ocijeniti kao neuređena. Mjestimični otoci i sprudovi stvaraju dvojno korito, znatno suženog protočnog profila. Na ovom potezu izgrađena je obaloutvrda, pera i pregrada na rukavcu. Time je učvršćeno korito širine 180 m pri srednjoj vodi. 9. Na rkm 70+200 počinje granična dionica rijeke Drave između Republike Hrvatske i Republike Mađarske. Promatrana dionica Podravski Podgajci-Moslavina od km 70+200 do 98+100 regulirana je u razdoblju od 1960. do 1980. godine. Izgrađeno je niz pera, T-objekata, deponija, obaloutvrda i paralelnih gradnji. Korito je fiksirano na regulacijsku širinu od 180 m pri srednjoj vodi. 10. Dionica Moslavina-Martinci od km 98+100 do km 104+000 ima izvedene obaloutvrde na desnoj obali Drave kod Moslavine. Sustavnih radova na uređenju korita nije bilo pa se ova dionica smatra kao neregulirana. Ocjenjujući reguliranost Drave na promatranom potezu kroz područje Osječko-baranjske županije moguće je konstatirati da se ističu opsegom izvedenih regulacijskih radova i urednošću korita dionice Aljmaš-Osijek i Podravski Podgajci-Moslavina. Unazad 15-20 godina, pored radova redovnog održavanja i izgradnje "nužnih" regulacijskih objekata pripremala se dokumentacija za izgradnju vodnih stuba na rijeci Dravi (VS Novo Virje, VS Barcs, VS Donji Miholjac i VS Osijek). S obzirom na planiranu koncepciju izgradnjom navedenih vodnih stuba, izgrađuje se regulacijski objekti na lokacijama nagle erozije obala, gdje je potrebna zaštite objekata na obali i sl. • Regulacijske građevine na rijeci Dunav Regulacijski radovi na dijelu toka kroz Republiku Hrvatsku datiraju još iz 19. stoljeća. Globalno ocjenjujući reguliranost Dunava kroz našu državu rkm 1433. do rkm 1295. moguće je konstatirati da se ističe opsegom izvedenih regulacijskih radova i uređenošću korita na dionici od hrvatsko-mađarske granice (rkm 1433.) do Vukovara (rkm 1333.), odnosno na cijelom potezu kroz Osječko-baranjsku županiju, od rkm 1433. do rkm 1347. Pri ocjenjivanju reguliranosti toka Dunava kroz Osječko-baranjsku županiju izdvajaju se sljedeće dionice: 1. Dionica hrvatsko-mađarska granica - Tovarnik (rkm 1433+000 - rkm 1425+200) na kojoj je izgrađen sustav od većeg broja pera na desnoj obali, pregrada rukavaca na obje obale kao i osiguranja obala, pa je ranije široko korito svedeno na širinu od 400 m za srednju vodu. Trasa

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 147 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

regulacije eliminirala je ranije oštre krivine. Stvoreni su uvjeti za nesmetan protok vode i leda, povećana je sposobnost pronosa nanosa i osiguran plovni put. Navedena dionica je prije regulacije bila problematična u pogledu transporta leda, a plovidba se odvijala u jednom smjeru. Ova dionica se ocjenjuje kao potpuno regulirana. 2. Dionica "Siga-Kazuk" (rkm 1422+000 - rkm 1414+000) također je potpuno regulirana. Formirano je korito širine 400 m za srednju vodu izgradnjom većeg broja pera i obaloutvrda na lijevoj i desnoj obali. Stvoreni su uvjeti za protok voda i leda, kao i siguran plovni put. Ovu dionicu karakterizirale su nestabilne obale, krivine nepovoljnih radijusa, brojni plićaci i sprudovi. 3. Dionica Apatin (rkm 1405+000 - rkm 1400+000) nije potpuno regulirana u odnosu na projektirane regulacije, ali regulacijski radovi su izvedeni u tolikoj mjeri da osiguravaju siguran plovni put i nesmetani protok vode i leda. Ostvarena je širina korita 400 m pri srednjoj vodi, a željena regulacija je ostvarena izgrađenim obaloutvrdama na lijevoj i desnoj obali. 4. Dionica "Čivutski rukavac" (rkm 1400+000 - 1394+000) potpuno je regulirana. Izgrađena su osiguranja lijeve i desne obale. 5. Dionica "Vemelj-Petreš" (rkm 1394+000 - 1384+000) također je potpuno regulirana. Korito širine 400 m pri srednjoj vodi fiksirano je nizom pera na lijevoj obali, te većom dužinom obaloutvrda na desnoj obali, pregrađeni su rukavci i izdvojeni iz glavnog toka rijeke. 6. Dionica "ušće Drave-Aljmaš" (rkm 1383+000 - 1379+000) regulirana je izgrađenim paralelnim građevinama, širina Drave svedena je na 170 m. Nizvodno od ušća Drave, korito Dunava za srednju vodu širine 400 m fiksirano je sustavom pera na lijevoj i desnoj obali i desnom obaloutvrdom. 7. Na dionici "Staklar-Marin" (rkm 1374+500 - rkm 1369+500) nisu izvedeni svi projektirani radovi, ali je stabilizacija obala na kritičnim mjestima izvršena. 8. Na dionici "Bogojevo-Vukovar" (rkm 1369+500 - 1347+000) izvršeni su regulacijski radovi na kritičnim mjestima, ali osim Daljske krivine koja ostaje i dalje problematična, bez obzira što se radovi nisu izvodili sustavno, već mjestimično (otklanjanje kritičnih mjesta), moguće je govoriti o reguliranosti dionice. Izgrađen je veći broj pera, obaloutvrda, pregrada rukavaca, a sve u cilju stvaranja jedinstvenog korita za srednju vodu. • Nasipi na području Osječko-baranjske županije Prvi počeci izgradnje obrambenih nasipa datiraju iz prošlog i s početka ovog stoljeća. Nasipi su bili izgrađeni na primitivan način i nedovoljnih dimenzija. Nakon katastrofalnih poplava 1965. i 1972. godine pristupilo se nadogradnji sustava za obranu od poplava kao i izgradnji novih nasipa. Na području Osječko-baranjske županije sustav obrane od poplava čine sljedeći nasipi: - nasip uz Dravu: "Hobođ-Zabara", "Sveti Ðurađ-Donji Miholjac", "Nard-Belišće", "Osijek-Višnjevac", Glavni dravski nasip, "Drava-Dunav" s obuhvatnim nasipima "Tvrđavica" i "Podravlje", - nasip uz Dunav: "Drava-Dunav", "Zmajevac-Kopačevo", "Gomboš", "Državna granica-Draž". Nasip "Hobođ-Zabara" nalazi se uz desnu obalu rijeke Drave na potezu od rkm 80+550 do 86+450, a trasa je položena tako da se početak nasipa veže na visoku obalu na granici rudina Ðurđevci-Zabara, a završava pored krajnje table ribnjaka u Donjem Miholjcu. Duljina nasipa je 4.750 km i brani područje od cca 615 ha obradive površine, koja se nalazi sjeverozapadno od miholjačkog ribnjaka. Nasip "Sveti Ðurađ-Donji Miholjac" nalazi se uz desnu obalu rijeke Drave na potezu od rkm 73+350 do 78+000 u duljini od 4.880 km i brani područje od cca 910 ha obradivih površina između ceste Donji Miholjac-granični prijelaz i Donji Miholjac-Sveti Ðurađ, te mjesto Sveti Ðurađ i grad Donji Miholjac. Na branjenoj strani uz nasip je kompleks miholjačkih ribnjaka.

148 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Nasip "Nard-Belišće" nalazi se na desnoj obali rijeke Drave, ukupne je dužine 5.850 km i brani područje od približno 570 ha poljoprivrednih površina, mjesto Nard, gradove Belišće i Valpovo, Šag i prometnice Valpovo-Šag i Valpovo-Nard. Početak trase uklapa se u visoki teren istočno od Belišća, a završava kod mjesta Nard. Nasip "Osijek-Višnjevac" duljine je 4.413 km, nalazi se na desnoj obali rijeke Drave i brani područje od približno 300 ha gradskog područja na kojem su smješteni stambeni objekti, hipodrom konjičkog kluba "Osijek", te crpna postaja gradskog vodovoda. Trasa nasipa počinje kod zgrade Hrvatskih voda VGO Osijek, a završava na visokoj obali rukavca Stare Drave u prigradskom naselju Višnjevac. Glavni dravski nasip nalazi se na lijevoj obali rijeke Drave na potezu od rkm 25+000 do 64+300, a trasa je položena tako da se početak nasipa veže na mađarsku obrambenu crtu na državnoj granici s Republikom Mađarskom, a završava kod lokacije Trokut, gdje se dalje nastavlja nasip "Drava-Dunav". Duljina nasipa je 31.672 km i brani područje oko 16.500 ha i naselja Torjanci, Novo Nevesinje, Novi Bezdan, Baranjsko Petrovo Selo, Majške Međe, Bolman, Jagodnjak, Novi Čeminac i Dardu, te prometnice Darda-Bolman, Baranjsko Petrovo Selo-Torjanci, Baranjsko Petrovo Selo-Novi Bezdan, kao i dio željezničke pruge Osijek-Beli Manastir. Nasip "Drava-Dunav" duljine je 18.645 km. Ovaj lijevoobalni dravski i dijelom desnoobalni dunavski nasip štiti područje Baranje ukupne površine 4.500 ha. Početak nasipa nadovezuje se na Glavni dravski nasip kod lokacije Trokut i trasa se proteže u pravcu mjesta Kopačevo. Obuhvatni nasip "Tvrđavica" i "Podravlje" koji su jednim svojim dijelom uključeni u nasip "Drava- Dunav" izgrađeni su radi zaštite navedenih naselja. Obuhvatni nasip "Tvrđavica" duljine je 3.530 km, a obuhvatni nasip "Podravlja" 1.160 km. Nasip "Zmajevac-Kopačevo" poznat i pod imenom Glavni dunavski nasip desnoobalni je nasip duljine 31.170 km i brani područje istočne Baranje od 17.100 ha i naselja Zmajevac, Suzu, Kneževe Vinograde, Mirkovac, Zlatnu Gredu, Sokolovac, Grabovac, Tikveš, Kozjak, Lug, Podunavlje, Vardarac i Kopačevo. Nasip se proteže od rkm 1420 do rkm 1390 Dunava, a početak trase nasipa nalazi se u mjestu Zmajevac gdje se priključuje na visoki teren. Završetak trase nalazi se između naselja Kopačevo i ribnjačke table A1 Beljskog ribnjaka Podunavlje, gdje se spaja s nasipom "Drava-Dunav". Desnoobalni dunavski nasip "Gomboš" brani na području Baranje približno 450 ha poljoprivrednih površina i dio naselja Batina. Duljine je 2.343 km i proteže se uz Dunav od rkm 1425 do rkm 1421. Početak trase nasipa nalazi se na prostoru bivše željezničke stanice Batina, a kraj trase nasipa nadovezuje se na visoki teren. Trasa nasipa je paralelna toku rijeke Dunav do stacionaže nasipa 1+931 gdje govoto okomito skreće i uklapa se u visoki teren. Nasip "Državna granica-Draž" duljine je 6.789 km i prostire se uz Dunav od rkm 1430 do rkm 1425. Ovaj desnoobalni dunavski nasip brani na području Baranje približno 2.800 ha površine i naselja Draž, Gajić i Topolje. Početak trase nasipa definiran je na državnoj granici Republike Hrvatske i Republike Mađarske, gdje se nastavlja na mađarsku obrambenu crtu do Mohača. Kraj trase nasipa nalazi se na kraju mjesta Draž, odnosno na mjestu utoka Odvodnog kanala Karašica u potok Karašicu.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 149 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

NASIPI UZ RIJEKE DRAVU I DUNAV NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE Tablica br. 91. NAZIV DUŽINA NAZIV I DUŽINA NASIPA GRAD/OPĆINA VODOTOKA VODOTOKA (km) (km) Općina Podravska Drava 9,8 Moslavina Općina Viljevo Drava 6,4 Grad Donji Miholjac Drava 19,6 Hobođ-Zabara 4,75; Sveti Ðurađ-Miholjac 4,88 Općina Marjanci Drava 2,8 Grad Belišće Drava 6,925 Grad Valpovo Drava 6,450 Nard-Belišće 5,85 Glavni dravski nasip 1,7 Općina Petrijevci Drava 3,850 Glavni dravski nasip 1,3 Grad Osijek Drava 18,10 Osijek-Višnjevac 4,413 Obodni nasip Tvrđavica 3,53 Obodni nasip Podravlje 1,6 Drava-Dunav 6,8 Općina Erdut Drava 3,4 Dunav 35 Općina Petlovac Drava 7,325 Glavni dravski nasip 11,2 Općina Jagodnjak Drava 11,55 Glavni dravski nasip 9,672 Općina Darda Drava 7,450 Glavni dravski nasip 7,80 Drava-Dunav 2,3 Općina Bilje Drava 15,53 Drava-Dunav 9,545 Dunav 24,76 Zmajevac-Kopačevo 10,67 Općina Kneževi Dunav 10,95 Zmajevac-Kopačevo 20,50 Vinogradi Općina Draž Dunav 15,05 Gomboš 2,343 Državna granica-Draž 6,789

Uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda na području Osječko-baranjske županije u daljnjem tekstu biti će razmatrano po slivnim područjima: • Slivno područje “Baranja”, • Slivno područje “Vuka”, • Slivno područje “Karašica - Vučica” i • Slivno područje “Biđ - Bosut”. 1. Slivno područje "Baranja" Slivno područje “Baranja” smješteno je u ravničarskom sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske i u cijelosti se nalazi na području Osječko-baranjske županije. Taj prostor čini dio šireg prirodno-geografskog područja Baranje, čiji se pretežiti dio nalazi u Republici Mađarskoj. Uspostavljanjem današnje teritorijalno-administrativne podjele slivno područje “Baranje” svojom površinom od 1.147 km2 čini 2,03 % prostora Republike Hrvatske.

150 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Slivno područje Baranje omeđeno je s istočne starne rijekom Dunavom u dužini 49 km, južnu granicu čini rijeka Drava u dužini 61 km, dok sa sjeverne strane graniči s Republikom Mađarskom. Povjesni razvoj regulacije na rijeci Dunavu i Dravi ima tri karakteristična razdoblja: od prvih zahvata do 1830. godine, druga između 1830. do kraja 70-tih godina prošlog stoljeća i treće od 1880. godine naovamo. Osnovni cilj regulacija bio je osiguranje što bržeg odvođenja velikih poplavnih voda i sprječavanje erozije obala radi stvaranja meandara koji su bili uzrok stvaranja ledenih “čepova” a koji su za posljedice imali česte i katastrofalne poplave. Na rijeci Dunav u cilju regulacije izvršena su četiri prokopa i to sjeverno od Batine “Šarkanj” 1814-20. ispod Batine “Blaževica” 1894. god. zatim “Kazuk” 1894. te sjeverno od ušća Drave “Sreberica” 1894. godine. Na rijeci Dravi nizvodno od Osijeka “Bijelo Brdo” 1805., “Veliki Bajer” 1882-85. te “Sarvaš“ 1982.-85. zatim 1985., god. kod “Nemetina”. Uzvodno od Osijeka u razdoblju od 1815. pa do 1860. god. izvedeno je 16 prokopa u cilju regulacije i presjecanja brojnih meandara. Današnje regulacije Dunava i Drave uglavnom su manji zahvati lokalnog karaktera, a odnose se na održavanje postojećih regulacijskih objekata. Regulacija ostalih međudržavnih vodotoka u prvom redu potoka Karašice, Hatvan, Toplica, Travnik i Borze završena je poslije drugog svjetskog rata, tako da se danas vrši samo njihovo održavanje. Budući da je smještena u međurječju Drave i Dunava, Baranja predstavlja hidrotehničku cjelinu njihovih slivova. U vodnogospodarskoj praksi Baranja je podjeljena na sektore i to Dunavski, Dravski sektor i sektor Karašica. Prema topografskim karakteristikama na području se razlikuje nizinski dio melioracijskih područja uz Dunav, Dravu i Topoljski Dunav, zatim povišeni plato centralnog dijela Baranje i brdovito područje Banskog brda. Opisano područje nema prirodno razvijenu hidrografsku mrežu, brojni vodotoci - kanali umjetno su formirani u cilju odvodnje suvišnih voda s poljoprivrednog zemljišta. Jedini prirodni vodotok područja je Karašica na istoimenom sektoru, koji je uglavnom tranzitni kroz ovo područje, osim potoka Karašica, ovom sektoru pripada sa svojim slivnim područjem još Odvodni kanal Karašica, potok Borza te kanali Hatvan i Travnik. Za ovaj sektor karakterističan vodni resurs je Topoljski Dunavac, interesantan kao skupljač voda gravitirajućeg područja - recipijent i akumulacija. Na Dravskom sektoru glavni odvodni kanal je Barbara koja gravitira Kopačkom ritu (Staroj Dravi) i crpnoj postaji Velika u Topoliku za mehaničku odvodnju. Na krajnjem zapadu područja preko crpne postaje i ustave Bakanka u inundaciju Drave ulijeva se potok Toplica. Osim melioracijskih kanala na području (naročito Kopačkog rita - područje Stare Drave) ističu se još uvijek brojni rukavci i močvare - bare, nekadašnjih živih rukavaca Drave. Brojne poplave koje su se i u ne tako davnoj prošlosti događale (zadnje 1965. i 1972.) i sa sobom odnosile ogromne materijalne i druge žrtve odredile su da je u Baranji za zaštitu od vanjskih voda izgrađen vrlo pouzdan obrambeni sustav. Glavnu zaštitu pružaju rekonstruirani nasipi i to: - Glavni Dravski nasip dužine 31.672 km - Glavni Dunavski nasip dužine 31.170 km - Nasip Drava-Dunav dužine 18.645 km - Nasip uz potok Karašicu lijeva i desna obala dužine 36.120 km - Nasip uz potok Borza lijeva i desna obala dužine 10.600 km - Nasip Gomboš dužine 2.343 km - Nasip Državna granica-Draž dužine 6.789 km

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 151 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Kako su Glavni Dunavski nasip i Dravski nasip svojim dimenzijama i konstrukcijom pružali gotovo 100% zaštitu, treba istaknuti da su zbog ratnih događaja ozbiljno oštećeni te da ne pružaju više visok stupanj zaštite od vanjskih voda. Da bi se ovi nedostaci otklonili potrebno je izvršiti razminiranje terena (u tijeku je), te nakon toga provesti sanaciju. Slična situacija je i na nasipima uz potok Karašicu, Borzu i Toplice. 2. Slivno područje “Vuka” (područje Osječko-baranjske županije) Slivno područje “Vuka” geografski je smješteno u sjeveroistočnom dijelu Slavonije. Površina ukupnog sliva Vuka iznosi 1.793,28 km2 (179.328 ha), a na području Osječko-baranjske županije površina sliva iznosi 1.117,96 km2 (111.796 ha). Površina koja pripada Županiji prema hidrografskim karakteristikama može se podijeliti na sliv rijeke Drave s glavnim recipijentima Poganovačko-Kravičkim kanalom, kanalom Crni Fok i kanalom Palčić, te na sliv rijeke Dunava s glavnim recipijentima rijekom Vukom, glavnim Daljskim kanalom i Bobotskim kanalom. Površina Dravskog sliva iznosi 236,096 km2 (23.609 ha) a Dunavskog sliva 881,00 km2 (88.100 ha). Područje koje pripada Županiji omeđeno je sa sjeverne strane rijekom Dravom i cestom Osijek- Bizovac-Koška, s istočne strane rijekom Dunav i administrativnom podjelom županija Osječko- baranjske i Vukovarsko-srijemske, dok je s južne i zapadne strane granica sliva prirodna vododjelnica terena koja određuje površine koje pripadaju slivovima rijeke Vuke, Poganovačko-Kravičkog kanala, Biđ-Bosuta i Karašice-Vučice. Južna granica proteže se prirodnom vododjelnicom južno od naselja Slatnik Drenjski, Paljevina, Potnjani, Gorjani, Tomašanci, Forkuševci i Mrzović, a zapadna granica se proteže prirodnom vododjelnicom zapadno od naselja Habjanovci, Lug Subotički, Branimirovac, Budimci, Razbojište, Ostrošinci i Paučje. U administrativnom smislu ovo područje obuhvaća dio gradova Osijek i Ðakovo, dio općina Drenje, Levanjska Varoš, Viškovci, Koška, Bizovac, Petrijevci i Podgorač, te općine Antunovac, Čepin, Gorjani, Ernestinovo, Punitovci, Erdut, Semeljci, Šodolovci i Vuka. Od ukupne površine melioracijskog područja koje pripada Osječko-baranjskoj županiji - 10%, čini brdski sliv, a cca 90% nizinski. Općenito gledajući, najniže područje u slivu je tzv. bara Palača, koja je nekad u prošlosti bila aktivno jezero, koje tektonskim poremećajem danas to prestaje biti. Ona predstavlja najniže područje u slivu površine od cca 20.000 ha. Nadmorska visina najnižih dijelova bare Palače je na koti 83.50 m N.J.M. Tereni izvan Bare Palače su znatno viši i kreću se od 86,0 do 93,0 m N.J.M. Unutar Bare Palače, teren je jako izdiferenciran, s velikim brojem makro i mikro depresija i mikro i makro uzvisina. Izvan Bare Palače treba istaći prirodne depresije uz kanal Glavni Tenjski Pljovarski, Mačvala-daljski i Brijest, s većim brojem udolina nepravilnih formi. Širina ovih depresija varira od 50 do 100 m pa i više. U zapadnom dijelu sliva Vuke i lijevom zaobalju također se nalazi veći broj starih prirodnih tokova i napuštenih starih rukava Vuke. Najznačajnija depresija je svakako tzv. Čokadinačka bara, vrlo izdužene i nepravilne forme, kroz koje prolaze kanali Milodina, Loncija i Davidovača. Tu još treba spomenuti dolinu Igalić-Zubović i staru Vuku. Čokadinačku baru na granici sliva Vuke i Drave presjeca Poganovačko-kravički kanal. Ona prelazi i u sliv Drave i prirodno je povezana s Ivanjskom Barom. Na čitavom ovom području, teren je jako izdiferenciran, izrazito nemirnog reljefa, s velikim brojem makro uzvisina i depresija. U istočnom dijelu sliva, iznad prosječnog terena ističe se brežuljak zvan Bijelo Brdo i Aljmaško- erdutska uzvisina-Planina, čije maksimalne visine dosižu i do 180 m N.J.M. U postojećem stanju dio brdskog sliva pripada Vuki, a dio direktno dunavskom slivu.

152 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Najviši tereni svakako se nalaze na izvorištu Vuke, gdje sliv dosiže visine i preko 250,0 m N.J.M., a na tom dijelu i njegova forma je sužena. Najviši tereni u dravskom slivu dosižu do kote 105,0 m N.J.M., a najniži ispod 89,0 m N.J.M. Općenito gledajući, desno zaobalje rijeke Vuke ima manje površine niskog terena nego lijevo zaobalje. Naselja i prometnice su uglavnom smještena na uzvišenijem terenu i na gredama. Idući prema zapadu, rijeka Vuka se udaljava prema sjeverozapadu pa se desno slivno područje znatno proširuje. U ovom proširenom slivu, najznačajniji su kanali Velika Osatina sa svojim pritocima, Veliki i Mali Medveš, Brana Perić i Potok. Neki od ovih potoka, kao npr. Velika Osatina prolaze kroz naselja i imaju široke i duboke depresije, širine 50-100 m, koje su vrlo niske i nisu dobro odvodnjene. Velika Osatina ulazi u poplavno područje zaobalja rijeke Vuke. Neposredno uz korito Velike Osatine, koja je najveći kanal u desnom slivu rijeke Vuke i koja ima u većem dijelu godine živu vodu, nalaze se naselja Petrova Slatina, Koritna, Semeljci i Kešinci. Obzirom na veće vodne količine koje donose navedeni kanali mogu se koristiti za ribnjake i višenamjenske akumulacije na višim tokovima. U slivu Velike Osatine izveden je manji ribnjak, Koprivna površine cca 30 ha. Upravo na opisanom dijelu sliva veliki je broj starih isušenih korita različitih oblika i dimenzija, od kojih treba spomenuti Staru Vuku i Hofmanovac. Slivno područje Velike Osatine je vrlo veliko, a vrlo malog uzdužnog pada, odlikuje se sa jako izlomljenim terenom, kako položajno tako i visinski, pa je teško provesti pravilnu organizaciju teritorija za potrebe poljoprivrede. U desnom zaobalju, nasuprot crpnoj postaji Dvor, nalazi se prilično veliko područje koje i u postojećem i u novoreguliranom stanju Vuke neće imati dobru odvodnju u površini od cca 1.700 ha. Visoke vode Vuke, od km 42+000 do km 48+000 (cesta za Hrastin), ne osiguravaju na spomenutom potezu dobru odvodnju zaobalja i to područje posebno kod nereguliranog korita Vuke može biti plavljeno. Niski teren uvlači se i na većoj udaljenosti od korita Vuke sve do postojećeg ribnjaka. Uzvodnije od ovog mjesta rijeka Vuka prihvaća veći broj kanala i starih isušenih rukavaca Vuke, od kojih vrijedi spomenuti Staru Osatinu, Staru Vuku, Kešinačku Baru, kanal Plandište, još jedno staro korito rijeke Vuke, Kešinački kanal i kanal Gorjan-Punitovci. Uzvodno od ušća kanala Gorjan-Punitovci u Vuku, teren se znatno uzdiže i rijeka Vuka poprima bujični karakter. Desno zaobalje ima znatno strmiji poprečni pad i dosta velik brdski dio sliva koji je izrazito razvijen i izlomljen. Rijeka Vuka je najznačajnija tekućica slivnog područja i, ujedno, glavni recipijent. Izvorište rijeke Vuke nalazi se u blizini sela Paučja na obroncima planine Krndija. Rijeka teče u smjeru od zapada prema istoku prolazeći najprije prirodnom dolinom u brdovitom terenu, gdje su izraziti podužni padovi uz pojavu erozije korita. Ulazeći u ravničarski prostor nizvodno od sela Razbojišta, gdje su padovi još uvijek primjereni zadržava i nadalje karakter brdskog vodotoka. Nizvodno od ušća desnog pritoka, kanala Gorjan- Punitovci postaje izrazito ravničarski vodotok sa nekada brojnim meandrima koji su regulacijskim radovima u prošlosti presjecani prokopima radi postizanja većeg podužnog pada. Još uvijek je ostao neriješen meandar Korpaš u blizini sela Vuke ukupne dužine cca 9.000 m, koji prema novom izvedbenom projektu za regulaciju rijeke treba presjeći prekopom dužine cca 2.500 m,. Ušće Vuke u rijeku Dunav nalazi se u središnjem dijelu grada Vukovara. U razdoblju od 1975. do 1978. godine pregrađena je prirodna dolina rijeke 6.000 m nizvodno od izvorišta na lokaciji bivšeg sela Borovik istoimenom nasutom branom, visine 19 m, te je stvorena uzvodna akumulacija sa korisnim volumenom 7,9 x 106 m3. Izvedbom navedene brane zadržane su

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 153 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

u akumulaciji brdske vode koje su obrazovale poplavni val na nizvodnim dionicama, gdje su izvedeni obrambeni nasipi. Ukupna dužina rijeke Vuke iznosi do brane “Borovik” uključujući meandar Korpaš ukupno 97 km. Rijeka Vuka regulirana je parcijalno nekoliko puta u prošlosti ali uvijek do ceste Ðakovo-Našice. Posljednja regulacija koja je vršena zadnjih desetak godina na cijeloj dužini vodotoka od ušća do navedene ceste riješila je problem središnje kinete u nizinskom dijelu sliva, te definitivno realizirala proticajni profil u gornjem brdskom slivnom području sa izvedbom osam novih stepenica i ustave “Krndija”. Preostalo je da se riješi još uvijek ne regulirani dio trase do brane “Borovik”, ali i ovdje su radovi u tijeku. Alternativno rješenje na ovom dijelu trase je akumulacija “Bučje”. Na području Osječko-baranjske županije nalazi se dio toka rijeke Vuke uzvodno od km 36+000, dok nizvodni dio do ušća pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji. Provedenim regulacijskim radovima stvoreni su uvjeti za poboljšanje odvodnje na svim pritokama Vuke u lijevom i desnom zaobalju. Postojeće crpne postaje za mehaničku odvodnju u rijeku Vuku najnižih areala na područje Županije: “Dubrave” sa kapacitetom Q = 0,5 m3/s, “Crna Bara” sa Q = 1,0 m3/s i “Budimci” sa 0,5 m3/s ostaju i nadalje u funkciji, ali one koje imaju izvedene gravitacijske ispuste (Dubrave i Budimci) radit će znatno kraće vrijeme. Hidrotehničke karakteristike vodotoka su sljedeće: Q = 193 m3/s, širina dna b=2,0-7,0 m, nagib pokosa 1:2 do 1:3, podužni pad od 0,1 ‰ do 1,0 ‰. 3. Slivno područje “Karašica - Vučica (područje Osječko-baranjske županije) Između sjevernih obronaka planina Papuka i Krndije na jugu i rijeke Drave na sjeveru, proteže se prostrana ravnica, kojom protječu potoci Karašica i Vučica sa pritocima. Ovo područje leži na sjeveru Slavonije, u donjem toku rijeke Drave. Planinski greben Papuka i Krndije čini vododjelnicu rijeke Drave i Save, te se ista djelomično poklapa sa južnom granicom sliva potoka Karašice i Vučice. Melioracijski, zauzima sjeverni dio slivnog područja i uglavnom ravničarski i pribrežni pojas, u kojem su potrebne vodoprivredne investicije u svrhu obrane zemljišta od poplava i uklanjanja suvišne vode iz tla. Ukupna slivna površina područja iznosi 235.253 ha, a na Osječko-baranjsku županiju otpada 127.461 ha ili 54 % ukupne površine. Dio slivnog područja "Karašica-Vučica" koji pripada Osječko-baranjskoj županiji omeđen je sa zapada granicom Županije, sa sjevera rijekom Dravom, s istoka granicom slivnog područja "Vuka" i s juga granicom vodnog poručja Save. Nizinsko područje u slivu potoka Karašice-Vučice ima u smjeru sjever-jug prosječnu širinu 25 km, a u smjeru istok-zapad duljinu oko 70 km, što znači da pokriva površinu oko1.700 km2. Ovo područje obzirom na aluvijalnu obalu rijeke Drave ima u topografskom pogledu obilježje ravni sa apsolutnom visinom 85 do 125 m.n.m. Najniže su kote u blizini ušća Vučice u Dravu, a najviše u pribrežnim krajevima. Povoljna je okolnost, da i najviši vodostaji rijeke Drave ne nadmašuju kote terena spomenutog nizinskog područja, te iz toga slijedi zaključak, da ovo područje nije ugroženo od velikih voda rijeke Drave. Zato obranu od poplavnih voda treba voditi u drugom smjeru, nalazeći uzrok poplava u oborinskim vodama, koje se slivaju s planina Papuka i Krndije. Ranije je već istaknuto da u slivno područje spadaju sjeverni obronci planina Papuka i Krndije, koje se uzdižu od kote 125 m.n.m. i dalje planinskim stranama do grebena i vrhunaca visine blizu 1.000 m.n.m. Brdsko slivno područje ima površinu oko 700 km2, nagnuto je prema horizontali pod kutom

154 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

2-180, a uzevši u obzir prirodnu retenciju brdskog raslinja (šume) i tla, može se računati sa dotokom iz planina u doba izvanrednih oborina i do 1.500 1/sec po kvadratnom kilometru. Obrana od brdskih voda uvijek je bila glavni zadatak zaštite nizinskog područja, premda je uporedno s tim, ne manje važan zadatak bio odvođenje suvišnih vlastitih voda. Područje je izbrazdano brojnim potocima i umjetnim kanalima, te je bogat tekućim i stajaćim vodama. Površinske vode iz planine Krndije prikuplja potok Vučica s pritocima i kanalima, te ih odvodi u rijeku Dravu kod Petrijevaca. Važniji pritoci Vučice jesu: Prištanac, Marijanac, Iskrica, Bukvik, Našička Rijeka i Breznica s desne strane, te Pištanac, Stara Vučica i Strug s lijeve strane. Osim toga od Gata do Valpova teče tzv. Mrtva Karašica, koja je poslije prokopa Gatskog kanala postala pritok Vučice. Površinske vode, kojima je izvorište u planini Papuk prikupljaju brojni brdski potoci, te ih skupa s vodom iz nizina, prikupljenih putem umjetnih kanala odvode Slatinskom Čađavicom i ozračnim kanalom Vojlovica-Voćinska-Drava direktno u rijeku Dravu. Također potok Klokočevac s prirodnim i umjetnim pritocima prikuplja vode u ravnici, odvodi ih u Karašicu, te putem ozračnog kanala Karašica-Drava i Gatskog kanala u rijeku Dravu. Glavni pritoci u slivu Karašice jesu: Vojlovica, Voćinska, Pištana, Seginac, Krajna i dr. Odvodnja dijela Osječko-baranjske županije koji se nalazi na slivnom području Karašica-Vučica gravitira prema rijeci Dravi, odnosno odvodni sustav sliva pripada vodnom području Drave. Ukupna površina sliva u Osječko-baranjskoj županiji iznosi 127.461 ha ili 54% ukupne slivne površine. Glavni recipijenti na slivnom području su rijeka Vučica i rijeka Karašica. • Rijeka Vučica i glavni pritoci Ukupna površina sliva rijeke Vučice iznosi 111.570 ha sa srednjim padom terena 2,7%. Sliv se može generalno podijeliti na nizinski dio površine oko 80.000 ha i brdski dio površine oko 31.570 ha. Ukupna dužina vodotoka iznosi 75,6 km, a na Osječko-baranjsku županiju otpada 53,15 km i taj dio je svrstan u vode od interesa za Republiku Hrvatsku, odnosno državne vode. Izvorište rijeke Vučice je u Papuku iznad Orahovice, a rijeku formiraju Radlovački potok do Orahovice, Orahovička rijeka kroz Orahovicu i dalje rijeka Vučica. Ušće rijeke Vučice je na 29,4 km rijeke Drave. Srednji pad vodotoka iznosi 1,13 %, a maksimalne protoke sračunate na utoku u rijeku Dravu iznose ovisno o povratnom razdoblju kako slijedi: max Q5 3 3 3 3 = 121,9 m /sec, max Q10 = 150,0 m /sec, max Q15 = 187,2 m /sec, max Q50 = 213,3 m /sec, max Q100 = 243,5 m3/sec. Sliv rijeke Vučice formiraju sljedeći pritoci:

PRITOCI U SLIVU RIJEKE VUČICE Tablica br. 92. PRITOCI UKUPNA DUŽINA POVRŠINA SLIVA (km) (ha) LIJEVI PRITOCI

Nova rijeka 8,6 3.580 Pištanac 9,6 2.025 Stara Vučica 19,8 8.650 Strug 16,4 5.525 Donja Karašica 21,7 2.850 DESNI PRITOCI

Marjanac 15,2 6.865 Crnac 10,6 2.560

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 155 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Iskrica 20,2 6.525 Bukvik 18,2 10.390 Našička rijeka 18,5 10.400 Breznica 21,1 23.768 Donja Jesenovica 21,4 3.075 Poznanovac 13,1 2.925

Vlastiti sliv Vučice 75,6 22.430 (uža Vučica) UKUPNO: 111.570

Radovi na regulaciji rijeke Vučice su rađeni u nekoliko navrata, ali uglavnom na malim dionicama i to u smislu interventnih radova. Tijekom 1998. i 1999. godine pristupilo se izradi glavnog projekta regulacije rijeke Vučice od stacionaže 0+000 do 30+799 i navedeni projekt bi trebao biti dovršen do kraja 1999. godine, s tim da je u okviru programa kapitalnih ulaganja na slivnom području Karašice i Vučice predviđeno izvođenje radova na regulaciji korita Vučice za I dionicu, odnosno za prvih 8,0 km. Sadašnje stanje rijeke Vučice je takvo da može preuzeti tek 50% velikog vodnog vala stogodišnjeg povratnog perioda, a ako se tome doda usporno djelovanje rijeke Drave do udaljenosti oko 25 km vidi se neophodnost regulacije toka rijeke Vučice. Uređenje sliva rijeke Vučice podrazumjeva regulaciju toka rijeke i uređenje brdskog dijela podslivova koji formiraju rijeku Vučicu, što znači izgradnju brdskih akumulacija ili retencija na pritocima rijeke Vučice. U slivu Vučice, odnosno njenih pritoka predviđeno je, u okviru studijsko-projektne dokumentacije, izgradnja šest brdskih akumulacija i to na vodotocima Dubovik, Breznica, Lapovac, Vujnovac, Darna i Seonski potok. Izgradnjom navedenih akumulacija omogućilo bi se zadržavanje velikih vodnih valova u brdskom dijelu sliva i na taj način dirigirano upravljanje vodama. Predviđene akumulacije bi se gradile u brdskom dijelu iznad Našica, odnosno južno od ceste Našice-Osijek, a do sada je izgrađena samo jedna akumulacija i to Lapovac II na potoku Vujnovac. Zbog svog položaja rijeka Vučica je pored osnovne funkcije odvodnje suvišnih voda pogodna za korištenje voda u poljoprivredi, ribnjačarstvu i drugim granama privrede. • Rijeka Karašica i glavni pritoci Ukupna površina sliva rijeke Karašice iznosi 61.720 ha sa srednjim padom terena 2,1%. Sliv je nizinskog karaktera, a proteže se paralelno sa rijekom Dravom. Ukupna dužina vodotoka iznosi 43,1 km, a na Osječko-baranjsku županiju otpada 40,6 km i taj dio je svrstan u vode od interesa za Republiku Hrvatsku, odnosno državne vode. Rijeka Karašica nema svoje izvorište već se formira na području Virovitičko-podravske županije od Donje Branjinske i Donje Voćinske i potoka Klokočevac. Utok Karašice je preko Gatskog kanala u rijeku Dravu na 61,9 km rijeke Drave. Maksimalne protoke na utoku u Dravu iznose:

3 3 3 3 max Q5 = 92,3 m /sec, max Q10 = 113,6 m /sec, max Q25 = 141,7 m /sec, max Q50 = 163,0 m /sec, max 3 Q100 = 184,3 m /sec. Sliv rijeke Karašice formiraju sljedeći pritoci:

PRITOCI RIJEKE KARAŠICE Tablica br. 93. UKUPNA DUŽINA POVRŠINA SLIVA PRITOCI (km) (ha) DESNI PRITOCI Jelas Skakavac 18,9 9.640 Klokočevac 14,1 28.200

156 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Putna 9,7 5.900 Bogdinci 11,3 4.500

Vlastiti sliv Karašice 13.480 UKUPNO: 61.720

U svrhu rasterečenja rijeke Karašice izgrađena su dva ozračna kanala za direktno usmjeravanje velikih voda sa slivnog područja Karašice u rijeku Dravu. Ozračni kanal Karašica-Drava je izgrađen kao spoj Karašice na stacionaži 30+150, a utječe u rijeku Dravu na stacionaži 88+240 km, odnosno trasa ovog ozračnog kanala prolazi između grada Donjeg Miholjca i naselja Viljevo. Drugi ozračni kanal je Gatski kanal sa svrhom usmjeravanja velikih voda Karašice sa srednjeg dijela sliva, odnosno putem Gatskog kanala rijeka Karašica se direktno uljeva u rijeku Dravu na stacionaži 61+900 rijeke Drave. Radovi na regulaciji rijeke Karašice su obavljeni djelomično po pojedinim dionicama uglavnom u smislu interventnih zahvata, a najbitniji radovi na uređenju sliva rijeke Karašice su obavljeni krajem prošlog stoljeća prokopom navedenih ozračnih kanala. U slivu rijeke Karašice izgrađeni su automatski čepovi i ustave za manipulaciju vodama prilikom nailaska poplavnih voda, te jedna crpna stanica na ozračnom kanalu Karašica-Drava kod Viljeva sa svrhom crpljenja vode i prebacivanja prema rijeci Dravi u slučaju poplavnih voda i koincidencije velikih voda rijeke Drave i velikih voda rijeke Karašice. Na slivnom području Karašice i Vučice, a u svrhu zaštite obradivih površina i naselja izgrađivan je sustav objekata za obranu od poplava. U tu svrhu su izgrađeni obrambeni nasipi kako uz glavne vodotoke tako i kanale II. reda. Budući su vodotoci razvrstani u vodotoke od državnog interesa-državne vode i vodotoke lokalnog značaja- lokalne vode i sustav obrane od poplave je razdvojen, odnosno formirani su planovi obrane od poplava, i to Državni plan obrane od poplave i Županijski plan obrane od poplave. U okviru Državnog plana obrane od poplave razvrstani su vodotoci Vučica i Karašica i oteretni kanal Karašica- Drava. Na vodotoku Vučica izgrađeni su sljedeći nasipi: - lijevi nasip na potezu Petrijevci-Valpovo-Marijanci dužine 3,26 km i lijevi nasip kod Beničanaca ukupne dužine 8,87 km. Obrana od poplave se provodi na cjelokupnom toku rijeke Vučice na području Osječko-baranjske županije. Pored dravskih nasipa koji su obrađeni u okviru obrane od poplave rijeke Drave na slivnom području Karašice i Vučice nema izgrađenih, odnosno službeno prihvaćenih obrambenih nasipa jer su uz većinu vodotoka uglavnom formirane deponije od čišćenja vodotoka i kao takve se ne mogu prihvatiti kao obrambeni nasipi. Sa svrhom obrane od poplave, odnosno zaštite od štetnog djelovanja voda izgrađena je akumulacija Lapovac II kod Našica ukupne zapremine 2,4 mil. m3 vode. U svrhu povećanja stupnja zaštite od štetnog djelovanja voda potrebno je provoditi redovno tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka i dogradnja sustava za obranu od poplava. 4. Slivno područje “Biđ - Bosut” (područje Osječko-baranjske županije) Slivno područje Biđ-Bosutskog polja je dio savske doline na lijevoj obali rijeke Save između Slavonskog Broda i Sremske Mitrovice, s juga je omeđeno rijekom Savom, a sa sjevera obroncima Dilj gore i Fruške gore. Ukupna površina slivnog područja iznosi 343.200 ha, od čega je oko 307.600 ha u Republici Hrvatskoj, a ostalo u SR Jugoslaviji (35.600 ha). Od 307.600 ha Biđ-Bosutskog polja u Republici Hrvatskoj je 21.529 ha neposredni sliv rijeke Save, sliv Zapadnog Lateralnog kanala je 43.600 ha, a ostatak sliva od 242.471 ha odvodi vodotok Bosut u rijeku Savu. U Osječko-baranjskoj županiji je 51.486 ha sliva, a ostatak sliva je u Vukovarsko-srijemskoj županiji i Brodsko-posavskoj županiji.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 157 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Od ukupne površine Biđ-Bosutskog polja koje pripada Osječko-baranjskoj županiji, prema topografskim karakteristikama brdski dio sliva koji odvodi Zapadni Lateralni kanal je 38.765 ha (cca 75 %), dok je nizinski dio sliva 12.721 ha (cca 25 %) i recipijent je vodotok Biđ. Apsolutne visine nizinskog dijela kreću se od 81,00 m.n.m. do 94,00 m.n.m., a na brdskom dijelu obronaka Dilj gore dosižu vrijednost 239,00 m.n.m. Za formiranje vodnog vala u nizinskom dijelu glavnih recipijenata veoma bitnu ulogu ima dotok sa brdskog dijela sliva. Da se zaštiti nizinski dio sliva u razdoblju 1954.-1958. god. trasiran je i iskopan Zapadni Lateralni kanal koji presijeca brdske vodotoke (izuzev vodotoka Jošava) i odvodi sakupljenu vodu gravitacijom prema Savi. Rekonstrukcija kanala izvršena je od 1974. do 1978. god., a sanacija klizišta na desnoj obali je u tijeku. Zapadni Lateralni kanal spriječava formiranje vodnog vala brdskih vodotoka, ali i odvodi cjelokupnu količinu vode koju ti vodotoci sakupe u vegetacijskom razdoblju prema Savi. Tako u nizinskom dijelu sliva imamo samo vodu koju dovodi vodotok Jošava i vodu koju sakupe melioracijski kanali nakon padavina. Područje sliva rijeke Save u Osječko-baranjskoj županiji može se podijeliti na dva dijela: nizinski i brdski dio sliva. Nizinski dio sliva odvodi vodotok Biđ. Dužina vodotoka na području Županije je 6,85 km. Zaštita nizinskog dijela sliva od brdskih voda sa obronaka Dilj gore (izuzev sliva vodotoka Jošava) riješena je iskopom Zapadnog lateralnog kanala koji odvodi vodu sa sliva veličine 42.700 ha gravitacijom prema rijeci Savi. Dužina Lateralnog kanala na području Županije je 6,50 km. Na području Osječko-baranjske županije u slivu vodotoka Sava, komasacije su izvedene do 1960. godine. U posljednjih 30 godina izvršena je komasacija i iskop kanalske mreže samo u katastarskim općinama Piškorevci (1987.-1988. god.), Drenju, Pridvorju i Mandićevcu (1990.-1991. god.). Iskopom Zapadnog Lateralnog kanala (Lateralni kanal) i izgradnjom nasipa od iskopanog materijala na lijevoj obali kanala zaštićen je nizinski dio sliva Biđ - Bosutskog polja. Materijal od iskopa kanala na desnoj obali formiran je kao nasip koji je presječen utokom brdskih vodotoka. Uz nožicu ovako formirane deponije iskopan je kanal koji prima melioracijske kanale. Sakupljenu vodu odvodi prema brdskim vodotocima ili cijevnim propustima sa povratnim poklopcima ispušta u Zapadni Lateralni kanal. Od mostova koji su izgrađeni za prijelaz saobraćajnica preko Zapadnog Lateralnog kanala, uspor stvara most na lokalnoj cesti L-44126 Ðakovo - Dragotin. Projektiran je novi most sa otvorom koji ne izaziva uspor. Glavna karakteristika brdskog dijela sliva je ugroženost brdskim poplavnim vodama. Veliki padovi terena i vodotoka izazivaju nakon padavina protoku koju neki ugrađeni objekti (propusti i mostovi) ne mogu propustiti. Glavni recipijenti nisu adekvatno uređeni da bi mogli garantirati visoki stupanj sigurnosti od poplava na brdskim vodotocima. U brdskom dijelu sliva, radi sprječavanja vodnog vala predviđene su akumulacije s ukupnom i 6 3 6 3 6 3 korisnom zapreminom: Beravac (Vu=2,0x10 m , Vkor=1,85x10 m ), Aljeg (Vu=1,8x10 m , 6 3 6 3 6 3 6 3 6 3 Vukor=1,65x10 m ), Trnava (Vu=1,0x10 m , Vkor=0,90x10 m ), Vrbica (Vu=1,7x10 m , Vkor=1,55x10 m ), 6 3 6 3 6 3 6 3 Slakovac (Vu=1,5x10 m , Vkor=1,4x10 m ), Breznica (Vu=9,5x10 m , Vkor=8,3x10 m ), Kondrić 6 3 6 3 6 3 6 3 6 3 (Vu=1,66x10 m , Vkor=1,45x10 m ), Koroševica (Vu=4,1x10 m , Vkor=3,75x10 m ), Majar (Vu=4,9x10 m , 6 3 6 3 6 3 6 3 6 3 Vkor=4,5x10 m ), Musić (Vu=3x10 m , Vkor=2,8x10 m ), Babina voda (Vu=2,0x10 m , Vkor=1,8x10 m ), 6 3 6 3 6 3 6 3 Mlinac (Vu=0,96x10 m , Vkor=0,8x10 m ), Gašicni (Vu=3,6x10 m , Vkor=3,25x10 m ), Preslotinci 6 3 6 3 6 3 6 3 6 3 (Vu=10,1x10 m , Vkor=9,25x10 m ), Kučanci (Vu=1,4x10 m , Vkor=1,25x10 m ), Drenje (Vu=5,1x10 m , 6 3 6 3 6 3 6 3 6 3 Vkor=4,55x10 m ), Jošava (Vu=0,946x10 m , Vkor=0,5x10 m ) i Kuševac (Vu=3,5x10 m , Vkor=2,9x10 m ) i retencija Bazovac.

158 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Predviđena akumulacija „Levanjska Varoš“ izostavlja se zbog Cetere. Završene su akumulacije Jošava i Mlinac. Gospodarskim održavanjem vodotoka i kanala košnjom i krčenjem raslinja po pokosima i dnu kanala i izmuljenjem dna vodotoka i kanala omogućuje se pravodobna odvodnja sa poljoprivrednih površina. Državnim planom obrane od poplava predviđena je obrana od poplava na Zapadnom Lateralnom kanalu od granice Županije do kraja kanala i na vodotoku Kaznica od utoka u Zapadni Lateralni kanal do utoka kanala Blatna voda. Obrana je predviđena na dionici vodotoka ukupne dužine 10,46 km. (c-4) Melioracijska odvodnja Melioracijska odvodnja razmatrati će se također u okviru pojedinih slivnih područja. 1. Slivno područje “Baranje” Odvodnja suvišnih unutrašnjih voda ostvaruje se kroz kanalsku mrežu dugu 965 km, a uz pomoć osam crpnih postaja kapaciteta 24,75 m3/sek. Problem vodnog režima poljoprivrednog zemljišta proizlazi iz topografskih karakteristika područja u kome se razlikuje nizinsko, srednje i brdsko područje. Dok niskoležeći dijelovi područja neposredno uz obrambene linije pored Dunava i Drave karakterizira zemljište s viškom vode kroz pretežni dio godine, povišene platoe tzv. srednje područje karakterizira naglašeni nedostatak vlage u tlu. Istovremeno se može reći da danas niti jedno od ovih područja ne ugrožavaju vanjske vode - srednje područje nije ugroženo vanjskim vodama, a nizinsko s velikim stupnjem sigurnosti brane rekonstruirani nasipi. Brdsko pak područje karakterizira zemljište strmog nagiba izloženo eroziji bujica s izraženim nedostatkom vlage. Što se tiče regulacije glavnih odvodnih melioracijskih kanala, može se konstatirati da su uglavnom zapušteni i obrasli šibljem, drvećem i drugom vegetacijom, te da je za njihovo funkcioniranje neophodno izvršiti tehničko čišćenje i rekonstrukciju. U organizaciji vodnogospodarske i poljoprivredne djelatnosti koristi se podjela Baranje po sektorima koja je u velikoj mjeri identična slivovima. Užom podjelom na sektore osim Dunavskog i Dravskog pojavljuje se i Karašica sektor (Dunavskom slivu) koji gravitira potoku Karašica. Nizinsko područje Karašica sektor Omeđeno je državnom granicom prema Republici Mađarskoj i vododjelnicom na Banskom brdu. Za glavni melioracijski kanal ima Odvodni kanal Karašice s mješovitom odvodnjom - kombinacija gravitacijske i mehaničke preko CS Draž. Pored navedenog ovo područje karakterizira i potok Karašica sa svojim pritokama Borza, Hatvan i Travnik. Složenost problematike ovog područja naglašena je kroz navedene, državnom granicom presječene hidrosustave koja se rješavala duži niz godina na nivou međudržavne suradnje, sve dok se nije postigao današnji zadovoljavajući stupanj uređenosti. Naime svi vodotoci ovog sektora imaju dio gravitirajućeg područja u Republici Mađarskoj. Odvodni kanal Karašica Slivna površina 159 km2, s trasom položenom paralelno s potokom Karašica. Voda otječe bilo gravitacijski (kroz ustavu Vučka) u Topoljski Dunavac, bilo Marković kanalom do CS Draž, koja prebacuje vodu u potok Karašica. Ukupna dužina Odvodnog kanala iznosi 44 km, a od toga u Republici Hrvatskoj 30,6 km. Dno Odvodnog kanala je za 2,5-3,0 m niže od dna potoka Karašice. Na svom toku kroz Baranju prima s lijeve strane Hatvan i Travnik za male vode, Lačka, Remetin i Cerinje. S desne strane Odvodni kanal prima otpadnu vodu tvornice šećera u Belom Manastiru te

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 159 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

gradsku otpadnu vodu, kao i vode sa zapadnih obronaka Banskog brda. Kapacitet crpne postaje Draž iznosi 1,5 m3/sek. Uzdužni pad kanala iznosi 0,17 ‰, širina dna 5,0 m a nagib pokosa 1:1,5 s prosječnom dubinom u odnosu na okolni teren 3,50 m. Maksimalna protoka 10,50 m3/sek. (ušće u Topoljski Dunavac). Potok Karašica Formira se na južnim obroncima planine Meček u Republici Mađarskoj, a u našu zemlju ulazi između Iločke i Luča. Kroz Mađarsku zbog velikih padova ima karakter bujice, sve do naše granice gdje poprima karakter nizinskog vodotoka. Kota terena kod ušća 84,0 m.n.m., a kod državne granice 92,0 m.n.m. Uliva se u Dunav kod Batine. Budući da je u svom nizinskom dijelu (kroz našu zemlju) ograđena popratnim nasipima ima ulogu tranzitnog vodotoka. Niveleta nasipa je nadvišena 1,0 m iznad 100 god. vel. vode, a kruna širine 5,0 m s pokosima 1:2. Pritoci su Borza, Hatvan i Travnik.

3 Maksimalna protoka Q100 = 90,0 m /sek. na koju je dimenzionirano korito širine dna 5,0 m s inundacijama 2 x 8,0 m te nagibom pokosa 1:1,5. Uzdužni pad iznosi 0,27 ‰ do 0,5 ‰. Dužina toka kroz našu zemlju iznosi 30,46 km. Borza Dotječe iz Mađarske, a sadašnja trasa preložene Borze počinje od utoka u Karašicu (Branjina) idući prema cesti Kneževo-Udvar i prelazi državnu granicu između graničnog kanala D317 i D318. 3 Maksimalna voda na koju je dimenzioniran poprečni profil iznosi Q10 god. = 12,0 m /sek. širina dna 2,0 m s inundacijom od 1 do 4 m. Uzdužni pad iznosi 0,10 ‰. Hatvan i Travnik U cilju smanjenja opterećenja gravitacijsko mehaničke odvodnje zapletenog hidrotehničkog sustava pri CS Draž izvršena je devijacija trase kanala Hatvan i Travnik. Naime, ovi kanali ulijevali su se u Odvodni kanal prolazeći sifonom ispod potoka Karašice. U cilju smanjenja vodnih količina Odvodnom kanalu izvođeno je rješenje direktnog gravitacijskog utoka ovih kanala u potok Karašicu. Maksimalne protoke za koje su dimenzionirani su za Hatvan 5,27 m3/sek., a za Travnik 7,21 m3/sek. Poprečni profil kanala su: širina dna 1,50 m nagibi pokosa 1:1, prosječne dubine u odnosu na kotu krune nasipa 2,20 m. Uzdužni padovi od 0,50 ‰ do 3,30 ‰. Topoljski Dunavac Izgradnjom nasipa Draž-Kolked (Draž-Državna granica) pregrađen je rukavac Dunava, pa je od vodotoka Topoljskog Dunavca nastala akumulacija u dužini cca 10,5 km. Akumulacijska sposobnost Topoljskog Dunavca (akumulacija Puškaš) do kote 85,00 m.n.m. je blizu 10 mil. m3, mrtve vode oko 3 mil. m3 do kote praga draške ustave. Današnje područje gravitacije ovom recipijentu iznosi cca 53 km2, poznato kao Budžak i Puškaš. Područje Budžaka nalazi se na nekadašnjem otoku između dvaju rukavaca Dunava (Topoljskog i Šarkanjskog Dunava). Odvodnja se vrši kanalskom mrežom prema CS Budžak kapaciteta 0,4 m3/s s glavnim odvodnim kanalom dužine 4,41 km. Područje Puškaša je desno zaobalje Topoljskog Dunavca, koje se nakon prelaganja potoka Borze, dijelom odvodnjava kanalom st. Borza, od visokih voda Topoljskog Dunavca štićeno je nasipom dugim 3,3 km. Najnovijom rekonstrukcijom kanalske mreže odvodnja se vrši odvodnim kanalom Stara Borza i Puškaš, te reverzibilnom crpnom postajom na kanalu i nasipu Puškaš kapaciteta 2,0 m3/s. Ista je predviđena za evakuaciju viška vode s melioracijskog područja kada je to onemogućeno gravitacijom te za crpljenje vode iz akumulacije Topoljski Dunav za navodnjavanje kišenjem. Dunavski sektor Obuhvaća područje omeđeno na sjeveru vododjelnicom na sljemenu Banskog brda, na istoku glavnim dunavskim nasipom, te na pravcu jugoistok-sjeverozapad cestom Bilje-Jagodnjak-B. Petrovo Selo.

160 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Odvodnja je usmjerena na postojeće crpne postaje Zlatna Greda kapaciteta Q = 6,0 m3/sek., Tikveš 5,0 m3/sek. i Podunavlje 1,75 m3/sek. prema melioracijskim podslivovima. Dunavski rit Dunavski rit je melioracijsko područje sjevernog dijela branjenog područja omeđeno cestom Kneževi Vinogradi-Zmajevac te linijom crpna postaja Zlatna Greda-Mirkovac-Jasenovac. Ovo područje i južni obronci Banskog brda između ceste Kneževi Vinogradi-Kamenac sliv je CS Zlatna Greda. Glavni dovodni kanal (Čarna-Dunavac-Kanal Gore) je dužine 11,157 km promjenjivog poprečnog profila širine dna od 5 m do 8 m. Uzdužni pad iznosi 0,1 %. Osnovne karakteristike kanalske mreže su kanali velikih dimenzija-širina i malih uzdužnih padova. Brestovačko-Jasenovački rit Je melioracijsko područje centralnog dijela štićenog područja dunavskog nasipa i ceste Bilje-Kneževi Vinogradi, omeđeno granicom prema podslivu dunavskog rita sa sjevera, te kanalom Menetfok i linijom prema Lugu s južne strane. Glavni dovodni kanal (Čarna-Dunavac-Gl. Jasenovački) je dužine 14,5 km promjenjivog poprečnog profila širine dna od 5 m do 10 m. Uzdužni pad iznosi 0,1 %. I ovaj podsliv karakteriziraju kanali velikih dimenzija-širina, a malih uzdužnih padova. Cijelo to područje gravitira CS Tikveš kapaciteta Q = 5,0 m3/sek. Podunavski rit Je melioracijsko područje južnog dijela štićenog nasipom Zmajevac-Kopačevo i omeđenog cestom Bilje-Lug u veličini 30,1 km2, a gravitira CS Podunavlje kapaciteta Q = 1,75 m3/sek. Glavni dovodni kanal je (Odvodni ribnjak-Mali Dunavac-Vardarac-Lug) dužine 18,5 km, a glavni melioracijski kanal Donji Zmajevački za poljoprivredne površine PIK-a Belje. Ovom području gravitira i kanal Bojana sa svojim slivnim područjem veličine 77,5 km2. Hidrološkim analizama dokazano je da je kapacitet CS Podunavlje premali te se nameće potreba za iznalaženje novih rješenja u cilju efikasnije zaštite poljoprivredne proizvodnje. Dravski sektor Zauzima položaj od ceste Bilje-Jagodnjak-B. Petrovo Selo prema Dravi, koje za Glavni melioracijski kanal ima kanal Barbaru, koja se putem CS Velika kapaciteta Q = 3,5 m3/sek. prebacuje u Dravu ili putem ustave Kopačevo (kod Sakadaša) upušta gravitacijski u Kopački rit. Područje je štićeno od velikih voda Drave nasipom i brani 18.800 ha, od čega 17.360 ha oranice i 1.440 ha šume. Istočno područje sektora između dravsko-dunavskog nasipa “Drava-Dunav” i sjeverno linije Kopačevo-Bilje-Darda do kanala stara Barbara, neuređeno je područje, a intenzivna poljoprivreda bila je prisutna do prije 1991. godine na lokaciji Kovačke livade. Krajnji sjeverozapad ovog sektora poznat kao područje Bakanka odvodnjava se kanalom Toplica i CS Bakanka na glavnom dravskom nasipu kapaciteta Q = 4,30 m3/sek. Brdsko područje U centralnom dijelu Baranje prostor površine cca 10.144 ha zauzima Bansko brdo - izdignut reljefni oblik s visinskim nivoima od 100,00-243, m.n.m. Od nizinskog dijela područja odvojen je cestom Beli Manastir-Kneževi Vinogradi-Zmajevac-Batina s južne i jugoistočne strane te potokom Karašica sa sjeverne strane od Batine do Popovca, odnosno Odvodnim kanalom Karašica od Popovca do Belog Manastira. Prema reljefnoj raznolikosti i korištenju površina u poljoprivredne svrhe, razlikuju se sjeverni i južni obronci Banskog brda. Sjevernu stranu karakteriziraju veći nagibi terena nepodesni za obradu, dok je južna strana blaža te se intenzivno koristi za poljoprivrednu proizvodnju.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 161 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Što se tiče poplava od unutrašnjih voda, može se reći da je dosta česta pojava na niskoležećim poljoprivrednim površinama, a razlog je zapuštenost kanalske mreže i nedovoljan kapacitet crpnih postaja. Radi povećanja stupnja sigurnosti od poplava kako od vanjskih tako i od unutrašnjih voda, potrebno je osigurati značajnija novčana sredstva radi sanacije i rekonstrukcije vodnogospodarskih objekata koji su u funkciji obrane od poplava. Manji dio ovog velikog programa upravo je u realizaciji. 2. Slivno područje “Vuka” Odvodnja dijela Osječko-baranjske županije, koji se nalazi u slivnom području “Vuka” vrši se obzirom na postojeći izvedeni odvodni sustav u rijeke Dunav i Dravu. Sliv rijeke Dunava Ukupna površina Osječko-baranjske županije koja gravitira rijeci Dunavu iznosi 881 km, a pripada slivu rijeke Vuke i Glavnog Daljskog kanala. Rijeka Vuka je prirodni vodotok sa brojnim pritokama, od kojih je najznačajniji Bobotski kanal. Glavni Daljski kanal, kao umjetni vodotok izveden je za odvodnju relativno niskih područja u sjeveroistočnom dijelu Županije. U nastavku navode se značajniji pritoci rijeke Vuke na području Osječko-baranjske županije u lijevom i desnom zaobalju. Bobotski kanal Najznačajniji pritok rijeke Vuke u lijevom zaobalju je Bobotski kanal. Ušće Bobotskog kanala nalazi se u km 3+626 rijeke Vuke. Kanal je dugačak 38,0 km od kojih se na području Osječko-baranjske županije nalazi dionica od km 21 do km 38 odnosno zadnjih 17,0 km. Upravo ovih zadnjih 17,0 km prolazi najnižim područjem koje je u prošlosti zauzimala bivša bara Palača. Realizacijom Bobotskog kanala bara Palača je isušena, te su na ovom području nastala najplodnija obradiva tla. Apsolutne visine terena u prostoru bivše bare Palače kreću se između 83,5 m N.J.M. i 85,0 m N.J.M. Obzirom na ograničene mogućnosti spuštanja nivelete dna Bobotskog kanala radi gravitacijske odvodnje okolnih niskih terena, ovdje je dominirala mehanička oplav. Područje je kasetirano sa izvedbom nekoliko crpnih postaja, a recipijent je izveden sa obostanim popratnim nasipima. Izvedbom kanala Korpaš koji predstavlja produžetak Bobotskog kanala, te povezivanje istog sa kanalima Igalić i Zubović na relativno višim terenima izvan bare Palače. Nasipi uz Bobatski kanal postaju obrambeni, jer vode koje dolaze sa viših terena primarno zauzimaju proticajni profil i ugrožavaju nisko zaobalje. Relativno skromna mogućnost gravitacijske oplavi na području bare Palače uvjetovala je izgradnju crpnih postaja “Seleš“ (Q = 0,5 m3/s), “Rudine” (Q = 1,0 m3/s) i “Mitl” (Q = 1,0 m3/s) u lijevom zaobalju, te “Vrbik” (Q = 0,5 m3/s) i “Ernestinovo” (Q = 0,5 m3/s) u desnom zaobalju. Navedene crpne postaje radile su preventivno za vrijeme pojave visokih vodostaja u Bobotskom kanalu, a ponekad se događalo da neke od njih moraju prestati sa radom, kada je prijetilo prelijevanje nasipa. U razdoblju od 1978. do 1981. godine izveden je prekop “Dvor” dužine 1800 m i izgrađena istoimena crpna postaja instaliranog kapaciteta Q = 20,0 m3/s sa namjenom da se vode iz Bobotskog kanala uzvodno od prekopa “Dvor” i dijela nizvodno od prekopa mehaničkim putem evakuiraju u rijeku Vuku. Lokacija crpne postaje “Dvor” nalazi se u km 45+047 rijeke Vuke. Puštanjem u rad crpne postaje “Dvor” odvodnja na području bare Palače bila je većim dijelom dobro rješena. Lokalne crpne postaje locirane uzvodno od prekopa radile su rjeđe jer je dominirala

162 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

gravitacijska oplav, a u međuvremenu je izvedena rekonstrukcija Bobotskog kanala na ovom dijelu trase sukladno novim uvjetima. Tijekom Domovinskog rata CS “Dvor” je potpuno devastirana, tako da su ponovo puštene u pogon lokalne crpne postaje, koje će i nakon obnove CS “Dvor” ostati kao pričuvni potencijal za izvanredne okolnosti. Hidrotehničke karakteristike kanala su slijedeće: Q 50 = 33,9 m3/s, širina dna b = 4,0 m, nagib pokosa 1:1,2 do 1:2, podužni pad od 0,1 ‰ do 0,9 ‰. Bobotski kanal sa svojih 16 pritoka ima veliki značaj za odvodnju šireg područja Osječko-baranjske županije, površine od 213,48 km2. Kanal Loncija U lijevom zaobalju rijeke Vuke na dijelu koji pripada Osječko-baranjskoj županiji uzvodno od km 36+000 nema značajnijih pritoka sve do kanala Loncija, koja se ulijeva u km 67 rijeke Vuke. Dužina kanala iznosi 5,6 km, a površina sliva 6,7 km2. Pri ušću kanala u rijeku Vuku izvedena je cijevna ustava, koja regulira gravitacijsko istjecanje vlastitih voda u rijeku, kada su vodostaji u recipijentu niži od vodostaja u kanalu. Na kanal Lonciju nastavlja se kanal Milodina, a zatim Čokadinačka bara sve do nasipa Poganovačko- Kravičkog kanala koji je u dravskom slivu. Danas kanal Milodina i njen nastavak Čokadinačka bara samo djelomično, pri visokim vodastajima, imaju vezu sa kanalom Loncija kada u nju prelijevaju, dok su pri nižim vodostajima usmjereni na Glavni kanal i crpnu postaju “Crna Bara”. Navedena trasa Loncija - Milodina - Čokadinačka bara potencijalna je veza dravskog i dunavskog sliva, odnosno Poganovačko-Kravičkog kanala i rijeke Vuke, koja će se koristiti za potrebe navodnjavanja. Kanal Glavni Kanal Glavni povezuje trase kanala Milodina i Čokadinačka bara, te kanala Davidovača sa crpnom postajom “Crna Bara” odnosno odvodnim kanalom od crpne postaje do rijeke Vuke u km 63+264. Crpna postaja “Crna Bara” izvedena je sa instaliranim kapacitetom Q = 1,0 m3/s na udaljenosti cca 200 m od rijeke Vuke. Nema gravitacijski ispust, tako da odvodnja područja koje gravitira crpnoj postaji ovisi isključivo o radu crpki. Budući da trase dovodnih kanala međusobno povezane i s kanalom Loncija postoji mogućnost prelijevanja i gravitacijskog otjecanja visokih voda preko Loncije u rijeku Vuku i obrnuto, dotok vode iz dijela Loncije prema crpnoj postaji. Dužina kanala Glavni iznosi 2,9 km, a površina sliva koja preko njega gravitira crpnj postaji 19,3 km2. Kanal Mala Granica Kanal Mala Granica je zadnji značajniji pritok rijeke Vuke u lijevom zaobalju. Na ušću kanala izvedena je crpna postaja “Budimci” sa kapacitetom Q = 0,5 m3/s i gravitacijski ispust. Ušće kanala nalazi se u km 69+314 rijeke Vuke. Površina sliva koja gravitira crpnoj postaji iznosi 3,2 km2, a odnosi se uglavnom na drenirane parcele. Kanal Kreketnjak Prvi značajniji pritok u desnom zaobalju rijeke Vuke koji se nalazi na području Osječko-baranjske županije, odnosno najnizvodniji pritok je kanal Kreketnjak. Dužina kanala iznosi 6,78 km, a površina sliva 7,4 km2.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 163 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Kanal se izravno ulijeva u rijeku Vuku, a ušće mu se nalazi u km 41+451. Kanal velika Osatina Kanal Velika Osatina desni pritok rijeke Vuke u km 48+408 jedan je od najdužih kanala u slivu “Vuka”. Dužina mu iznosi 31,8 km, a površina sliva 139,8 km2, od čega na brdski dio sliva otpada 44,6 km2. U novije vrijeme dio vodotoka je rekonstruiran od km 20+000 do km 31+800. Obzirom da je pred početak Domovinskog rata uređivana prva dionica od ušća do km 12+000 preostalo je još izvođenje središnjeg dijela kojim se povezuju ove dvije dionice. Od ušća u Vuku do km 0+900 izveden je uz kanal na desnoj obali obrambeni nasip, kojim se štiti selo Petrova Slatina. U lijevom zaobalju značajan je pritok kanala Udovac koji povezuje Veliku Osatinu sa ribnjakom “Oraščić” u Koprivni. Nizvodno od ušća Udovca u km 10 izvedena je u kanalu pločasta ustava kojom se zadržava voda i usmjerava Udovac prema ribnjaku. Ribnjak “Oraščić” ima površinu cca 30 ha, a opremljen je sa dvije crpne postaje, koje rade reverzibilno. Crpna postaja “Oraščić” izvedena je u pregradi predprostora u koji se ulijeva dovodni kanal Udovac. Kapacitet crpne postaje iznosi 0,5 m3/s. Crpna postaja namjenjena je za punjenje ribnjaka, iznad apsolutnih visina koje može osigurati gravitacijsko upuštanje, te za manipuliranje vodom preko grlenjaka i dovodno-odvodni kanala. Crpna postaja “Grabik” kapaciteta 0,5 m3/s nalazi se u središnjem dijelu ribnjaka, a namjenjena je za manipuliranje vodom i pražnjenje ribnjaka u kanal Grabičke livade. U lijevom zaobalju od značaja je pritok Stara Vuka II koji povezuje Veliku Osatinu sa rijekom Vukom. Ovim kanalom moguće je dopremiti vodu iz rijeke u Veliku Osatinu, te je dalje distribuirati za potrebe navodnjavanja i ribnjaka Oraščić. U desnom zaobalju značajni su pritoci kanali Veliki Medveš i Brana. Ušće kanala Veliki Medveš nalazi se u km 9+960 kanala Velike Osatine. Površina njegovog slivnog područja iznosi 31,0 km2 od čega na brdski dio sliva otpada 5,2 km2. Kanal Brana ima još izrazitiji brdski dio sliva. Od ukupne površine sliva veličine 27,1 km2 na brdski dio otpada 19,9 km2. Ulijeva se u Veliku Osatinu u km 16+730. Hidrotehničke karakteristike kanala su sljedeće: Q 50 = 50,0 m3/s, širine dna b = 1,0-3,0 m, nagib pokosa 1:1,5, podužni pad od 0,1‰ do 0,8 ‰. Kanal Stara Vuka I Kanal Stara Vuka I izveden je središnjim dijelom bivšeg meandra rijeke Vuke, koji je presječen prekopom Dopsin. Na ušću u Vuku izvedena je cijevna ustava. Kanal ima površinu sliva 19,5 km2. Kanal Plandište - Kešinačka Bara Trasa kanala Plandište - Kešinačka bara prolazi niskim terenima u desnom zaobalju. Na ušću kanala u rijeku Vuku u km 59+000 izgrađena je crpna postaja “Dubrave” kapaciteta 0,5 m3/s, te gravitacijski ispust. Površina sliva kanala iznosi 8,5 km2. Kanal Gorjan - Punitovci Kanal Gorjan - Punitovci jedan je od većih pritoka rijeke Vuke. Dužina kanala iznosi 10,5 km, a površina sliva 44,8 km2, od čega na brdski dio sliva otpada 9,0 km2. Odlikuje se većim padovima u gornjem toku, radi kojih je imao i jednu stepenicu. Stepenica je posljednjom rekonstrukcijom kanala uklonjena, a podužni pad prema rijeci Vuki povećan. Značajni su mu pritoci kanali Mač i Bolokan. Hidrotehničke karakteristike kanala su sljedeće: Q 50 = 12,1 m3/s, širina b = 1,0-2,0 m, nagib pokosa 1:1,5 do 1:2, podužni pad od 0,7‰.

164 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Kanal Maksim Kanal Maksim izveden je u gornjem toku rijeke Vuke, gdje vodotoci zalaze u brdovit dio sliva. Kanal ima površinu sliva 13,7 km2, od čega 7,7 km2 pripada brdskom slivu. Kanal se izravno ulijeva u rijeku Vuku u km 76+783. Od ušća prvi kilometar kanala ima obostrane nasipe koji štite područje od velikih voda Vuke. Regulacijskim radovima, koji su izvršeni u koritu Vuke, oboreni su maksimalni vodostaji u rijeci, tako da su nasipi uz kanal Maksim izgubili prvobitni značaj. Na kanalu se radi velikog uzdužnog pada izgrađene tri stepenice. Kanal Koritnjak Kanal Koritnjak je najuzvodniji pritok u desnom zaobalju rijeke Vuke koji je od većeg značaja. Od ušća u Vuku u km 82+890 prva dva kilometra su regulirana, a ostali dio trase kao brdski potok meandrira prirodnom dolinom. Pri kraju reguliranog dijela vodotoka predviđena je izgradnja nasute brane “Koritnjak” za koju je izrađen glavni projekt. Ukupna površina sliva kanala Koritnjak iznosi 17,2 km2. Glavni Daljski kanal Glavni Daljski kanal je drugi recipijent na području Osječko-baranjske županije koji se izravno ulijeva u rijeku Dunav. Značajan je za odvodnju sjeveroistočnog dijela Županije. Ukupna dužina kanala iznosi 21,975 km. Kanal je nakon prvobitne izvedbe nekoliko puta rekonstruiran, a zadnjom rekonstrukcijom došlo je i do izmjena vododjelnice, odnosno gornji dio toka uzvodno od km 16 spojen je na kanal Mačvala, te je odvodnja zapadnog dijela slivnog područja usmjerena gravitacijski na Bobotski kanal. Prevođenje dijela sliva Glavnog Daljskog kanala preko Mačvale u Bobotski kanal bilo je ekonomski opravdano, jer bi u suprotnom trebalo izvršiti obimne radove na brojnim objektima ispod glavnih prometnica kao što su željezničke pruge i asfaltne ceste. Redukcijom slivnog područja dio kanala kojim je odvodnja usmjerena na Dunav zadovoljio je uz minimalne zahvate. Brdski dio sliva u sjevernom dijelu područja jednim dijelom gravitira izravno u rijeku Dunav putem brojnih surduka, dok su južne padine orjentirane u sliv Glavnog Daljskog kanala. Obzirom na relativno velike nagibe terena, prilikom pojave oborina većeg intenziteta zapažena je površinska erozija na nekoliko lokacija kao što su Prkos i Orašje nedaleko Erduta. Sliv rijeke Drave Ukupna površina Osječko-baranjske županije koja se odvodnjava u rijeku Dravu iznosi 236,96 km2, a pripada slivovima Poganovačko-Kravičkog kanala, kanala Crni Fok i kanala Palčić. Poganovačko-Kravički kanal Najznačajniji recipijent u slivu rijeke Drave na području Osječko-baranjske županije je Poganovačko- Kravički kanal sa površinom sliva 296,6 km2. Ušće Poganovačko-kravičkog kanala nalazi se u blizini naselja Josipovac gdje se ulijeva u rukavac Stara Drava koji je izravno spojen sa rijekom Dravom. Dužina kanala iznosi 31,2 km, a trasa mu je usmjerena od jugozapada prema sjeveroistoku. U svom donjem dijelu toka kanal je pred usporom visokih voda Drave, te je stoga izgrađen nasip na desnoj obali ukupne dužine 1,1 km. Trasa nakon toga presjeca izrazitu gredu sve do km 12+500 kada ponovo zalazi u depresiju gdje su izvedeni obostrani nasipi. Lijevi nasip započinje u km 12+500 i završava u km 18+500, a desni je izveden od km 12+500 do km 19+500. Uzvodno od km 19+500 trasa prolazi ravničarskim terenom. Kanal je u novije vrijeme rekonstruiran na dionici od ušća do km 8+000, gdje se ulijeva na lijevoj obali najznačajniji pritok kanal Selce.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 165 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Osim kanala Selce, Poganovačko-Kravički kanal ima nekoliko značajnih pritoka u lijevom i desnom zaobalju. Hidrotehničke karakteristike kanala su slijedeće: Q 50 = 56,3 m3/s, širina dna b = 1,0-8,0 m, nagib pokosa od 1:1,5 do 1:2, podužni pad od 0,15 ‰ do 1,7 ‰. Kanal Međaš Kanal Međaš je pritok iz lijevog zaobalja u km 4+000, koji ima značaj za odvodnju južnog dijela općine Petrijevci gdje je izvedena relativno nova kanalska mreža. Kanal se odlikuje znatnom dubinom i izravno se ulijeva u recipijent. Kanal Selce Kanal Selce svojim donjim tokom do km 2+000 presjeca gredu do utoka u Poganovačko-Kravički kanal. Uzvodno od navedene stacionaže trasiran je izrazito niskim terenom sve do kraja u km 10+000. Uzvodno od ušća u stacionaži km 0+200 izvedena je prošle godine nova ustava sa dva pločasta zatvarača koja sprečava ulazak tranzitnih voda iz Poganovačko-Kravičkog kanala u nizinsko područje sliva. Osim toga uz ustavu postoji crpna postaja kapaciteta Q = 1,0 m3/s koja pri prestanku gravitacijske oplavi prebacuje vodu u Poganovačko-Kravički kanal. Kanal je rekonstruiran u zadnje dvije godine na cijeloj dužini, te je sada osposobljen za prihvat voda i sa najnižih areala kao što je sliv kanala Slakovac. Hidrotehničke karakteristike kanala su slijedeće: Q 50 = 30,0 m3/s, širina dna b = 2,0-4,0 m3/s, nagib pokosa 1:1,5, podužni pad od 0,2 ‰ do 0,7 ‰. Kanal Jedinac Slično kanalu Selce i kanal Jedinac trasiran je izrazito niskim područjem lijevog zaobalja. Na ušću u Poganovačko-Kravički kanal izvedena je crpna postaja “Jedinac” sa kapacitetom Q = 0,5 m3/s, te gravitacijski ispust. Kanal je dugačak 5,6 km i dopire do ceste Osijek-Našice. Kanal Zečevac Kanal Zečevac znatnim dijelom trase prolazi kroz šumu, a zatim zalazi u nizinsko područje oko naselja Subotički Lug i Branimirovac. Kanal je dugačak 11,3 km. Izravno se ulijeva u Poganovačko-Kravički kanal u km 18+600 a na prvih 300 m izveden je sa obostranim nasipima. Kanal Močilna sa dužinom od 8 km namjenjen za odvodnju površina sjeverno od ceste Čepin- Podgorač na području Budimaca. Ulijeva se izravno u kanal Zečevac u km 5+270. Kanal Budimački Kanal Budimački je zadnji značajniji pritok iz lijevog zaobalja. Ukupna dužina kanala iznosi 7,1 km i dopire do zapadne granice slivnog područja “Vuka”. Kanal Čokadinačka bara U desnom zaobalju Poganovačko-Kravičkog kanala nema značajnijih pritoka sa izuzetkom kanala Čokadinačka bara, sada već bivšeg pritoka. Ovaj kanal trasiran je izrazitom depresijom koja se nastavlja prema kanalu Milodina i Loncija u slivu rijeke Vuke. Danas su sva tri kanala kontinuirano povezana sa pomjeranjem vododjelnice na ušće Čokadinačke bare, a novi magistralni tok usmjeren je prema rijeci Vuki. Postojeća cijevna ustava na ušću Čokadinačke bare u Poganovačko-Kravički kanal promjenit će u budućnosti namjenu, te poslužiti za ispuštanje vode iz sliva Poganovačko-Kravičkog kanala u sliv Vuke.

166 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Kanal Crni Fok Kanal Crni Fok je drugi kanal koji pripada slivu rijeke Drave. Izveden je u dužini od 11,59 km, sa površinom sliva 37,8 km2. Ulijeva se u isti rukavac Stara Drava kao i Poganovačko-Kravički kanal, ali na području prigradskog naselja Višnjevac. Kanal je nedavno rekonstruiran u cijelosti, uz adaptaciju svih objekata koji su ometali učinkovitu odvodnju. Prilikom ove rekonstrukcije izvršeno je rekonstruiranom trasom kanala Granični povezivanje Crnog Foka sa Poganovačko-Kravičkim kanalom, tako da visoke vode , koje se pojave u km 8+000 Poganovačko-Kravičkog kanala, mogu se prelijevati u sliv Crnog Foka i ovim kanalom sprovesti u Dravu. U središnjem dijelu trase kanala Crni Fok nalaze se dva registrirana zagađivača, koji ispuštaju otpadne vode u kanal, te povremeno uvjetuju konfliktne situacije u urbanoj zoni pri ušću. To se odnosi na “Tvornicu ulja Čepin” i kanalizaciju “Naselja prijateljstva” u Čepinu. Crni Fok ima nekoliko pritoka od kojih je najznačajniji kanal Petruš, koji jednim dijelom trase prolazi kroz urbano područje. Hidrotehničke karakteristike kanala su slijedeće: Q 50 = 11,0 m3/s, širina dna b =1,0-2,0 m, nagib pokosa od 1:1,25 do 1:1,5, podužni pad od 0,2 ‰ do 0,6 ‰. Kanal Palčić Kanal Palčić je vodotok nižeg reda, koji se izravno ulijeva u Dravu kod riječne luke “Tranzit” u Nemetinu. Početnih stotinu metara unutar prostora luke kanal je zacijevljen, a zatim kao otvoreni vodotok sa brojnim objektima prolazi industrijskom zonom sve do Južne obilaznice grada. Izvan urbane zone grada ima nekoliko pritoka, tako da još uvijek ima namjenu melioracijskog odvodnog kanala. Na slivnom području “Vuka” koje zauzima Osječko-baranjska županija izvedeni su nasipi uz nekoliko vodotoka, kako bi se zaštitile obradive površine i naselja od poplava tranzitnih voda. Nasipi su izvedeni uz sljedeće vodotoke:

– rijeka Vuka - srednji i gornji tok 44,8 km

– Bobotski kanal - područje bare Palače 28,0 km

– Poganovački - Kravički kanal donji i srednji tok 14,1 km

– kanal Velika Osatina donji tok 0,9 km

– kanal Salaj - cijeli tok 6,0 km

– kanal Glavančina - donji tok 3,0 km

– kanal Maksim - donji tok 2,4 km

– kanal Zečevac - donji tok 0,6 km Svi nasipi su u relativno dobrom stanju, tako da pružaju zadovoljavajuću sigurnost zaštite od poplava vanjskih voda. Što se tiče poplava od unutrašnjih voda, one su učestalija pojava naročito na niskim područjima, a razlog je zapuštenost kanalske mreže, nedovoljan kapacitet crpnih postaja i duži prestanak rada cijevnih ustava. Radi povećanja stupnja sigurnosti od poplava kako od vanjskih tako i od unutrašnjih voda, potrebno je sanirati postojeću kanalsku mrežu, a zatim pristupiti novoj organizaciji parcijalnih slivova uz dogradnju potrebnih vodnogospodarskih objekata. Regulacija rijeke Vuke u donjem i srednjem toku vrši se etapno. Do sada je realizirana prva etapa, koja se odnosi na uređenje središnje kinete. Druga etapa, koja predviđa uređenje prirodnog korita radi povećanja protjecajnog presjeka nije realizirana, ali logično treba uskoro uslijediti. Regulacijski radovi

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 167 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

u gornjem toku rijeke uspješno su okončani u cijelosti, osim na dijelu vodotoka koji do sada nije reguliran, a to je dionica između ceste Ðakovo-Našice i brane Borovik. Bobotski kanal potrebno je rekonstruirati sve do prekopa “Dvor”. Rekonstrukcija Poganovačko- Kravičkog kanala je u tijeku. Do sada je završena dionica od km 0+000 do km 8+000. Kanal Crni Fok definitivno je uređen. Sve ostale glavne kanale potrebno je urediti sukladno novoj organizaciji slivova koja je obrađena u “idejno hidrološkom projektu glavnih odvodnih kanala na ukupnom slivu rijeke Vuke” iz prosinca 1988. godine. Ovim projektom predviđa se izgradnja više akumulacija u brdskom dijelu sliva, nove crpne postaje, novi lateralni kanali, ustave i ostali vodograđevni objekti. Akumulacije su predviđene na sljedećim vodotocima: 1. Kanal Koritnjak Vu = 4,988 x 106 m3/s - akumulacija “Koritnjak” 2. Kanal Maksim Vu = 1308 x 106 m3/s - akumulacija “Potnjani” Vu = 1352 x 106 m3/s - akumulacija “Paljevina” 3. Kanal Brana Vu = 2123 x 106 m3/s - akumulacija “Semeljci” 4. Kanal Perić Vu = 1929 x 106 m3/s - akumulacija “Kešinci” 5. Kanal Mlinski potok Vu = 588 x 106 m3/s - akumulacija “Mrzović” 6. Rijeka Vuka Vu = 19706 x 106 m3/s - akumulacija “Bučje”

Nove crpne postaje s ustavama planirane su na sljedećim vodotocima: Kanal Selce - crpna postaja i ustava “Selce” Q = 6,0 m3/sek Kanal Lozovac - crpna postaja i ustava “Ivanjska bara” Q = 2,0 m3/sek Kanal Spoj Slatina - crpna postaja i ustava “Slatina” Q = 2,5 m3/sek

Novi lateralni kanali predviđeni navedenim projektom: 1. Lateralni kanal Selce 15,570 m. 2. Lijevi lateralni Bobotski kanal 24,800 m. 3. Desni lateralni Bobotski kanal 6.820 m. Pored opisanih glavnih vodotoka koji su razvrstani u kanale I i II reda površinska odvodnja se vrši putem kanalske mreže III. i IV. reda. Na Osječko-baranjskoj županiji, a na slivnom području “Vuka” ukupna dužina kanala III. i IV. reda iznosi 2.308 km. Standardni hidraulički elementi ovih kanala su slijedeći: širina dna 0,6 m, nagib pokosa od 1:1 do 1:1,5, a uzdužni padovi u prosjeku iznose 0,2 ‰ do maksimalno dozvoljenih koji garantiraju stabilnost dna i pokosa.

168 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

3. Slivno područje „Karašica-Vučica“ Veličina i granice područja Između sjevernih obronaka planina Papuka i Krndije na jugu i rijeke Drave na sjeveru, proteže se prostorna ravnica, kojom protječu potoci Karašica i Vučica s pritocima. Ovo područje leži na sjeveru Slavonije, u donjem toku rijeke Drave. Planinski greben Papuka i Krndije čini vododjelnicu rijeke Drave i Save, te se ista djelomično poklapa s južnom granicom sliva potoka Karašice i Vučice. Izraženo geografskim koordinatama, slivno područje potoka Karašice i Vučice nalazi se u razmaku od 45º20´ do 45º45´ geografske širine i od 17º30´ do 18º30´ geografske dužine od Grenwicha. Melioracijski, zauzima sjeverni dio slivnog područja i uglavnom ravničarski i pribrežni pojas, u kojem su potrebne vodoprivredne investicije u svrhu obrane zemljišta od poplava i uklanjanja suvišne vode iz tla. Ukupna slivna površina područja iznosi 235.253 ha, a na Osječko-baranjsku županiju otpada 127.461 ha ili 54% ukupne površine. Granica sliva Karašice i Vučice na Osječko-baranjskoj županiji prolazi crtom na sjeveru rijekom Dravom od Josipovca do Miholjačkih Martinaca (stacionaža rijeke Drave 29+400 do 105+600), na istoku Miholjački Martinci-Karašica-Breštanovci-rijeka Vučica-potok Marjanac-vododjelnica na Papuku, na jugu vododjelnica Krndije i Papuka i na zapadu Razbojište-Bijela Loza-Normanci-Bizvac- Josipovac. Hidrografske i morfološke karakteristike Nizinsko područje u slivu potoka Karašice-Vučice ima u smjeru sjever-jug prosječnu širinu 25 km, a u smjeru istok-zapad duljinu oko 70 km, što znači da pokriva površinu oko 1.700 km2. Ovo područje obzirom na aluvijalnu obalu rijeke Drave ima u topografskom pogledu obilježje ravni s apsolutnom visinom 85 do 125 m.n.m. Najniže su kote u blizini ušća Vučice u Dravu, a najviše u pribrežnim krajevima. Povoljna je okolnost, da i najviši vodostaji rijeke Drave ne nadmašuju kote terena spomenutog nizinskog područja, te iz toga slijedi zaključak, da ovo područje nije ugroženo od velikih voda rijeke Drave. Zato obranu od poplavnih voda treba voditi u drugom smjeru, nalazeći uzrok poplava u oborinskim vodama, koje se slivaju s planina Papuka i Krndije. Ranije je već istaknuto da u slivno područje spadaju sjeverni obronci planina Papuka i Krndije, koje se uzdižu od kote 125 m.n.m. i dalje planinskim stranama do grebena i vrhunaca visine blizu 1.000 m.n.m. Brdsko slivno područje ima površinu oko 700 km2, nagnuto je prema horizontali pod kutom 2- 18º, a uzevši u obzir prirodnu retenciju brdskog raslinja (šume) i tla, može se računati s dotokom iz planina u doba izvanrednih oborina i do 1.500 1/sec po kvadratnom kilometru. Obrana od brdskih voda uvijek je bila glavni zadatak zaštite nizinskog područja, premda je uporedno s tim, ne manje važan zadatak bio odvođenje suvišnih vlastitih voda. Padine su strme i ispresijecane potočnim dolinama, pokrivene debelim slojem raspadnog materijala, pretežno ilovasto-glinovitog sastava. Nizinski predjeli prostiru se uglavnom nizvodno od željezničke pruge Osijek-Našice-P. Slatina-Virovitica, prema sjeveru do visoke diluvijalne obale rijeke Drave. Sastav tla u nizini sličan je onome u pribrežju, jer je i nastao donošenjem zemljanog materijala iz planina. Područje je izbrazdano brojnim potocima i umjetnim kanalima, te je bogato tekućim i stajaćim vodama. Površinske vode iz planine Krndije prikuplja potok Vučica s pritocima i kanalima, te ih odvodi u rijeku Dravu kod Petrijevaca.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 169 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Važniji pritoci Vučice jesu: Prištanac, Marijanac, Iskrica, Bukvik, Našička rijeka i Breznica s desne strane, te Pištanac, Stara Vučica i Strug s lijeve strane. Osim toga od Gata do Valpova teče tzv. Mrtva Karašica, koja je poslije prokopa Gatskog kanala postala pritok Vučice. Površinske vode, kojima je izvorište u planini Papuk prikupljaju brojni brdski potoci, te ih skupa s vodom iz nizina, prikupljenih putem umjetnih kanala odvode Slatinskom Čađavicom i ozračnim kanalom Vojlovica-Voćinska-Drava direktno u rijeku Dravu. Također potok Klokočevac s prirodnim i umjetnim pritocima prikuplja vode u ravnici, odvodi ih u Karašicu, te putem ozračnog kanala Karašica-Drava i gatskog kanala u rijeku Dravu. Glavni pritoci u slivu Karašice jesu: Vojlovica, Voćinska, Pištana, Seginac, Krajna i dr. Osnovna koncepcija odvodnje površinskih i podzemnih voda s glavnim hidrotehničkim karakteristikama Odvodnja dijela Osječko-baranjske županije koji se nalazi na slivnom području Karašica-Vučica gravitira prema rijeci Dravi, odnosno odvodni sustav sliva pripada vodnom području Drave. Ukupna površina sliva u Osječko-baranjskoj županiji iznosi 127.461 ha ili 54% ukupne slivne površine. Glavni recipijenti na slivnom području su rijeka Vučica i rijeka Karašica. • Rijeka Vučica i glavni pritoci Ukupna površina sliva rijeke Vučice iznosi 111.570 ha sa srednjim padom terena 2,7%. Sliv se može generalno podijeliti na nizinski dio površine oko 80.000 ha i brdski dio površine oko 31.570 ha. Ukupna dužina vodotoka iznosi 75,6 km, a na Osječko-baranjsku županiju otpada 53,15 km i taj dio je svrstan u vode od interesa za Republiku Hrvatsku, odnosno državne vode. Izvorište rijeke Vučice je u Papuku iznad Orahovice, a rijeku formiraju Radlovački potok do Orahovice, Orahovička rijeka kroz Orahovicu i dalje rijeka Vučica. Ušće rijeke Vučice je na 29,4 km rijeke Drave. Srednji pad vodotoka iznosi 1,13%, a maksimalne protoke računate na utoku u rijeku Dravu iznose ovisno o povratnom periodu kako slijedi: max Q5 3 3 3 3 =121,9 m /sec, max Q10=150,0 m /sec, max Q15=187,2 m /sec, max Q50 =213,3 m /sec, max Q100 =243,5 m3/sec. Sliv rijeke Vučice formiraju sljedeći pritoci: Lijevi pritoci:

Nova rijeka ukupne dužine 8,6 km površina sliva 3.580 ha Pištanac ukupne dužine 9,6 km površina sliva 2.025 ha Stara Vučica ukupne dužine 19,8 km površina sliva 8.650 ha Strug ukupne dužine 16,4 km površina sliva 5.525 ha Donja Karašica ukupne dužine 21,7 km površina sliva 2.850 ha

Desni pritoci:

Marjanac ukupne dužine 15,2 km površina sliva 6.865 ha Crnac ukupne dužine 10,6 km površina sliva 2.560 ha Iskrica ukupne dužine 20,2 km površina sliva 6.525 ha Bukvik ukupne dužine 18,2 km površina sliva 10.390 ha Našička rijeka ukupne dužine 18,5 km površina sliva 10.400 ha Breznica ukupne dužine 21,1 km površina sliva 23.768 ha Donja Jesenovica ukupne dužine 21,4 km površina sliva 3.075 ha Poznanovac ukupne dužine 13,1 km površina sliva 2.925 ha

Vlastiti sliv Vučice ukupne dužine 75,6 km površina sliva 22.430 ha (uža Vučica) Ukupno: 111.570 ha

170 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Radovi na regulaciji rijeke Vučice su rađeni u nekoliko navrata, ali uglavnom na malim dionicama i to u smislu interventnih radova. Tijekom 1998. i 1999. godine pristupilo se izradi Glavnog projekta regulacije rijeke Vučice od stacionaže 0+000 do 30+799. Navedeni projekt bi trebao biti dovršen do kraja 1999. godine, s tim da je u okviru programa kapitalnih ulaganja na slivnom području Karašice i Vučice predviđeno izvođenje radova na regulaciji korita Vučice za I dionicu, odnosno za prvih 8,0 km. Sadašnje stanje rijeke Vučice je takvo da može preuzeti tek 50% velikog vodnog vala stogodišnjeg povratnog perioda, a ako se tome doda usporno djelovanje rijeke Drave do udaljenosti oko 25 km vidi se neophodnost regulacije toka rijeke Vučice. Uređenje sliva rijeke Vučice podrazumijeva regulaciju toka rijeke i uređenje brdskog dijela podslivova koji formiraju rijeku Vučicu, što znači izgradnju brdskih akumulacija ili retencija na potocima rijeke Vučice. U slivu Vučice, odnosno njenih pritoka predviđeno je, u okviru studijsko-projektne dokumentacije, izgradnja šest brdskih akumulacija i to na vodotocima Dubovik, Breznica, Lapovac, Vujnovac, Darna i Seonski potok. Izgradnjom navedenih akumulacija omogućilo bi se zadržavanje velikih vodnih valova u brdskom dijelu sliva i na taj način dirigirano upravljanje vodama. Predviđene akumulacije bi se gradile u brdskom dijelu iznad Našica, odnosno južno od ceste Našice-Osijek, a do sada je izgrađena samo jedna akumulacija i to Lapovac II na potoku Vujnovac. Zbog svog položaja rijeka Vučica je pored osnovne funkcije odvodnje suvišnih voda pogodna za korištenje voda u poljoprivredi, ribnjačarstvu i drugim granama privrede. • Rijeka Karašica i glavni pritoci Ukupna površina sliva rijeke Karašice iznosi 61.720 ha sa srednjim padom terena 2,1%. Sliv je nizinskog karaktera, a proteže se paralelno s rijekom Dravom. Ukupna dužina vodotoka iznosi 43,1 km, a na Osječko-baranjsku županiju otpada 40,6 km i taj dio je svrstan u vode od interesa za Republiku Hrvatsku, odnosno državne vode. Rijeka Karašica nema svoje izvorište već se formira na području Virovitičko-podravske županije od Donje Branjinske i Donje Voćinske i potoka Klokočevac. Utok Karašice je preko Gatskog kanala u rijeku Dravu na 61,9 km rijeke Drave. Maksimalne protoke na utoku u Dravu iznose: max Q5 =92,3 3 3 3 3 m /sec, max Q10=113,6 m /sec, max Q15=141,7 m /sec, max Q50 =163,0 m /sec, max Q100 =184,3 m3/sec. Sliv rijeke Karašice formiraju sljedeći pritoci:

Desni pritoci:

Jelas Skakavac ukupne dužine 18,9 km površina sliva 9.640 ha Klokočevac ukupne dužine 14,1 km površina sliva 28.200 ha Putna ukupne dužine 9,7 km površina sliva 5.900 ha Bogdinci ukupne dužine 11,3 km površina sliva 4.500 ha

Vlastiti sliv Karašice ima površinu sliva 13.480 ha Ukupno: 61.720 ha

U svrhu rasterečenja rijeke Karašice izgrađena su dva ozračna kanala za direktno usmjeravanje velikih voda sa slivnog područja Karašice u rijeku Dravu. Ozračni kanal Karašica-Drava je izgrađen kao spoj Karašice na stacionaži 30+150, a utječe u rijeku Dravu na stacionaži 88+240 km, odnosno trasa ovog ozračnog kanala prolazi između grada Donjeg Miholjca i naselja Viljevo. Drugi ozračni kanal je Gatski kanal sa svrhom usmjeravanja velikih voda Karašice sa srednjeg dijela sliva, odnosno putem Gatskog kanala rijeka Karašica se direktno ulijeva u rijeku Dravu na stacionaži 61+900 rijeke Drave.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 171 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Radovi na regulaciji rijeke Karašice su obavljeni djelomično po pojedinim dionicama uglavnom u smislu interventnih zahvata, a najbitniji radovi na uređenju sliva rijeke Karašice su obavljeni krajem prošlog stoljeća prokopom navedenih ozračnih kanala. U slivu rijeke Karašice izgrađeni su automatski čepovi i ustave za manipulaciju vodama prilikom nailaska poplavnih voda, te jedna crpna stanica na ozračnom kanalu Karašica-Drava kod Viljeva sa svrhom crpljenja vode i prebacivanja prema rijeci Dravi u slučaju poplavnih voda i koincidencije velikih voda rijeke Drave i velikih voda rijeke Karašice. Analiza stanja obrane od poplava, te prijedlog mjera za povećanje sigurnosti Na slivnom području Karašice i Vučice, a u svrhu zaštite obradivih površina i naselja izgrađivan je sustav objekata za obranu od poplava. U tu svrhu su izgrađeni obrambeni nasipi kako uz glavne vodotoke tako i kanale II. reda. Budući su vodotoci razvrstani u vodotoke od državnog interesa-državne vode i vodotoke lokalnog značaja- lokalne vode i sustav obrane od poplave je razdvojen, odnosno formirani su planovi obrane od poplava i to Državni plan obrane od poplave i Županijski plan obrane od poplave. U okviru Državnog plana obrane od poplave razvrstani su vodotoci Vučica i karašica. Na vodotoku Vučica izgrađeni su sljedeći nasipi: - lijevi nasip na potezu Petrijevci-Valpovo-Marijanci dužine 3,26 km i lijevi nasip kod Beničanaca ukupne dužine 8,87 km. Obrana od poplave se provodi na cjelokupnom toku rijeke Vučice na području Osječko-baranjske županije. Pored dravskih nasipa koji su obrađeni u okviru obrane od poplave rijeke Drave na slivnom području Karašice i Vučice nema izgrađenih, odnosno službeno prihvaćenih obrambenih nasipa jer su uz većinu vodotoka uglavnom formirane deponije od čišćenja vodotoka i kao takve se ne mogu prihvatiti kao obrambeni nasipi. Sa svrhom obrane od poplave, odnosno zaštite od štetnog djelovanja voda izgrađena je akumulacija Lapovac II kod Našica ukupne zapremine 2,4 mil. m3 vode. U svrhu povećanja stupnja zaštite od štetnog djelovanja voda potrebno je provoditi redovno tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka i dogradnja sustava za obranu od poplava. 4. Slivno područje “Biđ - Bosut” Vodotoci i kanali mogu se podijeliti na:

– Državne vodotoke ukupne dužine na području Županije 13,35 km: Biđ (6,85 km) i Zapadni Lateralni kanal (6,50 km).

– Kanali I. reda (osnovni melioracijski objekti) ukupne dužine 85,65 km,

– sliv Biđa: Kaznica (22,10 km), Breznica (13,05 km) i Jošava (20,5 km),

– sliv Zapadnog Lateralnog kanala: Kaznica (10,90 km) i Breznica (19,10 km). Prosječna dubina je 3,5-6,0 m, širina dna 6,0-10,0 m, pokos strana kanala 1:1,5 - 1:2, zaštitni pojas uz kanale je 4,0 m obostrano.

– Kanali II. reda (osnovni melioracijski objekti) ukupne dužine 52,395 km,

– sliv Biđa: Crna bara (9,915 km) i Ribnjak (8,75 km),

– sliv Zapadnog Lateralnog kanala: Blatna voda (16,25 km), Bučkovac (5,25 km), Gašnica (2,53 km) i Svržnica (9,70 km). Prosječna dubina je 3,0-4,0 m, širina dna 2,0-6,0 m, pokos strana kanala je 1:1,5 - 1:2, zaštitini pojas uz kanale je 2,0 m obostrano.

172 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Vodotoci i glavni odvodni kanali nemaju u potpunosti izgrađen profil koji osigurava pravodobnu i sigurnu odvodnju s poljoprivrednih površina da bi se poljoprivredni radovi mogli izvršiti u optimalnim agrotehničkim rokovima. Ispravljanje toka i povećanje proticajnog profila kanala koji osiguravaju protoku bez izlijevanja iz profila nije moguće izvesti bez provođenja komasacije uz rekonstrukciju osnovne (kanali I. i II. reda) i detaljne melioracijske mreže (kanali III. i IV. reda). U katastarskim općinama: Piškorevci, Drenje, Pridvorje i Mandičevac u kojima je provedena komasacija, prije nekoliko godina (1987.-1991. god.) izvršena je i rekonstrukcija osnovne i detaljne kanalske mreže koja ima profil koji područje osigurava od poplava:

– Kanali III. reda (sabirni ili grupni - detaljni melioracijski objekti) ukupne dužine 55,765 km - sliv Biđa: Satnički Rit (3,715 km), Franjevački Rit (5,19 km), Mlaka (6,13 km), Svinjarevo (3,85 km), Jošavica (4,78 km), Burenica (5,535 km), Gradina-Orano (4,92 km) i Ðurđanački (3,39 km), - sliv Zapadnog Lateralnog kanala: Botur (4,36 km), Brana (5,05 km), Duboki (6,105 km), Beravac (0,11 km), Bazovac (2,63 km). Prosječna dubina je 2,0 - 3,0 m, širina dna 1,0 - 2,0 m, pokos strana kanala 1:1,5, a zaštitni pojas uz kanale je 1,0 m obostrano.

– Kanali IV. reda (parcelni ili detaljni - detaljni melioracijski objekti) ukupne dužine 790,346 km Prosječna dubina je 1,0 - 2,0 m, širina dna 0,60 m, pokos strana kanala 1:1,5, zaštitni pojas uz kanale 1,0 m obostrano. Slivno područje se dijeli u dva odsjeka: Odsjek I (17 katastarskih općina) i Odsjek II (14 katastarskih općina). Područje je podijeljeno na katastarske općine, koje su udružene u Općine odnosno grad Ðakovo.

– U gradu Ðakovo su katastarske općine: Budrovci (77,528 km kanala IV. reda), Ðakovo (78,653 km), Ðurđanci (48,053 km), Gorjanski Ivanovci (11,324 km), Novi Perkovci (7,945 km), Piškorevci (152,987 km) i Selci Ðakovački (29,482 km). Ukupna dužina detaljnih kanala iznosi 405,972 km.

– Dio općine Satnica Ðakovačka s katastarskim općinama: Gašinci (27,347 km), Satnica Ðakovačka (69,828 km) i Nabrđe. Ukupna dužina detaljnih kanala iznosi 97,175 km.

– Dio općine Semeljci: katastarska općina Vrbica sa dužinom detaljnih kanala 53,494 km.

– Općina Strizivojna: katastarska općina Strizivojna (51,476 km) i dio k.o. Merolino Sikirevački.

– Općina Trnava: katastarske općine: Lapovci (10,564 km), Trnava (20,101 km), Dragotin, Hrkanovci, Kondrić, Svetoblažje. Ukupna dužina detaljnih kanala je 30,685 km.

– Općina Viškovci s katastarskim općinama. Viškovci (37,767 km), Vučevci (19,047 km). Ukupna dužina detaljnih kanala je 56,814 km.

– Općina Drenje s katastarskim općinama: Drenje (42,242 km), Pridvorje i Mandičevac (23,280 km), Potnjani i Paljevina (8,132 km), Preslatinci i Kučanci (18,476 km). Ukupna dužina detaljnih kanala je 92,130 km.

– Općina Levanjska Varoš s katastarskim općinama: Breznica Ðakovačka, Čenkovo, Levanjska Varoš, Majer (2,600 km), Slobodna Vlast. U pojedinim katastarskim općinama na brdskom području, nema kanala IV. reda, a odvodnju vrše kanali višeg reda koji su iskopani u dolinama. Iskopom Zapadnog Lateralnog kanala presječen je dio vodotoka koji sakupljaju vodu sa obronaka Dilj gore. Ovi vodotoci imaju veliki uzdužni pad.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 173 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Većina ovih vodotoka imaju izvore koje u tijeku cijele godine osiguravaju protoku. Nakon oborina u profilima vodotoka u kratkom periodu povećava se protoka koja izaziva eroziju pokosa i dna. Da se poveća stabilnost profila potrebno je povećati broj objekata - stepenica za smanjivanje pada. Za vrijeme kada padaju kiše u kratkom vremenskom periodu brdski vodotoci dovode vodu do Zapadnog Lateralnog kanala. Visoki vodostaji u kanalu stvaraju uspor u pritokama - kanali I. i II. reda. Neki od ugrađenih objekata (cijevni i pločasti propusti i mostovi) nemaju propusnu moć da propuste protoku i dolazi do uspora i izlijevanja iz profila na okolne poljoprivredne površine. Veliki uzdužni pad omogućuje brzu odvodnju i poplavljanje površine budu kraće vrijeme poplavljene. Na površinama na kojima dolazi do plavljenja većinom su livade i pašnjaci, a manjim dijelom ostale kulture. Prosječni brdski vodotoci nizvodno od Zapadnog Lateralnog kanala na nizinskom dijelu sliva imaju samo protoku koju dovode detaljni melioracijski kanali nakon padavina. Recipijent nizinskog dijela sliva - vodotok Biđ ima profil da primi ove kanale. Visoki vodostaji u Biđu i uspor koji se prenosi na pritoke ne izaziva izlijevanje iz profila kanala i plavljenje okolnog poljoprivrednog zemljišta. Zaštita nizinskog dijela sliva vodotoka Jošava koji nije presječen Zapadnim Lateralnim kanalom od brdskih voda, izvršeno je pregradom doline vodotoka koja zadržava poplavni val. Volumen koji zadržava pregrada je 946.000 m3. Da bi se osigurali poljoprivredni radovi u optimalnim agrotehničkim rokovima na području Županije u slivu vodotoka Save, na dijelu površina koje je obrađivao nekad PIK Ðakovo postavljena je cijevna drenaža na površini od 3.700 ha. U nastavku se daje tabelarni prikaz objekata regulacije i melioracione odvodnje po slivovima.

SLIVNO PODRUČJE "BARANJA" - VODNOGOSPODARSKE GRAÐEVINE -

Tablica br. 94. TERITORIJALNA CRPNA STANICA USTAVA STEPENICA PODJELA NAZIV I KAPACITET OTVOR KAPACITET NAZIV I VISINA NAZIV I LOKACIJA GRAD/OPĆINA LOKACIJA m3/sec m m3/sec LOKACIJA m Grad Beli Manastir Šeceranska ustanova 4x3,00 Podunavlje 1,75 Bilje Općine Bilje Tikveš 5,00 Kopačevo Općina Čeminac Općina Darda Velika 3,50 Gomboš 0,25 Vučka Draž 1,50 Topolje Općina Draž Budžak 0,40 Draž Puškaš 2,00 Općina Jagodnjak Zlatna Greda 6,00 Karanac 3 kom 1,00 Općina K.Vinogradi Kamenac 5 kom 1,00 Općina Petlovac Bakanka 4,30 Bakanka Općina Popovac UKUPNO: 24,70

SLIVNO PODRUČJE "BARANJA" - KANALSKA MREŽA - Tablica br. 95. KANALSKA MREŽA DRENAŽA TREĆEG ČETVRTOG TERITORIJALNA PRVOG REDA DRUGOG REDA REDA REDA PODJELA POVRŠINA DUŽINA DUŽINA LOKACIJA GRAD/OPĆINA DUŽINA DUŽINA DUŽINA DUŽINA NASIPA NASIPA km km km km km km ha Grad Beli Manastir 23,141 25,862 Općine Bilje 28,260 21,060 33,223 81,196 Općina Čeminac 12,300 1,400 14,934 Općina Darda 11,660 19,800 14,408 30,837 Općina Draž 13,800 6,620 23,037 44,550

174 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Općina Jagodnjak 7,900 22,210 25,469 33,665 Općina K.Vinogradi 20,669 56,100 59,841 87,814 Općina Petlovac 10,070 9,670 30,630 79,035 Općina Popovac 8,000 10,000 19,600 UKUPNO: 92,359 155,760 221,149 417,493

SLIVNO PODRUČJE “VUKA” - VODNOGOSPODARSKE GRAÐEVINE - Tablica br. 96.

TERITORIJALNA CRPNA STANICA USTAVA STEPENICA PODJELA NAZIV I KAPACITET NAZIV I OTVOR KAPACITET VISINA NAZIV I LOKACIJA GRAD/OPĆINA LOKACIJA m3/sec LOKACIJA m m3/sec m Grad Ðakovo

Grad Osijek

Općina Antunovac Selci 1,00 Selci stac.0+250 2x1,25x2,00 16,00 Općina Bizovac Jedinac 0,50 Ovačara 1,00 Općina Čepin Batrnek 1,00 Crna Bara 1,00 Rijeka Vuka km 1,70 82+240 Općina Drenje Rijaka Vuka km 1,20 83+486 Općina Erdut Vrbik 0,50 Općina Ernestinovo Seleš 0,50 Ernestinovo 0,50 Općina Gorjani Općina Koška Općina Levanjska Varoš Općina Petrijevci Budimci 0,50 Krndija rijeka Rijeka Vuka km 1,20 77+267 Vuka km 71+630 Rijeka Vuka km 1,20 78+355 Rijeka Vuka km 1,20 Općina Podgorač 79+417 Rijeka Vuka km 1,20 80+300 Rijeka Vuka km 1,70 80+754 Maksim 3 kom 0,60 Općina Punitovci Rijeka Vuka km 1,20 65+580 Općina Semeljci Rudine 1,00 Dvor 20,00 Općina Šodolovci Drasic 0,50 Grabik 0,50 Općina Viškovci Općina Vladislavci Općina Vuka Dubrave 0,50 UKUPNO: 29,00 46,90

SLIVNO PODRUČJE “VUKA” - KANALSKA MREŽA I DRENAŽA - Tablica br. 97.

KANALSKA MREŽA DRENAŽA TREĆEG ČETVRTOG TERITORIJALNA PRVOG REDA DRUGOG REDA REDA REDA PODJELA POVRŠINA DUŽINA DUŽINA LOKACIJA GRAD/OPĆINA DUŽINA DUŽINA DUŽINA DUŽINA NASIPA NASIPA km km km km km km ha Grad Ðakovo 7,000 4,700 11,200 13,200 K.O. Široko 159,00 Polje K.O. Osijek 262,00 Grad Osijek 14,500 1,100 43,500 88,800 172,600 K.O. Josipovac 380,00 Općina Antunovac 3,800 32,300 66,200 K.O. Bizovac 210,00 Općina Bizovac 14,000 16,300 75,700 143,300 K.O. Brođanci 160,00 K.O. Habjanovci 190,00

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 175 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

K.O. Čepin 2.192,00 16,000 10,000 67,800 9,000 136,300 308,400 K.O. Čepinski 260,00 Općina Čepin Martinci K.O. Beketinci 300,00 K.O. Bračevci 150,000 Općina Drenje 2,300 41,400 48,100 Općina Erdut 1,000 K.O. Ernestinovo 213,00 Općina Ernestinovo 17,000 18,000 36,100 53,900 K.O. Orlovnjak 242,00 K.O. Laslovo 141,00 K.O. Gorjani 524,00 Općina Gorjani 8,200 3,400 49,400 99,200 K.O.Tomašanci 284,00 11,000 21,600 24,300 K.O. Subotički 130,00 Općina Koška Lug Općina Levanjska Varoš Općina Petrijevci 9,600 15,000 10,000 K.O. Petrijevci 330,00 K.O. Budimci 620,00 K.O.Poganovci 367,00 Općina Podgorač 15,000 3,000 20,000 0,600 72,600 126,000 K.O.Razbojište 80,00

K.O. Punitovci 296,00 4,000 17,000 2,400 84,800 67,200 K.O. Krndija 1.520,00 Općina Punitovci

Općina Semeljci 14,000 32,000 70,000 81,300 K.O. Mrzović 360,00 K.O.Šodolovci 367,00 K.O. Palaća 252,00 Općina Šodolovci 14,000 2,900 5,800 51,800 105,700

Općina Viškovci 3,000 6,400 21,500 Općina Vladislavci 12,000 8,000 14,200 28,000 76,800 K.O. Hrastin 40,00 Općina Vuka 8,000 30,400 39,100 K.O. Vuka 508,00 UKUPNO: 136,700 43,000 262,400 12,000 851,800 1.456,800 10.537,00

SLIVNO PODRUČJE „KARAŠICA VUČICA“ - VODNOGOSPODARSKE GRAÐEVINE - Tablica br. 98.

TERITORIJALNA CRPNA STANICA USTAVA STEPENICA PODJELA NAZIV I KAPACITET OTVOR KAPACITET NAZIV I VISINA NAZIV I LOKACIJA GRAD/OPĆINA LOKACIJA m3/sec m m3/sec LOKACIJA m Grad Belišće Gat 2,00 8,00 Gatski kanal 2,20 Grad D. Miholjac Krnjak 2x2,00=4,00 Grad Našice Lapovac, N. 160,00 Ribnjak

rijeka-3 kom 3x2,20 N. rijeka 1,80 Grad Valpovo Općina Bizovac Općina D. Motičina Općina Ðurđenovac Iskrica, Bukvik

P.rijeka-4 kom 3x2,20 125,00 Marjanac 1,00 Općina Feričanci Iskrica 1,20 Općina Koška Ordanja 2x0,60=1,20 Općina Magadenovac Općina Marijanci Općina P. Moslavina Općina Petrijevci Općina Podgorac Općina Viljevo Krnjak, Blanje-2 kom 8,00 36,00 Blanje 2,00 UKUPNO: 5,20 329,00

SLIVNO PODRUČJA “KARAŠICA VUČICA” - KANALSKA MREŽA I DRENAŽA - Tablica br. 99.

KANALSKA MREŽA DRENAŽA TREĆEG ČETVRTOG TERITORIJALNA PRVOG REDA DRUGOG REDA REDA REDA PODJELA POVRŠINA DUŽINA DUŽINA LOKACIJA GRAD/OPĆINA DUŽINA DUŽINA DUŽINA DUŽINA NASIPA NASIPA km km km km km km ha Grad Belišće 15,24 9,56 118,58 Grad D. Miholjac 303,07 Poljic, Krnjak 1.043

176 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Grad Našice 29,00 28,70 71,42 Hana-Našice 2.000 Grad Valpovo 35,41 263,08 Zelčin- Ladimirevci 1.358 Općina Bizovac 23,22 Općina Donja 17,12 Motičina Općina Ðurđenovac Bokšić, 47,56 5,40 39,74 300,69 Šaptinovci 2.001 Općina Feričanci 8,22 2,80 49,95 Beljevina 800 Općina Koška 23,69 10,00 14,43 4,00 286,74 Koška, Niza, Ordanja 2.000 Općina Magadenovac Kučanci, 45,12 216,45 Beničanci 3.560 Općina Marijanci 21,49 118,03 Marijanci, Šljivoševci 1.106 Općina Podravska Moslavina 1,22 14,31 106,37 Krajčine 1.000 Općina Petrijevci 53,20 Općina Podgorac 14,03 3,00 163,09 Podgorač, B.Loz 2.050 Općina Viljevo 3,92 7,84 22,35 185,76 Kapelna 2.300 UKUPNO: 142,88 23,24 236,90 4,00 2.276,77 19.198

SLIVNO PODRUČJE "BIÐ-BOSUT" - KANALSKA MREŽA I DRENAŽA - Tablica br. 100.

KANALSKA MREŽA DRENAŽA TREĆEG ČETVRTOG TERITORIJALNA PRVOG REDA DRUGOG REDA REDA REDA PODJELA POVRŠINA DUŽINA DUŽINA LOKACIJA GRAD/OPĆINA DUŽINA DUŽINA DUŽINA DUŽINA NASIPA NASIPA km km km km km km ha Grad Ðakovo 43,400 1,450 19,400 13,845 405,972 Općina Drenje 6,600 10,850 92,130 Općina L. Varoš 10,400 2,630 2,600 Općina S. Ðakovačka 4,300 6,030 13,265 97,175 Općina Semeljci 53,497 Općina Strizivojna 13,750 9,980 51,476 Općina Trnava 7,200 9,700 11,265 30,685 Općina Viškovci 6,415 4,780 56,814 UKUPNO: 85,650 1,450 52,395 55,765 790,349 3,700

Na slivnom području Biđ-Bosut nema ostalih vodnogospodarskih građevina. d) Zbrinjavanje otpada (d-1) Komunalni otpad Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstava koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima. Tehnološki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, a po količinama, sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada. Osječko-baranjska županija obuhvaća 7 gradova i 35 općina s 264 naselja i 367.193 stanovnika prema popisu iz 1991. godine. Organiziranim prikupljanjem otpada obuhvaćeno je ukupno 136 naselja od 264, što daje 51,52%, a u tim naseljima živi 301.075 stanovnika što od ukupnih 367.193 stanovnika u Županiji (popis 1991.) daje 82%. Stvarna obuhvaćenost organiziranim prikupljanjem otpada nešto je manja i kreće se oko 67% (tj oko 246.000 stanovnika). Odvozom i deponiranjem otpada bave se sljedeća komunalna poduzeća (po općinama/gradovima):

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 177 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Tablica br. 101.

OTPAD OTPAD UKUPNI OTPAD NAZIV KOMUNALNOG OBUHVAĆENOG NEOBUHVAĆENOG GRAD/OPĆINA U 1998. GOD. PODUZEĆA STANOVNIŠTVA U STANOVNIŠTVA tona 1998. – tona 1998. - tona

Beli Manastir "KOMUS" B.Manastir 1.399 946 2.344 Belišće "KOMBEL" - Belišće 2.178 140 2.319 Donji Miholjac Kom.gospodarstvo "PARK" - D. Miholjac 833 916 1.749 Ðakovo "UNIVERZAL" - Ðakovo 5.987 688 6.674 Našice "NAŠIČKI VODOVOD"- Našice 1.698 1.929 3.627 Osijek JP "UNIKOM" - Osijek 25.558 3.340 28.898 Valpovo "DVORAC" - Valpovo 1.806 495 2.301 GRADOVI UKUPNO: 39.459 8.454 47.912 Antunovac JP "UNIKOM" - Osijek 566 209 775 Bilje "SAUBERMACHER" - Varaždin 1.143 35 1.178 Bizovac "DVORAC"-Valpovo i "DRAIVA" - Petrijevci 682 244 926 Čeminac "KOMUS" - Beli Manastir 0 653 653 Čepin JP "UNIKOM" - Osijek 1.623 619 2.242 Darda "KOMUS" - Beli Manastir 699 886 1.585 Draž - 0 844 844 Donja Motičina "NAŠIČKI VODOVOD" - Našice 0 363 363 Drenje Kom.uređenje "ÐANIĆ" - Satnica Ðakovačka 173 443 616 Ðurđenovac "RAD" - Ðurđenovac 1.660 0 1.660 Erdut - 0 1.861 1.861 Ernestinovo JP "UNIKOM" - Osijek 155 374 529 Feričanci "FEŠK" - Feričanci 455 0 488 Gorjani Kom. Pogon pri općini Gorjani 66 283 350 Jagodnjak - 0 657 657 K. Vinogradi - 0 1.250 1.250 Koška "DVORAC" - Valpovo 595 430 1.025 Lev. Varoš "ÐANIĆ" - Satnica Ðakovačka 0 251 251 Magadenovac - 0 444 444 Marijanci - 0 551 551 Podravska Moslavina - 0 293 293 Petlovac - 0 552 552 Petrijevci "DRAIVA" - Petrijevci 540 3 542 Podgorač - 0 733 733 Punitovci Kom. uređenje "ÐANIĆ" – Satnica Ðakovačka 365 5 370 Popovac "KOMUS" - Beli Manastir 135 526 661 Satnica Kom. uređenje "ÐANIĆ" - Ðakovačka Satnica Ðakovačka 455 24 479 Semeljci KP "JUNAKOVCI" - Semeljci 450 441 891 Šodolovci - 0 457 457 Trnava Kom. uređenje "ÐANIĆ" - Satnica Ðakovačka 403 0 403 Viljevo Vlastiti komunalni pogon 0 485 485 Viškovci KP "JUNAKOVCI" - Semeljci 275 118 393 Vladislavci - 0 431 431 Vuka - 0 249 249 OPĆINE UKUPNO: 10.927 14.756 25.684 ŽUPANIJA UKUPNO: 50.386 23.210 73.596 IZVOR: - Studija mogućnosti osnivanja i rada regionalnog odlagališta Istočne Slavonije - Županijska inspekcija zaštite okoliša

178 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Specifične količine otpadaka po stanovniku na dan kreću se u granicama od 0,49-0,62 kg/dan/stanovniku za gradska naselja te 0,50 kg/dan/stanovniku za naselja u sastavu općine. Iz gornje tablica je vidljivo (za 1998. godinu) da je količina komunalnog otpada na području Županije iznosila 73.596 t, od čega je na legalna odlagališta odloženo 68% (50.386 t). Otpad se odlaže na niz službenih odlagališta na koja komunalna poduzeća odlažu komunalni otpad, ali i na veliki broj divljih smetlišta koja su stanovnici sami napravili u blizini svojih naselja i na njih odlažu otpad. Ovakova smetlišta su uglavnom u blizini naselja u kojima se otpad ne skuplja organizirano. Pretpostavlja se da ih ima više od 100, a veličina im varira od 0,1 do 2,0 ha. Veća službena odlagališta na koje deponiraju otpad komunalna poduzeća su popisana u tablici br. 102.

ODLAGALIŠTA NA KOJA KOMUNALNA PODUZEĆA ODLAŽU KOMUNALNI OTPAD Tablica br. 102. ODLAGALIŠTE NAZIV PODUZEĆA "Lončarica Velika" - Osijek "Unikom" d.o.o. - Osijek "Pepelana" - Našice "Našički vodovod» - Našice "Doroslav" - Donji Miholjac "Park" d.o.o. – Donji Miholjac "Belišće" - Belišće "Kombel" d.o.o. – Belišće "Dvorac" d.o.o. – Valpovo "Vitika" - Ðakovo "Univerzal" d.o.o. – Ðakovo Gradsko odlagalište- Beli Manastir KP "Komus" - Beli Manastir "Koritnjak" - Semeljci "Junakovci" d.o.o. – Semeljci Odlagalište u Petrijevcima "Draiva" d.o.o. – Petrijevci Privremeno odlagalište u Dardi "Saubermacher" d.o.o. – Varaždin "Kosinac" - Drenje "Ðanić" d.o.o. – Satnica Ðakovačka "Teodorovac" - Ðurđenovac "Rad" d.o.o. - Ðurđenovac "Dračica" - Feričanci "Fešk" d.o.o. - Feričanci Općinsko odlagalište Komunalni pogon općine Gorjani "Trestenik" - Strizivojna "Runolist" d.o.o. - Vrpolje IZVOR: - Studija mogućnosti osnivanja i rada regionalnog odlagališta Istočne Slavonije Ni jedna od deponija na području Županije nema uporabnu dozvolu. Za neke su postupci izdavanja lokacijskih ili građevinskih dozvola u tijeku. Tehnološka izvedba deponija varira od potpuno neuređenih do djelomično uređenih (ograđena, čuvarska služba, prekrivanje zemljom, zbijanje). Ni jedna deponija nije izvedena na tehnički ispravan način. Tehnološki otpad se uglavnom odlaže na najbližu lokalnu deponiju. Izuzetak je tehnološka deponija IPK Tvornice šećera Osijek na koju se odlaže tehnološki otpad iz Šećerane i Termoelektrane-toplane te inertni tehnološki otpad s područja grada Osijeka. Razvrstavanje otpada je u začetku tako da samo u gradovima postoje specijalizirani kontejneri (papir, staklo, plastična ambalaža i sl.), a u Osijeku egzistiraju i dva reciklažna dvorišta s mogućnošću odlaganja PET ambalaže, limenki, stakla (ravno, obojeno, bezbojno), glomaznog otpada, papira (novine, karton), PE folije, akumulatora, motornih ulja i nerazvrstanog otpada. Tijekom 1998. godine prikupljeno je 17.495 t tehnološkog otpada. (d-2) Opasni otpad Kategorija opasnog otpada je uvedena Zakonom o otpadu (NN 34/1995.). Postupanje s opasnim otpadom je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Na području Županije opasni otpad se evidentira i transportira do mjesta uništavanja/deponiranja. Trenutno se prikuplja putem specijaliziranih poduzeća samo otpadno motorno ulje koje se spaljuje. Ostali opasni otpad transportira se u Zagreb na pirolitičku obradu (lijekovi, kemikalije, ambalaža od opasnih tvari i sl.) u organizaciji poduzeća koji otpad produciraju. Opasni otpad koji se ne može obraditi u Zagrebu izvozi se u druge zemlje.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 179 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Prikupljeni podaci za izradu Studije mogućnosti osnivanja i rada regionalnog odlagališta Istočne Slavonije govore o količini od 8.185 t opasnog otpada za 1998. godinu. (d-3) Inertni otpad Inertni otpad je otpad koji uopće ne sadrži ili sadrži malo tvari koje podliježu fizikalnoj, kemijskoj i biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš (Zakon o otpadu, "NN" 34/95.). Riječ je uglavnom o zemljanim iskopima i građevinskoj šuti. Trenutno stanje u građevinarstvu i veličini investicija u građenje ne daju previše otpada ovog tipa, no u poratnom stanju zbog uklanjanja ruševina stvaraju se velike količine građevinske šute. Prema dobivenim podacima, problemom deponiranja i razvrstavanja građevinske šute nije se nitko sustavno bavio. Iz porušenih naselja šuta se odvozila na više privremenih deponija da bi na kraju završila na nekom od postojećih deponija uz naselja. Dio prikupljenog inertnog otpada koristi se na nekim deponijama za prekrivanje prikupljenog komunalnog otpada, no ostatak se direktno odlaže na deponije i zauzima dragocjeni prostor (površinom/volumenom). Za 1998. godinu procijenjena količina prikupljenog inertnog otpada iznosi 16.272 t.

1.1.3. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države i postojećih prostornih planova 1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 50/99.) pobliže su određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru, kriteriji i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, te prijedlozi prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja. Svi ciljevi, kriteriji, smjernice utvrđene u Programu obvezno se razrađuju i provode Županijskim planom, te nisu interpretirani u cjelini u ovom poglavlju, nego su navedene samo konkretne obveze koje se, u tekstualnom obrazloženju i grafičkim prikazima, odnose na područje Osječko-baranjske županije. Programom je utvrđen sustav središnjih naselja Republike Hrvatske u sklopu kojeg su definirana i središnja naselja Osječko-baranjske županije: Osijek kao makroregionalno središte, Ðakovo kao regionalno središte te Beli Manastir, Valpovo, Donji Miholjac i Našice kao manje regionalno središte, naselja Belišće, Darda i Čepin su utvrđena kao manja regionalna, a Bizovac i Tenja kao manja područna središta s umanjenim ili drugačijim značajem središnjeg mjesta zbog činjenice da se veći dio središnjih funkcija nalazi u susjednom značajnijem središtu. Ðurđenovac, Koška i Dalj su razvrstani u područna središta, a 26 naselja u središta lokalnog značaja. Programom je utvrđen niz novih objekata infrastrukture koji prolaze područjem Osječko-baranjske županije i objekata koji se planiraju izgraditi na njezinom području. U strateškim opredjeljenjima razvoja prometnog sustava naglašava se veliko značenje cestovnog prometa Hrvatske zbog prostorne razvedenosti mreže i najprikladnijeg približavanja korisnicima. Izgradnja racionalne mreže suvremenih cesta usmjerava se, između ostalih, na prometnom pravcu sjever-jug kojim se omogućava bolje i brže cestovno povezivanje unutrašnjeg kontinentalnog područja zemlje i srednjeeuropskog Podunavlja s Hrvatskim primorjem. Također se ističe potreba završetka izgradnje autoceste na glavnom uzdužnom pravcu i koridoru, te brze ceste na podravskom pravcu i koridoru. Na području Osječko-baranjske županije planiraju se izgraditi sljedeće prometnice: • autocesta u koridoru Vc (državna granica-Beli Manastir-Osijek-Ðakovo-županijska granica), • brza cesta u podravskom koridoru (Podravska magistrala-županijska granica-Našice-Osijek- županijska granica), • državna cesta (Osijek-Nemetin-Erdut-državna granica).

180 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Razvoj željezničke mreže u Hrvatskoj usmjerava se na znatno bolje vezivanje na međunarodnu željezničku mrežu izgradnjom novih željezničkih pruga velikih brzina. U strategiji razvoja željezničke mreže posavski i podravski prometni koridor u unutrašnjosti zemlje preuzimaju magistralne pruge europskog i državnog značaja. Naglasak se stavlja na obnovu oštećenog i modernizaciju postojećeg željezničkog sustava. U razvoju riječnog prometa ističe se, za Osječko-baranjsku županiju značajna, moguća regulacija korita rijeke Dunava i Drave te izgradnja dobro opremljenih pristaništa, od kojih je potrebno istaknuti središnje luke u Osijeku i Donjem Miholjcu te luku u Belišću. Razvoj zračnog prometa Republike Hrvatske temelji se na postavci što boljeg pokrivanja teritorija i stanovništva, osobito turističkog područja. Na području Županije utvrđene su dvije zračne luke: zračna luka 4E kategorije Osijek-Klisa i zračna luka 2C kategorije Osijek-Čepin. Razvoj telekomunikacijskog sustava Države temelji se na unapređenju već postignutog relativno visokog stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada. Pri tome se naglašava potreba pojačavanja koridora koji Hrvatsku povezuju (kabelski) sa susjednim zemljama (prvenstveno Mađarskom), na obnovu ratom uništene mreže i integriranje u sustav Republike Hrvatske. Za izgradnju telekomunikacijskih objekata međunarodne razine planirani su alternativni smjerovi Donji Miholjac-Slatina, Donji Miholjac-Našice-Slavonski Brod, te Ðakovo-Vinkovci, a izgradnja telekomunikacijskih objekata državne razine na pravcu Osijek-Vinkovci, Ðakovo-Vinkovci, Donji Miholjac-Slatina, Našice-Slavonski Brod. Za RTV difuziju na području Hrvatske potrebno je da se postojeća mreža dopuni na područjima zasjenjenja i oslobođenim područjima. To se, između ostalih odnosi osobito na granična područja. Daljnji razvitak energetskih sustava polazi od postojećeg stanja i okolnosti, predviđenih potreba proizvodnje za opskrbu stanovništva i djelatnosti te težnje da se postigne potrebna sigurnost i europski standardi. Unapređenje postojećih i izgradnju novih energetskih postrojenja pratit će odgovarajući prijenosni sustavi s ciljem sigurnosti opskrbe i uravnoteženja sustava na cijelom teritoriju Države. Programske osnove proizvodnje energije polaze od težnje da Hrvatska postigne 90% zadovoljenja potreba iz izvora na vlastitom teritoriju, modernizacijom i proširenjem postojećih te izgradnjom novih kapaciteta. Radi uravnoteženja potrošnje i proizvodnje po područjima, treba izgraditi, prema podacima Ministarstva gospodarstva (PROHES i Strategija energetike Republike Hrvatske), novih 1.500 MW do 2010. godine, a do 2020. godine još 600 MW. Razvoj je određen etapama: prioriteti do 2010. godine prijelazno razdoblje do 2015. u kojem treba osigurati supstituciju za elektrane koje će do tada izaći iz sustava. Dugoročni razvoj treba odrediti prema okolnostima i relevantnim mjerilima u domaćim i svjetskim relacijama. Intervencije na postojećim proizvodnim energetskim postrojenjima odnose se na poboljšanje učinkovitosti postojećeg sustava. Ističe se opredjeljenje za zadržavanje svih postojećih lokacija energetskih objekata te zadržavanje energetskih objekata koji su Hrvatsku povezali sa susjednim zemljama. Na području Osječko-baranjske županije stupanj definiranosti pojedinih energetskih objekata nije ujednačen i kreće se od pripremljenosti za projektiranje do istraživanja, odnosno ispitivanja mogućnosti i opravdanosti izgradnje sljedećih energetskih postrojenja: • KTE Osijek • TE Dalj (alternatovno: TE “Tanja-Erdut“) • TE Valpovo • HE Osijek • HE Donji Miholjac

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 181 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Prioritete izgradnje proizvodnih jedinica konačno će se utvrditi u okviru Strategije energetskog razvoja. Tijek gospodarskog i tehničko-tehnološkog razvoja zahtijeva preispitivanje postojećih kriterija za odabir potencijalnih područja i izgradnju energetskih objekata. Cijeni se potrebnim uvesti dodatne kriterije za odabir i izgradnju, koji proizlaze iz novih razvojnih, gospodarskih i tehničko-tehnoloških saznanja kao i pojačane skrbi o prostoru i zaštiti okoliša. Temeljem narečenog za sve lokacije moraju se obaviti dodatne kriterijske provjere u skladu s novouspostavljenim kriterijima. Ukoliko se s gospodarskog gledišta pokažu opravdanim, treba izvršiti usklađenje s novim kriterijima, prvenstveno s eliminacijskim kriterijima, a posebno s onim koji se odnose na ograničenja koja proizlaze iz režima stroge zaštite. Također se ističe potreba korištenja alternativnih izvora energije i dopunskih rješenja s ciljem poboljšanja ukupnih bilanci i sigurnosti opskrbe, te štednje energije, kao što su sustavi postavljeni u Nacionalnim programima za: - izgradnju malih postrojenja: sustav malih elektrana (MAHE), sunčana energija (SUEN), bioenergija (BIEN), energija vjetra (ENWIND), geotermalna energija, - programi tehnoloških unapređenja za: korištenje plina (PLINCRO), uvođenje kongeneracijskih postrojenja (KOGEN), uvođenje centralnih toplinskih sustava u naselja (KUEN-CTS), unapređenje toplinske izolacije objekata, povećanje energetske efikasnosti (MIEE). U planiranju razvoja prijenosnih energetskih sustava polazi se od potrebe zadržavanja svih koridora koji se koriste za povezivanje sa susjednim državama (Slovenija, Mađarska, Republika Bosna i Hercegovina, SR Jugoslavija) što se odnosi na magistralnu elektroenergetsku i plinsku mrežu. Smanjenje količina i zbrinjavanje otpada postavlja se kao neodgodiva zadaća u zaštiti i unapređenju stanja okoliša i zdravlja ljudi. Na području Osječko-baranjske županije Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske je utvrđena obveza izgradnje sljedećih građevina za zbrinjavanje posebnog otpada: • jedna građevina za odlagnaje opasnog otpada (Osijek) • jedna građevina za obrađivanje i skladištenje opasnog otpada (Osijek) • četiri građevine za skladištenje opasnog otpada-sabirališta (Beli Manastir, Valpovo, Našice, Ðakovo) Programom su utvrđene smjernice za planiranje i uređenje prostora kontinentalnih dijelova Hrvatske. Glavne smjernice odnose se na: "• identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s regionalnim obilježjima, s posebnom pažnjom na oblikovanje mješovitih krajobraznih struktura, • očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta, • zaustavljanje procesa stvaranja neprekinutih poteza izgradnje uz prometnice, • osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja, • usmjeravanje i kontrola iskorištavanja rudnih bogatstava, • zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodotoke i jezera. Za područja osobitih vrijednosti kontinentalne Hrvatske treba istražiti i utvrditi mjere zaštite s ciljem očuvanja važne globalne ekološke funkcije velikih šumskih kompleksa i slivova rijeka te očuvanja i korištenja prirodnih sastavnica u prostorima veće koncentracije stanovništva." Programom su utvrđeni sljedeći zadaci Županijskog plana:

182 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

" Prostorno planiranje na regionalnoj i lokalnoj razini polazi od prostornog plana županije kao temeljnog dokumenta prostornog uređenja u kojem treba odrediti veće cjeline zajedničkih obilježja, uvjete za planiranje užih jedinica, te prostorne elemente, smjernice i kriterije za: • smještaj djelatnosti s gledišta značajki pojedinačne djelatnosti i specifičnosti prostora u odnosu na tehnološke procese, veličinu i kapacitet, položaj u naselju ili izvan naselja, prirodne i razvojne karakteristike prostora, odnosno naselja, • racionalno korištenje prostora te oblikovanje i dimenzioniranje naselja (građevinskih područja) u odnosu na razvojna obilježja, demografsku situaciju (porast-pad broja stanovnika), funkcije i tip naselja, prirodna razvojna obilježja prostora i druge relevantne aspekte uređenja i izgradnje naselja, • utvrđivanje prirodne i funkcionalne cjelovitosti gospodarskih, infrastrukturnih i prirodnih sustava te prostora i sustava od interesa za obranu, • donošenje planova niže razine na temelju stvarnih potreba i specifičnih problema te za one aspekte i sastavnice koje se ne mogu odrediti dovoljno jasno u prostornim planovima županija. Prostorni plan županije treba odrediti mjere očuvanja vrijednosti nezaštićenog prostora i kontaktnih prostora sa zaštićenim cjelinama, osobito nacionalnih parkova i parkova prirode. Za cjeline koje se nalaze na području dvije ili više županija plansko razvojne odrednice i mjere treba oblikovati uz međužupanijsku koordinaciju na temelju smjernica utvrđenih Strategijom i Programom. U slučaju kada se zahvati u prostoru nalaze na području dvije ili više jedinica lokalne samouprave takvi zahvati moraju se planirati kao jedinstvena prostorna i funkcionalna cjelina (otoci, morfološke i razvojne cjeline). Planske odrednice o površinama naselja, ostalim površinama, zatim o zaštiti i uvjetima korištenja prostora, stanovništvu, djelatnostima, infrasturkturi, moraju biti iskazane na mjerljiv način, a planske odrednice razvoja pojedinih područja trebaju pratiti programi i mjere za razvoj infrastrukture, gospodarstva i društvenih djelatnosti. Sve planske mjere, a osobito one u svezi dimenzioniranja građevinskih područja i osiguranja prostora za djelatnosti i infrastrukture moraju se temeljiti na dokazanim stvarnim potrebama i provedivim razvojnim programima." Također su utvrđeni posebni zadaci koje je potrebno izvršiti u sklopu izrade Županijskog plana: - ugraditi smjernice za uspostavu sustava malih hidroelektrana za lokalne potrebe, uz uvažavanje očuvanja prostora i krajobraza te osiguranja potrebnog biološkog minimuma vode i protoka za druge svrhe, - osigurati vođenje pojedinih trasa energetskih sustava (osobito plinske mreže u plinom još neopskrbljenim područjima, - posebnu pažnju posvetiti ulaznim veličinama i provjeri svih dosadašnjih projekata kojima se obrađuje daljnji razvitak vodoopskrbe, - provoditi koncept "održivog" gospodarenja vodama kao i upravljanje sustavom vodoopskrbe, - u postupku određivanja prostornih prioriteta izgradnje vodoopskrbnih objekata vrednovati sljedeće aspekte: akutnu i stalno prisutnu nestašicu vode i racionalno gospodarenje postojećim sustavom,

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 183 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

stupanj higijensko-zdravstvene ugroženosti područja, stupanj gospodarske razvijenosti područja i ekonomičnost ulaganja u vodoopskrbni sustav. U odnosu na njih, posebnim kriterijima treba riješiti prioritet izgradnje. - uključiti racionalno korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe, - utvrditi mjere za provođenje zaštite prostora i okoliša te mjere za sanaciju učinaka kojim se mijenja prethodno stanje, - do donošenja cjelovite krajobrazne osnove treba obaviti prethodna istraživanja i vrednovanja krajolika (na osnovi postojećih i dopunjenih podataka, studija i podloga), kao polazište za izradu prostornih planova, - prenamjene površina osnovnih kategorija korištenja iskazati mjerljivim i usporedivim veličinama. 1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova Na području Osječko-baranjske županije, prije sadašnjeg političko-teritorijalnog ustrojstva, uprava je bila organizirana u 6 općina: Osijek, Beli Manastir, Valpovo, Našice, Ðakovo i Donji Miholjac. Za sve tadašnje općine izrađeni su prostorni planovi, u razdoblju od 1979. do 1990. godine. Svi planovi i danas su na snazi s izmjenama i dopunama koje su izrađivane i donošene tijekom njihove primjene.

VAŽEĆI PROSTORNI PLANOVI OPĆINA Tablica br. 103. REDNI NAZIV PLANA ODLUKE O DONOŠENJU BROJ "Sl. glasnik" Općine Osijek, br. 12/79., 8/84., 7/88., 5/89., 12/89., 1. PROSTORNI PLAN OPĆINE OSIJEK 6/92., "Županijski glasnik" br. 7/98. PROSTORNI PLAN OPĆINE BELI "Sl. glasnik" Općine Beli Manastir br. 9/87., 12/90., "Županijski 2. MANASTIR glasnik" br. 3/2000. PROSTORNI PLAN OPĆINE DONJI "Sl. glasnik" Općine Donji Miholjac br. 8/82., "Županijski glasnik" 3. MIHOLJAC br. 2/99. "Sl. glasnik" Općine Ðakovo br. 3/84., "Županijski glasnik" br. 4. PROSTORNI PLAN OPĆINE ÐAKOVO 2/99. "Sl. glasnik" Općine Našice br. 11/79., 1/84., 6/85., 7/90., 1/93., 5. PROSTORNI PLAN OPĆINE NAŠICE "Županijski glasnik" br. 5/98. PROSTORNI PLAN OPĆINE Sl. glasnik" Općine Valpovo br. 10/82., 9/84., 5/85., 1/87., 8/87., 6. VALPOVO 8/89., 7/91., "Županijski glasnik" br. 2/99., 5/99.

U 2000. godini u tijeku je postupak donošenja Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Osijek, Donji Miholjac, Ðakovo i Našice. U Izvješću o stanju u prostoru Osječko-baranjske županije sadržana je sljedeća ocjena važećih prostornih planova: "Planske postavke prostornih planova počivaju na tadašnjim prostorno-teritorijalnim i administrativnim jedinicama, gospodarskim i društvenim projekcijama tadašnjeg društveno- ekonomskog sustava. Ova činjenica danas predstavlja ograničavajući faktor u primjeni i provedbi dokumenata prostornog uređenja i ukazuje na potrebu što hitnijeg usklađivanja s novom situacijom. Uz to, u razdoblju od donošenja planova do danas dva puta se promijenila i zakonska regulativa u području prostornog uređenja, doneseni su novi zakoni koji reguliraju vlasničke odnose nad zemljištem, komunalne djelatnosti, zaštitu prirode i čovjekova okoliša. Uzimajući u obzir vremensku distancu i potpuno izmijenjenu političku i gospodarsku situaciju te promjene izazvane Domovinskim ratom ocjenjuje se da je potrebno preispitati gotovo sve parametre koji su služili kao ulazni podatak pri izradi prostornih planova."

184 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

U primjeni planova ukazala se potreba za izmjenama, osobito planova razvoja infrastrukturnih sustava (energetskog, telekomunikacijskog i prometnog), odredaba za provođenje s ciljem njihovog usklađivanja sa Zakonom o prostornom uređenju, te građevinskih područja naselja. Svi planovi su mijenjani i dopunjavani. Ocjena postojećih prostornih planova sadržana je i u Zakonu o prostornom uređenju, kojim je utvrđena potreba izrade novih prostornih planova uređenja svih općina na području Države, u zakonom utvrđenom roku. Za područje "Kopačkog rita", donesen je 1982. godine Prostorni plan "Kopački rit" ("Službeni glasnik" Općine Beli Manastir, br. 2/92. planom je obuhvaćeno znatno šire područje od Parka prirode "Kopački rit". U skladu s obvezom utvrđenom Zakonom o prostornom uređenju, o izradi planova područja posebnih obilježja za parkove prirode, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja je 1996. godine pokrenulo postupak izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode "Kopački rit". U tijeku su pripreme za izradu novog Prostornog plana. Za sve gradove na području Županije su prije više od 10 godina izrađeni Generalni urbanistički planovi, koji su mijenjani i dopunjavani i još uvijek su u primjeni kao temeljni prostorno-planski dokumenti kojima se usmjerava prostorni razvoj gradova. U skladu sa Zakonom o prostornom uređenju obvezno je donošenje novih generalnih urbanističkih planova za naselja sa više od 15.000 stanovnika u zakonom utvrđenom roku (Osijek i Ðakovo), a za ostale gradove urbanističkih planova uređenja, čime će se u potpunosti zamijeniti postojeća razvojna prostorno planska dokumentacija.

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 1.1.4.1. Demografski potencijal Za ocjenu demografske slike bitni su podaci o kretanju ukupnog stanovništva, njegovu razmještaju i strukturi, a moguće ih je pratiti na temelju službenih popisa stanovništva. Kretanje ukupnog stanovništva Županije u razdoblju 1961.-1991. godine je imalo oscilirajuću dinamiku s prosječnom godišnjom stopom rasta 0,38 što je bilo sporije od Republike Hrvatske (0,50) u istom razdoblju. U kretanju po prostornim jedinicama (lokalne samouprave) bile su ispoljene dvije krajnosti: progresija i depopulacija, pri čemu ova potonja dominira. Preko polovice prostora Županije (57%) zahvaćeno je smanjenjem broja stanovnika (depopulacijom). Slika razmještaja pokazuje koncentraciju stanovništva oko malog broja središta i depopulaciju čak 57% područja Županije. Znakovito je da je dinamika koncentracije bila najveća u razdoblju 1961.-1971. godine od kada je imala trend opadanja. Najizrazitije područje koncentracije je 1991. godine bio grad Osijek (28,5% stanovnika Županije je živjelo u njemu), ali je ujedno i područje s najusporenijom dinamikom rasta (indeks 1991/1981. = 101). Obilježje duboke starosti je 1991., imalo 25 općina (71,4%) i 4 grada (57%), a izrazito duboke starosti je bilo područje 4 općina (11,4%). Na razini Županije je na 100 mladih (0-19 god.) dolazilo 61,3 stanovnika preko 60 godina. Područja izrazito duboke starosti populacije su općine Draž, Levanjska Varoš, Magadenovac i Viljevo (uz državnu granicu s R. Mađarskom i uz granicu s Požeško- slavonskom županijom). Demografsku sliku Županije karakterizirao je nepovoljan razmještaj stanovnika i duboka demografska starost. Posljednji službeni demografski podaci datiraju iz popisa stanovništva 1991. godine, dakle stari su devet godina. U tom razdoblju su se dogodile značajne demografske promjene, što će tek predstojeći popis 2001. godine pokazati. Dogodio se ratni egzodus stanovništva u područjima koja su bila sedam godina privremeno okupirana. U područjima koja nisu bila zahvaćena ratom, odnosno ostalom području Županije, privremeno su bili smješteni ratni migranti i iz susjedne države Bosne i Hercegovine. U inače slabo razvijenim dijelovima Županije nastavili su se negativni demografski

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 185 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

procesi. Obnova ratom zahvaćenih područja i povratak stanovništva su u tijeku, te nije moguće utvrditi današnje demografske karakteristike tih područja. Na temelju službenih popisa stanovništva može se konstatirati da su na većem dijelu prostora Županije bili prisutni negativni demografski procesi u kvantitativnom i kvalitativnom smislu, što pokazuje da Županija populacijski slabi. Ako bi rezultati predstojećeg popisa stanovništva 2001. godine pokazali nastavak negativnih procesa, Županija se može suočiti s problemom nedovoljnih demografskih resursa kao osnovnog čimbenika razvoja. 1.1.4.2. Gospodarski potencijal Među djelatnostima gospodarskih subjekata nejzastupljenije su djelatnosti trgovine i poslovnih usluga (tercijarni sektor). Opća tendencija u strukturnim promjenama gospodarstva je jačanje upravo tercijarnog sektora djelatnosti i njegov je udio sa 29,4% u 1990. godini porastao na 41,8% u 1998. godini. Sekundarni sektor je smanjio udio sa 53,1% u 1990. godini na 47,6% u 1998. godini. Rezultat takvih strukturalnih promjena je jačanje malog i srednjeg poduzetništva te gašenje i vlasnička transformacija nekad velikih poduzeća na području Županije. Postojeći prostorni razmještaj gospodarskih subjekata je izrazito neravnomjeran, u smislu polarizacije između područja gradova i općina. Od ukupno statistički evidentiranih 2.158 gospodarskih subjekata na području Županije, 1.773 odnosno 82% je locirano na područjima gradova. U gradu Osijeku locirana su 1.232 subjekta ili 57% svih gospodarskih subjekata. Još je veća prostorna neravnomjernost prisutna u razmještaju kapaciteta prerađivačke industrije: 82% kapaciteta i 83,5% zaposlenih koncentrirano je u područjima gradova. U 14 od 35 općina postoje industrijski kapaciteti, međutim i oni su koncentrirani u tri naselja (Čepinu, Dardi i Ðurđenovcu). Većina industrijskih kapaciteta su djelatnosti s dugogodišnjom tradicijom (prehrambena, kemijska, drvna, građevinskog materijala ….) dakle izgrađeni još prije 2. svjetskog rata i u razdoblju intenzivne industrijalizacije šezdesetih godina. Velike industrijske zone uglavnom su locirane u rubnim dijelovima gradskih naselja, međutim, nerijetko, širenjem izgradnje one su ostale utkane u urbano tkivo. U općinama pak nikada do sada nisu niti stvoreni prostorni uvjeti za lociranje kapaciteta, budući je u ruralnim područjima bila primarna poljodjelska proizvodnja. Danas, međutim, kada su stvoreni sustavni uvjeti za razvoj poduzetništva, jedinice lokalne samouprave i investitori suočeni su s problemima nedostatka adekvatnih prostora. Čine se napori da se ova prepreka ukloni, na način da se važeća (pri tomu vrlo stara) prostorno planska dokumentacija izmjeni i dopuni, no to je složen i često dugotrajan proces. U tijeku su izmjene i dopune prostornih planova bivših općina Našice, Ðakovo, Donji Miholjac, Osijek i Beli Manastir kojima se osiguravaju gospodarske zone u nekim općinskim središtima. Time je otvoren proces ublažavanja neravnoteže u razmještaju gospodarskih kapaciteta, kao jednom od važnih segmenata ukupnog razvitka. 1.1.4.3. Prirodni resursi Najznačajniji prirodni resursi Osječko-baranjske županije su 266.245 ha poljoprivrednog zemljišta, 114.257 ha šumskih površina, vodni i hidroenergetski potencijal rijeka. Na području Županije u pogledu korištenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta postoji određeni broj čimbenika ograničenja, koji proizlaze iz prirodno-fizičkih karakteristika prostora ili su nastali kao rezultat dosadašnjeg društveno-gospodarskog i prostornog razvoja: - neracionalno rasparcelirano poljodjelsko zemljište i šume, a naročito dijelovi koji pripadaju privatnom sektoru, - gospodarsko osiromašenje ruralnog prostora, - nedostatna komunalna i društvena infrastruktura,

186 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

- prostori izvrgnuti depopulaciji, - poljoprivredna proizvodnja orijentirana prema kvantiteti suočena je s iznimno jakom konkurencijom na tržištu, - ukupne poljodjelske površine stalno su se smanjivale, a velike površine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta pretvorene su u građevinsko zemljište, - nepovoljna struktura poljoprivrednih gospodarstava. Ukupna situacija je znatno pogoršana kao posljedica ratnih razaranja. Iako su problemi i ograničavajući čimbenici brojni treba naglasiti da postoji značajan potencijal (prirodni i izgrađeni) koji je do sada u velikoj mjeri korišten, ali za čije korištenje postoje još veće mogućnosti. Ravničarski dio Županije po svojim pedološkim svojstvima pogodan je za intenzivan razvoj poljoprivrede. Uz primjenu odgovarajuće tehnologije očuvanje kvalitete zemljišta i poticajne mjere ovo područje može postati veći proizvođač hrane nego što je bilo do sada. Na brdskom dijelu Županije postoje uvjeti za razvoj šumarstva, a na manjim nagibima vinogradarstva, voćarstva i stočarstva. Globalno gledano mogućnosti korištenja voda kao prirodnog resursa u Osječko-baranjskoj županiji zadovoljavaju sadašnje i potrebe u bližoj budućnosti: - u prometnom smislu plovni put Dunavom zadovoljava uvjete visokorangirane VIc klase, a plovni put Dravom je moguće rekonstruirati na Vb klasu, - u vodoopskrbi registrirane su dovoljne rezerve pitke vode, - procjenjeni hidroenergetski potencijal je cca 680 GWh/god., - za navodnjavanje i industrijske vodozahvate je izgradnjom brdskih akumulacija te VS Donji Miholjac i VS Osijek moguće angažirati oko 104,5x106m3 vode te navodnjavati cca 80% poljoprivrednog zemljišta, - u ribnjačarskom uzgoju konzumne ribe moguće je postojećim najvrijednijim objektima izgradnjom VS na Dravi osigurati gravitacijski dotok vode, a izborom novih lokacija u nizinskim dijelovima i uz brdske akumulacije povećati kapacitete prema potrebama tržišta, - u turističko-športsko-rekreacijskim djelatnostima sadašnjim visokim potencijalima mogu se pridružiti akumulacijska jezera VS na Dravi sa cca 124 km2 te oko 30 novih brdskih akumulacija kao potencijalne lokacije za razvoj novih kapaciteta. Ograničavajući faktori u korištenju ponuđenih mogućnosti su u prvom redu u održanju potrebne kvalitete podzemnih voda kao glavnog izvorišta pitke vode i površinskih voda (barem kao voda III kategorije) što se postiže kontrolom odvodnje otpadnih voda urbanog, industrijskog i poljoprivrednog porijekla i u osiguranju stabilnih izvora financijskih sredstava za izgradnju potrebnih tehničkih građevina i sustava. U drugom redu javljaju se organizacijski i upravno regulacijski problemi koji bi trebali biti riješeni donošenjem županijskih planova o raznim oblastima vodoprivrednih djelatnosti. 1.1.4.4. Društvene djelatnosti Osječko-baranjska županija ima osnovni sustav društvenih djelatnosti i mrežu društvene infrastrukture uspostavljenu tako da dobro pokriva teritorij i razmještaj stanovništva i naselja, što daje solidnu osnovu za daljnji razvoj društvenih djelatnosti i dobro je polazište za društveni razvoj u cjelini. Posebno se to odnosi na sustav i mrežu osnovnih i srednjih škola, zdravstvenih ustanova primarne razine (domovi zdravlja i ljekarne) i centara socijalne skrbi. Mreža osnovnih škola vrlo dobro je razvijena na razini Županije, a odlično na razini nekih gradova (Osijek, Donji Miholjac, Ðakovo, Valpovo) i općina (Čepin, Vuka), omogućuje svim osnovnoškolskim obveznicima redovito pohađanje škole pod najpovoljnijim uvjetima, a u pogledu gustoće i prostornih

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 187 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

uvjeta kvalitetno je uzdignuta izgradnjom osnovnih i područnih škola, te područnih odjeljenja i u malim naseljima. Mreža srednjih škola također je vrlo dobro razvijena, a četiri učenička doma u Osijeku kapacitetom koji zadovoljava omogućavaju učenicima iz udaljenih sredina nastavak školovanja. Prisutan je nedostatak nastavno-športskih dvorana uz srednje škole u Osijeku. Zdravstvene ustanove primarne razine (domovi zdravlja, ljekarne) kao i centri za socijalnu skrb raspoređeni su u svim gradovima Županije (izuzev Belišća). 1.1.4.5. Prometni sustav Iako svaki od prometnih podsustava cestovni, željeznički, riječni, zračni i integralni ima svojih posebnosti zajedničko im je da su nepripremljeni za promjenu težišta prometnih tokova u novim geopolitičkim i geoprometnim okolnostima. One su, naime, u prvi plan izbacile promet evropskim koridorom V.C. koji Osječko-baranjskom županijom prolazi pravcem sjever-jug dok su do osamostaljenja Republike Hrvatske najznačajniji prometni tokovo na teritoriju Županije bili oni na pravcu istok - zapad. Ako se ovoj doda i činjenica da je na koridoru V.C. potrebno uskladiti tehničke parametre s europskim standardima pokazuje se da prometni sustav Županije gotovo i nema čime odgovoriti na nove zahtjeve. a) Cestovna mreža Gustoća zemaljske cestovne mreže (prometnice van naseljenih mjesta) od 0,398 km/cm2 u principu zadovoljava: pretvorena u kvadratnu dala bi mrežu s čvorovima na udajenosti od 5,1 km. Drugačija je slika, ako se analiziraju podaci o širinama, vrsti i stanju kolnika. Državne ceste ukupne dužine 481,8 km s prosječnom širinom od 6,0 m i asfaltnim zastorom na dužini od 478,4 km, te tucaničkim na 3,4 km jedva da zadovoljavaju potrebne parametre o stanju kolnika, koje se može ocijeniti sa “dobro” i “zadovoljava” na 64,5% dužine, a “kritično” i “loše” na ostalih 35,5%. Ovo ukazuje na nesrazmjer prometa i sredstava uloženih u održavanje. Županijske ceste ukupne dužine 628,5 km širinom kolnika od 3,0 do 7,5 m, suvremenim zastorom na dužini od 581,4 km, tucaničkim na dužini od 39,4 km i bez kolnika na dužini od 7,7 km, te lokalne ceste ukupne dužine 543,8 km, širinom kolnika od 2,5 do 8,0 m, suvremenim zastorom na dužini 232,2 km, tucaničkim na dužini od 205,0 km i bez kolnika na dužini od čak 106,6 km ne zadovoljavaju tehničke norme. Stanje kolnika “dobro je” i “zadovoljavajuće” na 41,6% dužine županijskih i na 33,1% dužine lokalnih cesta, a “kritično” je i “loše” na 58,4% dužine županijskih i 66,9% dužine lokalnih cesta. Moguće je, dakle, dati slijedeću ocjenu stanja cestovne mreže: - osnovnim tehničkim parametrima udovoljavaju samo državne ceste osim dionice dužine 3,4 km s tucaničkim kolnikom, a zbog stanja kolnika uvjete za sigurnu vožnju pruža svega 64,5% državnih, 41,6% županijskih i 33,1% lokalnih cesta. Ovo daje dužinu zemaljske cestovne mreže odgovarajućih tehničkih parametara i s uvjetima za sigurno prometovanje od svega 752,2 km tj. gustoću mreže od 0,181 km/km2, odnosno idealiziranu kvadratnu mrežu s čvorovima na udaljenosti od 11,0 km što je nezadovoljavajuće. Ocjena stanja upućuje na dva osnovna zahtjeva vezana za županijsku cestovnu mrežu: - na potrebu modernizacije i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta radi podizanja tehničkih parametara (posebno širina kolnika), - na potrebu podizanja standarda održavanja svih, a naročito županijskih i lokalnih cesta radi povećanja sigurnosti učesnika u prometu. Oba su problema urgentna, a obzirom na brzi porast stupnja motorizacije postat će sve istaknutiji.

188 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Ostali problemi vezani posebno za mrežu državnih cesta su za relativno slabu prohodnost na pravcu sjever - jug i na problem prolaza kroz veća naseljena mjesta. Prvi od ovih problema biti će ublaženi izgradnjom mosta na D 517 kod Belišća i obilaznice ceste D 7 kod Osijeka i definitivno riješeni izgradnjom autoputa na pravcu E 73. Drugi problem treba uklanjati izgradnjom zaobilaznica naseljenih mjesta na cestama državne mreže, te izgradnjom nove prometnice visokog ranga na pravcu ceste D 2. Javni cestovni prijevoz U javnom teretnom prijevozu evidentiran je nedostatak auto-teretnih terminala što otežava uvjete internog prometa urbanih cjelina. Takovi se terminali moraju organizirati u najmanju ruku uz prostore predviđene za razvoj male privrede. Organizacija linija javnog putničkog prijevoza i pokrivenost naselja Županije na zadovoljavajućem su nivou. Problem leži u zabrinjavajućem broju stajališta na kolniku kojih ima u gradu Osijeku 30 kom, u prigradskim naseljima 62 kom i na ostaloj teritoriji Županije još 22, što ukupno čini deficit od 114 neizgrađenih stajališta, odnosno 19,06% od ukupnog broja stajališta. Istovremeno je potrebno renovirati ili ponovo izgraditi kapacitete sedam autobusnih kolodvora uzimajući u obzir daljnje i vjerojatno preuzimanje putnika željezničkog podsustava. b) Željeznički promet Stanje infrastrukture željezničkog prometa u Osječko-baranjskoj županiji je kritično iz više razloga: - nosivost otvorenih pruga koleba između 160 i 225 kN/osovina, a treba je ujednačiti bez obzira na rang pruge, - tehničke brzine po pojedinim prugama kolebaju od 50 - 100 km/h, a treba za magistralne pruge osigurati elemente za barem 100 km/h i za pruge na pravcu V.C. koridora od min 120 km/h, - sigurnost prometovanja, ovisno o osiguranju križanja sa cestovnim prometnicama, je u zaostajanju za standardima koji se primjenjuju u svijetu i Europi, - stanje telekomunikacijskog sustava je također kritično, što zbog potpuno zastarjele tehnologije, a što zbog nepovezanosti sa sistemom HTT-a i nedostatka radio-dispečerskog sistema, - kolodvorski su kolosijeci nedovoljne korisne dužine pa se pri križanju vlakovi moraju dijeliti, - stanje osiguranja putnih prijelaza je nezadovoljavajuće, - nedostaje elektrifikacija vuče, i - kolodvor Osijek kao jedino ranžirno - rasporedno postrojenje HŽ-a u okviru Osječko-baranjske županije nije rekonstruiran niti u građevinskom niti u funkcionalnom smislu. Postojeći planovi razvoja osječkog željezničkog čvora su rađeni za društveno- političko prometne okolnosti, koje su u zadnjih 10 godina pretrpjele suštinske promjene i ne odgovaraju suvremenim potrebama. Primjerice: neće biti moguće kroz sačuvane koridore trasirati pruge s Vrač = 160 km/h i Rmin = 1250 m. Ovo bi moglo i vjerovatno će biti uzrokom revizije projektne dokumentacije o razvoju osječkog željezničkog čvorišta, koja bi mogla dovesti do prepozicioniranja pojedinih funkcionalnih sadržaja čvorišta i prijelaza preko rijeke Drave. c) Riječni promet U pogledu uređenosti i klase plovni put rijekom Dunavom na teritoriju Osiječko-baranjske županije zadovoljava međunarodne norme i zahtjeve. Na rijeci Dravi je situacija drugačija. Na dionici od ušća do Osijeka vodostaji dozvoljavaju plovnost prosječno 8 mjeseci godišnje, a i u tome razdoblju 4 mjeseca treba djelimično rastovarivati barže. Ovo je ozbiljan ograničavajući faktor pa je potrebno prema preuzetim međunarodnim obavezama osposobiti tu dionicu za IV. klasu plovnog puta. Pri ovome se mora naročita pažnja posvetiti pragu smještenom između 9. i 10. kilometra.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 189 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Plovnost uzvodno od Osijeka će se definitivno riješiti tek izgradnjom višenamjenskih vodnih stepenica. U postojećim okolnostima određen ograničavajući faktor predstavlja i stalno zatrpavanje korita u zoni luke “Tranzit” pješčanim nanosom što je posljedica premještanja riječne struje u sjeverni prokop novoga korita, a što će biti prevladano tek izgradnjom bazenske luke. d) Zračni promet U zračnom prometu u Osiječko-baranjskoj županiji nema prirodnih ograničavajućih faktora pa se oni mogu naći samo u postojećim ekonomsko-geopolitičkim faktorima za koje se treba nadati da će u budućnosti biti poboljšani. e) Kombinirani promet Ozbiljnijem razvoju kombiniranog prometa suprostavlja se nepostojanje terminala (predviđenog u luci “Tranzit”) u okviru kojega bi se uspostavile tehnološke pretpostavke za manipulaciju kontejnerima, zamjenjivim kamionskim prikolicama, Ro - Ro rampama i slično. Organizaciju dijela tehnologija koje su kompatibilne željezničkom prometu ometa činjenica da još uvijek nije ni počela izgradnja novog teretno - rasporednog željezničkog kolodvora Osijek. f) Poštanska mreža Prema podacima o prosječnom broju km2 koji otpada na jedan poštanski ured i prosječnom broju stanovnika koji dolazi na jedan poštanski ured, područje Središta pošta Osijek je po gustoći poštanskih ureda ispod prosjeka Republike Hrvatske. S obzirom na instaliranu terminalnu opremu na šalterima, kvaliteta prijama poštanskih pošiljaka je poboljšana u odnosu na ranije godine, ali još nije zadovoljavajuća. Do sada je terminalna oprema instalirana na svim šalterima za novčano poslovanje dok je na šalterima za prijam pismovnih i paketskih pošiljaka terminalna oprema instalirana samo u velikim poštanskim uredima i ta je sada već zastarijela. g) Telekomunikacijska mreža Ocjena stanja telekomunikacijske mreže ukazuje na visoki i ujednačeni stupanj razvijenosti telekomunikacijskog sustava na svim dijelovima Županije. Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija pokazuju da ugradnjom suvremene tehnologije postoje velike mogućnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga. Neiskorišteni dio kapaciteta na digitaliziranom dijelu Županije omogućava nešto sporiji razvoj na digitaliziranom dijelu, a intenzivniji razvoj na nedigitaliziranom dijelu Županije. Značajnijih problema u funkcioniranju ovog infrastrukturnog sustava nema. Ograničenja razvoja proizlaze jedino iz ograničenih financijskih sredstava i ograničenih operativnih kapaciteta za dogradnju telekomunikacijskog sustava Županije. h) Radio i TV sustav veza Izgrađena mreža odašiljača i veza na području Županije funkcionira dobro, te omogućava kvalitetni prijam emitiranih signala HRT-a i lokalnih radio i TV programa na najvećem dijelu Županije. Ograničenja koja postoje odnose se na manje dijelove Županije koji nisu potpuno pokriveni signalom, te je na tim prostorima prijam nekvalitetan, što se planira riješiti izgradnjom novih objekata. 1.1.4.6. Energetski sustav a) Plinoopskrbni sustav Veledistribucijska (magistralna) mreža je gotovo u cijelosti izgrađena i omogućava razvoj distribucijske mreže u svim dijelovima Županije osim u Baranji. Aktivnosti na izgradnji ovog dijela magistralne mreže su upravo u tijeku tako da možemo govoriti o ispunjenju svih preduvjeta do pune

190 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

plinofikacije cijelog područja Županije. Planiranim plinovodom Belišće-Osijek, te izgradnjom MRS-a u Belom Manastiru i Mecama (Darda) ostvaruje se plan o dovođenju zemnog plina i sjeverno od rijeke Drave. Uspostavom magistralne mreže u cijelosti, doći će do izražaja demografska, gospodarska i strateška lokacija svakog naselja zasebno, na putu do pune plinofikacije Županije. Vjerojatna iduća faza je plinofikacija Baranje i izgradnja distribucijskih mreža u blizini planiranih MRS-a u Belom Manastiru i Mecama. Ako bi pokušali kategorizirati budući tijek plinofikacije mogli bi to ovako postaviti: 1. kategorija - naselja u Baranji u blizini mjerno-redukcijskih stanica (u prvom redu grad B. Manastir i naselja Darda, Mece i Bilje). 2. kategorija - naselja u blizini kojih je trenutna krajna granica izgrađenosti mreže (plinofikacija). 3. kategorija - manja naselja pretežno s poljoprivrednim stanovništvom i bez industrije (rubni dijelovi Baranje, naselja južno od pravca Našice-Koška-Osijek osim dijela oko Ðakova te naselja južno od Čepina za koje je planirano formiranje sustava visokotlačnog plinovoda i redukcijskih stanica oko MRS Vladislavci). Veledistribucijsku mrežu kompletirati će, osim opisanog plinovoda, i plinovodi na potezu Mađarska- Donji Miholjac-Slavonski Brod-BiH, Mađarska-Beli Manastir-Darda-Osijek, te potez Osijek-Vukovar. b) Elektroenergetska mreža Stanje opskrbe električnom energijom cijele Istočne Hrvatske vrlo je nepovoljno. Proizvodnja električne energije postoji samo u gradu Osijeku koja ne zadovoljava ni potrošnju Osječko-baranjske županije. Povezanost prijenosnom mrežom s ostalim dijelovima Hrvatske i širim okruženjem također ne omogućava sigurnu opskrbu električnom energijom, pogotovo prekidom pojedinih prijenosnih pravaca zbog ratnih razaranja. Detaljna analiza stanja prijenosne mreže Županije pokazuje da je: - TS 400/110 kV, Ernestinovo u potpunosti razorena, - DV 400 kV, razoreno 21 km, - DV 200 kV, u prekidu jedan vod, - TS 110/35 kV Osijek 2, razorena 3 kom VP 110 kV, - DV 110 kV, razoreno 73 km, - TS 110/35 kV Našice, dotrajala dva energetska transformatora (2x20 MVA) Distribucijska mreža se zbog velikih razaranja obnavlja u granicama mogućnosti, te omogućava distribuciju raspoloživih količina električne energije do krajnjih potrošača. Detaljnija analiza stanja distribucijske mreže pokazuje da su: - objekti i mreža 35 kV dijelom sanirani od ratnih šteta, - potrebna je intenzivna rekonstrukcija mreže i postrojenja na području Hrvatskog Podunavlja, - TS 35/10 kV Orlovnjak razorena, - potrebna sanacija mreže 35 kV u području Orlovnjaka i Laslova, - objekti i mreže 10 kV su dijelom sanirani od ratnih šteta, - određeni broj trafostanica još uvijek zahtjeva građevne zahvate, a dalekovodi građevne i elektromontažne, - niskonaponske mreže saniraju se u skladu s povratkom na ratom razrušenom području.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 191 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Mogućnosti postojeće elektroenergetske mreže u prijenosnom i distribucijskom sustavu su tolike da nesigurno podmiruju sadašnje smanjene potrebe potrošača za električnom energijom i ne omogućavaju razvoj. Zbog toga su prioriteti: rekonstrukcija i dogradnja prijenosnog sustava uz povezivanje s okruženjem; izgradnja novih izvora električne energije; te istovremena rekonstrukcija, obnova i dogradnja distribucijskog sustava. c) Centralni toplinski sustav Ocjena stanja i mogućnosti CTS-a pokazuje da sustav uspješno podmiruje toplinske potrebe potrošača u gradu Osijeku, ali da u skoroj budućnosti treba računati na značajne investicije za rekonstrukcije. Analiza stanja i mogućnosti kod toplinskih izvora pokazuje da Termoelektrana-toplana Osijek ima velike mogućnosti za opskrbu konzuma još dulji niz godina, a prostor oko nje omogućava razvoj što je i predviđeno Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Znatno nepovoljnija je situacija u Toplani Osijek. Lokacija ne omogućava proširenje i daljnji razvoj postrojenja. Zbog položaja i blizine stambenih zgrada sve teže zadovoljava ekološke zahtjeve i standarde koji se sve više pooštravaju. Spremnici za mazut u gradu, osim vizualnog izgleda i nepovoljnog načina dopreme mazuta, predstavljaju sigurnosnu i ekološku opasnost. Analiza starosti vrelovodnih toplinskih stanica pokazuje da 82 toplinske stanice imaju između 25 i 35 godina radnog vijeka što znači da se u skoroj budućnosti treba planirati njihova zamjena. Sadašnja situacija je takva da su toplinske stanice vlasništvo potrošača koji nisu u mogućnosti financirati njihovu zamjenu, ali se vjeruje da će se to uskoro promjeniti kada distributer, u skladu s odlukom o koncesiji, preuzme u svoja osnovna sredstva toplinske stanice stambenih potrošača pa bi se zamjena dotrajalih stanica mogla financirati iz cijene toplinske energije (stare direktne toplinske stanice zamjenjivale bi se novim indirektnog tipa u kojima bi bila ugrađena najkvalitetnija oprema). Sadašnji temperaturni režim vrelovodne mreže 130/70°C bit će moguće provoditi na dijelu vrelovodne mreže zapadno od Toplane još nekoliko godina, a tada će se morati ići na više temperaturne režime ili pak na značajne rekonstrukcije mreže, ako se želi ići na niže temperaturne režime rada vrelovodne mreže. Što se tiče parovodne mreže bitno je reći da je ona izgrađena bez povrata kondenzata te da su zbog značajnog pada tehnološkog konzuma nakon rata toplinski gubici parovoda između 30 i 40%. Svakako da bi veliki iskorak ka racionalnom gospodarenju energijom bilo iskorištavanje kondenzata kod samog potrošača, ili pak vraćanjem u Termoelektranu (samo jedan tehnološki potrošač djelomično iskorištava kondenzat, a ostali koji ga ne iskorištavaju imaju dodatne troškove vode za rashlađivanje kondenzata prije nego što ga bace u kanalizaciju). Najveći problem kod kućne instalacije grijanja u većini zgrada je neizbalansiranost što ima za posljedicu neravnomjernu raspodjelu toplinske energije unutar zgrade, pa stoga oni prostori koji su u hidraulički nepovoljnijem položaju imaju slabije grijanje dok su ostali prostori pregrijani. Da bi se balansiranje kućne instalacije grijanja moglo uredno obaviti razvod cijevne mreže te ogrijevna tijela moraju biti opremljena s kvalitetnom armaturom koja to omogućava (regulacioni zasuni, radijatorski ventili, prigušnice, regulatori diferencijalnog tlaka za vertikalne vodove). Sadašnje stanje armature je na granici uporabivosti, naročito kod starijih zgrada. Kada budu poznati novi urbanistički planovi razvoja grada Osijeka moći će se ozbiljnije prići izradi studije koja bi trebala dati odgovor na pitanje do kada će postojeća postrojenja za proizvodnju toplinske energije na lokaciji Termoelektrane zadovoljavati sa svojim kapacitetom te kada bi se i kakvo postrojenje trebalo dograditi tj. izgraditi kako bi se u budućnosti potrošačima osigurale dovoljne količine toplinske energije. Prioritetne aktivnosti u CTS-u odnose se na provođenje racionalizacije i unapređenja u sustavu proizvodnje, transporta, distribucije i korištenja toplinske energije, vođenja i upravljanja radom toplinskog sustava, mjerenja i obračuna potrošnje toplinske energije. U svakoj od navedenih cjelina moguće je ostvariti određene uštede. Najveće potencijalne uštede kriju se u poboljšanom građenju zgrada (bolja toplinska izolacija), a naročito prozora i vrata.

192 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Nadalje uštede se kriju u kvalitetnijem projektiranju i izvođenju internih (kućnih) sustava za prijenos topline od toplinske stanice do radijatora, odnosno ogrijevnih tijela, te regulacijom predaje topline u kućnom sustavu (uvođenje termostatskih ventila). Dugoročno na novim objektima moguća je ušteda i do 30%. U tu svrhu trebalo bi se donijeti određene propise na razini države, ali i program za poticanje štednje energije, te u tu svrhu osigurati određena sredstva. d) Alternativni izvori energije Pored konvencionalnih izvora energije na području Osječko-baranjske županije postoje mogućnosti i za korištenje alternativnih izvora energije. Procjenjujući alternativne izvore energije s prostorno-planerskog aspekta može ih se podijeliti u dvije skupine i to na one za koje nije potrebno osigurati dodatni prostor, te one za koje treba osigurati dodatni prostor. Za ogrijevo drvo i drvni otpad, zatim biljni otpad, ostalu biomasu i bioplin, te sunčevu energiju (u koliko se ne radi o većim jedinicama) ne treba osigurati dodatni prostor. Za male hidroelektrane i vjetroelektrane, te veće jedinice za iskorištavanje sunčeve energije potrebno je osigurati dodatni prostor, često izvan granica građevinskih područja. • Ogrjevno drvo i drvni otpad Ogrjevno drvo i drvni otpad su obnovljivi energenti, te su mogućnosti korištenja kontinuirane. Korištenje i potrošnja ovog energenta pokazuje da za njim još postoji interes naročito u ruralnim kućanstvima, te u industrijama gdje se drvni otpad stvara u procesu proizvodnje. Mogućnosti i ograničenja vezana su uz sve veću uporabu ostalih energenata i mogućnosti korištenja drugih energenata. • Biljni otpaci, ostala biomasa i bio plin Biljni otpaci i ostala biomasa također su obnovljivi izvor energije. Pošto su vezani uz poljoprivrednu proizvodnju uglavnom se koriste u ruralnim naseljima, a sve manje u nekim industrijskim granama (pozder, sjemenke i sl.). Pri ocjeni mogućnosti mora se konstatirati da je ogrijevna vrijednost biljnog otpada i ostale biomase velika, čak veće od nekih ugljena, te mogu predstavljati veliku uštedu konvencionalnih energenata. Ocjenjujući mogućnosti bioplina obzirom gdje sve nastaje (od stajnjaka do deponija otpada i kanalizacije), zatim uzimajući u obzir količine koje nastaju uz visoku kaloričnu vrijednost i lakoću uporabe te ekološku prihvatljivost ovaj alternativni izvor energije treba što više iskorištavati. • Geotermalna energija Geotermalna energija je lokalni izvor energije, jer se koristi uglavnom na mjestima proizvodnje. Njen transport u našim uvjetima zbog visokih cijena toplovoda nije ekonomičan na udaljenosti većoj od 4 km. Ipak od svih nekonvencionalnih izvora energije upravo geotermalna energija ima najviše izgleda za upotrebu, jer ne zahtijeva nepoznata tehnička i tehnološka rješenja, a predstavlja stalni dugoročni i čisti izvor energije. Jedna bušotina se u prosjeku može iskorištavati 30-50 godina. Kod geotermalnih voda temperatura i količina minerala (salinitet) određuju njihovu namjenu, a geotermalne vode omogućuju korištenje za balneologiju, šport i rekreaciju, poljoprivredu (staklenici, sušenje organske materije i dr.), stočarske farme (svinje, goveda, pilići i dr.), intenzivniji uzgoj ribe i zagrijevanje stanova. Planirano intenzivnije korištenje potencijala poljoprivrede zahtijevat će sve više energije, a upravo bi ovdje geotermalna energija mogla naći optimalnu primjenu u lokalnoj privredi. Osim u poljoprivredi geotermalna energija ima značajne ekonomske efekte pri upotrebi za balneološke i turističko-rekreacijske svrhe, što dokazuje cijeli niz vrlo uspješnih rehabilitacijsko-rekreacijskih centara u svijetu i u nas.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 193 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

• Sunčeva energija Stručnjaci i znanstvenici su jednoglasni u procjeni da je Sunce najveći potencijalni izvor energije za Zemlju. Cjelokupna površina Zemlje prima svakoga dana toliku količinu dozračene energije, da bi se uz sadašnju potrošnju mogle zadovoljiti petnaestogodišnje potrebe. Količine, mjesto i vrijeme dozračivanja sunčeve energije u raskoraku su sa zemaljskim potrebama. Dnevne i sezonske oscilacije dozračene energije za sada su jedan od osnovnih razloga sporadičnog iskorištavanja direktne konverzije sunčevog zračenja. Tek rješavanjem problema boljeg iskorištavanja dozračene količine energije, jednostavnije i jeftinije konverzije, te omogućavanjem skladištenja (akumuliranja) većih količina energije, moći će se računati na veće učešće sunčeve energije u ukupnoj energetskoj bilanci. I pored širokih lokalnih kolebanja u sunčanim satima od 1.200 do 4.000 sati godišnje i sezonskog nepoklapanja s energetskim potrebama, kod nas se najdalje došlo u primjeni sunčevih kolektora. Na području Županije može se pomoću sunčevih kolektora, kod kojih se primjenjuju poznata tehnička rješenja, za zagrijavanje prostorija uštedjeti godišnje do 40% konvencionalnih energenata, a kod zagrijavanja potrošne tople vode ušteda može biti i veća. Obzirom na naše klimatske uvjete osim kolektora mora se izgraditi i uobičajeni uređaj za zagrijavanje, što poskupljuje početnu investiciju i to je do sada bio glavni razlog što upotreba kolektora nije uzela većeg maha. Cijena konvencionalnih energenata, koja ima trend stalnog porasta, stimulirat će primjenu kolektora, a time i savršenije izvedbe. • Energija vjetra Energija vjetra je ekološki potpuno prihvatljiv oblik energije i potpuno besplatan, a jedino je skupa investicija po dobivenom kWh. Pri procjeni mogućnosti i ograničenja treba imati u vidu vremensko kolebanje vjetra, a time i nemogućnost planiranja te malu koncentraciju energije obzirom na visinu investicije. Međutim, vjetar ima i dodatnu dobru osobinu, a to je da puše najjače i najčešće u hladnijim godišnjim dobima kad je energija najpotrebnija. 1.1.4.7. Vodnogospodarski sustav a) Vodoopskrba Opskrba pitkom vodom Temeljne analize ukazuju da na području Osječko-baranjske županije ima dovoljno raspoloživih rezervi vode koja osigurava dugoročnu osnovu za razvitak kvalitetne vodoopskrbe Županije. To su u prvom redu resursi podzemnih voda koje je nužno koristiti na način da se zaštite postojeći zahvati vode u krajnjem proširenom prostoru i potrošnji, ali i rezervira budući prostor za nova crpilišta (Zlatna Greda, Topolje i drugi). Prosječna opskrbljenost vodom stanovništva Županije iz javnih vodoopskrbnih sustava iznosi 70%, što je i prosjek Republike Hrvatske. Znatne su razlike opskrbljenosti stanovništva prema vodoopskrbnim područjima koja se kreće od 32% za područje Donjeg Miholjca do 89% za vodoopskrbno područje Osijeka. Velik je broj manjih naselja (62% od ukupnog broja), koja nisu uključena u sustav javne vodoopskrbe. Najčešće su udaljena od izvorišta vode, te je njihova vodoopskrba uvjetovana dugim transportnim vodovima. Do sada se organizirana javna opskrba vodom odvija putem komunalnih tvrtki u gradskim i prigradskim naseljima ali i putem odjela komunalnih gospodarstava u okviru općina, što se preporuča mijenjati u korist okrupnjavanja specijaliziranih i kvalificiranih komunalnih tvrtki. Aktualni zahtjevi i sadašnji trendovi razvoja vodoopskrbe na području Osječko-baranjske županije vezani su uz proširenje ovih sustava na prigradska naselja i uključenje ruralnih sredina u javnu vodoopskrbu kao i izgradnja osnovnih transportnih magistralnih vodova.

194 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Povezivanje postojećih vodoopskrbnih sustava neminovna je perspektiva razvoja jer se na taj način osigurava pokrivanje manjkova vode s područja koja imaju viškove vode uz uključenje svih naselja uz pravce povezivanja (naselja bez javne vodoopskrbe, naselja s izgrađenim vodovima čija izvorišta ne odgovaraju kriterijima za pitku vodu, naselja koja imaju resurse kvalitetne pitke vode koja se uključuju u sustav). Ovaj koncept razvija se i kroz regionalno planiranje vodoopskrbe na području Slavonije i Podravine, a što je rezultiralo realizacijom projekta regionalnog vodovoda Slavonske Podravine. Navedeni regionalni projekti vodoopskrbe dobar su temelj za perspektivni razvitak svih elemenata vodoopskrbe Županije, te ih treba u narednom razdoblju podržavati i aktivno sudjelovati u njihovoj realizaciji. Opskrba tehnološkom vodom i vodom za navodnjavanje Ovo snabdijevanje ovisi o raspoloživim količinama vode odgovarajuće (III.) kategorije svrstane prema Uredbi o klasifikaciji voda ("NN" 77/98.). Uzorkovanjem i analizom uzoraka prema ustaljenom programu, vode rijeke Drave i Dunava svrstane su u III. vrstu. Ovo vrijedi generalno i za pritoke Vučicu, Našičku rijeku, Karašicu i Vuku. Generalno u IV. vrstu pripadaju vode Bukvik potoka i Baranjske Karašice, te se mogu koristiti isključivo uz pročišćavanje na područjima gdje je veliko pomanjkanje vode. Kvalitetu voda ugrožava nerazvijen sustav odvodnje sanitarno-fekalnih i tehnoloških voda. Ograničenje za široku primjenu navodnjavanja su reljefne karakteristike prostora što je barem djelomično savladivo izgradnjom planiranih VS na Dravi i Dunavu. Posebnog su značaja u tome smislu VS Donji Miholjac (rkm 85+200) i Osijek (rkm 31+100) na rijeci Dravu, jer bi uz navodnjavanje velikih površina poljoprivrednog tla omogućile iskorištenje energetskog potencijala voda i poboljšanje karakteristika plovnog puta rijeke Drave. b) Odvodnja otpadnih voda Osnovna koncepcija odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda većih urbanih cijelina na području Osječko-baranjske županije zacrtana je u okviru planova zaštite voda u slivu Drave početkom osamdesetih pa i ranije, te unesena u tada aktualne prostorne planove. Prema tim planovima tokom ovih godina rađeni su projekti te razvijana kanalizacijska mreža u gradu Osijeku i općinskim središtima - Ðakovu, Našicama, Valpovu i Belišću, Donjem Miholjcu, Ðurđenovcu i Belom Manastiru, kao i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda (Donji Miholjac, Belišće, Beli Manastir). Koncepcija odvodnje i pročišćavanja bazirana je manje više na tada aktualnim principima kojima je osnovni cilj bio kako u što kraćem vremenu odvesti s nekog područja što veće količine otpadnih voda do recipjenta. U tom smislu projektirani su veliki centralizirani sustavi odvodnje, kojima se nastojalo povezati što više okolnih naselja te sve prikupljene vode pročišćavati na centralnom uređaju. Većina projekata rađeno je bez adekvatnih mjerenja količina i kvalitete otpadnih voda, koristeći teoretske i literaturne podatke, te procjene iz tadašnjih vrlo optimističkih urbanističkih i ostalih planova razvoja (na pr. spec. potrošnju vode od 500 l/stanovniku na dan). Nedostatak vlastitih praktičnih iskustava nadoknađen je korištenjem stranih normi te stranih i domaćih predložaka. Tokom vremena, dijelom zbog nedorečenog sustava financiranja, a više zbog realnog pada standarda i nestašice novca, realizacija takvih projekata se znatno usporila u odnosu na planiranu dinamiku. Izgrađeni su dijelovi velikih kolektora, dijelovi kanalske mreže, a ponegdje i dijelovi uređaja. Nedovršeni sustavi odvodnje i pročišćavanja nisu u odgovarajućoj funkciji.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 195 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Izvedeni sustavi i objekti odvodnje i pročišćavanja doprinose djelomičnom poboljšanju higijensko sanitarnog stanja na područjima gdje su izgrađeni ali bitno ne doprinose smanjenju ukupnog tereta zagađenja i zaštiti recipjenata. U manjim naseljima ne postoje organizirani sustavi odvodnje i pročišćavanja. Pojedinačna rješenja; septičke jame i drugi manji uređaji obično su građeni nestručno, ne držeći se osnovnih sanitarno tehničkih principa. Generalno se može ocijeniti da situacija s odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda na području Osječko-baranjske županije nije zadovoljavajuća i dugo neće ni biti ako se izgradnja novih i održavanje postojećih objekata budu temeljili na starim koncepcijama i tekućim mogućnostima financiranja. Potrebno je stoga koncepciju podvrći kritičkoj analizi, te usvajati manja i fleksibilnija rješenja, koja će biti moguće brže graditi i stavljati u funkciju, te financirati pogon i održavanje. c) Uređenje vodotoka i voda Ocjena stanja uređenja vodotoka i voda Osječko-baranjske županije daje se za rijeke Dunav i Dravu te za postojeća četiri slivna područja. • Rijeka Dunav U cijeloj dužini toka od 86 km u Osječko-baranjskoj županiji od granice s Republikom Mađarskom (r.km 1.433) do granice Vukovarsko-srijemske županije (r.km 1.347) Dunav se ističe opsegom izvedenih regulacijskih vodova kojima je osigurana širina korita od 400 m pri srednjoj vodi te nesmetani protok vode i leda i plovni put. Na pet dionica ukupne dužine 53,5 km izvedeno je definitivno uređenje korita, a na tri dionice dužine 32,5 km nisu izvedeni svi projektirani radovi, ali su obale na kritičnim mjestima osigurane pa je moguće govoriti i o reguliranosti i tih dionica. Problematična je ostala jedino Daljska krivina. Uz Dunav je na području Osječko-baranjske županije izgrađeno 40,3 km nasipa koji su projektirani tako da zaobalje štite od vanjskih voda sa 100%-tnom sigurnošću. Stanje regulacijskih radova na uređenju koridora Dunava nije kontrolirano od 1990. godine, a nasipima je mjestimično potrebna popravka šteta nastalih u Domovinskom ratu. • Rijeka Drava Tok rijeke Drave u Osječko-baranjskoj županiji dužine je 104,10 km od ušća u Dunav (r.km 0+000) kod Aljmaša do granice Županije kod Martinaca (r.km 104+000). Na r.km 70+200 počinje granična dionica rijeke Drave između Republike Hrvatske i Republike Mađarske. Regulacijski radovi i uređenje korita trebaju osigurati širinu korita od 180 m pri srednjoj vodi. Opsegom radova i uređenošću korita ističu se dionice Aljmaš-Osijek i Podravski Podgajci-Moslavina ukupne dužine 52,10 km. Šest dionica ukupne dužine od 37,0 km djelomično je regulirano utvrđivanjem obala na mjestima drastične erozije i gdje je potrebna zaštita objekata na obali. Dvije dionice dužine 15,0 km nisu regulirane. Izvedbom potpune regulacije korita uzvodno od r.km 31+100 oklijeva se u očekivanju izgradnje planiranih VS na Dravi. Uz Dravu je na području Osječko-baranjske županije izgrađeno 75,34 km nasipa koji zaobalje u potpunosti osiguravaju od vanjskih voda. Ovi su nasipi – posebno oni u zoni ratnih operacija – oštećeni pa je potrebno razminiravanje i popravak. • Slivno područje "Baranja" Granice slivnog područja čine: na jugu rijeka Drava u dužini 61 km, na istoku rijeka Dunav u dužini 49 km te na sjeveru kopnena granica s Republikom Mađarskom. Radi sprječavanja katastrofalnih poplava vršeni su još od 1815. godine pa do 1985. godine prekopi korita pa ih je na Dunavu izvršeno 4, a na

196 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Dravi čak 20 (zadnji 1985. godine kod Nemetina) pa se danas radovi svode na održavanje postojećih regulacijskih objekata. Područje nema prirodno razvijenu hidrografsku mrežu pa su umjetno formirani brojni vodotoci- kanali: Karašica, Hatvan, Travnik i Barbara. Prirodni vodotoci su potoci Karašica, Borza i Toplica. Značajne vode su i recipijenti/akomulacije Topoljski Dunavac i Stara Drava te Park prirode Kopački rit. U području Stare Drave postoje još uvijek brojni rukavci i močvare-bare nekadašnjih živih rukavaca Drave. Regulacije potoka Karašice, Borze i Toplice te kanala Hatvana, Travnika i Barbare završene su poslije drugoga svjetskog rata te se danas vrši samo njihovo održavanje. Uz potoke Karašicu i Borzu izgrađeni su nasipi te s nasipima "Gomboš" i Državna granica-Draž imaju dužinu od 55,85 km. Tijekom Domovinskog rata kanali su zapušteni, obrasli šibljem, drvećem i ostalom vegetacijom te je za njihovo dovođenje u funkciju potrebno izvršiti tehničko čišćenje i rekonstrukciju. Isto vrijedi i za nasipe gdje je potrebno razminiravanje i provođenje sanacije. Ovime bi se u Baranji ponovo uspostavio vrlo pouzdan sustav za zaštitu od vanjskih voda te osnov za kvalitetnu melioracijsku odvodnju. • Slivno područje "Vuka" Slivno područje Vuka na području Osječko-baranjske županije ima površinu od cca 1.118 km2, a dijeli se na sliv rijeke Drave s glavnim recipijentima Poganovačko-Kravičkim kanalom, kanalom Crni Fok i kanalom Palčić i na sliv rijeke Dunava s glavnim recipijentima rijekom Vukom, Glavnim Daljskim kanalom i Bobotskim kanalom. Rijeka Vuka najznačajnija je prirodna tekućica područja. Ukupna dužina od ušća u Dunav do izvora je 97+6 = 103 km. U području Osječko-baranjske županije je tok uzvodno od r.km 36+000, a 6 km nizvodno od izvora izgrađena je 1975.-1978. godine nasuta brana Borovik visine 19 m te je stvorena uzvodna akumulacija s volumenom 7,9+106m3 koja zadržava brdske vode i njihov poplavni val na nizvodnim dionicama na kojima su izvedeni obrambeni nasipi. Regulacijama vršenim zadnjih desetak godina riješen je problem središnje kinete u nizinskom dijelu vodotoka, a u brdskom dijelu sliva – uzvodno od ceste Ðakovo-Našice je izvedbom osam novih stepenica i ustave "Krndija" definitivno je realiziran proticajni profil. Ostalo je da se regulira dionica korita do brane "Borovik" ili da se izgradi akumulacija "Bučje" te da se u nizinskom dijelu prekopom riješi meandar Korpaš, vododjelnica kojom je odvodnja uzvodnog dijela sliva gravitacijski usmjerena na Bobotski kanal te je nizvodni dio kanala pri uređenju zahtjevao minimalne zahvate. Na Poganovačko-Kravičkom kanalu ukupne dužine 31,2 km u tijeku je rekonstrukcija te je do sada završena dionica od km 0+000 do km 8+000. Kanal Crni Fok definitivno je uređen. Prilikom uređenja izvršeno je rekonstrukcijom kanala "Granični" povezivanje Crnog Foka s Poganovačko-Kravičkim kanalom tako da se njegove visoke vode koje se pojave u km 8+000 mogu prelijevati u Crni Fok i sprovesti u Dravu. Kanal Palčić je vodotok nižeg reda, zacijevljen početnih stotinu metara od ušća u Dravu u luci Tranzit, a zatim kao otvoreni vodotok s brojnim objektima prolazi istočnom industrijskom zonom Osijeka. Kanal je uređen. Na navedenim kanalima te na ostalim glavnim kanalima (recipijentima) izvedeno je 99,8 km nasipa koji su u relativno dobrom stanju tako da je sigurnost zaštite od poplave vanjskih voda zadovoljavajuća. Za povećanje sigurnosti od poplava vanjskih voda potrebno je dovršiti radove na regulacijama korita glavnih recipijenata, sanirati postojeću kanalsku mrežu, a zatim pristupiti novoj organizaciji parcijalnih slivova uz dogradnju potrebnih vodnogospodarskih objekata.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 197 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

• Slivno područje "Karašica-Vučica" Slivno područje Karašica-Vučica ima na teritoriju Osječko-baranjske županije površinu od 127.461 ha. Glavni recipijenti na slivnom području su rijeka Vučica i rijeka Karašica. Rijeka Vučica je dužine 75,6 km, a na Osječko-baranjsku županiju otpada 53,15 km. Sadašnje stanje korita je takvo da može preuzeti tek 50% velikog vodnog vala stogodišnjeg povratnog razdoblja, a ako se tome doda usporno djelovanje rijeke Drave koje seže do 25 km od ušća vidi se neophodnost regulacije toka rijeke Vučice. Uređenje sliva podrazumijeva osim toga i izgradnju brdskih akumulacija ili retencija na pritocima rijeke Vučice. Od ovih je do sada izgrađena samo akumulacija Lapovac II. Tijekom 1998. i 1999. godine pristupilo se izradi Glavnog projekta regulacije rijeke Vučice od ušća do r.km 30+799, a u programu kapitalnih ulaganja slivnog područja predviđena su sredstva za izvođenje radova na regulaciji za prvih 8 km od ušća. Rijeka Karašica je dužine 43,1 km od čega na Osječko-baranjsku županiju otpada 40,6 km. Radovi na regulaciji rijeke Karašice obavljani su djelomično po pojedinim dionicama i – uglavnom – u smislu interventnih radova. Najbitniji su obavljeni krajem prošlog stoljeća prokopom ozračenih kanala prema rijeci Dravi: - oteretni kanal Karašica-Drava kao spoj Karašice (r.km 30+150) i Drave (r.km 88+240) u visini Donjeg Miholjca koji usmjerava u Dravu velike vode iz gornjeg dijela sliva i - Gatski kanal koji spaja Karašicu s Dravom (r.km 61+900) u visini mjesta Gat te usmjerava u Dravu velike vode srednjeg toka Karašice. Uz rijeku Vučicu je izgrađeno i 12,13 km nasipa. Osim ovih i onih uz rijeku Dravu u slivnom području nema obrambenih nasipa jer se podužne deponije nastale pri čišćenju vodotoka ne mogu prihvatiti kao nasipi. Generalno, stanje reguliranosti ovoga slivnog područja nije zadovoljavajuće. • Slivno područje "Biđ-Bosut" Slivno područje Biđ-Bosut ima na teritoriju Osječko-baranjske županije površinu od 51.486 ha. Glavni recipijenti su Zapadni Lateralni kanal koji vode brdskog dijela sliva vodi gravitacijski prema rijeci Savi i rijeka Biđ koja je recipijent nizinskog dijela sliva. Zapadni lateralni kanal trasiran i iskopan 1954.-1958. godine rekonstruiran je u rezdoblju 1974.-1978. godine, a u tijeku je sanacija klizišta na desnoj obali. Kanal je na području Županije dužine 6,50 km te sprječava formiranje vodnog vala brdskih vodotoka. S druge strane on odvodi cjelokupnu vodu brdskih vodotoka prema Savi ostavljajući tokom vegetacijskog razdoblja nizinskom dijelu sliva samo vodu koju dovede potok Jošava i vodu koju nakon padavina prikupe melioracijski kanali. Vodotok Biđ je na teritoriji Županije dužine 6,85 km. Recipijenti nisu adekvatno uređeni da bi mogli garantirati visoki stupanj sigurnosti od poplava to više što neki ugrađeni objekti (mostovi i propusti) protoke nakon padavina i izazivaju uspore. Apsolutno je potrebno redovno održavanje s krčenjem raslinja na pokosima i dnu vodotoka i kanala te izmuljivanjem dna. d) Melioracijska odvodnja Melioracijska odvodnja rješava se mrežom glavnih odvodnih kanala I i II reda oslonjenom na glavne recipijente te detaljnom mrežom kanala III i IV reda dopunjenom po potrebi crpnim postaja, stepenicama, ustavama i drugim hidrotehničkim objektima.

198 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

Ocijena stanja vršiti će se po slivnim područjima. • Slivno područje "Baranja" Odvodnja unutarnjih voda slivnog područja Baranja ostvaruje se kanalskom mrežom dužine 965 km uz pomoć osam crpnih postaja ukupnog kapaciteta od 24,75 m3/sec. Što se tiče reguliranosti glavnih odvodnih melioracijskih kanala može se konstatirati da su uglavnom zapušteni i obrasli vegetacijom. U boljem stanju nije ni detaljna mreža pa su poplave niskoležećih poljoprivrednih površina dosta česte. Dodatni uzrok pojave je i nedovoljan kapacitet crpnih postaja. • Slivno područje "Vuka" Odvodnja unutarnjih voda slivnog područja Vuka ostvaruje se kanalskom mrežom u kojoj je uz 399,1 km glavnih odvodnih kanala i 2.308,6 km detaljne mreže. Evakuaciju vode pomaže 14 crpnih postaja ukupnog kapaciteta 29,0 m3/sec pri čemu se ističe CS "Dvor" kapaciteta 20 m3/sec koja je sada devastirana i van funkcije. Veći dio glavnih kanala potrebno je urediti sukladno novoj organizaciji parcijalnih slivova prema izrađenom idejnom hidrološkom projektu iz 1988. godine kojim je predviđena izgradnja više akumulacija u brdskom dijelu sliva, izgradnja novih lateralnih kanala, nove crpne postaja, ustave i ostali vodograđevni objekti. Na dijelu površina koje su ugrožene visokim podzemnim vodama izvedena je cijevna drenaža s izravnim ispustom u otvorene vodotoke. Drenažom je pokriveno 10.537 ha. Opća je ocjena da sustav melioracijske odvodnje slivnog područja "Vuka" radi, ali s teškoćama. • Slivno područje "Karašica-Vučica" Kanalska mreža melioracijske odvodnja Slivnog područja "Karašica-Vučica" uz 379 km glavnih kanala ima i 2.276 kanala detaljne mreže. Izgrađene su i dvije crpne postaje ukupnog kapaciteta 5,20 m2/sec. Kanalima detaljne mreže se u proteklom razdoblju posvećivala osnovna pažnja posebno u okviru provođenja komasacija pa su u relativno dobrom stanju. Odvodnja površina s visokim nivoima podzemnih voda riješena je na 12.591 ha podzemnom drenažom. Rad sustava ovisi u velike o reguliranosti glavnih recipijenata koja je nedostatna. • Slivno područje "Biđ-Bosut" Melioracijska kanalska mreža slivnog područja "Biđ-Bosut" ima 138 km kanala I i II reda i 846 km kanala detaljne mreže. Nema crpnih postaja. Glavni odvodni kanali nemaju u potpunosti izgrađen profil i ne osiguravaju pravodobnu i sigurnu odvodnju s poljoprivrednih površina. Rekonstrukciju glavnih kanala uz koju slijedi i rekonstrukcija detaljne mreže nije moguće provesti bez komasacije. Drenažom je pokrivena površina od 3.700 ha. e) Navodnjavanje Ocjena stanja u primjeni navodnjavanja u Osječko-baranjskoj županiji dati će se u okviru pojedinih slivnih područja. • Slivno područje "Baranja" Niskoležeće dijelove područja neposredno uz obrambene linije duž Drave i Dunava karakterizira zemljište s viškom vode kroz pretežni dio godine. Srednje područje Baranje – povišene platoe – obilježava naglašeni nedostatak vode u tlu. Pretežno povoljan zemljišni pokrivač i dobre klimatske prilike te vode Drave i Dunava daju izvanrednu priliku da se pomoću navodnjavanja postigne rentabilna poljoprivredna proizvodnja. Na žalost ovaj potencijal nije iskorišten osim za pilot postrojenja postavljena na dvije lokacije s kapacitetom od ukupno 5.000 ha. Ratna su zbivanja unazadila i ovaj pilot-projekt za dulje vrijeme. U budućnosti bi se izgradnjom VS Osijek na Dravi i lateralnog kanala s reverzibilnom CS "Batina" stvorili uvjeti za dostatnu dobavu vode za potrebe navodnjavanja središnjih povišenih platoa.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 199 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

• Slivno područje "Vuka" Sadašnja primjena navodnjavanja nije adekvatna raspoloživim mogućnostima. Pretežno se koriste mobilni uređaji kao interventna mjera kod visokoakumulacijskih kultura. Stacionarni, odnosno polustacionarni sustavi za navodnjavanje te odgovarajuće crpne postaje i ustave nisu izvedeni osim ustave "Krndija" na rijeci Vuki. Glavni izvori vode za navodnjavanje su vode Drave i Dunava te akumulacija "Borovik" (7,95x103 m3), a u pripremi je izgradnja akumulacije "Koritnjak" (4,8x103 m3). U budućnosti se znatnije količine vode za navodnjavanje mogu očekivati realizacijom VS Osijek te planiranih sedam brdskih akumulacija ukupnog volumena oko 30,0x103 m3. Za sada se navodnjava 695 ha što je u odnosu na potencijale neznatno. • Slivno područje "Vučica-Karašica" Trenutno se na ovom području u okviru dva pilot-projekta navodnjava 140 ha površina te izvjesne ali nekvantificirane površine individualnih poljoprivrednika. Voda za navodnjavanje se pribavlja iz vodotoka Vučice i Karašice i dijelom iz kanalske mreže. U budućnosti se dovoljne količine vode mogu očekivati iz planiranih šest brdskih akumulacija. • Slivno područje "Biđ-Bosut" Sadašnje mogućnosti navodnjavanja su ograničene jer su svi brdski pritoci sliva osim potoka Jošava presječeni Zapadnim lateralnim kanalom kojim se njihova voda promptno upućuje prema Savi. Recipijent i kanalska mreža nizinskog dijela sliva u mjesecima manjka vode u zemljištu (lipanj, srpanj, kolovoz) ne omogućavaju zahvat vode iz korita. Rješenje je u izgradnji planiranih brdskih akumulacija (čak 20) s ukupnim korisnim volumenom od 53.690x103m3. Postojeće mogućnosti iako skromne koriste se još skromnije. 1.1.4.8. Zaštićena prirodna baština Kopački rit je tijekom Domovinskog rata većim dijelom bio okupiran, a potom pod kontrolom UN-a. U ritu su se vodile borbe, nalazile su se vojske i njihove borbene linije, te kontrolni punktovi UN-a. Prema Izvješću o stanju i problematici zaštite područja "Kopački rit" iz 1998. godine, posljedice rata osjetile su se na terenu. Područje je dijelom minirano, infrastruktura je dobrim dijelom uništena, došlo je do poremećenja vodnog režima, a nastale su štete u biljnom i životinjskom svijetu. Od posljedica rata najbrže se oporavlja priroda, koja je ponovo postala gospodar na ovom području. Prema Zakonu o zaštiti prirode ("NN" br. 30/94. i 72/94.), zaštićenim dijelovima prirode upravljaju javne ustanove koje u tu svrhu osnivaju Vlada Republike Hrvatske za dijelove prirode čiju zaštitu je proglasio Sabor, odnosno Županijske skupštine za dijelove prirode koje su one svojim odlukama zaštitile. U okviru svojih ovlaštenja ove javne ustanove obavljaju djelatnost "zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih dijelova prirode" (članak 18.). Vladinom Uredbom od 11. rujna 1997. godine osnovana je javna ustanova "Park prirode Kopački rit". Ova ustanova upravljat će i posebnim zoološkim rezervatom (koji je u nadležnosti Županije) osnovanim unutar parka prirode (koji je u nadležnosti Države). Do osnivanja javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u nadležnosti Županije poslove zaštite prirode predviđene Zakonom obavlja Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije. Osnivanje javne ustanove prilagodit će se narastanju potreba i širenju područja zaštićenih dijelova prirode izvan područja naseljenih mjesta. U pristupu razmatranja problematike organiziranja djelatnosti zaštite prirode iz nadležnosti Županije ukazuje se na sljedeća otvorena pitanja: - sadržaj ovlaštenja "upravljanja zaštićenim dijelom prirode", - odnos između Županije i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalaze zaštićeni dijelovi prirode, odnosno u odnosu na parkove kao javne površine u okviru naselja, - sadržaj djelatnosti javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode.

200 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

1.1.4.9. Zaštićena kulturna dobra Stanje nepokretnih kulturnih dobara na području Županije obzirom na ratne i poratne prilike je relativno zadovoljavajuće, osim pojedinih crkava na području Baranje i u naseljima oko Osijeka, koje su oštećene ili uništene u ratu, te Osječke Tvrđe koja je unatoč pojačanim kontinuiranim ulaganjima još uvijek u lošem stanju. Stanje nepokretnih kulturnih dobara pogoršano je ratnim djelovanjem u Domovinskom ratu. Agresorski napadi i bombardiranja često su bili usmjereni upravo na spomenike kulture – posebno sakralne građevine. Tijekom ratnog razdoblja od 1991. do 1995. godine na području Županije oštećeno je granatiranjem 387 nepokretnih kulturnih dobara. Od toga su tri spomenika potpuno uništena (crkve u Aljmašu i Erdutu). Ratna šteta je procjenjena na 235,279.868,00 kuna. Kako su neke od oštećenih građevina dugo vremena (neke još i sada) bile izložene djelovanju atmosferilija, jer ih se nije moglo zaštititi, šteta je zapravo mnogo veća nego što to prethodni iskazi govore. Zaštita i obnova nepokretnih kulturnih dobara provodi se kontinuirano, a financira se iz različitih izvora: vlasnici građevina, lokalna samouprava, gradovi, Županija, Ministarstvo kulture, Ministarstvo razvitka i obnove. Tijekom 1998. godine zaštitni radovi su se izvodili na deset lokaliteta pri čemu se neki odnose na više građevina unutar cjelina. Neobično je važno da u zaštiti i obnovi graditeljske baštine sudjeluju osim službe zaštite i jedinice lokalne samouprave, gradovi i Županija. Samo tako će se graditeljska baština Županije uspjeti sačuvati od daljeg propadanja te obnoviti i revitalizirati. 1.1.4.10. Stanje okoliša a) Zrak Na području Osječko-baranjske županije mjerenja kakvoće zraka provode se na 16 mjernih postaja. • Osijek - 10 mjernih postaja • Ðakovo - 2 mjerne postaje • Valpovo - 1 mjerna postaja • Belišće - 1 mjerna postaja • Donji Miholjac - 2 mjerne postaje

Mjerenja kakvoće zraka u Osijeku započela su 1972. godine praćenjem općih onečišćenja: SO2, dim., taložne tvari. Mjerne postaje u ostalim naseljima djeluju od 1995. godine. Razmatrajući ispitivanja kakvoće zraka u Županiji za mjerno razdoblje od 01. kolovoza 1997. godine do 31. srpnja 1998. godine može se utvrditi sljedeće:

• Na mjernoj postaji u Osijeku (Ulica Franje Krežme 1) mjerene su koncentracije SO2 i dima. Prema klasifikaciji područja s obzirom na rezultate mjerenja Osijek spada u I. kategoriju kakvoće zraka (područja u kojima nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće zraka). • Prema klasifikaciji s obzirom na rezultate mjerenja onečišćenja zraka taložnom tvari, u gradu Osijeku 8 mjernih postaja pripada I. kategoriji kakvoće zraka, a 2 mjerne postaje (Ulica Franje Krežme 1 i prolaz kod Snježne Gospe b.b.) pripadaju II. kategoriji kakvoće zraka (prekoračene su preporučene vrijednosti ali ne i granične vrijednosti). • Preporučena vrijednost kakvoće zraka prekoračena je i na mjernim postajama u Valpovu (INA trgovina – benzinska stanica), Donjem Miholjcu (Carinarnica), u Belišću (Dom zdravlja). Kakvoća zraka na tim mjernim postajama pripada II. kategoriji kakvoće zraka. • Na ostalim mjernim postajama nije prekoračena preporučena vrijednost i one pripadaju I. kategoriji kakvoće zraka.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 201 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

• Granična vrijednost kakvoće zraka nije prekoračena ni na jednoj mjernoj postaji u Županiji. Na temelju provedenog istraživanja može se zaključiti da je kakvoća zraka na području Županije zadovoljavajuća. Postojeća ispitivanja kakvoće zraka potrebno je dopuniti utvrđivanjem koncentracije olovnih spojeva, dušikovih oksida, ugljik-oksida kao i konačnih produkata izgaranja goriva u motorima te količine lebdećih čestica u zraku. Uz to potrebno je nastaviti mjerenja u svim gradovima Županije te načiniti katastar emisija za cijelu Županiju kako bi se kompletiralo poznavanje kakvoće zraka na području Županije. Zakonom se propisuje uspostavljanje mjerenja posebne namjene radi provjere utjecaja na okoliš nekog izvora emisije u slučaju osnovane sumnje ili pritužbi građana da je došlo do prekomjernog onečišćenja zraka. Osječko-baranjska županija graniči s dvije države (R. Mađarska, SR Jugoslavija) što otvara problem mogućeg utjecaja prekograničnog daljinskog prijenosa onečišćenja glede sadašnjeg odnosno budućeg stanja zraka. b) Vode Zaštita voda propisana je Zakonom o vodama ("NN" 107/95.). Radi provedbe zaštite voda u pogledu zaštite od onečišćenja s kopna i otoka, Vlada Republike Hrvatske donijela je Državni plan za zaštitu voda ("NN" 8/99.), a obveza je Osječko-baranjske županije donošenje Županijskog plana za zaštitu voda koji trebaju predložiti "Hrvatske vode". U tijeku je priprema istog. Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i izvorima onečišćenja, sprečavanjem, ograničavanjem i zabranjivanjem radnji i ponašanja koji mogu utjecati na onečišćenje voda i stanja okoliša u cjelini te drugim djelovanjima usmjrenim očuvanju i poboljšanju kakvoće i namjenske uporabljivosti voda. Monitoring ispitivanja kvalitete površinskih voda je prema ustaljenom programu "Hrvatskih voda". Na području Županije mjerna mjesta su na rijeci Dravi: Donji Miholjac, Bistinci, Višnjevac i Nemetin, na kojima se vrši uzorkovanje i analiziranje sljedećih parametara: vodostaj, temperatura zraka, temperatura vode, pH elektrovodljivost, boja, miris, otopljeni kisik, zasićenje kisikom, BPK5, KPK, suspendirana tvar, ukupni ostatak, sagorljivi ostatak, nitriti, nitrati, fosfati, amonijak, NBK – najvjerojatniji broj koliformnih bakterija, broj aerobnih bakterija i indeks saprobnosti. U okviru međunarodne suradnje prema programu Hrvatsko-Mađarske potkomisije za zaštitu kvalitete voda Zavod za javno zdravstvo analizira i kvalitetu voda rijeke Drave. Ovaj profil se ispituje na veći broj parametara u odnosu na profile na rijeci Dravi, a stručnjaci laboratorija s obiju strana usklađuju rezultate polugodišnjih ispitivanja jednom u Hrvatskoj i jednom u Mađarskoj. Svrstavanje voda u vrste obavlja se temeljem Uredbe o klasifikaciji voda ("NN" 77/98.) na osnovi izračunate mjerodavne vrijednosti parametara analiziranih uzoraka vode. Uz navedena ispitivanja kvalitete voda dva pute godišnje obavlja se i ispitivanje na 9 pritoka i 5 bajera. Područja na kojima se nalaze izvorišta moraju biti zaštićena od namjernog ili slučajnog zagađenja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili na njenu izdašnost. Nakon izrade Studije razvitka vodoopskrbe na području Osječko-baranjske županije utvrdit će se sva izvorišta kao i zone sanitarne zaštite. U zaštiti voda od zagađenja javlja se niz problema koji proističu iz činjenice da poštivanje pozitivnih propisa zahtijeva zaista visoka materijalna i financijska sredstva te da je u mnogim slučajevima praktično nemoguće izvesti parcijalna rješenja. Ovo rezultira gotovo zakonomjernom primjenom "izvanrednih" i "prijelaznih" rješenja, odgodom rokova primjene propisa, "preporukama" pa na kraju i ignoriranjem propisa pri investicijskoj izgradnji. Najvažniji izvori zagađenja voda na području Županije su sljedeći: • Stanovništvo i njegove djelatnosti: Urbano stanovništvo gotovo redovito živi u uvjetima ostvarene javne vodoopskrbe s potrošnjom od barem 150 l/stanovnik/dan koju praktično s gubitkom od cca 20% trebaju prihvatiti sustavi odvodnje

202 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE POLAZIŠTA

i odvesti je u recipijent. Na državnom planu tek je 35% ovih voda pročišćeno prije ispuštanja u vodotok, a u Osječko-baranjskoj županiji postotak je znatno manji. Ruralno stanovništvo gotovo redovito živi u uvjetima individualnog zbrinjavanja otpadnih voda što se večinom čini izgradnjom propusnih septičkih i "crnih" jama s dugoročnim posljedicama po kvalitet podzemnih voda. Problem se usložnjava činjenicom da je financijski znatno lakše, a po standard življenja znatno atraktivnije osigurati vodoopskrbu (a time i povećani standard potrošnje vode) nego odgovarajuću odvodnju, a također i djelatnostima kao što je uzgoj stoke ili peradi. • Industrija, koja u potrošnji vode iz javnih vodoopskrbnih sustava sudjeluje s gotovo jednakim udjelom sa stanovništvom, a koristi i nezavisne izvore potrebne tehnološke vode ima gotovo zanemarivi predtretman otpadnih voda, a ispušta ih bilo u industrijske kolektore bilo kolektore urbanih sustava, a time u barem 65 postotnoj količini u vodotoke bez prečišćavanja. Posebnu pažnju u tom smislu zaslužuje mesna industrija. • Poljoprivreda, koja intenzivnim načinom obrade i korištenja zemljišta spiranjem u melioracijske kanale emitira ogromne količine mineralnih gnojiva i pesticida s poznatim posljedicama po ekosustav-naročito voda stajačica. • Stočarstvo posebno ono intenzivnog tipa koje vrlo često biološki otpad uzgaja "zbrinjava" u neadekvatnim, nedovoljno kapacitiranim otvorenim lagunama, koje se – malo, malo "tehničkom omaškom " ili "višom silom" isprazne u obližnji vodotok. • Odlagališta krutog otpada domaćinstava i industrije (dosta često i zaista otrovnog) koja ispiranjem emitiraju štetne materije u otvorene vodotoke ili u podzemlje. • Povremena incidentna zagađenja iz sfere prometa, ekstrakcije sirovina, kemijske industrije i slično. Kontrola i smanjenje zagađenja mogu se općenito postići striktnom primjenom Zakona, a posebno: - sanitarnom zaštitom izvorišta, - završetkom odvodnih sustava i izgradnjom centralnih uređaja za prečišćavanje u urbanim sredinama, - uravnoteženjem izgradnje vodoopskrbnih sustava i sustava (separatne) odvodnje u ruralnim sredinama i poticanjem izgradnje manjih individualnih ili skupnih sustava s biološkim prečišćavanjem, - rigoroznom kontrolom uređaja za predtretman i kvalitete otpadnih voda industrije, - preorjentacijom poljoprivrede na proizvodnju ekološki ispravne hrane uz korištenje prirodnih gnojiva, - uravnoteženjem stočarske proizvodnje s odgovarajućim zemljišnim resursima te iskorištenjem biološkog otpada uzgoja za proizvodnju energenta i organskog gnojiva, - sanitarnim uređenjem odlagališta otpada i uređenjem posebnih odlagališta za opasan otpad, - primjenom tehničko-tehnoloških mjera za prevenciju incidentnih zagađenja, i - u izvjesnoj mjeri promjenom bioloških kultura na određenim površinama. c) Tlo U smislu zaštite, tla imaju sljedeće funkcije: 1. Priordne funkcije a) životna osnova i životni prostor za ljude, biljke, životinje i organizme u tlu, b) sastavni su dio prirodnog potencijala, osobito sa svojim kružnim tokovima vode i hranjivih tvari,

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 203 POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

c) razgradnja, filteri, rezerve i pretvorbe tvari. Funkcija arhiva prirodne i kulturne povijesti Gospodarske funkcije: a) ležište sirovina, b) površina za naseljavanje i rekreaciju, c) za biljnu proizvodnju, d) za ostale načine gospodarskog i javnog korištenja, promet, opskrbu i odvodnju. Kod utjecaja na tlo potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati oštećenja njegovih prirodnih funkcija, te njegovih funkcija arhiviranja prirodne i kulturne povijesti. Sve površine tla sposobne za poljoprivrednu proizvodnju raspoređene su prema plodnosti u osam bonitetnih klasa i dvije potklase u svakoj klasi (Pravilnik o bonitiranju zemljišta "NN" 47/82., 50/82.). Poljoprivredna tla Hrvatske dijele se po njihovoj kakvoći u šest skupina pri čemu su u I. skupini najpovoljnija poljoprivredna tla. Procjena kakvoće šumskih tala utvrđuje se bodovanjem trajnih svojstava njihove plodnosti. Uzme li se u obzir podjela tala između poljoprivrede i šumarstva, tada šumarstvu pripadaju V, VI i VII bonitetna klasa. Uvažavajući obnovljivost tla ključnim polazištem napravljen je prijedlog klasifikacije oštećenja tala: I. - Slabo oštećenje – degradacija tala u intenzivnoj oraničnoj proizvodnji. II. - Osrednje oštećenje – onečišćenje tala (kontaminacija). III. - Teško oštećenje – premještanje tla (translokacija). IV. - Nepovratno oštećenje – prenamjena tla. Procjenjeni oblici i uzroci oštećenja tala u pojedinim područjima Hrvatske pokazuju da je na području istočne Hrvatske prisutno srednje i jako oštećenje tala uzrokovano pesticidima i drugim biocidima, komunalnim i industrijskim otpadnim vodama, smanjenjem humusa, stagnacijom vode u tlu, kvarenjem strukture i zbijanjem tla, izgradnjom naselja, tvornica te trajnih građevinskih objekata. Radi očuvanja tala Hrvatske mora se uspostaviti sustav trajnog motrenja kojim bi se prikupile podrobne informacije o stanju tala i utjecaju prirodnih čimbenika i ljudskih aktivnosti na tlo kao i procesima oštećenja i onečišćenja tala. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja u idućem razdoblju u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva te drugim nadležnim tijelima državne uprave i ustanovama planira: • izvršiti inventarizaciju stanja oštećenosti tala Hrvatske, • razraditi sustav trajnog monitoringa tala Hrvatske, • osmisliti informacijski sustav za tla Hrvatske.

204 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE CILJEVI

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREÐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA REGIONALNOG, DRŽAVNOG I MEÐUNARODNOG ZNAČAJA Ciljevi prostornog razvoja Republike Hrvatske utvrđeni su u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske. Osnovni ciljevi su: • OSNAŽIVANJE PROSTORNO RAZVOJNE STRUKTURE DRŽAVE kroz uravnotežen razvitak područja, stvaranje okosnica i težišta razvitka osloncem na mrežu gradova i drugih središta, te definirane i inicijalne prometne pravce • KVALITETNA PREOBRAZBA RAZVOJA U PROSTORU oslonom na resurse – prirodna i kulturna dobra, ljudski potencijal, raznolikost i osobitost dijelova prirode Posebni ciljevi su: • OBNOVA I RAZVOJ RATOM OPUSTOŠENIH I UGROŽENIH PODRUČJA • MEÐUNARODNA SURADNJA • UNAPREÐENJE UČINKOVITOSTI SUSTAVA GOSPODARENJA PROSTOROM U skladu s osnovnim i posebnim ciljevima utvrđeni su ciljevi razvoja svih prostornih sustava.

2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i značajnih infrastrukturnih koridora 2.1.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija U osnovnim ciljevima prostornog razvoja utvrđenim u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, razvoj gradova i naselja usmjerava se na sljedeći način: • Osnažiti prostorno razvojnu strukturu Države, uvažavanjem oblika i morfoloških cjelina nacionalnog teritorija, postojeće mreže naselja i prometno razvojnih koridora te razmještaja resursa pri čemu treba: - uspostaviti realan policentričan model prostornog razvitka sa snažnijom afirmacijom srednjih i malih gradova, te poticati razvoj središnjih naselja s funkcijama prema stupnju centraliteta, osobito u područjima rijetke naseljenosti, velikih udaljenosti između naselja i na područjima izvan glavnih prometno-razvojnih koridora, - unaprijediti uvjete života kvalitetnom unutarnjom organizacijom naselja, osobito s gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom infrastrukturom, - provoditi mjere za usporavanje rasta velikih gradova uz osnaživanje mreže srednjih i manjih gradova kao i lokalnih središta radi stvaranja uvjeta za kvalitetan razvoj na svim područjima. • Usmjeriti prostorno-razvojne prioritete prvenstveno na poboljšanje učinkovitosti u okvirima već izgrađenog i korištenog prostora, te na stvaranje uvjeta za nove programe radi pokretanja gospodarskih aktivnosti i poboljšanja kvalitete života na svim, osobito depopulacijskim područjima. Prioriteti se posebno odnose, između ostalog, na: - obnovu ratom zahvaćenih područja na način kompleksne obnove i stvaranja uvjeta za povratak stanovništva i obnovu ukupnih funkcija naselja tako da zadovoljavaju sadašnje potrebe i omogućavaju daljnji razvoj u novim uvjetima,

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 205 CILJEVI PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

- iskorištenje raspoloživih i nedovoljno učinkovitih potencijala prvenstveno na lokacijama i kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze, kvalitetne i višeznačne učinke (luke, postojeće radne zone, središnja naselja, turistički kompleksi i drugo)1 Daljnji razvoj urbanog sustava Republike Hrvatske temelji se na očekivanom i optimalnom stupnju urbanizacije do 2015. godine (urbane i razvojne transformacije naselja u prostoru sa 75-80% urbanog stanovništva zemlje) koja će biti primjerena planiranoj društvenoj i gospodarskoj razvijenosti. Prema Programu skladniji razvoj urbanog sustava Hrvatske postići će se poticanjem razvoja gradova određenih veličina i funkcija rada decentralizacijom ili novim razmještajem središnjih funkcija (javne službe i uprava, znanost, školstvo, zdravstvo i socijalna skrb i dr.), sustava Hrvatske vojske i gospodarskih djelatnosti pri čemu treba voditi računa o skladnom regionalnom razvoju temeljenom na poboljšanju postojećih obilježja urbane mreže i novoj harmoniji većih i manjih gradskih središta provodeći sljedeće smjernice: - na razini županijskih prostornih planova razraditi novi sustav središnjih naselja/razvojnih žarišta, sukladno s Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, do razine lokalnih i inicijalnih središta razvoja, - koristiti sve prirodne i radom stvorene vrijednosti i ljudske potencijale u funkciji ravnomjernijeg regionalnog i policentričnog razvitka kao uvjet za optimalni ukupni razvoj i prostornu organizaciju Hrvatske, te alokacijom investicija u proizvodne i infrastrukturne objekte pridonijeti razvitku srednjih i manjih urbanih i razvojnih središta u žarišta razvoja, - posebnu pažnju treba posvetiti područjima velikih koncentracija stanovništva (prije svega metropolskim i konurbacijskim područjima Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka), kroz kontroliran i usmjeravan razvitak, kroz primjerenu gospodarsku razvojnu politiku i politiku uređenja prostora, kako bi njihov optimalni razvoj bio u skladu s ukupnim urbanim sustavom Hrvatske, - u urbanoj mreži Hrvatske osobito značenje imaju veća regionalna središta (veći gradovi s 30.000-80.000 stanovnika) i regionalna središta (s 15.000-30.000 stanovnika) koja treba razvijati s odgovarajućim središnjim i gospodarskim funkcijama, - jače poticati razvoj dijela sadašnjih gradova sa 7.000-15.000 stanovnika (u brdsko-planinskim i pograničnim područjima) razvijanjem primjerenih središnjih funkcija i gospodarskih djelatnosti, kako bi oni prerasli u skupinu gradova srednjih veličina (sa 15.000-30.000 stanovnika) tj. u manja regionalna središta, - osobito poticati razvoj sadašnjih malih gradova s 2.000-7.000 stanovnika, čija se nedovoljna razvijenost ili manjak naročito osjeća u ruralnim područjima Hrvatske i u područjima uz državnu granicu gdje bi oni trebali postati nositelji svekolikog razvitka svojih gravitacijskih područja, - u razvoju gradova osobitu pažnju usmjeriti na njihovu funkcionalnu strukturu te izbjegavati prenaglašeno funkcionalno usmjeravnaje ili specijalizaciju na samo neku djelatnost (osobito u slučaju razvitka turističkih naselja), - revitalizaciju ruralnih krajeva provoditi aktivnom i pasivnom sanacijom te povezivanjem ruralnih i urbanih gospodarstava te tako osnažiti pojedina područja i ublažiti depopulaciju. Usmjeravanje procesa urbanizacije ne smije počivati samo na mreži gradskih naselja, već težište mora biti i na mreži svih tipova lokalnih središta u ruralnim krajevima, osobito u depopulacijskim područjima."2 Potrebno je poduzeti mjere kojima treba ostvariti uvjete za očuvanje naseljenosti pograničnih i brdsko- planinskih predjela, gdje i u manjim naseljima treba razvijati odgovarajuće funkcije, vodeći računa o njihovom velikom značenju u obrani i samozaštiti.

1) Program prostornog uređenja RH (NN br. 50/99.), točke (1-1) i (1-2) 2) Program prostornog uređenja RH (NN br. 50/99., točka (2-7)

206 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE CILJEVI

Od posebne je važnosti istražiti problematiku pograničnih područja i naselja u njima, a osobito gradova na rijekama prema susjednim državama. U Programu je konstatirano da je planiranje sustava naselja jedan od temeljnih elemenata organizacije prostora, te se kroz proces izrade prostornih planova, posebno prostornih planova županija, treba planirati ravnomjerniji i usklađeniji razvitak i razmještaj stanovništva, te disperziju stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija u srednja i manja gradska središta. Programom su utvrđeni sljedeći osnovni pravci razvoja i preobrazbe za svaki tip područja (gradska, prijelazna i seoska): - preobrazba gradskih područja treba biti prvenstveno urbana obnova ili reurbanizacija, te aktivna politika povećanja komunalnih i drugih standarda življenja, s ciljem postizanja odgovarajuće kakvoće života, osobito u rubnom gradskom području, - preobrazba prijelaznih gradsko-seoskih područja treba biti širenje i učvršćenje građanskog načina života te nužna infrastrukturna rekonstrukcija, - preobrazba ruralnih područja treba se temeljiti na revitalizaciji. Preobrazba makroregionalnih, većih regionalnih središta i većih gradova predviđa se osposobljavanjem za stvarnu ulogu makroregionalnih i regionalnih središta, uz potvrdu sposobnosti razvoja bez nužne potpore države. 2.1.1.2. Razvoj značajnih infrasturkturnih sustava Prometni sustav Osnovni cilj razvoja prometnog sustava Republike Hrvatske je prometno povezivanje državnog teritorija kvalitetnim mrežama svih vidova prometa i njihovo integriranje u odgovarajuće europske sustave zadovoljavajući tehničko-tehnološke parametre, vrste i nivo usluga. Ovo treba postići u okviru održivog i gospodarski opravdanog razvoja prometnog sustava koristeći i tehnologije kombiniranog, a kasnije i integralnog prometa i vodeći računa o primjeni potrebnih kriterija zaštite prostora. Ciljeve treba početi ostvarivati u okviru postojećih prometnih koridora i u postojećim gospodarskim okolnostima uz razumna ulaganja u prometnu mrežu i prijevozna sredstva te telekomunikcijske sustave. Cestovni promet U okviru razvoja cestovne mreže opći ciljevi razvoja prometnog sustava mogu se definirati u okviru sljedećih točaka: • izgradnja autocesta i brzih cesta na osnovnim državnim prometnim pravcima, s pripremama za izgradnju alternativnih suvremenih prometnica i u ostalim cestovnim koridorima, • intenziviranje ulaganja u održavanje cestovne infrastrukture, kako bi se osigurao puni standard služnosti, te postupno rješavanje kritičnih dionica i objekata prvenstveno na mreži državnih cesta, te na prilazima i obilaznicama većih gradova, • istraživanje potrebe za novim cestovnim koridorima u pograničnim i područjima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Željeznički promet Opći ciljevi u razvoju željezničkog prometa Države su: • unutarnja konsolidacija željezničkog prometa u okviru koje treba sa stanovišta rentabilnosti i korištenja prostora odrediti budući status pojedinih pruga s malim radom, a na ostalim uvesti nove tehnologije posluživanja roba i tereta, izvršiti izmjenu vuče na važnijim pravcima i izvršiti modernizaicju i izgradnju kolodvora i terminala i

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 207 CILJEVI PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

• povezivanje s europskim sustavom na verificiranim pravcima pri čemu treba pospješiti uvjete tranzitnog željezničkog prometa uz primjenu najviših tehničko-tehnološko-ekonomsko-ekoloških kriterija. Riječni promet Strateški ciljevi Republike Hrvatske u razvitku riječnog prometa su: • povezivanje Srednje Europe domaćim plovnim putovima rijeka Drave, Dunava i Save te kanalom Dunav-Sava i nastavno željeznicom do jadranskih luka Rijeke i Ploča, • povećanje udjela riječnog prometa s 3% na 15% obujma uz znatan udjel tranzitnog prometa generalnog tereta, kontejnera i Ro-Ro prijevoza. Ovo uključuje uređenje plovnih puteva prema međunarodnim klasama plovnosti (Dunav VI klasa, a ostalo IV i Vb klasa te uređenje postojećih velikih i mreže srednjih i malih luka. Zračni promet Na državnoj razini Hrvatska po broju zračnih luka u odnosu na površinu, broj stanovnika, turista i dr. jedna je od najrazvijenih država u svijetu: obalu Jadrana pokriva pet sekundarnih zračnih luka (klase 4E), a kontinentalni dio primarna u Zagrebu (4E) i sekundarna zračna luka Osijek-Klisa (također 4E klase) pa nema potreba za gradnjom novih zračnih luka te klase. U Osječko-baranjskoj županiji Strategojim i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske akceptirana je i zračna luka Osijek-Čepin za prijem manjih komercijalnih zrakoplova. Kombinirani promet Strateško opredjeljenje na nivou Republike Hrvatske je: • uvođenje vlakova za prijevoz kamiona s prikolicama na niskopodnim vagonima po sustavu Ro- Ro, • uvođenje riječnih brodova za prijevoz kamiona i vagona po sustavu Ro-Ro, • uvođenje u željeznički i riječni promet huckepack tehnologije za prijevoz izmjenjivih kamionskih sanduka, • obnovu kontejnerskog prijevoza, • uspostavu robno-prekrcajnih terminala vezanih za mjesta susreta dvije ili više prometnih grana radi dovoza i predaje, odnosno preuzimanje, razvrstavanje, uzorkovanje, carinjenje i kao mjesta za koncentraciju i daljnju distribuciju roba. Na nivou državnih planova potreban je RPT u okviru riječne luke Osijek (Tranzit), a odgovarajući elementi potrebni su i u okviru teretno-rasporednog kolodvora HŽ-Osijek. Telekomunikacijski promet Ciljevi razvitka telekomunikacijskog sustava utvrđeni Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske su: • pojačati koridore koji Hrvatsku povezuju (kabelski) sa susjednim zemljama (prvenstveno Mađarskom, Slovenijom),

• izgraditi preostalu mrežu odašiljača kako bi se pokrivenost teritorija Države što više približila 100% pokrivanju, a kod izgradnje primijeniti tehnologiju odašiljača bez posada kako bi zahtjevani prostor za instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan). • kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare mreže zamjenjivati.

208 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE CILJEVI

Energetika U Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske uvaženi su sljedeći ciljevi i smjernice energetskog razvoja: • zadržati sve postojeće lokacije energetskih objekata kao podlogu za širenje i razvitak energetskog sustava (eksploatacijska polja nafte i plina s pripadajućim naftovodima i plinovodima, rafinerije, Jadranski naftovod, hidroelektrane i termoelektrane, dalekovode i transformatorske stanice itd.), • postojeće energetske i prijenosne sustave osuvremeniti i (ili) proširiti (osuvremenjavanje/proširenje ne postavlja značajnije nove prostorne zahtjeve), • zadržati sve do sada istražene i potencijalne lokacije za moguće nove energetske objekte za koje predstoje potrebna daljnja istraživanja, • zadržati postojeće i osigurati nove lokacije i koridore energetskih objekata koji Hrvatsku povezuju sa susjednim zemljama, • dosljedno primjenjivati Kriterije za izbor lokacija termoelektrane i nuklearnih objekata u Republici Hrvatskoj (Uredba Vlade Republike Hrvatske), • istražiti s gospodarskog i ekološkog gledišta mogućnosti i opravdanost širenja plinske mreže u Republici Hrvatskoj (kroz nove projekte plinifikacije: Adria LNG, plinifikacija Like i Dalmacije i druge), • poticati i usmjeravati korištenje dopunskih energetskih izvora na županijskoj ili općinskoj razini, • osigurati odgovarajuće nadoknade lokalnoj zajednici na čijem se teritoriju objekti grade, • otvoriti mogućnost sudjelovanja u razvitku energetike različitih vlasničkih subjekata te definirati potrebu za određenom pravnom regulativom koja bi uredila odnose među sudionicima energetskog sustava, Vodoopskrba • Polazni je stav i cilj razvojnog programa vodoopskrbe sljedeći: • svaki stanovnik Republike Hrvatske treba u doglednoj budućnosti biti opskrbljen dovoljnim količinama kvalitetne pitke vode. Osim toga, vodoopskrbni sustavi imaju podmiriti sve gospodarske potrebe koje proizlaze iz sadašnjih djelatnosti i iz planova razvoja. Uređenje vodotoka i voda Na međunarodnom i međudržavnom planu ciljevi su: • održati postignutu (VIb) kategoriju plovnog puta rijeke Dunava, • dovršenjem regulacijskih radova na rijeci Dravi osigurati plovni put IV kategorije, • održati visoki stupanj zaštite od poplava koji pruža postojeći sustav zaštitnih nasipa te poboljšati i dograditi na pritokama sustav zaštitnih nasipa i objekata za prihvat i redukciju velikih voda. U izgradnji i unapređenju melioracijskih sustava ciljevi su sljedeći: • preurediti starije sustave u skladu sa suvremenim zahtjevima poljodjelstva, • preispitati opravdanost planiranih melioracija na području tla s lošim (u smislu poljodjelske proizvodnje) osobinama. Programom prostornog uređenja područje Osječko-baranjske županije svrstano je u prioritetna područje za navodnjavanje. U vezi korištenja voda za navodnjavanje utvrđeno je sljedeće:

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 209 CILJEVI PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

• akumulacije građene u regulacijske svrhe i za zadržavanje velikih voda koristiti kao izvor vode za sustave navodnjavanja i njima obuhvatiti što veći dio površina s manjkom vlage u tlu u ljetnim mjesecima.

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora Od strateških ciljeva Države koji se odnose na zaštitu resursa za prostor Osječko-baranjske županije mogu se izdvojiti sljedeći: • očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i područja šuma, • sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište, • osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja, • identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s regionalnim obilježjima, s posebnom pažnjom na oblikovanje mješovitih krajobraznih struktura, • zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodotoke i jezera. U tom kontekstu na našem području potrebno je naglasiti nužnost veće zaštite šuma, poljoprivrednog zemljišta te očuvanje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda. Šume imaju višefunkcionalno značenje. Uz sirovinsku funkciju šuma ima još i socijalnu i ekološku funkciju, odnosno zaštitnu, estetsku i rekreacijsku funkciju u turističkim područjima i u blizini većih gradova. Površine šuma potrebno je povečati za 7% na mogućem šumskom zemljištu i degradiranim šumama. Načelo potrajnosti gospodarenja šumama je definirano kao upravljanje i uporaba šuma i šumskog zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava u šumi biološka raznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal da bi šume ispunile bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini. Od posebnog je interesa zaštita područja šuma i obnova šuma uništenih požarom, te održavanje više namjenske funkcije šuma, kao svojevrsnog infrastrukturnog sustava. Treba jačati ekološku komponentu održivog gospodarenja šumama i pošumljavati nove šumske površine. Pri tome treba: • svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem, te utvrditi područja, koja se pošumljavaju i to na temelju odnosa: poljodjelstvo-šumarstvo-izgrađeni prostor i radi zaštitne funkcije šuma (osobito na kopnenom dijelu Hrvatske), • kontinuirano pratiti stanje šuma, te ih kartirati, • šumama gospodariti na načelu potrajnosti u obnavljivom resursu, a preradu drva razvijati kao čistu industriju, • poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih, seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika, rekreaciji i proizvodnji, • osigurati preventivne mjere zbog sprečavanja šumskih požara organiziranjem gašenja vatre u sažetku, a uzgojnim postupcima postići šume, koje se sastoje od domaćih listača, a manje su zapaljive od borovih kultura. Poljodjelstvo je jedan od rjetkih sektora gospodarstva, koji ima najvećim dijelom obnovljive resurse. Tako se u prostoru Hrvatske nalaze raznoliki tipovi tala. U prostoru Istočne Slavonije prevladavaju tla visoke plodnosti. Načelno strateško opredjeljenje u poljodjelskoj proizvodnji jest prihvaćanje kombinirane strategije, koja bi omogućavala usklađivanje s odredbama WTO i EU u drugim pitanjima osim u cijenama poljoprivrednog proizvoda.

210 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE CILJEVI

Temeljni cilj Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, te poljodjelske politike je: • poticanje razvijanja suvremenoga, djelotvornoga, konkurentnog i ekološkog poljodjelstva, te učinkovitije proizvodnje proizvoda na način koji štiti prirodne potencijale zemlje. Poljodjelstvo je jedna od osnovnih grana koja treba predstavljati okosnicu obnove i razvitka gospodarstva Hrvatske. Hrvatska, posebno županije Istočne Hrvatske (među njima i Osječko-baranjska županija) ima dovoljno kvalitetnih resursa i povoljne uvjete za primarnu poljodjelsku proizvodnju. Jedan od dugoročnih ciljeva Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske je novi pristup u utvrđivanju boniteta tla, te djelotvorno štićenje kvalitete poljoprivrednog zemljišta, te smanjivanje ili onemogućavanje korištenja kvalitetnog plodnog tla za nepoljodjelske svrhe. S aspekta zaštite tala cilj je omogućiti korištenje tala na održiv način. Osnovni bi cilj u budućnosti trebalo biti očuvanje i korištenje zemljišta za poljodjelsku svrhu usklađivanjem interesa svih korisnika u prostoru. Na osnovu tako usklađenih interesa, treba poduzeti sljedeće: • smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe, • sanirati površinske kopove i privesti ih novoj namjeni nakon eksploatacije, • povećati kontrolne uporabe agrotehničkih sredstava, • pojačati druge mjere u području šumarstva, područja gospodarstva, energetike i dr., koje posredno utječu na oštećenje zemljišta, • usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane. U okviru strateških odrednica Države, koje se odnose na zaštitu resursa, na području Osječko- baranjske županije evidentirane su najkvalitetnije i najplodnije vrste tala i njihova zaštita je od državnog značenja. Vode su jedan od najznačajnijih prirodnih izvora, a u ostvarivanju strategije "održivog razvitka" u gospodarenju vodama jedno od najvažnijih je načelo racionalnog korištenja voda. U opskrbi stanovništva i industrije ovo znači: - pri planiranju potrebnih kapaciteta norme dnevne potrošnje svesti u racionalne okvire, - pri industrijskoj potrošnji preferirati tehnologije kojima je potrebna manja količina vode te one, koje omogućuju makar djelimičnu reciklažu. U planiranju ostalih vodnogospodarskih objekata posebno vodnih stepenica i brdskih akumulacija davati prednost onima koji imaju višenamjensko korištenje pa uz osnovnu funkciju (regulacijsko- zaštitnu) omogućuju energetsko korištenje voda, osiguravaju zahvate vode za industriju, za sustave za navodnjavanje, za opskrbu vodom ribnjaka te, u pojedinim slučajevima, pružaju resurse za turističko- športsko-rekreacijske djelatnosti. Preporučljivo je za već izvedene objekte ispitati mogućnosti višenamjenskog korištenja. Predloženi objekti za korištenje i uređenje voda u postojećoj Vodnogospodarskoj osnovi za vodno područje Drave i Dunava imaju višenamjenski karakter.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Glavni ciljevi zaštite okoliša u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske su: • učinkovito očuvanje prostora i postizanje više i ujednačenije razine kakvoće života, • razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno optimirali učinci njegovog korištenja,

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 211 CILJEVI PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

• usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim (svjetskim ekološkim kriterijima uz saniranje postojećeg stanja tamo gdje je potrebno), • sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje. Za pojedine kategorije prostora nužno je postupno i kontinuirano ublažavati sukobe različitih interesa, vodeći računa o vrijednosnim prioritetima. Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u postupku planiranja, što znači da je status planiranja krajolika izjednačen s planiranjem izgrađenih površina (npr. obveza izrade prostornih planova područja posebnih obilježja). Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može iz te razine očekivati postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost. Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske planiranje krajolika treba dobiti izjednačeni status s planiranjem izgrađenih područja. Prirodne krajolike treba očuvati u što većoj mjeri, a tamo gdje su narušene prirodne i estetske vrijednosti sanirati odgovarajućim mjerama osmišljenim na temelju preporuka iz krajobraznih osnova pojedinih županija (pažljivi i vrijednostima krajolika ograničeni hidroenergetski i agromelioracijski zahvati, usmjeravanje korisnika trasa infrastrukturnih sustava u zajedničke koridore, sprječavanje bespravne izgradnje i nekontroliranog odlaganja otpada, sanacija površinskih rudokopa biološkom rekultivacijom usporedno s iskorištavanjem i drugo). Dakle prirodne krajolike treba sačuvati, osigurati prirodnu raznolikost i zaštititi biološki potencijal, naročito onaj koji je osobenost područja. Ni jedna djelatnost ne smije trajno poremetiti režime krajolika, a tamo gdje je oštećen treba izvršiti sanaciju. Treba podizati razinu svijesti o vrednovanju prirodnog prostora kao izuzetno vrijednom bogatstvu, ali i ograničenom resursu. Nadalje, treba provjeriti koncept daljnjega krajobraznog, rurističkog i arhitektonskog oblikovanja, ponovno otkriti i primjereno vrednovati zanemarenu graditeljsku baštinu i u najvećoj mogućoj mjeri poštivati povijesnost prostora, lokalne osobitosti, mjerilo, tradiciju i vrijedna iskustva u korištenju, organizaciji i oblikovanju prostora. Treba, također, poštivati jedinstvenost svakog grada, njegovu povijesnu slojevitost te slijediti logiku njegova rasta i preobražaja. U tom smislu interdisciplinarno razmatrati sliku grada, njegove najznačajnije strukture, odrediti koje je prostore nužno zaštititi (sukladno uvjetima službi zaštite graditeljske i prirodne baštine), gdje su mogući, a gdje nužni zahvati u cilju poboljšanja, te vrednovati prirodni i kultivirani krajobraz u njegovoj okolici. Prema Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske koji navodi Zajedničke smjernice prostornog uređenja Radne zajednice Alpe-Jadran (1997.g.) ciljevi i opredjeljenja su osigurati vitalni, kvalitetni krajolik sa što većom uravnoteženošću, s gospodarskoga, socijalnoga, prostornoga, ekološkog i kulturnog gledišta, uz istodobno čuvanje i naglašavanje identiteta pojedinih područja, odnosno osigurati: - krajobraz s visokim stupnjem prirodnosti, - krajobraz s visokim stupnjem gospodarske učinkovitosti (proizvodnosti, funkcionalnosti i racionalnosti u korištenju prostora), - krajobraz s visokim stupnjem identiteta (njegovanjem raznolikosti i složenosti, očuvanjem osnovnih uzoraka i posebnosti pojedinih uzoraka krajolika), - nove kvalitete krajobraza, osobito vezano uz naselja, - sanaciju postojećih i sprječavanje novih oštećenja, - inventarizaciju i vrednovanje nacionalno, regionalno i lokalno karakterističnih ili rijetkih uzoraka i zaštitu najkvalitetnijih krajobraza kao dijela prirodne i kulturne baštine. Selektivnim usmjeravanjem razvitka u prostoru, treba osigurati uvjete za kvalitetan život u naseljima i izvan njih uvažavanjem zahtjeva zaštite okoliša, zaštite prirodne i kulturne baštine, te

212 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE CILJEVI

kroz zaštitu postojećih raznolikosti i složenosti mikrostruktura prirodnih i antropogenih sastavnica krajobraza, zatim kroz oblikovanje zelenih sustava namijenjenih odmoru i rekreaciji, kao i racionalnom uporabom prirodnih resursa i svih elemenata krajobraza sukladno njihovim značajkama. U okviru planiranja treba prvenstveno osigurati zaštitu i primjerno uređenje: - područja s karakterističnim uzorcima naselja, - područja uz naselja, - područja s naglašenim značenjem kulturnih krajobraza (tradicionalni oblici poljodjelstva, suhozidi, voćnjaci, vinogradi na terasama itd.), - područja prirodnih biotopa (posebna staništa, močvare itd.), - područja podvrgnuta spontanim prirodnim procesima (poplavna, erozijska, potresna, klizišta). Dosadašnjom zaštitom na temelju i u smislu Zakona o zaštiti prirode ("NN" 30/94.) obuhvaćeno je oko 8% državnog teritorija, odnosno oko 5% ukupne površine državnog prostora. Ocjenjuje se da bi u perspektivi zaštićena površina temeljem Zakona o zaštiti prirode trebala biti udvostručena. Težište ove planirane zaštite površinski bi opet pripalo parkovima prirode, jer za nove nacionalne parkove s obzirom na strože kriterije i režim zaštite, nema više mogućnosti. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske polazeći od utvrđena stanja i opredjeljenja međunarodnih konvencija, preporuka i drugih dokumenata u zaštiti kulturne baštine, a osobito onih iz Rezolucije o obnovi hrvatske kulturne baštine ("NN" 34/92.) Nacionalnim programom zaštite, očuvanja i obnove kulturnih dobara utvrđuju osnovne strateške ciljeve: • uspostavljanje koherentnog pravnog sustava zaštite kulturne i prirodne baštine, kompatabilnog sa sukladnim propisima u srodnim i drugim djelatnostima, koje s raznih gledišta (prostorno uređenje, graditeljstvo, turizam, financiranje, porezi, carine, obrazovanje i dr.) utjeću ili mogu utjecati na ispravan odnos države, društva i pojedinih korisnika prema kulturnoj i prirodnoj baštini, • operacionalizacija stručnih opredjeljenja zaštite graditeljske baštine i načina rješavanja problematike integracije zaštite graditeljske baštine u planove društvenog razvoja i prostorne planove, • stalna suradnja stručnih organizacija za zaštitu kulturne baštine s nositeljima izrade društvenih i prostornih planova, • povezanost i komplementarnost istraživanja pojedinih znanstveno istraživačkih i obrazovnih institucija u projektima, koji obrađuju problematiku zaštite kulturne baštine, • izgradnja informatičke osnove, koju treba povezati s informacijskim sustavom prostornog i društvenog planiranja, • težnja potpunoj i sveobuhvatnoj obnovi i sanaciji spomenika kulture, koji su uništeni ili oštećeni tijekom Domovinskog rata.

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA

2.2.1. Demografski razvoj Glavni demografski ciljevi i interesi Republike Hrvatske su "popraviti buduće demografske prilike u zemlji kako bi demografska sastavnica postala čimbenik prihvatljivog i poželjnog cjelokupnoga gospodarskoga, društvenog i prostornog razvitka Hrvatske … demografske promjene bi se trebale očitovati u porastu nataliteta i

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 213 CILJEVI PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

prirodnog priraštaja, ostvarenja pozitivnog migracijskog salda na razini Države, kvalitetnog poboljšanja starosne strukture stanovništva te izvjesnog prostornog prerazmještaja stanovništva."(1) Sukladno navedenim ciljevima razvoja na razini Države, utvrđeni su sljedeći ciljevi demografskog razvoja Osječko-baranjske županije: • demografska obnova najugroženijih dijelova Županije To su prije svega općine koje su do 1998. godine bile privremeno okupirane. Cilj je u ovim područjima do kraja planskog razdoblja povratak svih prognanika i dostići najmanje broj stanovnika iz 1991. godine. • demografska revitalizacija pograničnog područja, kao područja od posebnog interesa za Državu Pogranično područje Županije obuhvaća općine: Podravska Moslavina, Viljevo, Marijanci, Petlovac, Popovac, Draž, Kneževi Vinogradi, Bilje i Erdut, te gradove: Donji Miholjac, Belišće, Valpovo i Beli Manastir. Ovo područje je od posebnog interesa za Državu pa je cilj težiti najmanje broju stanovnika iz 1991. godine. Potrebno je otvoriti proces revitalizacije stimuliranjem prirodnog priraštaja te repopulacije putem naseljavanja mlađeg stanovništva koje bi nosilo budući razvitak. • usklađeni razvoj gradova i općinskih središta Prometno-gospodarske okosnice razvoja koje predstavljaju i okosnice urbanizacije, cilj je demografski uravnotežiti, što znači demografski jačati naselja prvenstveno na pravcu Osijek-Našice; općinska središta Bizovac, Košku, Donju Motičinu i Feričance. Osijek još neće dostići prag za ograničavanje rasta. • demografska konsolidacija u ruralnim područjima Ruralna područja su vezana uz poljoprivrednu proizvodnju te je potrebno tu vezu osnažiti poticanjem razvoja obiteljskog poduzetništva odnosno afirmacijom malih prerađivačkih kapaciteta prerade primarnih poljoprivrednih proizvoda. Cilj je zadržati mlađe radno-aktivno stanovništvo u tim područjima i stvoriti im bolje ekonomske, društvene i urbane uvjete života. Nadležna tijela na razini Županije trebala bi izraditi svoj program i mjere populacijske politike kao realizaciju "Nacionalnog programa ….", u okvirima svojih nadležnosti i mogućnosti u različitim vidovima posredne i neposredne potpore.

2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture Prostorna struktura Županije određuje se namjenom i načinom korištenja prostora, prvenstveno njegovih prirodnih potencijala, te razvojem naselja i infrastrukturnih sustava. Osnovni cilj u formiranju prostorne strukture Županije jeste: • racionalno koristiti prirodne potencijale i razvijati stvorene strukture na način održivog razvoja, odnosno razvoja usklađenog s mogućnostima, ograničenjima i obvezama zaštite prostora. U planiranju razvoja prostorne strukture Županije polazi se od sljedećih opredjeljenja: - zadržavanje i povećanje šumskih površina njihovim proširenjem na ostala zemljišta, - očuvanje vrlo vrijednog i vrijednog poljoprivrednog zemljišta ograničavanjem širenja građevinskih područja i grupiranjem infrastrukture u jedinstvene koridore, - očuvanje postojećih vodnih površina, osobito karakterističnih močvarnih predjela u istočnom dijelu Županije (Kopački rit) i povećanje vodnih površina u jugozapadnom dijelu (brdske akumulacije), - smanjivanje prevelikih građevinskih područja i ograničavanje disperzne izgradnje izvan građevinskih područja, racionalnijim korištenjem građevinskog zemljišta i utvrđivanjem uvjeta

(1) Program prostornog uređenja Hrvatske ("Narodne novine" br. 50/99.)

214 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE CILJEVI

kojima će se omogućiti poljoprivredna proizvodnja i razvoj seoskog turizma, a ograničiti širenje stambene i druge izgradnje, - grupiranje infrastrukturnih koridora i korištenje postojećih trasa uz povećanje njihovih kapaciteta dogradnjom ili zamjenom, - povećavanje turističko-rekreacijskih područja formiranjem novih prvenstveno uz vodne površine i prometne koridore. Razvoj gospodarstva bit će vezan uz resursne osnove, geoprometni i geopolitički položaj i mogućnosti dotoka kapitala, ali vezanim uz izgrađene strukture, tradiciju i ljudski potencijal. Opći cilj prostorno-gospodarskog razvoja Županije u dugoročnom razdoblju je optimalno i racionalno korištenje prostora u proizvodne i lokacijske svrhe. Na toj osnovi posebni ciljevi su: • postići bolje korištenje prirodnih resursa Poljoprivredno zemljište kao najrasprostranjeniji prirodni resurs potrebno je sačuvati i unaprijediti za osnovno korištenje. To se treba postići agrotehnološkim mjerama kao što je navodnjavanje, odvodnja te zaštitom od zagađivanja. Radi postizanja racionalnije proizvodnje potrebno je okrupnjavati seljačke posjede budući će oni biti temelj poljoprivredne proizvodnje. Koristiti svo raspoloživo zemljište, a prema kvaliteti za odgovarajuću proizvodnju, znači uskladiti zahtjeve korištenja s održivim načinom korištenja. • poticati razvoj gospodarstva temeljenog na prirodnim resursima U strukturi gospodarstva poticati tehnološku modernizaciju te privatizaciju radi privlačenja inozemnih investitora. U sektoru industrije težište će biti na onim granama koje koriste prvenstveno komparativne prednosti kao što su prirodni resursi. Naglasak će biti na svim oblicima prerade poljoprivrednih proizvoda, za čiju realizaciju će se koristiti poduzetničke poticajne mjere na razini Županije i šire. Pri tome se naglasak stavlja na obnovu poljoprivrednih gospodarstava i razvoj prerade poljoprivrednih proizvoda kroz mala i srednja obiteljska gospodarstva i kapacitete prerade. • iskoristiti povoljan geoprometni i geopolitički položaj Županija će izgradnjom cestovnog pravca D7 Budimpešta-Ploče upotpuniti povoljan geoprometni položaj. On će omogućiti brži razvoj transportne djelatnosti i međunarodne trgovine jer će približiti tržišta Srednje Europe i Sredozemlja. Kako je Županija dijelom pogranično područje potrebno je razvijati slobodne zone u okviru pograničnog gospodarstva. • prirodne i kulturne vrijednosti uključiti u gospodarski razvoj Razvijati turizam na osnovi bogatstva i raznolikosti te izdašnosti i ekološke očuvanosti prirodnih resursa. Kopački rit i druga zaštićena područja te područja termalnih izvora značajne su okosnice razvoja turizma na području Županije. U cilju aktiviranja ruralnog prostora i njegove autohtonosti potrebno je povezati turizam i poljoprivredu kroz proizvodnju zdrave hrane. Ovo povezivanje će stvoriti specifičnu ponudu kroz koju mogu oživjeti ruralna područja i tradicijska baština (graditeljska, etnološka). • poticati razvoj poduzetništva Za razvoj poduzetništva je potrebno iskoristiti demografski potencijal Županije. Stanovništvo je u minulim vremenima snažne industrijalizacije steklo stručna znanja i iskustvo u tradicionalnim granama industrije, što treba iskoristiti uz primjenu novih tehnologija u razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Osnova poduzetništva trebaju biti mali i srednji prerađivački i uslužni kapaciteti locirani u područjima odgovarajućih resursa, raspoložive radne snage i potrošača usluga. • disperzirati gospodarske sadržaje Osnova za disperziju gospodarskih sadržaja ravnomjerno u prostoru Županije je stvaranje prostornih uvjeta za lociranje. Nužno je formiranje gospodarskih zona u središnjim naseljima, gdje će postojati dobri preduvjeti komunalnog opremanja i prometne povezanosti s užim i širim okruženjem. Tako

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 215 CILJEVI PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

disperzirana mala radna središta pozitivno će utjecati na demografski, urbani i ukupni razvoj područja.

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i ostale infrastrukture 2.2.3.1. Razvoj naselja Na području Županije odvija se proces urbanizacije karakterističan za cijelu Hrvatsku, koji je praćen pojačanim rastom gradova i urbanizacijom jednog dijela općinskih središta i prigradskih naselja te smanjivanjem broja stanovnika u velikom broju seoskih naselja. Imajući u vidu navedene procese, kao osnovni ciljevi razvoja naselja utvrđuju se: • Policentrični razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih općina. U tom cilju potrebno je: - osnažiti mrežu srednjih naselja, - osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja, - poticati gospodarsko jačanje područnih i lokalnih središta. • Očuvati naseljenost pograničnih i brdsko-planinskih područja U tom cilju potrebno je: - racionalizirati mrežu naselja u brdsko-planinskim predjelima, te osnažiti mrežu središnjih naselja u tim predjelima, kao i u pograničnim područjima, - ograničiti širenje naselja sekundarnog stanovanja, te ovaj oblik stanovanja usmjeravati u naselja stalnog stanovanja koja demografski odumiru. • Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije U tom cilju potrebno je: - u ruralnim naseljima koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne prometne koridore poticati usmjerenje u pravcu turističkog razvoja, - povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja, - osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem gospodarstva u središnjim naseljima. 2.2.3.2. Razvoj društvene infrastrukture Razvoj društvene infrastrukture je s jedne strane vezan za političko-teritorijalni ustroj Države i organizaciju upravnih funkcija, a s druge za posebne planove razvitka i odgovarajuća mjerila (standarde) za svaku pojedinu skupinu ili podskupinu, odnosno instituciju, uključujući stvarne potrebe i veličinu njihovog utjecajnog i gravitacijskog područja, te kroz njihovo sustavno sređivanje u okviru hijerarhije naselja u Republici Hrvatskoj. Temeljni ciljevi razvoja društvenih djelatnosti u Osječko-baranjskoj županiji su sljedeći: • razvoj društvene infrastrukture uskladiti s razvojem i razmještajem stanovništva, • uskladiti mrežu i hijerarhiju pojedinih skupina javnih službi s razvojem sustava središnjih naselja Županije, • podizati i poboljšavati standard i kvalitetu usluga koje društvena infrastruktura pruža stanovništvu. Mreže ustanova društvenih djelatnosti treba oblikovati u sklopu prostornih planova gradova i općina, a prostor osigurati u okviru generalnih i urbanističkih planova uređenja.

216 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE CILJEVI

2.2.3.3. Razvoj prometne i ostale infrastrukture a) Prometni sustav U utvrđivanju ciljeva razvoja prometnog sustava na županijskoj razini polazi se od sljedećih opredjeljenja: - potrebno je podržati razvojne ciljeve i programe regionalne i državne razine i - potrebno je promovirati ciljeve i programe županijskog nivoa i uklopiti ih u cjelinu prometnog sustava. U skladu s navedenim opredjeljenjima utvrđeni su ciljevi razvoja prometnog sustava po pojedinim podsustavima Županije. Cestovni promet Županije će se razvijati u skladu sa sljedećim ciljevima: • uključivanje prostora Županije u Europsku prometnu mrežu, • poboljšanje prometne povezanosti Županije s ostalim područjima Hrvatske, • poboljšanje stanja i služnosti cestovne mreže Županije, • rješavanje konfliktnih točaka tranzitnog prometa i naselja, • poboljšanje prometne povezanosti pograničnog područja i područja posebne državne skrbi s ostalim dijelovima Županije. Za razvoj željezničkog prometa utvrđuju se sljedeći ciljevi: • poboljšanje tehničko-tehnoloških uvjeta na željezničkim prugama i čvorištima, • rekonstrukcija željezničkih čvorišta sukladno novoj prometnoj organizaciji na os sjever-jug, • poboljšanje signalnih i telekomunikacijskih sustava i sigurnosti putnih prijelaza, • uključivanje velikih industrijskih zona u sustav željezničkog prometa. Ciljevi Osječko-baranjske županije u okviru razvoja riječnog prometa su sljedeći: • uređenje plovnog puta i razvoj luka na rijeci Dravi, • pružanje usluga održavanja i popravaka riječnih brodova. U razvoju zračnog prometa cilj Županije je: • obnova aerodroma Osijek-Klisa, • uređenje letilišta za poljoprivrednu avijaciju. U razvoju kombiniranog prometa osnovni cilj je: • u koridoru europskog značaja uspostaviti sustav kombiniranog prometa Poštansku mrežu i promet nužno je razvijati s osnovnim ciljem: • dostizanje više razine razvijenosti poštanske mreže i prometa, a najmanje do prosjeka na razini Države. Telekomunikacijski sustav razvijat će se sukladno sljedećim ciljevima: • održavati i poboljšavati dostignutu razinu razvoja telekomunikacija, • održati ujednačeni visoki stupanj razvoja telekomunikacijske mreže svih dijelova Županije radi postizavanja visokog standarda u opsegu, asortimanu i brzini pružanja usluga. Navedeni ciljevi realizirat će se prvenstveno digitalizacijom nedigitaliziranih dijelova telekomunikacijske mreže Županije i omogućiti broj priključaka kao u razvijenijim zemljama Zapadne

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 217 CILJEVI PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Europe, čime bi se stvorila osnovica za pružanje širokog spektra telekomunikacijskih usluga na cijelom području Županije. Održavanje i poboljšavanje dostignute razine razvoja telekomunikacija realizirat će se kontinuiranom izgradnjom uključujući kako novu izgradnju tako i modernizaciju kompletne telekomunikacijske infrastrukture. b) Energetski sustav Sustav plinoopskrbe i cijevnog transporta razvijat će se u skladu sa Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske u kojoj je prednost dana zemnom plinu kao najprihvatljivijem energentu. Za razvoj Županije značajno je razvijanje distribucijske mreže zemnog plina s obzirom da postojeće stanje distribucije pokazuje nesklad između dobro opskrbljenog zapadnog i središnjeg dijela, te ostalih neopskrbljenih dijelova Županije. S obzirom na stanje i potrebe, osnovni ciljevi razvoja plinoopskrbnog sustava su sljedeći: • sustavom plinoopskrbe ravnomjerno obuhvatiti cjelokupnog područje Županije, • osigurati dopremu dostatne količine plina za potrebe svih potrošača. U realizaciji plinoopskrbnog sustava nužno je osigurati nesmetano formiranje međumjesnih pravaca i zemljišta za izgradnju redukcijskih stanica, te u svakoj fazi realizacije osigurati daljnji razvoj sustava uzimajući u obzir položaj u mreži i potrebne količine za daljnji transport. Elektroenergetski sustav Županije se sastoji od proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije. U skladu sa ciljevima, smjernicama i pravcima razvoja energetskog sustava Republike Hrvatske utvrđenim u Strategiji i Programu prostonrog uređenja Republike Hrvatske, ciljevi razvoja elektroenergetskog sustava u Županiji su sljedeći: • povećati proizvodnju električne energije, • osigurati potrebne količine električne energije, • dograditi prijenosnu mrežu, • razvijati distribucijsku mrežu i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potrošača, • uskladiti razvoj elektroenergetskog sustava s razvojem naselja i gospodarstva. Zadovoljavanje potrebe za energijom u buduće treba dopunjavati i korištenjem alternativnih izvora energije na temelju prirodnih resursa. Pošto korištenje alternativnih izvora energije može doprinijeti značajnim uštedama cilj razvoja je: • podsticanje na korištenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji ekonomski interes. c) Vodnogospodarski sustav Voopskrba Osječko-baranjske županije razvijat će se sukladno sljedećim ciljevima: • javnom vodoopskrbom obuhvatiti 90% stanovništva i podmiriti potrebe gospodarstva, a realni i dostižni cilj je 81% opskrbljenosti u I fazi, • podići standard opskrbljenosti vodom na nivo koji odgovara normama, a koji u okviru Županije zahtjeva prosječno 200 l/stan/dan, odnosno osigurati kapacitet javnog vodoopskrbnog sustava od cca 2.526 l/s pri maksimalnoj satnoj potrošnji. U okviru istaknutih ciljeva potrebno je: - podići tehničko-tehnološku spremu postojećih sustava radi smanjenja gubitaka u mreži, - prići reorganizaciji vodoopskrbe ustanovljenjem 7 vodoopskrbnih područja (Osijek, Našice, Ðakovo, Valpovo, Belišće, Donji Miholjac i Baranja) i 12 distribucijskih područja (Osijek, Valpovo,

218 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE CILJEVI

Belišće, Donji Miholjac, Ðakovo, Čepin, Dalj, Našice, Ðurđenovac, Koška, Beli Manastir i Darda- Bilje), - prići tehničko-tehnološkom uključivanju malih vodovoda koji neće moći ispuniti zahtjeve "Pravilnika o posebnim uvjetima za obavljanje vodoopskrbne djelatnosti" ("NN" 82/96.) u odgovarajuća distribucijska područja, - definirati zone sanitarne zaštite crpilišta i vodozahvata, - povećanjem instaliranih kapaciteta crpljenja i prerade iskoristiti maksimalnu izdašnost postojećih izvorišta, - izgradnjom dodatnih rezervoarskih kapaciteta uticati na poboljšanje kvaliteta i eksploatacijskog vijeka crpilišta, - angažirati nova crpilišta, - prići izgradnji i dogradnji potrebne transportne i distribucijske mreže. U uređenju vodotoka i voda na području Županije osnovni cilj je: • zaštititi područje Županije od poplava U tom cilju potrebno je:

– provesti radove na regulacijama vodotokova,

– vodograđevne objekte održavati u tehnički i hidrološki ispravnom stanju,

– zapuštene odvodne melioracijske kanale tehnički čišćenjem i rekonstrukcijom uvesti u funkciju,

– izgraditi akumulacije u brdskim predjelima. U uređenju poljoprivrednog zemljišta ciljevi su sljedeći: • osigurati funkcioniranje melioracijskih sustava, • razvijati sustav navodnjavanja. U tom cilju potrebno je:

– detaljnu melioracijsku mrežu prilagoditi i rekonstruirati u skladu s razvojem glavne kanalske mreže i uređenjem recipijenata,

– tehničkim održavanjem uspostaviti funkciju melioracijske mreže,

– povećati kapacitet crpnih postaja,

– osigurati vodozahvate za proširenje navodnjavanih površina (vodne stepenice, akumulacije, reverzibilne crpne postaje).

2.2.4. Zaštita krajobraznih vrijednosti Prostor Osječko-baranjske županije ističe se raznolikošću i bogatstvom prirodnih i antropogenih krajolika. Veći dio Županije po tipu krajolika pripada agrarnom krajoliku s kompleksima šuma i poplavnih područja, a manji dio šumovitom gorskom krajoliku. • Osnovni cilj u zaštiti krajobraznih vrijednosti je očuvanje krajobraznog identiteta Županije: U tom cilju potrebno je zaštititi: - raznolikost poljoprivrednih kultura, - vizualne kvalitete sudjelovanja nepreglednih poljoprivrednih površina sa šumama,

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 219 CILJEVI PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

- povezivanje ravničarskog krajobraza na brežuljkaste predjele prekrivene šumama i vinogradima, - područja s karakterističnim uzorcima naselja, - pojedinačne markere karakteristične za Slavoniju (dvorci, katedrale, spomenici),

2.2.5. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Na području Osječko-baranjske županije zasutpljeni su svi resursi koji se prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske smatraju posebnim vrijednostima hrvatskog prostora. Kao osobito vrijedne prirodne i stvorene resurse na području Županije treba istaknuti: - poljoprivredne i šumske površine, - vodene površine Drave i Dunava s pritocima, - podzemne vode, - prirodnu i graditeljsku baštinu. U pogledu zaštite navedenih osobito vrijednih resursa Županije postavljaju se sljedeći ciljevi: • sustavna zaštita vrijednog poljoprivrednog i šumskog zemljišta, • zaštita prirodnog statusa na području toka Drave i Dunava, • zaštita područja na kojima se nalaze zalihe pitke podzemne vode i geotermalni izvori, • zaštita prirodne i graditeljske baštine integrirane u razvojne programe.

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREÐENJA NASELJA NA PODRUČJU ŽUPANIJE

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora Problematika racionalnog korištenja i zaštite prostora vezana je uz učinkovitu funkcionalnu organizaciju naselja i veličinu prostora koji je obuhvaćen granicama građevinskih područja naselja. Na temelju sagledanih stanja u prostoru postojećih naselja, utvrđuju se sljedeći ciljevi: • optimalno korištenje građevinskog područja U tom cilju potrebno je: - postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja, - smanjivanje predimenzioniranih građevinskih područja naselja na dimenzije primjerene potrebama, - usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja na dijelove koji su već opremljeni komunalnom infrastrukturom. • očuvanje zaštićenih i posebno vrijednih dijelova naselja - očuvanje i revitalizacija zaštićenih urbanih cjelina i pojedinih građevina te zaštićenih prirodnih dobara, - zaštita postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti.

220 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE CILJEVI

• osiguranje zaštite stanovništva od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda U tom cilju potrebno je planirati i provoditi mjere zaštite stanovništva i materijalnih dobara. • osiguranje zdravog okoliša U tom cilju potrebno je: - utvrditi stanje okoliša u naseljima, - poduzeti mjere sanacije u ugroženim dijelovima naselja, - planirati i provoditi mjere zaštite u procesu izgradnje i uređenja naselja.

2.3.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđeno je da se razvoj gradova i naselja usmjerava, između ostalog, u pravcu unapređenja uvjeta života kvalitetnom unutarnjom organizacijom naselja, osobito s gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom infrastrukturom. U skladu s navedenim usmjerenjima, utvrđeni su sljedeći osnovni ciljevi unapređenja naselja i komunalne infrastrukture na županijskoj razini: • poboljšati unutarnju organizaciju naselja U tom cilju potrebno je: - razvijati mrežu sadržaja društvenih djelatnosti u skladu s razvojem naselja, - odgovarajućim prostornim razmještajem i mjerama zaštite izbjegavati konfliktne situacije vezane uz odnos pojedinih sadržaja prema stanovanju (promet, pojedini gospodarski sadržaji), - osigurati prostore za zelenilo, šport, rekreaciju i zajedničke potrebe, - uređivanjem neuređenog građevinskog zemljišta planski usmjeravati prostorni razvoj naselja. • podići razinu uređenosti naselja U tom cilju potrebno je: - sanirati i obnoviti ratom razorene dijelove naselja, - uređivati i održavati javne prostore, - obnoviti i uređivati zaštićene i posebno vrijedne cjeline i građevine, - uskladiti namjenu i način izgradnje sa značajem i vrijednostima pojedinih dijelova naselja. • podići razinu komunalne opremljenosti naselja U tom cilju potrebno je: - izgraditi hijerarhijski sređenu i funkcionalnu prometnu mrežu za pješački, biciklistički i motorni tekući promet koja zadovoljava zahtjeve unutarnjeg, izvorno ciljnog i tranzitnog prometa u naselju, - izgraditi i organizirati površine i objekte za promet u mirovanju koji zadovoljavaju potrebe naselja, - u skladu s potrebama organizirati javni prijevoz putnika, - izgraditi terminale i objekte za ostale vidove prometa koji participiraju u prometnom sustavu naselja,

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 221 CILJEVI PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

- razvijati vodoopskrbni sustav, sustav odvodnje otpadnih voda te elektroenergetski, plinoopskrbni i telekomunikacijski sustav u skladu s razvojem naselja, - održavati tehničku ispravnost izgrađenih infrastrukturnih sustava, - osigurati organizirano prikupljanje otpada u svim naseljima.

222 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

3.1. PRIKAZ PROSTORNIH STRUKTURA ŽUPANIJE U ODNOSU NA STANJE U PROSTORU I RAZVOJNA OPREDJELJENJA ŽUPANIJE I D RŽ A V E Osnove za planiranje i usklađivanje prostornog razvitka Republike Hrvatske utvrđene su Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Strategijom se prostor Države sistematizira na glavne prostorne cjeline i sustave. Osječko-baranjska županija, kao dio prostorne cjeline koju čine županije istočne Hrvatske, osnaživanje prostorno razvojne strukture temelji na povoljnoj mreži naselja, osobito manjih gradova, pretežito definiranim koridorima prometnica i glavnim poljodjelskim resursima Države. Prema razvojnom opredjeljenju Države razvitak ovog područja, a osobito istočnog dijela "treba promatrati kroz moćnije i neposrednije uključivanje u srednjoeuropske gospodarsko-prometne sustave, kulturno unapređenje te unapređenje stanja okoliša." Temelj prostornog razvitka Istočne Hrvatske čine koridori velike državne i međunarodne infrastrukture, višenamjensko korištenje voda s kompleksnim uređenjem poljodjelskih površina, bogatstvo šuma središnjeg dijela za koje je istaknuta potreba revitalizacije ruralnog prostora i usmjerenje na razvoj izletničkog, zdravstveno-rekreacijskog, tranzitnog i lovnog turizma. Na temelju razvojnih opredjeljenja utvrđenih Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te ciljeva prostornog razvoja i uređenja prostora državnog i županijskog značaja planiran je razvoj prostornih struktura Županije. U izradi plana polazi se od utvrđenih prostornih osobitosti, problema, ogranićenja i mogućnosti prostornog razvoja.

3.1.1. Demografski razvoj Jedan od najznačajnijih čimbenika društveno-gospodarskog razvitka i korištenja prostora je stanovništvo. Ocjena demografskih prilika na području Osječko-baranjske županije ukazuje na demografske poremećaje koji traju desetljećima, a kojima su zahvaćena područja uz granicu s Mađarskom, zapadna prigorska područja i pridravska područja. Ta područja je 1991. godine odlikovala izrazita duboka demografska starost, što u budućnosti ne može osigurati niti jednostavnu reprodukciju stanovništva. Ovim demografskim poremećajima pridružuju se i poremećaji nastali ratnim migracijama. Za buduće kretanje stanovništva u Republici Hrvatskoj moguće je predvidjeti više scenarija, te u Strategiji prostornog uređenja Hrvatske nema preciznijih procjena budućeg demografskog razvitka, a prema nešto optimističnijem scenariju Republika Hrvatska bi 2015. godine mogla dostići broj stanovnika iz 1991. godine. U izradi procjene demografskog razvitka Osječko-baranjske županije do 2015. godine polazi se od sljedećih pretpostavki: - proces obnove će završiti i većina prognanika će se vratiti u svoja naselja, - dio prognanog mlađeg stanovništva će trajno ostati u gradovima, najviše u Osijeku, - razvojem policentrične mreže naselja i disperzijom gospodarskih sadržaja stvorit će se uvjeti za gospodarski razvitak općinskih i lokalnih središta. Procjenjuje se da će Županija 2015. godine imati oko 374.000 stanovnika. Prema ovoj procjeni stanovništvo Županije bi se u razdoblju od 1991. do 2015. godine povećalo za 1,9% ili po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,08%, što bi bilo nešto sporije od prethodnog tridesetgodišnjeg razdoblja (1961- 1991. god.).

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 223 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

PROCJENA KRETANJA STANOVNIŠTVA ŽUPANIJE U RAZDOBLJU 1991.-2015.G. Tablica br. 104. PROSJEČNA PODRUČJE ŽUPANIJE BROJ STANOVNIKA PROCJENA BROJA INDEKS GODIŠNJA STOPA (JLS) PO POPISU 1991. STANOVNIKA 2015. 2015/1991. RASTA % GRADOVI 225.538 239.000 105,97 0,23 OPĆINE 141.655 135.000 95,30 - 0,20 ŽUPANIJA UKUPNO: 367.193 374.000 101,85 0,08

Udio stanovništva gradova bi se povećao od 61,4% na 63,5%, a stanovništvo općina bi se smanjilo od 38,6% na 36,1% Smanjenje stanovništva u općinama je posljedica ratnog egzodusa u područjima koja su bila ratom zahvaćena i odumiranja stanovništva u nekim, inače nerazvijenim dijelovima Županije. Procjenjuje se da će u Osijeku, županijskom središtu živjeti oko 113.000 stanovnika ili 30,2% ukupnog stanovništva Županije. Oko 192.000 stanovnika (51,0%) će živjeti u gradovima.

PROCJENA STANOVNIŠTVA U GRADSKIM NASELJIMA Tablica br. 105. REDNI PROCJENA BROJA UDIO U STANOVNIŠTVU GRADSKA NASELJA BROJ STANOVNIŠTVA 2015. ŽUPANIJE 1. Beli Manastir 10.200 2,72 2. Belišće 9.000 2,4 3. Donji Miholjac 8.000 2,1 4. Ðakovo 29.000 7,7 5. Našice 12.000 3,2 6. Osijek 113.000 30,20 7. Valpovo 11.000 2,9 UKUPNO: 192.200 51,3

Prema ovoj procjeni prosječna gustoća naseljenosti područja Županije će iznositi 90 st/km2. Najgušće naseljena bi bila područja gradova s prosječno 249 st/km2, a apsolutno najgušće naseljeno područje bi bilo područje Grada Osijeka s 667 st/km2. Prosječna gustoća naseljenosti općina bi bila 42 st/km2.

3.1.2. Razvoj mreže naselja U Strategiji prostornog razvoja Hrvatske konstatirano je da se naselja u Republici Hrvatskoj još uvijek nalaze u stadiju urbane tranzicije, koju obilježava polarizacija (razvitak urbanih žarišta) s preseljavanjem stanovništva u gradove, a s obzirom na nizak stupanj urbanizacije i veliku disperziju naseljenosti može se očekivati da će se dosadašnji procesi urbanizacije dalje nastaviti. U ostvarenju strateških ciljeva i usmjeravanja urbanog razvoja potiče se razvoj gradova određenih veličina i funkcija rada, poboljšanje topoloških obilježja urbane strukture, policentrični razvoj, dopunjavanje i ispravljanje postojeće urbane mreže, razvoj polifunkcionalne strukture naselja, revitalizacija ruralnih naselja i jačanje dnevnih migracija. U skladu s ovim usmjerenjima i ciljevima razvoja naselja na području Osječko-baranjske županije utvrđena je mreža središnjih naselja Županije. Razvoj manjih gradova (7.000-15.000 stanovnika) se potencira i usklađuje s razvojem mreže područnih i lokalnih središta. S obzirom na dosadašnji i procijenjeni demografski i gospodarski razvitak gradova, ocjenjuje se da će i dalje u mreži naselja nedostajati srednji gradovi (15.000-30.000), a za razvoj velikih gradova (30.000-

224 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

80.000 stanovnika) ne postoji realni uvjeti. Grad Osijek će kao i u proteklom razdoblju imati umjereni demografski rast, a svojim ukupnim razvojem neće potencirati polarizaciju koja nastaje u procesu urbanizacije. Mrežom središnjih naselja uspostavlja se policentrični sustav, a za njegov razvoj u postojećoj mreži postoje dobri preduvjeti. Usmjerenjima i ciljevima gospodarskog razvitka i osiguravanjem prostornih mogućnosti za smještaj gospodarskih djelatnosti, stvaraju se povoljniji preduvjeti za razvoj polifunkcionalne strukture središnjih naselja. Dobra prometna povezanost okolnih naselja sa središnjim naseljima, osobito gradovima, otvara mogućnost jačanja dnevnih migracija. Jačanjem mreže lokalnih središta te orijentacijom naselja (osobito u sjeveroistočnom i jugozapadnom dijelu) u pravcu razvoja turizma, športa i rekreacije na temelju prirodnih resursa, stvaraju se osnove za revitalizaciju ruralnih područja.

3.1.3. Prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva i društvenih djelatnosti Temeljno opredjeljenje u razvoju gospodarskog sustava Države je optimalno korištenje komparativnih prednosti pojedinih područja u zemlji i odgovarajuća disperzija gospodarskih sadržaja, uz neophodnu izgradnju infrastrukture. Pri tome je poljoprivreda, za koje u Županiji postoje značajni prirodni resursi, jedna od osnovnih grana koja treba predstavljali okosnicu obnove i razvitka gospodarstva Hrvatske. U skladu s procesima razvitka hrvatskog gospodarstva i prirodnim potencijalima Županije, Prostornim planom se stvaraju preduvjeti za razvoj poljoprivrede putem zaštite poljoprivrednog zemljišta i omogućavanja prostornih uvjeta za gradnju gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivrede. Prostornim planom su utvrđeni uvjeti za zaštitu šuma kao osnove za razvitak šumarstva. Planiranom izgradnjom akumulacija znatno se povećavaju vodene površine koje predstavljaju resurs za razvoj ribnjačarstva. Zaštitom osobitih prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara uz bolje prometno povezivanje sa širim prostorima osiguravaju se uvjeti za intenzivniji razvitak turizma. Mreža sadržaja društvenih djelatnosti usklađuje se s mrežom središnjih naselja čime se stvaraju preduvjeti za podizanje standarda i kvalitete života stanovništva na području Županije.

3.1.4. Razvoj prometa i infrastrukturnih sustava U skladu sa smjernicama razvitka prometnih sustava Države, te interesa Države i Županije za uključivanjem u sustav europskih prometnih pravaca, Prostornim planom se definiraju prometni koridor međunarodne (europske) autoceste Mađarska-Osijek-Šamac (BiH)-Ploče, te trasa brze podravske ceste Varaždin-Osijek-Ilok čime se rješava problem relativne prometne "izoliranosti" Županije. Predviđa se da će se reafirmacijom hrvatskog željezničkog prometnog sustava te opredjeljenjem za osiguranje podobnih prometnih koridora koji iz Europe vode prema hrvatskim jadranskim lukama reafirmirati i podravski željeznički prometni koridor koji ima europsko i državno značenje. Planiranim regulacijama rijeka Dunava i Drave te razvojem i izgradnjom riječnih pristaništa u Osječko- baranjskoj županiji realizirat će se opredjeljenje za intenzivniji razvoj riječnog prometa koji u Državi dobiva posebnu stratešku važnost. Dvije zračne luke na području Županije predstavljaju osnovu za uključivanje Županije u zračni promet Hrvatske. Razvoj cestovnog, željezničkog, riječnog i zračnog prometa pruža mogućnost formiranja integriranog prometnog koridora, kojim se stvaraju mogućnosti uključivanja Županije u mrežu najsuvremenijeg prometnog sustava.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 225 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Postojeća razina razvoja telekomunikacijskog sustava Županije omogućava da se budući razvoj u većoj mjeri usmjeri na izgradnju telekomunikacijske osnovice za pružanje širokog skupa telekomunikacijskih usluga, te postizanju odgovarajuće tehnološke razine i standarda u zadovoljavanju potreba stanovništva. S obzirom da je Hrvatska ograničena primarnim energetskim resursima, svoje potrebe za energijom zadovoljava iz vlastitih izvora na razini 60%. Strateški cilj u razvoju elektroenergetskog sustava Hrvatske je uravnoteženje potrošnje, proizvodnje i prijenosa energije u svim dijelovima Hrvatske. U skladu s tim ciljem na području Županije se predviđa izgradnja termoelektrana u Osijeku, Dalju i Valpovu, te izgradnje hidroelektrana na Dravi. Obnovom ratom razorenih dijelova primarnog elektroenergetskog sustava te izgradnjom novih objekata prijenosne i distribucijske mreže stvaraju se uvjeti za bolju i sigurniju opskrbu potrošača na području Županije, a time i preduvjeti za razvoj gospodarstva. Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske stavljen je naglasak na zemni plin pa se očekuje daljnje povećanje potrošnje. U skladu s tim planira se daljnje proširenje plinoopskrbnog sustava Županije na području Baranje, te ostala područja koja do sada nisu bila opskrbljena plinom, a realizirat će se upotpunjavanjem sustava visokotlačnih plinovoda i daljnjim razvojem distribucijske mreže. Polazni je cilj razvojnog programa vodoopskrbe Republike Hrvatske opskrbljavanje svih stanovnika dovoljnim količinama kvalitetne pitke vode, što je i temeljni cilj razvoja vodoopskrbnog sustava Županije. Prostornim planom je predviđen daljnji razvoj vodoopskrbnog sustava organiziranog u 7 vodoopskrbnih područja, koji će se realizirati zaštitom i korištenjem postojećih te stavljanjem u funkciju novih izvorišta pitke vode, kao i daljnjim razvojem magistralne transportne mreže i distribucijskog sustava. Time će se omogućiti ekonomično, kvalitetno i sigurno opskrbljavanje pitkom vodom stanovništva Županije. Potreba bržeg rješavanja zaštite voda utvrđena je na području cijele Hrvatske, pa tako i na području Osječko-baranjske županije. Osnovni cilj koji je postavljen na županijskoj razini, a koji se odnosi na intenziviranje realizacije odvodnih sustava, jedan je od prioritetnih zadataka u razvoju infrastrukturnih sustava Županije. Prostornim planom se predviđa fleksibilna koncepcija razvoja odvodnog sustava koja će omogućiti njegovu etapnu izgradnju, a time i bržu realizaciju. Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđena je potreba korištenja hidroenergetskog potencijala rijeke Drave, a izgradnjom planiranih vodnih stepenica kod Osijeka i Donjeg Miholjca stvaraju se mogućnosti razvoja sustava navodnjavanja, nužnog za daljnji razvitak poljoprivrede. Mogućnost zadovoljavanja potreba za navodnjavanjem i korištenjem energetskog potencijala rijeke Drave, te potrebe prometnog i infrastrukturnog povezivanja na pravcu sjever-jug, otvara se pitanje usklađenosti budućeg razvoja s opredjeljenjem za zaštitu osobito vrijednih područja Županije, kakvim je ocjenjeno i prirodno područje toka rijeke Drave s pojasom dravskih šuma. Odgovor na to pitanje treba tražiti daljnjim istraživanjem i valorizacijom ovog područja, te opravdanosti planiranih zahvata u ekološkom i ekonomskom pogledu.

3.2. ORGANIZACIJA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA Organizacija, namjena i korištenje prostora Županije temelje se na prirodnim obilježjima prostora, su mreži naselja i infrastrukturnih sustava, utvrđenim prostornim mogućnostima, ograničenjima i ciljevima budućeg razvoja, očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim procesima gospodarskog razvoja. Dominantnu ulogu o organizaciji prostora čine središta i osovine urbanizacije, koji su istovremeno i središta i osovine cjelokupnog razvoja u prostoru. Za područje Osječko-baranjske županije to je osovina Beli Manastir-Osijek-Ðakovo, koja izgradnjom međunarodne autoceste Budimpešta-Osijek- Ploče dobiva još veće značenje i predstavljat će temeljniju okosnicu razvitka Županije. Druga razvojna

226 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

osovina koja se nalazi na prometno i infrastrukturno najznačanijem uzdužnom koridoru (Našice- Osijek, u nastavku prema Vinkovcima i Vukovaru) osnažit će se kako razvojem grada Našica tako i jačanjem lokalnih i područnih središta na tome pravcu. Treću razvojnu osovinu čini sjeverni i podravski pravac razvoja Osijek-Valpovo-Belišće-Donji Miholjac, na kojoj je potrebno osnažiti Donji Miholjac, a njegovim jačanjem potaknuti razvoj okolnih naselja. U širem smislu ukazuje se na potrebu intenzivnijeg razvoja ovog koridora i u nastavku prema Virovitici, čime bi se stvorili preduvjeti za revitalizaciju i razvoj sjevernih pograničnih područja. Izgradnja mosta kod Belišća omogućava bolje prometno povezivanje i predstavlja poticaj razvitku ovog koridora dalje uz granicu prema Belom Manastiru. U ovim koridorima nalaze se i dalje će se razvijati najznačajniji županijski prometni i drugi infrastrukturni sustavi. Za organizaciju prostora Županije osobito značenje ima planirana namjena i način korištenja područja uz i između ovih osovina razvoja. S obzirom na prirodne osobitosti i vrijednosti područja Županije izdvajaju se područja zaštićenih i osobito vrijednih prirodnih predjela koja se predviđaju za zaštitu, a koje čini Park prirode Kopački rit s područjem uz Dunav do granice s Republikom Mađarskom, područje vrijednog krajolika uz rijeku Dravu od zapadne granice Županije do granice sa SR Jugoslavijom, te jugozapadni dio Županije gdje prostorna raznolikost i vrijednost prostora čine obronci Krndije s vrijednim šumskim i vodenim površinama. Ova područja predstavljaju osnovu turističkog razvoja Županije, a s obzirom na uvjete i način korištenja izdvajaju se kao područja na kojima se ograničavaju zahvati u prostoru i štite prirodna obilježja prostora. Prostor namijenjen poljoprivrednim djelatnostima, nalazi se između okosnica urbanizacije i zaštićenih i osobito vrijednih, pretežito šumskih i vodenih površina. Ovaj prostor je i u budućnosti funkcionalno čvrsto povezan s razvojnim središtima i osovinama razvoja, pri čemu se predviđa revitalizacija ruralnog područja uz jačanje lokalnih i područnih središta izvan osovina razvoja. U skladu s temeljnom organizacijom prostora definirana je i namjena prostora Županije. Prostornim planom se dio površina Županije namjenjuje za izgradnju (naselja, proizvodne zone, turističko- rekreacijske i športske zone izvan naselja) s tim da je u Planu naznačeno izgrađeno područje koje predstavlja sadašnju situaciju, a planirani razvoj prikazan je važećim građevinskim područjem i smatra se orijentacijskim, a definitivno će se utvrditi u PPOU/G, sukladno Zakonom o prostornom uređenju i uvjetima i smjernicama Prostornog plana Županije. Građevinsko područje je za razliku od ostalog područja višenamjensko i dalje se razrađuje prostornim planovima užih područja. Ostale površine definirane kao površine, osnovne namjene, su poljoprivredno zemljište, šume i vodne površine, koje se u Prostornom planu struktuiraju u odnosu na vrste, bonitet i način korištenja. Prostor namijenjen za razvoj infrastrukture je u Prostornom planu prikazan linijski (koridorima), a objekti simbolima. Za područje uz rijeku Dravu postoje mogućnosti i zahtjevi višestrukog korištenja, koji su dijelom u suprotnosti. Utvrđene su mogućnosti njezinog višenamjenskog korištenja (hidroenergetski potencijal, navodnjavanje, plovni put), kao i potreba formiranja novih prometnih i energetskih infrastrukturnih kodirora. Istovremeno su utvrđene osobite prirodne vrijednosti ovog prostora, te se predlaže valorizacija u cilju njegove zaštite. Za konačno opredjeljenje u vezi korištenja rijeke Drave i njezinog priobalnog područja nužno je provesti opsežna daljnja istraživanja i vrednovanja, utvrditi koristi i štete od potencijalnih zahvata s ciljem usklađivanja potreba razvoja i zaštite ovog područja, o čemu treba provesti javnu raspravu i usklađivanje s Republikom Mađarskom.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 227 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina U tablici br. 106. daje se iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA Tablica br. 106. RED. % OD Naziv županije/općine/grada STAN/ha BROJ OZNAKA UKUPNO ha POVRŠINE OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA ha/STAN* ŽUPANIJE 1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA

NAMJENU POVRŠINA 1.1. Građevinska područja ukupno/ GP 31.160 7,51 12,00 Izgrađeni dio GP (naselja+zone sekundarnog stanovanja+proizvodne zone izvan naselja) ukupno 21.604 5,21 17,31 - obalno - - - - otočno - - - - kontinentalno-granično 12.460 3,00 7,44 - ostalo 25.125 6,05 11,19 1.2. Izgrađene strukture van građevinskog područja I - - - ukupno E 329 0,0 - H - - - K - - - T 2.536 0,6 - R - - - 1.3. Poljoprivredne površine ukupno P 238.840 57,56 0,64* - obradive P1 34.854 8,40 - P2 83.455 20,11 - P3 120.531 29,05 - 1.4. Šumske površine ukupno Š 107.656 25,95 0,29* - gospodarske Š1 105.026 25,31 - - zaštitne Š2 - - - - posebne namjene Š3 2.630 0,64 - 1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ 234.142 8,23 0,09* 1.6. Vodne površine ukupno V 12.658 3,05 0,03* - vodotoci 6.247 1,51 - - jezera 708 0,00 - - akumulacije 2.479 0,60 - - retencije 270 0,00 - - ribnjaci 3.224 0,78 - 1.7. Ostale površine ukupno N 33.172 8,00 0,09* IS - - - G - - - Županija/općina/grad ukupno 414.900 100,00 1,11*

GP- građevinsko područje P2 - vrijedno obradivo tlo I - gospodarska namjena P3 - ostala obradiva tla E - eksploacijsko polje Š - ŠUME ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE H - površine uzgajališta (akvakultura) Š1 - gospodarske K - poslovna namjena Š2 - zaštitna šuma T - ugostiteljsko-turističko Š3 - šume posebne namjene R - šport i rekreacija PŠ - ostale poljoprivredne i šumske površine P - POLJOPRIVREDNO TLO ISKLJUČIVO V - vodne površine OSNOVNE NAMJENE N - posebne namjene P1 - osobito vrijedno obradivo tlo IS - infrastrukturni sustavi G - groblja

U okviru površine građevinskih područja sadržane su površine naselja stalnog i povremenog stanovanja, i gospodarskih i turističko-rekreacijskih zona izvan naselja. Površine eksploatacijskih polja utvrđene su na temelju podataka o površini postojećih eksploatacijskih polja.

228 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

U ostale poljoprivredne i šumske površine uključeni su i infrastrukturni sustavi te manje vodne površine. U površine vodotoka uračunata je površina rijeke Drave i Dunava s VS "Osijek" i VS "Donji Miholjac". Ostale površine navedene u tablici su utvrđene na temelju kartografskog prikaza br. 1. "Korištenje i namjena površina" i mogu se smatrati orijentacijskima. Površine ugostiteljsko turističke i posebne namjene preklapaju se s osnovnom namjenom. Ukupna površina građevinskog područja (GP) iz tablice broj 106. određena je sukladno uvjetima iz provedbenih odredbi i korištenjem podataka o broju stanovništva prema prvim rezultatima popisa iz 2001. godine. Na temelju izračunate prosječne gustoće stanovništva u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, određena je potrebna površina za razvoj naselja prema planiranom porastu stanovništva. Zbroj površina izgrađenog područja i površine određene za planirani porast stanovništva uvećan je za 25%. Tako dobivena površina iznosi oko 27.100 ha. Ovoj površini dodana je površina postojećih građevinskih područja za gospodarske zone, zone povremenog stanovanja i turističko-rekreacijske zone, koja iznosi ukupno 3.531,52 ha, dok je za potrebe novih gospodarskih sadržaja izvan naselja predviđeno cca 200,00 ha (50% maksimalnih mogućnosti za proizvodne zone naselja veličine 2.000-10.000 stanovnika) i za potencijalne turističke zone cca 300,00 ha, odnosno ukupno cca 500,00 ha. Na temelju uvjeta utvrđenih u Prostornom planu Županije, i uz povećanje stanovništva od 14,5% u odnosu na 2001. godine i razvoja pratećih funkcija i gospodarstva, postojeće građevinsko područje potrebno je smanjiti za 6.500,00 ha (17,3%), a postojeće gustoće stanovništva u stalnim naseljima povećat će se sa 9,6 st/ha na 13,9% st/ha. Prosječna gustoća stanovništva u naseljima gradskog obilježja će iznositi 23,2 st/ha (postojeća je 19,20 st/ha), a u ostalim naseljima 9,74 st/ha (postojeća je 6,65 st/ha). Za potrebe stanovništva u naseljima gradskog obilježja osigurava se prosječno 434,33 m²/st., građevinskog područja (16,6% manje u odnosu na postojećih 520,91 m²/st.), a u ostalim naseljima 1.026,42 m²/st. (31,7% manje u odnosu na postojećih 1.503,09 m²/st.), što prosječno iznosi 722,14 m²/st. (30,8% manje u odnosu na postojećih 1.043,16 m²/st.). Udio neizgrađenog dijela građevinskog područja smanjit će se sa 42,5% na 25,0%. Predviđa se da će se mjerama zemljišne politike omogućiti zadovoljavajuće povećanje gustoće stanovništva, u okvirima utvrđenim Prostornim planom. Zauzetost prostora od 300,00 m²/st., koji je kao referentna vrijednost utvrđen u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, ostvaruje se samo u gradu Osijeku, dok u ostalim gradovima sadašnja zauzetost prostora (izgrađeni prostori) iznosi 506,44 m²/st., a u ostalim naseljima 821,14 m²/st. Razlog zbog kojeg nije planirana znatno manja zauzetost izgrađenog prostora od postojeće za naselja gradskog obilježja je što dostignute gustoće stanovništva nije realno znatno povećavati u uvjetima smanjenog obujma višestambene gradnje i aktualnih zahtjeva za povećanjem kvalitete života u gradovima što uključuje i povećanje standarda stanovanja i razvoj pratećih funkcija. U ruralnim naseljima postojeća zauzetost prostora proizlazi iz specifičnih obilježja tradicionalnog gospodarskog posjeda i trajne zainteresiranosti stanovništva za zadržavanje i obradu prostranih vrtova u sastavu okućnica.

3.3. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA Na području Županije trenutačno se nalazi 264 naselja razmještenih na području 7 gradova (Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Ðakovo, Našice, Osijek i Valpovo) i 35 općina.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 229 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Procjenjuje se, da će stanovništvo Županije 2015. godine živjeti u manjem broju naselja nego 1991. godine. Zbog odumiranja stanovništva demografski će se ugasiti 8 naselja (Novo Nevesinje, Blanje, Bockovac, Orešnjak, Polubaše, Ribnjak, Rozmajerovac i Merolino Sikirevačko). Stanovništvo naseljeno uz farme i ekonomije (bivših PIK-ova) će biti preseljeno u najbliža naselja (Mitrovac, Sudaraš, Širine, Zeleno Polje, Mirkovac, Sokolovac, Kozjak, Podunavlje, Tikveš, Ovčara), a 5 naselja je već demografski odumrlo (Orešnjak, Crna Klada, Hrastovac, Borojevci, Borovik) ali ih statistika evidentira. Na taj način stanovništvo Županije bi živjelo u 241 naselju prosječne veličine 1.694 stanovnika, a ako se izuzme Osijek kao najveće naselje koje utječe na prosjek, prosjek u ostalim naseljima bi iznosio 1.201 stanovnik. Prostornim planom Županije preuzima se i dopunjava sustav središnjih naselja utvrđen Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske-Kartografski prikaz: 04 Sustav središnjih naselja (mjesta). Navedenim kartografskim prikazom stupnjevana su razvojna središta od razine većeg regionalnog središta do razine lokalnog središta na sljedeći način: 1. Makroregionalno (veliko razvojno) središte – Osijek,

2. Regionalno (srednje razvojno) središte – Ðakovo,

3. Manje regionalno (manje razvojno) središte jače razvijenosti - Našice, Valpovo i Beli Manastir,

4. Manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti - D. Miholjac, Belišće, Darda i Čepin,

5. Područno (malo razvojno) središte - Bizovac, Semeljci i Dalj,

6. Područno (manje razvojno) središte umanjenog (drugačijeg) značaja - Višnjevac i Tenja,

7. Lokalno (inicijalno razvojno) središte - sva ostala općinska sjedišta.

Prostornim planom Osječko-baranjske županije razina Lokalno (inicijalno razvojno) središte detaljnije je razrađena i podijeljena na podrazine u koje su osim općinskih središta svrstana i naselja koja nemaju taj status, na sljedeći način: 1. Veće lokalno (inicijalno razvojno) središte - sva ostala općinska središta koja nisu ušla u više kategorije,

2. Lokalno (inicijalno razvojno) središte - 24 naselja s više od 1.000 stanovnika koja nisu ušla u više kategorije,

3. Manje lokalno (inicijalno razvojno) središte - 10 naselja veličine od 500 do 1.000 stanovnika.

Planirani sustav središnjih naselja Osječko-baranjske županije prikazan je u sljedećoj tablici:

SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA Tablica br. 107.

Manje Manje regionalno Područno Manje Makroregio Regionalno Područno Veće lokalno Lokalno regionalno (manje središte lokalno Red nalno (veliko (srednje središte (inicijalno inicijalno (manje razvojno) umanjenog (inicijalno broj razvojno razvojno (malo razvojno) razvojno) razvojno središte -drugačijeg razvojno) središte) središte) razvojno) središte središte središte) slabije značaja središte razvijeno 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 1. Osijek Ðakovo Beli Belišće Bizovac Tenja Antunovac Batina B.P. Selo Manastir 2. Našice Čepin Dalj Višnjevac Bilje Beljevina Brođanci 3. Valpovo Darda Semeljci Čeminac Bijelo Brdo Budimci 4. D. Miholjac Donja Bistrinci Ivanovci Motičina 5. Draž Branjin Vrh Klokočavac

230 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

6. Drenje Brijest Šljivoševci 7. Ðurđenovac Budrovci Topolje 8. Ernestinovo Grabovac Veliškovci 9. Feričanci Ivanovac Vukojevci 10. Gorjani Jelisavac Zoljan 11. Jagodnjak Josipovac 12. Kneževi Karanac Vinogradi 13. Koška Kneževo 14. Levanjska Koritna Varoš 15. Magadenovac Ladimirevci 16. Marijanci Laslovo 17. Moslavina Lug Podrav. 18. Petlovac Markovac Našički 19. Petrijevci Martin 20. Podgorač Ovčara 21. Popovac Piškorevci 22. Punitovci Sarvaš 23. Satnica Selci Ðakovačka Ðakovački 24. Strizivojna Zmajevac 25. Široko Polje 26. Šodolovci 27. Trnava 28. Viljevo 29. Viškovci 30. Vladislavci 31. Vuka

U općinskim planovima čija je izrada u tijeku ili će uslijediti moguće je u kategoriju manjeg lokalnog središta uključiti i naselja s manje od 500 stanovnika ukoliko se to ocijeni potrebnim.

3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽUPANIJU I DRŽAVU

3.4.1. Gospodarske djelatnosti 3.4.1.1. Poljoprivreda, prehrambena industrija i malo poduzetništvo Budući gospodarski razvitak Županije počivat će na prirodnim resursima, ulaganju kapitala i ljudskom potencijalu. Prirodni resursi su komparativna prednost, a među njima je najznačajnije poljoprivredno zemljište koje čini 62,8% ukupne površine Županije. Prema podacima Ureda za statistiku Osječko-Baranje županije u 1999. godini struktura poljoprivrednih površina je bila sljedeća:

STRUKTURA POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA Tablica br. 108. VRSTE POLJOPRIVREDNIH UDJEL U UKUPNOJ POVRŠINA (ha) POVRŠINA POLJOPRIVREDNOJ POVRŠINI % Oranice i vrtovi 231.625 89,76 Voćnjaci 3.221 1,25 Vinogradi 2.785 1,08 Livade 5.664 2,18 Pašnjaci 14.752 5,72 UKUPNO: 258.047 100,00

Godine 1999. je bilo zasijano ukupno 202.288 ha poljoprivrednog zemljišta, što iznosi 87,3% površine oranica i vrtova.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 231 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

ZASIJANE POVRŠINE (1999. god.) Tablica br. 109. UDJEL U UKUPNO ZASIJANIM KULTURA POVRŠINA POVRŠINAMA (%) Žitarice 123.600 61,10 Industrijsko bilje 56.037 27,70 Povrće 10.068 4,98 Krmno bilje 12.583 6,22 UKUPNO: 202.288 100,00

Kako je poljoprivreda upravo najvažnija komparativna prednost Županije, njenom razvoju će se dati najvažnija uloga i kroz prateću prehrambenu industriju. Prerada poljoprivrednih proizvoda će se razvijati u sljedećim pravcima: - osnovna prehrambena industrija (prerada uljnih sirovina, prerada soje i kukuruza), - prehrambena industrija s višim stupnjem finalizacije (npr. proizvodnja smrznute hrane), - prerada proizvoda kroz mala obiteljska gospodarstva (proizvodnja i prerada mesa, mlijeka, voća, povrća, brašna). U skladu s osnovnim pravcima razvoja prehrambene industrije već su pokrenute inicijative za gradnju sljedećih kapaciteta: - tvornice za proizvodnju kukuruznog škroba, - tvornice za preradu i zamrzavanje povrća, - tvornice sušenog povrća, voća, ljekovitog i krmnog bilja, - tvornice slada, - tvornice ulja. Uz razvitak djelatnosti na osnovi komparativnih prednosti, poticat će se i razvitak onih djelatnosti koje imaju tradiciju, tržište i odgovarajući kadrovski potencijal. Za razvitak malog i srednjeg poduzetništva na razini Županije postoji Program poticanja razvoja u okviru kojeg će se sustavno djelovati kroz tri skupine programa: I. Program poslovnih zona-prostornih mogućnosti i kapaciteta II. Program pružanja financijske potpore III. Program izobrazbe, informacija i savjetodavno-razvojni sustav Programom poslovnih zona Županija, gradovi i općine će potaknuti razvitak gospodarstva stvarajući prostorne uvjete za smještaj poduzetničkih kapaciteta. Izrađeni su lokalni programi uređenja i komunalnog opremanja zona koji će biti realizirani u narednom razdoblju. GRAD OSIJEK – Nastavit će se aktivnosti na realizaciji projekta zona malog gospodarstva daljnjim uređenjem dvije postojeće lokacije i to: "Zona skladišta i servisa" u južnom dijelu grada te "Industrijska zona" u istočnom dijelu grada. Do sada su završene pripremne aktivnosti i to "Izmjene i dopune DPU-a "Zona skladišta i servisa"". U gradu Osijeku osnovana je Slobodna zona. Slobodnoj zoni u okviru "Tranzita" namijenjen je prostor površine 50 ha, što može zadovoljiti dugoročne potrebe. Zona je locirana u okviru buduće industrijske zone istok. Postojanje riječne luke i izgrađena željeznička infrastruktura omogućuje razvitak kombiniranog

232 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

prometa. Osnovu za razvitak slobodne zone, osim povoljnog položaja u prometnom sustavu, predstavlja i kvalitetna infrastruktura unutar samog prostora koji je predviđen za razvitak zone. Realizacija zone tekla bi po fazama i u I fazi je realizirana površina od 8,5 ha. Površina druge faze će biti dimenzionirana u skladu s potrebama, a tako će se i infrastrukturno opremiti. Interes za lociranje raznih gospodarskih kapaciteta je velik pa se očekuje da će biti izgrađene tvornice za preradu kukuruznog škroba, preradu pivskog slada, te tvornice za sušenje i zamrzavanje voća i povrća. Također će biti izgrađeno zatvoreno skladište te kamionski terminal u okviru "Tranzita". Slobodna zona će u budućnosti dati veliki doprinos otvaranju novih radnih mjesta, odnosno zapošljavanju. Za Slobodnu zonu je izrađena urbanističko-tehnička dokumentacija. GRAD VALPOVO - "Zona male privrede" je utvrđena DPU-om i obuhvaća površinu 5,0 ha na kojoj je predviđeno formirati 34 građevinske parcele veličine cca 1.000-2.000 m2. Izvršeni su pripremni radovi te u narednom razdoblju slijedi ulaganje u komunalno opremanje kako bi se zona stavila u funkciju. GRAD BELIŠĆE – U Belišću je prostorno-planskom dokumentacijom rezerviran prostor za zonu male privrede koja se nalazi jugozapadno od Belišća uz Karašicu. Prostor za zonu ima površinu 6,5 ha i predviđeno je formirati 26 građevinskih parcela namijenjenih za smještaj manjih proizvodnih i uslužnih kapaciteta. Završene su pripremne aktivnosti i predstoji komunalno opremanje zone. OPĆINA ÐURÐENOVAC – Općina Ðurđenovac planira aktivno podupirati razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva. Rezerviran je prostor i donesen PUP "Zone malog gospodarstva i obrtništva" koja se nalazi u zapadnom dijelu Ðurđenovca. Površina zone je 5,75 ha i predviđeno je 25 građevinskih parcela za sadržaje zanatstva, servisa, usluga i slično te za manje proizvodne pogone. Zona je dijelom opremljena plinskom, elektro i vodovodnom mrežom, a dijelom i izgrađena. U narednom razdoblju se planira kompletno komunalno opremanje zone, budući je velik interes poduzetnika. Osim ove zone grad je kroz izmjenu Prostornog plana (bivše) općine Valpovo osigurao novu izdvojenu gospodarsku zonu kod naselja Harkanovci za preseljenje klaonice iz središta Valpova, a što je nužno zbog njezinog štetnog utjecaja na okoliš. OPĆINA PETRIJEVCI – Zona za malo gospodarstvo se nalazi sjeverozapadno od naselja Petrijevci, između rijeke Karašice i državne ceste D-34. Površina zone iznosi 4,2 ha i u nju je planirano smjestiti 34 građevinske parcele za izgradnju malih proizvodnih pogona, skladišta, servisa i sl. Izvršeni su pripremni radovi kao što su projekti za infrastrukturu te provedena

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 233 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

parcelacija zemljišta. Zona se već počela izgrađivati te se planira u narednom razdoblju kompletno komunalno opremanje. OPĆINA BIZOVAC - Općina Bizovac je započela postupak formiranja zone za malo gospodarstvo u površini od 6,9 ha. Izmjenama i dopunama PUMN-a Bizovac sajmište se prenamjenjuje u zonu za izgradnju skladišta, servisa te malih poduzetničkih kapaciteta. Planira se nastavak radova na pripremi projektne dokumentacije za infrastrukturu te uređenje i komunalno opremanje zone. OPĆINA PODRAVSKA MOSLAVINA – Prostorne mogućnosti za formiranje zone malog gospodarstva postoje u Podravskoj Moslavini. Prostor namjenjen zoni je poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu, pa se u narednom razdoblju planira riješiti vlasničke odnose i uređivati prostor prema mogućnostima općine. OPĆINA STRIZIVOJNA – Općina Strizivojna planira urediti dvije zone: jednu za skladišno-servisne djelatnosti i jednu za male proizvodne kapacitete. U tijeku je donošenje Izmjena i dopuna Prostornog plana (bivše) općine Ðakovo kojim će se utvrditi prostori za te namjene. Nakon toga će općina u narednom razdoblju urediti i komunalno opremiti ove zone za izgradnju. OPĆINA FERIČANCI – U općinskom središtu Feričanci rezerviran je prostor za poslovnu zonu površine 5,2 ha. Zona je opremljena telekomunikacijskom i plinoopskrbnom mrežom, te cestom, a u toku su radovi na vodoopskrbi. Općina planira završiti komunalno opremanje i zonu privesti namjeni. OPĆINA VUKA – Općina Vuka planira izgraditi poslovnu zonu površine 1.600 m2. Do sada su izrađeni idejni projekti te se u narednom razdoblju očekuje formiranje i izgradnja (opremanje) zone. OPĆINA BILJE – Prostorno-planskom dokumentacijom je u Bilju predviđen prostor za zonu malog poduzetništva. Međutim nije uređena, a Općina Bilje planira izgraditi komunalnu infrastrukturu. OPĆINA ČEMINAC – Općina Čeminac je strategijom svog razvitka planirala uređenje industrijsko-poslovne zone (zone za malo gospodarstvo) površine 20,5 ha uz cestu Osijek-Beli Manastir. Zonu je potrebno utvrditi Prostornim planom uređenja općine Čeminac (građevinsko zemljište) koji Općina planira izraditi i donijeti. OPĆINA VIŠKOVCI – Općina Viškovci planira formirati gospodarsku zonu na lokaciji bivše kudeljare. Izmjenama i dopunama Prostornog plana (bivše) općine Ðakovo, koji se nalazi u fazi donošenja, utvrdit će se područje gospodarske zone. Zona će imati površinu 13,2 ha i bit će namjenjena izgradnji malih industrijskih kapaciteta te ostalim poduzetničkim djelatnostima. Buduća zona ima povoljan prometni položaj uz cestu Kuševac- Viškovci i magistralnu pomoćnu željezničku prugu Beli Manastir-

234 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

Osijek-Ðakovo-Strizivojna/Vrpolje. Također postoje povoljni preduvjeti za komunalno opremanje. OPĆINA SEMELJCI – Privatni poduzetnik će u naselju Kešinci formirati gospodarski kompleks uz cestu Ðakovo-Vinkovci veličine 7,0 ha za izgradnju Centra za dehidraciju voća, povrća, ljekovitog bilja i proizvodnju krmnih smjesa. Zona će se kao građevinsko područje utvrditi Izmjenama i dopunama Prostornog plana (bivše) općine Ðakovo, koje se nalaze u fazi donošenja. GRAD ÐAKOVO – U naselju Široko Polje privatni poduzetnik planira izgraditi poslovno-servisni centar za pružanje usluga. Centar će biti veličine 4,0 ha i utvrdit će se kao građevinsko zemljište Izmjenama i dopunama Prostornog plana (bivše) općine Ðakovo, čije donošenje je u toku. OPĆINA DONJA MOTIČINA – U općinskom središtu Donjoj Motičini se planira formirati i izgraditi poslovna zona uz cestu Našice-Osijek-Donja Motičina veličine 5,0 ha. Odabrana lokacija ima povoljne mogućnosti komunalnog opremanja i dobar prometni položaj. Zona će se utvrditi kao građevinsko zemljište Izmjenama i dopunama Prostornog plana (bivše) općine Našice koji je u završnoj proceduri donošenja. OPĆINA KNEŽEVI VINOGRADI – Općina Kneževi Vinogradi u općinskom središtu ima rezerviran prostor za formiranje gospodarske zone. Zona ima površinu 21,0 ha i nalazi se uz cestu Grabovac-Kneževi Vinogradi. Lokacija ima povoljni prometni položaj i dobru mogućnost komunalnog opremanja. GRAD DONJI MIHOLJAC – U Donjem Miholjcu je GUP-om grada utvrđena "Zona proizvodnih djelatnosti". Zona je površine cca 114 ha. U postupku komasacije riješeni su imovinsko-pravni odnosi, a djelomično je izgrađena komunalna infrastruktura. Do sada je realizirano oko 30% zone. Pored ove, planira se realizacija "Poslovne zone" veličine cca 6,0 ha. Zemljište je u vlasništvu Grada i potpuno komunalno opremljeno. OPĆINA VILJEVO – Planom uređenja naselja Viljevo utvrđena je "Poslovno-proizvodna zona" površine cc 8,0 ha. Zona je smještena u sjevernom dijelu naselja, a južno od državne ceste. Slatina-D.Miholjac. Zona je opremljena elektirčnom energijom, plinskom i telefonskom mrežom. Za pristup zoni izgrađen je asfaltni kolnik. Do sada je u zoni smješten LIMEX-VILJEVO s programom sklapanja bicikla i autoprijevoznik ŠKARIĆ TRANS. Navedene poslovne zone su očiti pokazatelj napora i težnji da se jedinice lokalne samouprave kao nositelji gospodarskog razvitka za svoja područja aktivno uključe u tržišno gospodarstvo. Pri tome se očekuje značajno zapošljavanje stanovništva. Bit će postignut određeni stupanj disperzije gospodarskih

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 235 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

sadržaja na području Županije i u prostore gdje do sada nisu bili stvoreni prostorni uvjeti za razvoj drugih djelatnosti osim poljoprivrede. Dugogodišnja poljoprivredna orijentacija Županije želi se nadograditi prerađivačkim kapacitetima pa su HGK – Županijska komora Osijek – Ured za gospodarstvo Županije sačinili ponudu razvojnih projekata za potencijalne strane ulagače i investicijskih projekata za obiteljska gospodarstva i malo poduzetništvo (program poticaja).

PREGLED RAZVOJNIH PROGRAMA Tablica br. 110. REDNI BROJ OPIS PROJEKTA LOKACIJA BROJ ZAPOSLENIH 1. Farma muznih krava 200 kom obiteljsko Naselje Novi Bolman

2. Farme muznih krava 15.000 kom 390 Orlovnjak, M. Branjevina, Dalj, Klisa, Josipin Dvor, Ovčara, Hrastovac, Bara, Marijanci, Šljivoševci, Magadenovac, Malinovac, Krnjak, Kapelna, Moslavina 3. Svinjogojske farme 20.000 kom 20 11 obiteljskih gospodarstava u Podunavlju 4. Farma mlječnih krava 7 Područje Županije 5. Svinjogojska farma 7 Područje Županije 6. Klaonica papkara i prerada mesa Gospodarska zona Harkanovci 7. Tvornica za dehidraciju povrća, voća i krmnim smjesa 15 Slobodna zona Osijek 8. Tvornica za proizvodnju kukuruznog škroba 15 Slobodna zona Osijek 9. Industrijski objekt za utilizaciju Područje Županije 10. Zatvoreno skladište, Kamionski terminal, lučka dizalica ("Tranzit") Osijek 11. Ekološka poljoprivreda (ratarstvo, 26 obiteljskih stočarstvo) gospodarstava Područje općine Bilje 12. Tvornica za preradu pivarskog slada 20 Slobodna zona Osijek 13. Tvornica za preradu korjenastog povrća, ljekovitog bilja i krmnih smjesa 176 Slobodna zona Osijek 14. Tvornica za preradu i duboko smrzavanje povrća 211 Slobodna zona Osijek 15. Gradska kafilerija 50 Područje općine Viljevo

Prostornim planom Županije potiče se disperzija gospodarskih sadržaja u razvojna središta, osobito područna i lokalna. 3.4.1.2. Eksploatacija mineralnih sirovina Postojeća eksploatacija mineralnih sirovina vezana je na istražna područja i utvrđene ekonomski isplative rezerve. Prirodni resursi su ograničeni i konačni tako da pored kontinuirane eksploatacije postoji i permanentno istraživanje cijelog područja Županije u cilju iznalaženja novih količina sirovina. Prema trenutnim saznanjima koja su evidentirana pri Županijskim uredima istražena polja su definirana u eksploataciji dravskog pijeska (registriran je cjelokupan tok rijeke Drave), kvarcnog pijeska (Duboki Dol) u eksploataciji tehničkog kamena (Torine i Oštra Glava) i opekarske gline (Grabovac). Postoji nekoliko lokacija na kojima je vršena eksploatacija opekarske gline ali nema podataka o trenutnom statusu takvih polja. Riječ je o ciglanama Beli Manastir, Kneževi Vinogradi, Radikovci i Dalj. 3.4.1.3.Turizam Dosadašnji razvitak turizma na području Osječko-baranjske županije bio je skromnih razmjera. Takvi trendovi turističkog razvoja, međutim, karakteristični su za gotovo sva kontinentalna turistička područja, kako je i područje Osječko-baranjske županije. Međutim, polazeći od Strategije razvoja hrvatskog turizma, koja ističe potrebu aktiviranja svih turističkih potencijala u Državi, zalažući se za ravnomjerniji turistički razvitak svih područja, u odnosu na dosadašnji primat primorskog

236 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

(jadranskog) turizma, tim se smjernicama određuju polazne osnove za aktiviranje ukupnog turističkog prostora Države, pa tako i turističkog područja Osječko-baranjske županije. Vrednovanje ukupnog prostora Države kao važnog turističkog potencijala, bogatstvo i relativna očuvanost turističkih resursa, te njegovanje regionalnih osobitosti turističkih prostora, kao i uvažavanje i jače povezivanje turizma s ukupnim gospodarskim razvitkom, osnove su za planirani razvitak turizma na kontinentalnim područjima Države, pa stoga i Osječko-baranjske županije. Ukupan prostor Osječko-baranjske županije je vrlo vrijedan turistički resurs, koji do sada nije bio adekvatno turistički valoriziran, tako da su njegovi potencijali mnogo veći i raznovrsniji ali i veoma dobro očuvani. Temeljne prirodne resurse koji su i turistički potencijali čine: bogatstvo voda (vodotoci, akumulacije, ribnjaci, jezera, bare, rukavci), termalni izvori, šume i šumska područja s bogatstvom i relativnom očuvanosti ekološkog sustava biljnih zajednica, bogatstvo i raznolikost životinjskog svijeta, divljači, zaštićena područja prirode, vrijedni ruralni prostor, kao i bogatstvo kulturno-povijesne i graditeljske baštine. Sve su to potencijali na kojima se bazirao i dosadašnji turistički razvitak, ali su oni i odrednice i temelji budućeg turističkog razvoja ovog područja. Područja pod posebnim režimima zaštite, kao i druga zaštićena područja prirode, postaju specifični turistički potencijali, čijom se adekvatnom valorizacijom, ali i uz određena ograničenja, stvaraju mogućnosti za razvitak znanstvenih, edukativnih i ekoloških programa u turizmu. Bogatstvo voda, šuma, termalnih izvora, resursi su koji pružaju mogućnosti za razvitak izletničkog, rekreacijskog, lovnog, ribolovnog, zdravstveno-preventivnog i lječilišnog turizma, ali su i osnova za razvitak stacionarnog turizma. Poljoprivredno područje i brojna naselja u tom okruženju, sa svim svojim tradicijskim i drugim obilježjima pružaju mogućnost za razvitak ruralnog turizma na ovom području, sa svim njegovim specifičnostima. Povezivanje turizma i poljoprivrede kroz razvitak ekopoljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane, aktiviranje tradicijskih elemenata ruralnih sredina u turističku ponudu, kao što je aktiviranje uzgoja konja (lipicanaca) na širem prostoru Županije, povezivanje vinorodnih područja, preko vinskih cesta, obnavljanje tradicijske baštine (graditeljske, etnološke, folklorne), elementi su za šire poimanje pojma i razvitka ruralnog turizma. Povezivanje i jača sprega kulturne i turističke politike, kao odrednice Strategije hrvatskog turizma, rezultirat će uključivanjem kulturno-povijesnih sadržaja i elemenata graditeljske baštine u turizam, što pruža mogućnosti za aktiviranje brojnih dvoraca i perivoja, sakralnih i drugih sadržaja kulturno- povijesne baštine i njenu turističku valorizaciju, a sve u cilju izgradnje novog identiteta turizma. U tom smislu, značajni potencijal su već poznate manifestacije u službi turizma, ali i oblici vjerskog turizma, kao još jedan segment u turističkom razvoju. Aktiviranjem ovih potencijala prostora, stvaraju se preduvjeti za razvitak turizma gradova, kao najkompleksnijih turističkih središta (prvenstveno Osijeka kao županijskog središta, te gradova i općinskih središta). Sadašnji i budući infrastrukturni koridori, granični položaj Županije, omeđenost rijekama, omogućit će stvaranje uvjeta, za značajnije tranzitne, poslovne i izletničke turističke tokove. Strategijom hrvatskog turizma izražena je potreba izrade strateških marketing planova na razini Države, turističkih regija kao i generalnih planova do razine turističke destinacije. Međutim, takvi planovi nisu do sada izrađeni, niti za područje kontinentalnog turističkog prostora Države, a niti za područje Županije. Stoga, bez prethodnog istraživanja i detaljno provedene valorizacije turističkih potencijala prostora, kao i njihovog objektiviziranog vrednovanja, u planiranje budućih razvojnih tokova turizma, krenulo se od već pobrojanih potencijala i resursa ovog prostora, koji će kroz Prostorni plan Županije, te prostorne planove gradova i općina biti baza za valorizaciju posebnosti svakog turističkog prostora, na temelju kojih će se i predložiti njihova buduća namjena.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 237 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

U Prostornom planu Osječko-baranjske županije, planirani razvitak turizma, temelji se na vrednovanju turističkih resursa kroz njihovu specifičnost i osobitost. Na temelju postavljenih kriterija, izvršena je valorizacija za potrebe Plana, na osnovu koje su izdvojeni određeni prostori i zone koji će biti planirani za turističku namjenu, kao njihovu osnovnu namjenu. Kriteriji koji su korišteni za valorizaciju turističkih resursa i lokaliteta za potrebe Prostornog plana su sljedeći: 1. Kvaliteta turističkog prostora – temeljnog prirodnog resursa: a) zaštićena područja (kategorija zaštite), b) vodena površina (ribolov, rekreacija), c) šume (lov, rekreacija), d) vinogradarska područja (vinski podrumi), e) prostori za izlete, kampiranje, boravak u prirodi. 2. Postojeći turističko-ugostiteljski sadržaji: a) smještajni kapacitet (hotel, motel, pansion, ostalo), b) ugostiteljski kapacitet (restoran, ostalo), c) rekreacijski sadržaji (bazen, uređeno kupalište, trim-staze, biciklističke staze, športski tereni), d) kulturno-povijesni sadržaji (dvorac, crkva, muzej, arh. nalazište, utvrda, spomen-obilježje). 3. Specifični sadržaji u službi turizma: a) manifestacije (folklorne, športske, likovne, gastronomske), b) ergele, c) vinski podrumi, d) vjerski sadržaji (hodočašća), e) ruralni elementi (graditeljstvo, način života, izgled naselja, stari zanati), f) ekološki programi (znanstveni, promatranja ptica, edukativni sadržaji, proizvodnja zdrave hrane). 4. Prometna dostupnost: a) cestovna, b) željeznička, c) riječna, d) aerodrom, e) blizina emitivnih centara, f) granični prijelazi. 5. Planirani sadržaji: a) postoje planovi razvoja, b) ne postoje planovi razvoja, c) planirani smještajni kapaciteti,

238 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

d) planirani ugostiteljski kapaciteti, e) planirani rekreacijski sadržaji, f) ostali planirani sadržaji. Na temelju tako postavljenih kriterija, mogu se vrednovanjem odrediti područja i lokaliteti županijskog i lokalnog značaja (gradskog, općinskog). Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, na kartografskom prikazu – Područja osnovnih oblika turističke ponude, prostor Osječko-baranjske županije označen je kao kontinentski turistički prostor, u kojem su planirana područja Kopačkog rita i Bizovačkih toplica, te turističkih mjesta: Osijek (regionalnog značenja), Donjeg Miholjca, Valpova i Ðakova (subregionalnog značenja). Prema navedenim kriterijima i planovima razvoja pojedinih nositelja razvoja turističkih aktivnosti ili jedinica lokalne samouprave, kao i uvažavanja dosadašnjih trendova, za budući razvoj planiraju se sljedeća područja turističkih zona i lokaliteta: Kopački rit, Bizovačke Toplice, Bilje i rubna područja Parka prirode, Zeleni otok-Batina, ergela Ivandvor, jezero Lapovac II, potez Aljmaš-Erdut, jezero Borovik, Veliki ribnjak i Podpanj, rekreacijsko područje Drava i Športsko-rekreacijski centar Kneževi Vinogradi. Planirani razvoj turizma na ovim prostorima, s aspekta korištenja i namjene prostora i planiranih sadržaja biti će vezani za sljedeće prostore i zone: - Kompleks Posebnog zoološkog rezervata i Parka prirode KOPAČKI RIT čiji turistički razvitak će biti definiran izradom Prostornog plana područja posebnih obilježja i Management plana za Kopački rit. Do izrade i donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja, ovo područje s obzirom na visoku kategoriju zaštite, biti će dostupno za kontrolirane i ograničene posjete i kretanja unutar rezervata, u cilju znanstvenih, edukativnih, ekoloških programa, promatranja ptica, te ostalih predstavnika autohtone flore i faune temeljnog fenomena. - Kao planirani turistički lokalitet od važnosti za Državu je Prijemni punkt "Mali Sakadaš", na ulazu u Park prirode Kopački rit, koji će imati sve potrebne sadržaje za prihvat posjeta i organizaciju obilazaka rezervata (prodaja ulaznica i opreme, informacije, multimedijski prostor za projekcije, ugostiteljski i parkirališni prostor). - Rubne zone kompleksa Kopačkog rita, na području Bilja, te ostalih rubnih naselja: Kopačevo, Lug, Vardarac su buduća područja turističko-ugostiteljske ponude, kao i izletničko-rekreacijskih i športskih sadržaja. U tom smislu je i program povezivanja ovog prostora u mrežu europskih biciklističkih staza (od Beremenda-Mađarska-krunom dravskog nasipa prema Bilju, te dunavskim nasipom kroz Park prirode sve do Batine, te dalje nasipom do mađarske granice), kao i povezivanje ovog prostora na mikroplanu (Osijek-Bilje, do rekreacijskog centra CINOTA, te dalje dionicama Bilje-Kopačevo-Sakadaš-Podunavlje-Kozjak-Tikveš-Zlatna Greda-Zmajevac). Planirana izgradnja rekreacijskog centra Cinota uz Biljsko jezero predviđa etapni razvoj ovog centra kroz izgradnju panonskog, sojeničkog naselja, športskih terena (košarka, odbojka na pijesku, mali nogomet, tenis, staze za jahanje itd.), kao i obnova restorana Čingi-lingi-čarda. Planirane aktivnosti na razvoju ruralnog turizma, kroz smještaj u kućama tradicijskog graditeljstva i razvitak agroturizma i ekopoljoprivrede (općina Bilje), te uključivanje kulturno-povijesne i graditeljske baštine u turizam: dvorac u Bilju, dvorci u Tikvešu – kao centar rezidencijalnog turizma (turizam, staze za jahanje, tereni za golf igrališta) te mogućeg znanstveno-nastavnog središta za lovstvo, zoološki muzej Kopačevo, etnografske radionice starih zanata – općina Bilje, etnografska muzejska zbirka u Lugu, obogatit će turističku ponudu kompletnog područja Baranje. - Zdravstveno-lječilišni i turističko-rekreacijski kompleks BIZOVAČKE TOPLICE s hotelsko- ugostiteljskim sadržajima, te bazenskim kompleksom, športskim sadržajima i atrakcijama na vodi, sadržajima za razvitak kongresnog turizma, te razvitak dijagnostičko-terapeutskog centra za

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 239 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

preventivu i postrehabilitaciju invalida, s mogućnošću razvitka ruralnog turizma, kroz uključivanje domaćinstava i obiteljskih gospodarstava. U tom pravcu je predviđena izgradnja pješačko-biciklističke staze u cilju povezivanja naselja Bizovac s kompleksom Toplica. Uz planiranu stazu bili bi izgrađeni i dopunski športsko- rekreacijski i uslužni sadržaji: (športski tereni, paviljon, dječje igralište, kiosci, vidikovac, park, trim staze, vodena površina sa šetnicom, streljana i lovački sadržaji, odmorišta). Izgradnjom staze u dužini cca 600 m poboljšala bi se komunikacija i pješačka dostupnost od naselja (prepreka željeznička pruga), do kompleksa Toplica i Centra za rehabilitaciju. Time bi se omogućio brži razvitak ruralnog turizma, te povezivanja i uključivanja kulturno-povijesnih sadržaja Bizovca (ljetnikovac, crkva) u turizam Toplica. - Turistički kompleks IVANDVOR-Ðakovo – područje uz postojeću ergelu lipicanaca, gdje se planira radno-rekreacijsko turistička zona (zatvorena jahaonica, prostor za konje i prodavaonica opreme za konje, smještajno-ugostiteljski kapacitet, prostor za gledalište), te zona od 520 ha, gdje bi se formirao jahački centar s hotelom i bazenom, golf i tenis igralištima, te botaničkim vrtom. - Športsko-rekreacijski centar jezero LAPOVAC II – Našice koji bi se, osim osnovne namjene jezera, kao vodoprivrednog objekta, koristio i za veslačke regate, kupanje i ribolov uz izgradnju ugostiteljsko-smještajnih kapaciteta (motel, restoran, planinarski dom, ribički klub, vidikovac), športskih sadržaja (tenis tereni, mali nogomet, rukomet, odbojka na pijesku) te uređenje plaže, sunčališta i ribičke staze. - Izletničko-vikend i ribolovno područje ZELENI OTOK – Batina, na Dunavu, gdje uz postojeće (ali ratom devastirane) vikendice, te ugostiteljske i rekreacijske sadržaje, treba uz obnovu postojećih sadržaja, kvalitetnim dopunama športsko-rekreacijskih sadržaja, te kulturno-povijesnih sadržaja (spomenik i spomen-područje Batinske bitke), povratiti značaj izletničkog, ali i tranzitnog punkta, kroz mogućnost razvijanja riječnog turističkog prometa Dunavom. - Izletničko-vikend, ribolovno-rekreacijsko područje od ušća Drave u Dunav, potez Aljmaš-Erdut- Dalj, kojemu je potrebno obnovom kapaciteta od prije rata, vratiti značenje izletničkog i ribolovnog područja. Razvijanjem i aktiviranjem vinorodnih područja toga kraja, kroz otvaranje tzv. vinskih cesta, treba razvijati ovu specifičnost ruralnog turizma. Razvoj vjerskog turizma, kroz tradicionalno godišnje hodoščašće u Aljmaš, još je jedna u nizu specifičnosti ovog turističkog potencijala. - Turističko-rekreacijski kompleks jezera BOROVIK koji bi se razvijao etapno, na površini od 573 ha. Jezero bi, osim, kao vodoprivredni objekt, imao i druge namjene, te mogućnosti za razvitak športova na vodi (skijanja, veslanja, jedrenja), što se namjerava i izgradnjom jaht centra, te marina, bazena, golf igrališta i tenis igrališta u okolini, kao i uređenjem okolnih terena za skijanje. U II fazi bi se za tu namjenu izgradili smještajni kapaciteti. Osim jezera Borovik, na području zapadne i jugozapadne Ðakovštine, na prostoru vrlo vrijednih prirodnih osobina (od blagog brežuljkastog reljefa, bogatstva šuma i šumskih područja, guste mreže tekućica-gorskih rječica, potoka, te planiranih, brojnih, manjih akumulacija), ali i očuvanog ekosustava, postoje velike mogućnosti za turistički razvitak, ali uz prethodnu stručnu i detaljnu turističku valorizaciju resursa ovog područja. - Područje velikog RIBNJAKA kod Donjeg Miholjca, te područja "PODPANJ" zaštićeni posebni zoološki (ornitološki) rezervat, kojeg čine dvije bare, nekadašnje ribnjačarske table, smještene na zapadnom završetku ribnjaka Donji Miholjac. Ukupna površina Podpanja s okolnim terenom iznosi 65,5 ha. Ovo područje, zajedno s ribnjacima predstavlja vrlo važan močvarni lokalitet i prvu značajniju postaju za ptice selice, nakon mađarske ravnice. U Podpanju je zabilježeno 106 vrsta gnjezdarica (podaci Z. Tomića), a njegova vrijednost je posebno izražena na razini Države, jer se ovdje gnijezdi veći broj vrsta, koje su inače rijetke gnjezdarice u Hrvatskoj, Zavod za ornitologiju HAZU je ocijenio i međunarodni značaj ovog područja za gniježdenje, selidbu i zimovanje ptica. O međunarodnom značaju ovog prostora govori i uvrštavanje područja Podpanj u sklopu Ribnjaka Donji Miholjac od strane Međunarodne organizacije za zaštitu ptica, na listu Ornitološki značajnih

240 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

područja u Europi. Radi izražene nacionalne i međunarodne važnosti Podpanja, kao ornitološke prstenovačke postaje izvršena je njegova zaštita prema Zakonu o zaštiti prirode, a potrebno je donijeti program mjera zaštite i načina gospodarenja rezervatom. Područje velikog ribnjaka planira se kao sjedište znanstveno-nastavnog središta za ribarstvo, a u cilju proširenja intenzivnijeg razvijanja ribolovnog turizma, planira se organizirani uzgoj žaba i puževa što podrazumijeva uključenje u gastronomsku ponudu područja, kao i uzgoj vodenih ptica (divlje patke i guske), u cilju proširenja ponude lovno-ribolovnog turizma. - Rekreacijsko područje "Drava", kao kontinuirani pojas na lijevoj i desnoj obali Drave, od ušća rijeke Karašice, do zimske luke u Osijeku. Ovo područje pripada administrativno područjima tri jedinice lokalne samouprave (Gradu Osijeku, Općinama Petrijevci i Darda). Kako rijeka Drava svojim prirodnim obilježjima (slikovitim, šumom obraslim obalama, pješčanim plažama i sprudovima, bogatstva ribom) predstavlja prirodni rekreacijski potencijal za područja kroz koja prolazi, tako su na ovim prostorima već izgrađeni pojedini športski i rekreacijski lokaliteti (kuće za odmor na ušću Karašice, kupalište Pampas, Konjički klub s hipodromom i strelište "Pampas"), koji su zbog administrativne podijeljenosti ostali međusobno nepovezani. Zbog toga je i predloženo definiranje ovog prostora kao jedinstvenog rekreacijskog područja. U cilju sagledavanja ukupnih potencijala ovog područja te stručne i detaljne valorizacije prostora, kao i rješavanja problema teritorijalne podijeljenosti, planirana je izrada Prostornog plana područja posebnih obilježja. Izradom i donošenjem ovog Plana omogućit će se valorizacija i zaštita prirodnih potencijala ovog područja, kao i planski usmjeriti uređenje ovog rekreacijskog prostora. - Športsko-rekreacijski centar Kneževi Vinogradi uz postojeće, a nakon rata obnovljene, športsko- rekreacijske objekte i sadržaje (bazeni i športski tereni), ugostiteljske (restorani) i ostale prateće sadržaje, te uz planirane športsko-rekreacijske sadržaje (tenis igrališta, boćalište, trim staze kao i planirano uređenje prostora za jahanje, te uređenje ribnjaka i njegova valorizacija, dodatni su sadržaji koji će upotpuniti ovaj prostor, te ga oblikovati kao izletnički, kupališni i rekreacijski centar. Osim prostora rekreacijskog centra, poznati vinski podrum u Kneževim Vinogradima, te vinorodno okruženje (padine Baranjskog brda), te rubno područje Parka prirode Kopački rit, dodatni su turistički potencijali ovog područja. Osim navedenih pojedinačnih područja i zona značajnih za budući turistički razvitak Županije, planiraju se i određeni oblici turizma od značaja za cjelokupan prostor Županije u koji se uključuju: • Programi kulturno-povijesnih lokaliteta i sadržaja na području cijele Županije s centralnim sadržajima u Osijeku, te ostalim, gradskim i općinskim središtima. U tom kontekstu potrebno je aktivirati i program uključivanja zaštićenih povijesno-graditeljskih cjelina i kompleksa u turističku ponudu (osječka Tvrđa), dvoraca i perivoja (Donji Miholjac, Valpovo, Našice, Bilje, Darda, Bizovac, Kneževo, Tikveš, Osijek), te sakralnih građevina (katedrala u Ðakovu i Osijeku). • Povezivanje vinorodnih područja i vinskih podruma na prostoru Županije kroz aktiviranje: - Erdutskog vinogorja (Erdut, Dalj, Aljmaš), - Baranjskog vinogorja (Kneževi Vinogradi, Popovac, Draž, Suza, Kotlina, Zmajevac), - Ðakovačkog vinogorja (Ðakovo, Trnava, Drenje, Levanjska Varoš, Satnica Ðakovačka, Gorjani, Mandićevac), - Našičkog vinogorja (Našice, Feričanci, Podgorač). • Uključivanje područja na prostoru Županije na kojima se bave uzgojem konja i razvijanja konjičkog športa, u rekreacijsko-turističku ponudu (ergela Ivandvor kao područje najduže tradicije u uzgoju lipicanaca) i ujedno najveće i najznačajnije takvo područje. Međutim, javlja se i privatna inicijativa za uzgojem lipicanaca na vlastitim obiteljskim posjedima-obiteljsko gospodarstvo u Ivanovcu, nedaleko Osijeka (uzgoj i reprodukcija lipicanaca za izvoz, škola jahanja

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 241 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

i športski programi, te ruralni turizam kroz usluge posjetiteljima, kao i proizvodnju ratarskih kultura za potrebe uzgoja konja, ali i zdrave hrane za turističke posjete). Ovakva inicijativa javila se i kroz poslovno-trgovinsko-rekreacijski objekt u Podgoraču, kroz povezivanje proizvodno- stočarskog programa i poslovno-prodajnog centra (hipodrom, staja za konje s boksovima, koral i manjež za rekreacijsko jahanje i prostor za konjičke skokove). U Petrijevcima, uz ergelu, kroz program smještaja u domaćinstvu planira se razvoj ruralnog turizma. U okviru Konjičkog kluba u Osijeku uključivanje konjičkog rekreacijskog jahanja u terapijske svrhe za djelomično paraliziranu djecu i oboljele od atrofije mišića. Planiranje konjičkih staza Bilje-Kopačevo-Vardarac-Podunavlje, doprinijet će uključivanju konjičkog športa u rekreacijske aktivnosti, a značajno je i njegovo uključivanje u natjecateljske i turističke manifestacije (Ðakovački vezovi). • Razvijanje lovnog turizma sa središtem u Tikvešu (Uprava županijskog centra za lovstvo), te razvijanje šireg značenja lovnog turizma (osim ostrela divljači) kroz razvijanje fotosafarija, te ugostiteljsku ponudu specijaliteta od divljači, ali i razvijanja obrta (na bazi kože, krzna, trofeja, prepariranja životinja). Takav razvoj lovnog turizma moguć je uz racionalno gospodarenje lovištima i fondom divljači, ali i uz poticanje uzgoja divljači za ove namjene. Na području Baranje lovišta bi se na osnovu navedenog mogla podijeliti na: - lovišta u prirodi – otvorena lovišta – Darda, Bilje, Lug, Zmajevac, Popovac, Duboševica, Topolje, - ograđena uzgajališta i lovišta visoke i niske divljači – Tikveš, Koha, Kozarac, Haljevo, - ograđena uzgajališta pernate divljači – fazanerija Darda. Razvitak lovnog turizma na ovakav način moguć je i na ostalim lovištima u Županiji, a posebice na 15 državnih lovišta i 6 uzgajališta divljači, na prostoru Županije. Poznato je lovište Mačkovac, jugozapadno od Ðakova, s uređenim smještajem za lovce i lovni turizam. • Programi za poticanje razvitka ruralnog turizma kroz uključivanje obiteljskih gospodarstava kroz stvaranje uvjeta za prihvat i boravak turista, te mogućnostima uključivanja u aktivnosti seoskih gospodarstava, proizvodnju zdrave hrane (ekopoljoprivreda), te poticanje tradicijskih djelatnosti u ruralnim područjima, kao i oživljavanje i obnovu tradicijskog graditeljstva takvih prostora. Područja na kojima je već u manjoj mjeri razvijen ruralni turizam, ali i područja potencijalnih mogućnosti su područje općine Bilje, te područje Bizovca, Ðakova, Aljmaša, Petrijevaca, i Ivanovca. • Brojna područja uz prirodne ambijente, te ribolovna područja uz vodotoke i akumulacije, pogodna su za izletničke i športsko-rekreacijske aktivnosti: - ušće Karašice u Dravu, poznato izletište i ribolovni dom, - područje Drave na lijevoj i desnoj obali, sve do ušća u Dunav, - područje Erdut-Aljmaš, - baranjska Karašica, - Topoljski Dunavac, izletničko i ribolovno područje, - Zeleni otok-Batina, - vikend naselje Puškaš, - stara Drava, Biljsko jezero, Cinota, - stara Drava-Bijelo Brdo, Sarvaš, - rukavac Drave kod Donjeg Miholjca, ribički turizam i foto-safari (ptice), - područje uz Dravu kod Podravskih Podgajaca,

242 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

- jezera Borovik, Mlinac i Jošava na području Ðakovštine, uz kupališne i športsko-rekreacijske sadržaje i športove na vodi, poznata športska ribolovna područja, - "Ribnjak 1905." nedaleko Jelisavca (na cesti Osijek-Našice), osim ribolovno područje, poznato po bogatstvu i raznolikosti ptičjeg svijeta, te okolnom zanimljivom prirodnom ambijentu, u čijoj okolini je dozvoljen i lov na pernatu, te nisku i visoku divljač. Mogući su pješački obilasci ili obilasci područja čamcem i ribarskim vlakom, - obale Drave i Karašice, Stara Drava i Satnički ribnjak, vikend i izletničko područje, te ribolovna područja, - jezero Fami-Rakitovica uz ribolov, mogućnost smještaja u bungalovima na vodi (seoski turizam), - privatni ribnjak Blanje – ribolovni punkt i športsko-rekreacijsko područje, - Emaus – na Karašici, između Satnice i Petrijevaca – izletničko i rekreacijsko prirodno područje, na površini od 18,17 ha, gdje najveću vrijednost prostora čini velika i razvedena vodena površina od 7 ha, koja u okolišu hrastove šume daje cjelokupnom prostoru izgled nedirnute prirode. U okviru kompleksa, uz ugostiteljske sadržaje, nalaze se prostori za izlete i rekreaciju, te uređeno kupalište. U planu je razvoj ovog lokaliteta u duhovno-rekreacijski centar s brojnim sadržajima (duhovni centar, dom za stare i nemoćne, športski tereni i dječja igrališta). - Ladimirevci – izletničko-rekreacijski i tenis centar S.I.G.A.L (15 tenis terena, mali nogomet, košarka, dječje igralište, uređena fontana i šetnice), - Rekreacijska šuma ZOKOVICA, i brojna druga područja. Značajna rekreacijska područja predstavljaju i područja postojeće vikend izgradnje, a to su najčešće područja vezana za blago povišene terene na prostoru Županije, koji su pogodni za uzgoj vinograda i voćnjaka, a oko kojih se i razvila vikend izgradnja (Baranjsko brdo, Erdutsko brdo, Dalj-planina, Budrovačko brdo, Tavanac itd.) ili područja uz vodotoke (Karašica, Zeleni otok, Aljmaš-Erdut). Prostor Osječko-baranjske županije je po svom geoprometnom položaju u povoljnom položaju u odnosu na svoje okruženje. Intenziviranje postojećih prometnih koridora i granični položaj Županije omogućilo bi i jačanje tranzitnog turizma. Međutim, planirani prometni koridor TEM-a (Trans europske magistrale Budimpešta-Ploče), koji će prolaziti područjem Županije, u budućnosti će zasigurno intenzivirati tranzitni turizam međunarodnog značaja. Mogućnosti značajnije prometne i turističke valorizacije ovog prostora ogledaju se kroz omeđenost prostora rijekom Dunavom i Dravom, koje su plovne rijeke, ali na kojima riječni promet nije u značajnijoj mjeri razvijen. Razvijanje riječnog turističkog prometa veliki je potencijal, ovog područja, razvoj kojega bi učinio ovaj prostor još dostupnijim i toj kategoriji turista (kako individualnih, tako i organiziranih posjeta) i obogatio bi turističku ponudu još jednim sadržajem specifičnim za ovo područje (nautički turizam na rijekama). Ocjenjuje se da bi se značajniji efekti u turističkom razvoju postigli povezivanjem pojedinih lokaliteta u jedinstvenu turističku ponudu pojedinih područja. U tom smislu značajno bi bilo i povezivanje kontinentalnog i Jadranskog turizma, preko uspostave "zračnog mosta" (aerodrom Osijek i Klisa), čime bi se turistima koji borave na jadranskoj obali, omogućio posjet i kontinentalnom području u obliku posjete ili obilaska nekog od naših specifičnih, kontinentalnih turističkih resursa (Kopački rit i druga ornitološka područja – fotosafari, mogućnost lova, obilazak vinskih podruma, upoznavanje ruralnog prostora, obilazak kulturno-povijesne i graditeljske baštine, obilazak i programi jahačkog rekreacijskog športa).

3.4.2. Društvene djelatnosti Postojeći sustav društvenih djelatnosti na razini Županije dobro pokriva teritorij i razmještaj stanovništva i naselja, što predstavlja solidnu osnovu za daljnji razvoj društvenih djelatnosti.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 243 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Razvitak društvenih djelatnosti slijedi razvitak naselja i razmještaj korisnika u cilju podizanja kvalitete života. Sukladno postavljenim ciljevima razvitka naselja ovim Planom utvrđena je minimalna zastupljenost pojedinih središnjih funkcija po kategorijama središnjih naselja (tablica). Svako naselje u ovisnosti od potreba i mogućnosti može razvijati i dodatne sadržaje iz skupine središnjih funkcija. Mreže i prostore za razvitak društvenih djelatnosti potrebno je oblikovati u sklopu planova užeg područja (PPUO/G, GUP, DPU).

244 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

3.5. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE PROSTORA Korištenje, uređenje i zaštita prostora se u Prostornom planu definiraju u kartografskim prikazima i Odredbama za provođenje. Osnovu za utvrđivanje uvjeta korištenja čine planirana namjena prostora, važeća zakonska regulativa kojom se utvrđuju mogućnosti i ograničenja za korištenje prostora, smjernice i mjere utvrđene u Strategiji prostornog uređenja i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, te ciljevi prostornog uređenja utvrđeni Prostornim planom.

3.4.2. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za smještaj djelatnosti U Prostornom planu načelno je razgraničen prostor prema planiranim pretežitim, odnosno osnovnim namjenama. Detaljnija razgraničenja prostora (građevinsko područje, poljoprivredna namjena, šume, vode, infrastrukturni koridori i dr.), utvrdit će se u prostornim planovima užih područja, na temelju odredaba Prostornog plana, a prema podacima nadležnih ustanova, šumskogospodarskoj i vodnogospodarskoj osnovi Republike Hrvatske, studija i projekata te druge dokumentacije. U skladu s "Uredbom o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku", utvrđene su građevine na području Županije koje su od važnosti za Državu, a također su utvrđene građevine od značaja za Županiju. Za infrastrukturne građevine od važnosti za Državu i Županiju utvrđuju se uvjeti određivanja prostora na sljedeći način: - za postojeće građevine stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima pri čemu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju i eventualno proširenje, - za planirane građevine širinom koridora koji je potrebno osigurati u prostornim planovima užih područja, te uvjetima korištenja utvrđenih koridora. Za športsko-rekreacijske i turističko-rekreacijske sadržaje Državnog i županijskog značaja, prostor se osigurava u planovima užih područja utvrđivanjem građevinskog područja temeljenog na programima razvoja i idejnim urbanističkim rješenjima. Prostornim planom utvrđeni su uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru. Izgradnja gospodarskih zgrada u funkciji poljoprivrede usmjerava se u komplekse postojećih ratarskih pogona i farmi u građevinska područja naselja, izdvojenih gospodarskih zona i pojedinačnih gospodarskih kompleksa, a omogućava se i izgradnja izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima, a zabranjuje se izgradnja građevina za uzgoj stoke u gradovima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke u izdvojenim gospodarskim zonama, pojedinačnim gospodarskim kompleksima i izvan građevinskog područja utvrđuje se u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta. Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog područja utvrđuju se smjernice vezane za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih smjernica i uvjeta je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu proizvodnju, a s druge spriječiti neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Županije. Izgradnja građevina industrije, malog gospodarstva i poduzetništva usmjerava se prioritetno u građevinska područja naselja u cilju veće iskorištenosti postojećih gospodarskih zona i postojeće komunalne infrastrukture. Prostornim planom omogućava se osnivanje novih gospodarskih zona, izdvojenih od građevinskog područja naselja, koje je potrebno komunalno opremiti. Također se omogućava izgradnja pojedinačnih gospodarskih kompleksa izvan naselja, ali isključivo vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju i

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 245 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

eksploataciju mineralnih sirovina, te u slučaju postojećih građevina za koje se u PPUO/G ocijeni mogućnost legalizacije. Izgradnja turističkih, športskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i lokalitete koji su Prostornim planom određeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrđivanje građevinskih područja. Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova veličina kao i izgradnja stambenih zgrada izvan građevinskog područja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja. Izgradnja sadržaja u funkciji društvenih djelatnosti usmjerava se u naselja, a prostor se organizira u sklopu planova užih područja.

3.4.3. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja U cilju racionalnog korištenja građevinskih područja i zaštite poljoprivrednog zemljišta od prenamjene ograničava se širenje građevinskih područja naselja. Također se zabranjuje širenje građevinskih područja naselja uz državne i županijske ceste, te spajanje naselja odnosno smanjivanje razmaka između naselja na manje od 500 m. Time se osiguravaju koridori za eventualne buduće potrebe razvoja infrastrukture i funkcioniranje postojećih cestovnih prometnica. U PPUO/G potrebno je izvršiti detaljnu analizu postojeće izgrađenosti prostora u naseljima. U planiranju građevinskih područja naselja preporučuje se smanjivanje površina planiranih za razvoj naselja. Dozvoljena je izmjena građevinskih područja, ali se zabranjuje povećati ukupnu površinu za više od 25% od zbroja izgrađene površine i površine namjenjene za razvoj naselja. Izuzetno, u cilju poticanja gospodarskog i urbanog razvitka područnih i lokalnih središta, omogućava se i u takvim slučajevima povećanje građevinskog područja ali isključivo s ciljem formiranja gospodarskih, turističko-rekreacijskih i športsko-rekreacijskih zona. Prosječna veličina građevinskog područja naselja gradskih obilježja iznosit će 434,33 m2/st., odnosno bez grada Osijeka 633,05 m²/st., a ostalih naselja 1.026,42 m2/st. U izradi PPUO/G obvezno je utvrđivanje izgrađenog dijela građevinskog područja te usklađivanje površine građevinskog područja sa smjernicama i kriterijima u PPOBŽ. U cilju racionalnog korištenja građevinskog područja potrebno je planiranjem prostora povećati gustoću stanovništva. Zato se u postupku utvrđivanja građevinskih područja predlaže povećati gustoću stanovništva u gradskim naseljima (izvan Osijeka) od postojećih 12,27 st/ha do 30 st/ha (minimum 15,80 st/ha), a u ostalim naseljima od postojećih 6,65 st/ha do 15 st/ha (minimum 9,74 st/ha), dok se gustoća stanovništva u gradu Osijeku očekuje zadržati u postojećoj veličini S obzirom da u gotovo svim naseljima postoje neizgrađena, komunalno neopremljena područja do kojih često nije rješen odgovarajući pristup, u PPUO/G mora se onemogućiti izgradnja na takvim područjima dok se ne riješi javni pristup u koridorima odgovarajućih profila i minimalna razina komunalne opremljenosti, a izgradnju na neizgrađenim područjima potrebno je u pravilu provoditi na temelju UPU-a i DPU-a. Utvrđivanje novih građevinskih područja za naselja sekundarnog stanovanja (kuće za odmor) se ograničava i omogućava isključivo u okviru turističko-rekreacijskih područja koja uključuju izgradnju i drugih turističko-rekreacijskih sadržaja, te za postojeća naselja izvan građevinskog područja za koja je u PPUO/G potrebno ocijeniti mogućnost legalizacije. Preporučuje se smanjivanje građevinskih područja naselja sekundarnog stanovanja, osobito na područjima vrijednog krajobraza. Veličina građevinskih područja proizvodnih zona izvan naselja ograničava se normativom od 35,0 m2/st., građevinskog područja gospodarske zone. Normativ je utvrđen na temelju procjene prosječnog

246 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

broja zaposlenih u proizvodnim djelatnostima u ukupnom broju stanovnika, prosječne veličine parcele za sadržaje malog poduzetništva i prosječnog broja zaposlenih na jednoj parceli. Veće površine dozvoljene su samo na temelju konkretnih gospodarskih programa. Ovo ograničenje utvrđeno je s ciljem zaštite poljoprivrednog zemljišta od prenamjene za potrebe nerealno velikih proizvodnih zona koje se utvrđuju bez uporišta u konkretnim gospodarskim programima.

3.4.4. Uvjeti kori tenja, uređenja i zaštite šuma Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu provodi se u skladu sa Šumskogospodarskom osnovom na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu. Načelo potrajnosti gospodarenja šumama podrazumijeva upravljanje i uporabu šuma i šumskog zemljišta tako da se u šumi održava biološka raznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal. Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje na način koji će omogućiti maksimalnu proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Gospodarenje obuhvaća i iskorištavanje šuma i šumskog zemljišta, te izgradnju i održavanje šumskih prometnica. Površine šumskog zemljišta (neobraslo proizvodno) kojih ima 8.504 ha treba pošumiti tamo gdje zadovoljavaju stanišni uvjeti. Pošumljavanje, odnosno prenamjena zemljišta u šumska, poželjno je na sljedećim površinama: vodocrpilišne zone, koridori brzih cesta i autocesta, poljoprivredno zemljište niske bonitetne klase, predjeli uz vodotoke i sl. Šume uz rijeku Dravu i Dunav trebaju se rajonizirati, odnosno na području gdje nema gospodarske opravdanosti intenzivnog uzgoja plantaža i kultura topole i vrba treba održavati prirodnu šumu. Uvjeti izgradnje građevina u šumama određeni su posebnim propisima, a odnose se na građevine u funkciji gospodarenja šumama (lovački domovi, lugarnice, šumske prometnice). Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama. U pogledu zaštite Zakona o šumama određuje da su pravne osobe, koje gospodare šumom dužne poduzimati mjere radi zaštite od požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina. Sustavna zaštita šuma i šumskog zemljišta pretpostavlja kontinuirano praćenje i kartiranje stanja šuma. Kod regulacijskih zahvata vodnog režima treba voditi računa da promjene razine podzemne vode negativno utječu na zdravstveno stanje šuma. U svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih osnova gospodarenja državnim šumama za okolne privatne šume.

3.4.5. Uvjeti kori tenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta Prostornim planom Osječko-baranjske županije ističe se potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem što uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene. Zauzimanje novih površina za širenje građevinskih područja moguće je u slučajevima, kada to nalažu provjereni gospodarski i demografski razlozi. Širenje naselja duž prometnica, kao i spajanje naselja nije prihvatljivo. Građevine, koje se mogu graditi izvan građevinskog područja, moraju se locirati i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju. Uvjeti za izgradnju pojedinih vrsta građevina izvan građevinskog područja utvrdit će se prostornim planovima uređenja općina/gradova na temelju opredjeljenja iz PPOBŽ. U cilju sustavne zaštite vrijednog poljoprivrednog zemljišta potrebno je uspostaviti sustav trajnog motrenja, kako bi se prikupila saznanja o stnaju tala i o procesima oštećenja i onečišćenja. U cilju vrednovanja zaštite i optimalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, preporuča se izrada Agroekološke osnove poljoprivrede Županije.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 247 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Prekategorizacija poljoprivrednih površina u višu bonitetnu kategoriju moguća je nakon procjene opravdanosti i provedbe gospodarsko-ekoloških opravdanih mjera (melioracije, odvodnjavanje, navodnjavanje i sl.) Zapuštene i minirane poljoprivredne površine potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni, a površinske kopove sanirati.

3.4.6. Mjere zaštite prostora 3.5.5.1. Prirodna baština a) Područja planirana za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode Na području Osječko-baranjske županije postoje četiri ribnjaka koji zadovoljavaju uvjete za proglašenje posebnim ornitološkim rezervatom. To su ribnjaci "Podunavlje", "1905.", "Donji Miholjac" i "Grudnjak". Ovi su ribnjaci područja u kojima se gnjezde ili preko njih sele brojne hrvatske i europske ptice močvarice. Na području Osječko-baranjske županije jedini primjerak ostatka stepolike livade nalazi se na groblju u Bilju. Na razini Županije pokrenut je postupak zaštite travnjačke površine na biljskom groblju kao spomenika prirode. U tijeku je postupak proglašavanja drvoreda javorolisnih platana u Osijeku (uz cestu Josipovac-Osijek, uz cestu Čepin-Osijek i Ulicu Sv. Ane, uz Vukovarsku cestu) spomenikom parkovne arhitekture. Za predložena područja za zaštitu u postupku propisanom posebnim zakonom provjerit će se opravdanost prijedloga za zaštitu. b) Područja zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode Mjere zaštite zaštićenih dijelova prirode utvrđene su posebnim zakonom. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, Vladinom uredbom od 11. rujna 1977. godine osnovana je Javna ustanova "Park prirode Kopčaki rit" koja u okviru svojih ovlaštenja obavlja djelatnost zaštite, održavanje i promicanje zaštićenog dijela prirode. Ova ustanova upravlja i posebnim zoološkim rezervatom (koji je u nadležnosti Županije) osnovanim unutar Parka prirode. Prema Zakonu o prostornom uređenju za područja Parka prirode donosi se obvezno Prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO) kojim se utvrđuje zaštita, uređenje, unapređenje i korištenje Parka prirode. Izrada plana predstoji kao obveza na državnoj razini, a donosi ga Sabor. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode za sve zaštićene dijelove prirode u županijskoj nadležnosti potrebno je propisati mjere zaštite, a za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na županijskoj razini potrebno je osnovati javne ustanove. c) Zaštita vrijednih dijelova prirode izvan zaštićenih područja Na području Osječko-baranjske županije predložena je zaštita vrijednih dijelova prirode izvan zaštićenih područja: • Poplavne doline Dunava i Drave, • Aluvijalne hrastove šume (od Čađavice do Poganovaca), • Mješovite šume na Krndiji, • Aljmaška i Baranjska planina, • Šumski kompleks jugoistočno od Ðakova,

248 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

• Šuma Haljevo i Kozaračka šuma. Područje poplavne doline rijeke Dunava (uključujući Kopački rit) proteže se od hrvatsko-mađarske granice nizvodno sve do Dalja, dok se područje poplavne doline rijeke Drave proteže uzvodno izvan granica Županije. Danas samo manji dio ovog područja (Park prirode "Kopački rit", posebni ornitološki rezervat "Podpanj") uživa zakonsku zaštitu. Područje aluvijalnih hrastovih šuma (od Čađavice do Poganovaca) te područje mješovitih šuma na Krndiji sadrže i mnoštvo očuvanih primjera tradicionalne poljoprivrede kao i pašnjake i livade. Područja Aljmaške i Baranjske planine predstavljaju naslage lesa i lesu sličnih sedimenata tipičnih za ovaj prostor te dijelom sadrže kultiviran krajobraz. Danas samo manji dio navedenog područja (zaštićeni krajolik Erdut) uživa zakonsku zaštitu. Šumski kompleks jugoistočno od Ðakova, šumu Haljevo i Kozaračku šumu trebalo bi zaštititi sukladno ciljevima i smjernicama Nacionalne strategije i Akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti ("Narodne novine", br. 81/99.). Za područja vrijednih dijelova prirode potrebno je istražiti i utvrditi mjere zaštite s ciljem očuvanja prirodnih značajki kontaktnih područja uz zaštićene prirodne cjeline i vrijednosti nezaštićenih dijelova prostora budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj baštini. Područja poplavnih dolina rijeke Drave i Dunava te područja ribnjaka predlažu se za valorizaciju u pogledu zadovoljavanja kriterija za uvrštenje u popis međunarodno značajnih područja. 3.5.5.2. Graditeljska baština Povijesne urbanističke cjeline (Osijek, Ðakovo, Našice, Valpovo i Donji Miholjac) registrirane su kao kulturno dobro. Svaka intervencija unutar zaštićene cjeline obvezuje prethodnu suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine. Unutar zaštićenih urbanih cjelina nalazi se veći dio kulturnih dobara graditeljske baštine registriranih ili preventivno zaštićenih, koji definiraju urbanu sliku i plan grada. Svaka pojedina građevina ili ambijent podliježe režimu zaštite, odnosno svaka građevinska intervencija zahtijeva prethodnu suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine. Zasebne graditeljske sklopove čine kompleksi dvoraca i kurija s pripadajućim parkovnim i zelenim površinama: Osijek - dvorac Pejačević, Bilje - dvorac Eugena Savojskog, Donji Miholjac - dvorac Prandau-Mailath, Aljmaš - ljetnikovac i kurija Adamović, Erdut - kurija Adamović-Cseh, Našice - dvorac Janković, Kneževo - dvorac F. Habsburškog, Valpovo - dvorac Prandau-Normann, Tikveš. Navedene graditeljske sklopove treba očuvati u povijesnim granicama i parcelama. Za registrirane povijesne urbanističke cjeline obvezna je izrada Urbanističkih planova uređenja (UPU) kojima će se odrediti uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora. Za područja sa značajnim povijesnim ruralnim cjelinama radi njihova optimalnog uključivanja u suvremene potrebe razvoja potrebno je poticati istraživanja. Zaštita arheoloških lokaliteta regulirana je Zakonom o zaštitu kulturnih dobara. Površine na kojima su locirana arheološka nalazišta mogu se koristiti za potrebe poljodjelstva, a ukoliko se na istima planira izvođenje građevinskih radova potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite te prethodno odobrenje za radove na kulturnom dobru. Za arheološke lokalitete na područjima koja su namijenjena intenzivnom razvoju (naselja, infrastrukturni koridori) potrebno je poticati istraživanje. 3.5.5.3. Područja vrijednog krajobraza Prostor Osječko-baranjske županije ističe se raznolikošću i bogatstvom prirodnih i antropogenih krajolika. U cilju što kvalitetnije zaštite i očuvanja krajobraznih vrijednosti potrebno je uspostaviti Krajobraznu osnovu Županije u kojoj bi se objedinili odgovarajući podaci o prirodnim, agroekološkim, rekreacijskim, kulturno-povijesnim i drugim vrijednostima i obilježjima prostora. Do donošenja krajobrazne osnove treba obaviti prethodna istraživanja i vrednovanja krajolika, a kao polazište za izradu prostornih planova užeg područja. Pri izradi istraživanja i vrednovanja krajolika potrebno je

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 249 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

uvažiti smjernice za očuvanje krajobrazne raznolikosti područja, očuvanje seoskih krajolika i očuvanje prostornog identiteta gradova, određene Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. U očekivanju izrade Krajobrazne osnove, a na temelju kriterija vrednovanja krajobraza bez posebnih istraživanja ovim Planom utvrđuju se sljedeće osobito vrijedne krajobrazne cjeline (prirodne i kultivirane): - poplavne doline Drave i Dunava, - poplavne šume i ribnjaci (Koška), - predio oko Mandičevca, - predio erdutski vinogradi. Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti osobito se odnose na zaštitu: - raznolikosti poljoprivrednih kultura, - vizualne kvalitete smjenjivanja nepreglednih poljoprivrednih površina sa šumama, - prelaske ravničarskog krajobraza na brežuljkaste predjele prekrivene šumama i vinogradima, - područja s karakterističnim uzorcima naselja, - pojedinačnih markera karakterističnih za Slavoniju (dvorci, katedrale, spomenici).

3.4.7. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja U sljedećoj tablici daju se podaci za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i korištenje resursa.

ZAŠTIĆENE CJELINE I KORIŠTENJE RESURSA Tablica br. 112. RED. % OD Naziv županije/općine/grada STAN/ha BROJ OZNAKA UKUPNO ha POVRŠINE OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA ha/STAN* ŽUPANIJE 2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE 2.1. Zaštićena prirodna baština ukupno 18.134 4,37 0,05* - nacionalni park NP - - - park prirode PP 17.770 4,28 - ostali zaštićeni dijelovi prirode 364 0,09 2.2. Zaštićena graditeljska baština 562 0,13 0,00* - arheološka područja 380 0,09 - povijesne graditeljske cjeline 182 0,04 Županija/općina/grad ukupno 414.900 100,00 1,11* 3.0. KORIŠTENJE RESURSA 3.1. More i morska obala obalno područje ha, km - - - otočno ha, km - - - 3.2. Energija proizvodnja MW 95 ne iskazuje se potrošnja MWh 907,976 3.3. Vode vodozahvat u 1000 m2 ne iskazuje se potrošnja u 1000 m3 3.4. Mineralne sirovine kamen m3/god. 825.500 opekarska glina m3/god. 11.392,800 ne iskazuje se cementni lapori t/god. 77.253,455

Površina posebnog zoološkog rezervata Kopački rit (6.700 ha) uključena je u površinu Parka prirode. Podaci za energiju iskazani su za proizvodnju i potrošnju u 1999. godini.

250 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

Podaci navedeni u točki 3.4. Mineralne sirovine odnose se na procijenjene rezerve. U ovoj točki nisu navedene količine nafte i plina te građevinskog pijeska za koje podaci nisu dostupni.

3.6. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.6.1. Prometni sustav Stanje postojeće prometne infrastrukture nije odgovarajuće ni u pogledu tehničko uslužnih standarda postojećih dijelova ni u pogledu razvijenosti mreža za pojedine vidove prometa. Posebno su na koridoru Vc evidentni nedostaci u cestovnom i željezničkom prometu. 3.6.1.1. Cestovni promet Najznačajniji planirani zahvat u cestovnom prometu Županije je izgradnja autoceste u koridoru Vc, a osim ovog potrebno je graditi dionice na tehničkoj razini brze ceste, rješavati kritične dionice izgradnjom obilaznica i prilaza većim naseljima, graditi suvremene kolnike na dionicama državnih, županijskih i lokalnih cesta s tucaničkim i zemljanim kolnicima, te vršiti rekonstrukciju i održavanje županijskih i lokalnih cesta radi povećanja nosivosti, poboljšanja elemenata trasa i proširenja kolnika užih od 5,50 m. Na tehničkoj razini autoceste planira se: • Izgraditi dionicu: - granica R. Mađarske-Svilaj-Osijek-Ðakovo-granica Osječko-baranjske županije (Novi Perkovci). Na tehničkoj razini brze ceste planira se: • Izgraditi dionicu: - granica Osječko-baranjske županije (Bokšić)-Klokočevci-Našice-Čepinski Martinci- Antunovac. • Izgraditi dionicu: - Osijek-Antunovac-granica Osječko-baranjske županije (Korog). • Izgraditi dionicu: - Našice-Zoljan-granica Osječko-baranjske županije (Nova Ljeskovica). • Rekonstruirati elemente trase ceste - državna granica-Donji Miholjac-Rakitovica-Beničanci-Klokočevci. U okviru rješavanja kritičnih dionica, obilaznica i prilaza većim gradovima planira se: • Na cesti D2 - izgraditi obilaznicu Feričanaca, - rekonstruirati trasu u području Donje Motičine, - izgraditi južni kolnik na obilaznici Osijeka od čvora "Frigis" do čvora Trpimirova. • na cesti D7 - izgraditi obilaznicu Osijeka na dionici - Ovčara-Višnjevac-Švajcarnica, - izgraditi zapadnu zaobilaznicu B. Manastira na dionici južno od prilaza gradu-Šumarina- Branjin Vrh,

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 251 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

- na postojećoj trasi ceste D7 izvršiti korekciju trase sjeverno od mosta preko Drave i izgraditi denivelirani prijelaz preko pruge Osijek-Beli Manastir, - izgraditi sjevernu spojnu cestu od postojeće trase D7 do obilaznice Osijeka na dionici Višnjevac-Švajcarnica. • Na cesti D53 i D34 izgraditi južnu i istočnu zaobilaznicu Donjeg Miholjca pri čemu je istočni dio zaobilaznice istovremeno dio rekonstrukcije ceste D53 • Na cesti D34 izgraditi južnu zaobilaznicu Petrijevaca • Na cesti D517 izvršiti korekcije trasa na dionici od ceste D34 do Belišća i od baranjskog Petrovog Sela do Petlovca • Na cesti D515 izvršiti korekciju trase kod Bračevaca i kod Našica do spoja s cestom D21 • Na cesti D46 izvršiti korekciju od Budrovaca do ceste D7 U okviru potreba za novim cestovnim koridorima u pograničnim i područjima od posebnog interesa predlaže se: - provjeriti potrebu i izgraditi novu (dolinsku) cestu na pravcu D212 od Batine do trase planirane autoceste Beli Manastir-Osijek u visini Jagodnjaka, - provjeriti potrebu i izgraditi novu cestu na dionici od čvora "Antunovac" planirane brze ceste Osijek-Jarmina-Vinkovci do ceste D418 (aerodrom "Klisa") te do spoja s cestom D213 istočno od Bijelog Brda. Na županijskoj razini planira se: • Izgradnja ceste radi povezivanja novog rasporednog željezničkog kolodvora "Brešće" na cestovnu mrežu i to: - nastavak ceste Ž4084-aerodrom Osijek-Čepin-cesta D7 , - prelaganje ceste Ž 4090 na položaj istočno od Belišća na dionici D7-Brešće-L 44061 s nadvožnjakom preko MP 13, - nova cesta s južne strane raspodjelnog kolodvora "Brešće" na pravcu Ž 4090-Ankin Dvor-Ž 4086. • Izgradnja suvremenog kolnika na državnim, županijskim i lokalnim cestama koje imaju tucanički ili zemljani kolnik i to:

TUCANIČKI KOLNIK ZEMLJANI KOLNIK KATEGORIJA CESTE (km) (km) Državne ceste 3.39 - Županijske ceste 39.36 7.75 Lokalne ceste 204.98 106.62 UKUPNO: 247.74 114.37

• Rekonstrukcija i održavanje državnih i županijskih cesta radi povećanja nosivosti proširenja kolnika užih od 5,50 m i poboljšanja elemenata trasa i to: a) kamenim materijalom (d ≅ 20 cm) bitumeniziranim drobljenim kamenom i asfalt betonom (d = 4 cm) i (d = 6 cm) b) asfaltnim slojevima (d = 4-8 cm)

DRŽAVNE CESTE ŽUPANIJSKE CESTE LOKALNE CESTE INTERVENCIJA (km) (km) (km) a) 190 260 116 b) 71 97 39

252 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

• Izgradnja nedostajućih autobusnih stajališta • Denivelacija križanja državnih cesta s prugama kod svih cesta s magistralnom pomoćnom prugom MP 13. • Za turistički biciklistički promet planira se izgradnja biciklističkih staza: - državna granica s Republikom Mađarskom-Draž-K. Vinogradi-Bilje-Osijek, i - duž obala Dunava i Drave. 3.6.1.2. Željeznički promet Prema istaknutim ciljevima u Osječko-baranjskoj županiji treba: • Prugu - državna granica-Beli Manastir-Osijek-Ðakovo-Staro Vrpolje osposobiti za uključenje u mrežu pruga velike učinkovitosti tj. rekonstruirati za brzinu od 160 km/h opremiti suvremenim sustavom osiguranja i telekomunikacija, rekonstruirati predviđene kolodvore i stajališta, te pripremiti izgradnju drugog kolosijeka. Izuzetak od planirane brzine (160 km/h) je prolaz kroz kolodvore Osijek i Ðakovo gdje je planirana brzina 80 km/h. • S tim u vezi potrebno je na pruzi Osijek-Ðakovo izgraditi u fazama novu prugu na dionici dugoj cca 9 km, premjestiti kolodvor Ðakovo, te izgraditi novi cestovni nadvožnjak. Radi povećanja polumjera potrebno je izgraditi novu dionicu pruge dužine 2,75 km, te premjestiti kolodvor i kod Čepina. Također je potrebno izvršiti devijaciju pruge istočno od Briješća u dužini od cca 3,0 km te na ostvarenom pravcu izgraditi novu rasporednu stanicu "Brešće". Potrebno je izgraditi novo ukrižje Semeljci. • Na pruzi Osijek-Vinkovci devijaciju pruge sjeverno od Tenjskog Antunovca u dužini od cca 5,0 km do spoja s MP 13 i novom rasporednom stanicom "Brešće". • Na pruzi Osijek-Beli Manastir potrebno je rekonstruirati kolodvor u B. Manastiru kako bi mogao prihvatiti dulje vlakove. Na dionici rasporedna stanica "Brešće"-Višnjevac-Darda-Uglješ treba izgraditi novu prugu koja će preuzeti teretni promet i novi kolodvor Darda. Dužina je nove pruge cca 15,5 km. Za putnički promet koristi se postojeća pruga na dionici Osijek-Mece, a odatle treba izgraditi devijaciju prema novom kolodvoru Darda u dužini cca 4,5 km. • U pogledu rekonstrukcije željezničkog čvora Osijek potrebno je: - na dionici od triangla MP 13 i I. 109 do triangla MP 13 i I. 100 izgraditi putničku tehničku stanicu, - rekonstruirati kolodvor Osijek-Gornji grad tako da mu preostanu samo sadržaji i putničke stanice, te signalni i telekomunikacijski centri, - na dionici rasporedni kolodvor "Brešće"-Osijek-Gornji grad-Donji grad rasporedni kolodvor Nemetin izgraditi direktni prolazni teretni kolosjek, - rekonstruirati stanicu Osijek-Donji grad izgradnjom novog matičnog teretnog kolosjeka na dionici Hutlerova ulica-Termoelektrana-Toplana-kolodvor "Nemetin", Ovisno o budućim količinama teretnog tranzitnog prometa i razvoja tehnologije ovim Prostornim planom predviđa se izgraditi obilaznu južnu teretnu prugu od resporednog kolodvora Brešće do rasporednog kolodvora Nemetin.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 253 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Za izgradnju Industrijskog kolosijeka stanica Našice - tvornica cementa Našice potrebno je realizirati postojeće projektno rješenje, a za Industrijski kolosjek od rasporedne stanice Osijek do Tvornice ulja Osijek treba u najvećoj mjeri koristiti postojeće dionice pruge Osijek-Ðakovo. Na ostalim prugama Županije nisu predviđene značajnije rekonstrukcije osim ugradnje suvremenih signalno sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, osiguranja ili denivelacije željezničko-cestovnih prijelaza te potrebnog produženja radnih kolosjeka u pojedinim stanicama. Ovim se Planom zadržavaju trase postojećih pruga. 3.6.1.3. Riječni promet U okviru istaknutih ciljeva potrebno je: • urediti plovni put na Dravi od ušća do luke "Tranzit" (12 km) prema standardima međunarodne IV klase, • izgraditi bazensku luku (km 12.-13-) i opremiti je za prihvat i otpremu svih vrsta tereta u kombiniranom prijevozu, • izgraditi remontno brodogradilište na desnoj obali Drave na lokaciji kod 10. –11. km, • pripremiti i početi regulaciju rijeke Drave i osposobljavanje plovnog puta prema Ferdinandovcima izgradnjom višenamjenskih stepenica (cca 88 km u granicama Županije) u suradnji s Republikom Mađarskom, • definirati potrebe i prići potrebnim rekonstrukcijama i proširenjima pristaništa u Belišću i Donjem Miholjcu, • definirati uvjete i izgraditi potrebne pristupe radi korištenja deponija na Pampasu i u Nemetinu. 3.6.1.4. Zračni promet Rekonstrukcijom aerodroma "Klisa-Osijek" potrebno je vratiti parametre što ih zahtijeva klasa 4E, a na aerodromu Osijek-Čepin proširiti ponudu za prihvat, opskrbu, održavanje i ganiranje malih poslovnih, privrednih i športskih zrakoplova. 3.6.1.5. Integralni transport U cilju ostvarivanja uvjeta integralnog transporta treba kao prvu fazu razviti kombinirani promet i izgraditi: • robno prekrcajni terminal sa svim potrebnim funkcijama u zoni luke "Tranzit", • terminale za Ro-Ro i huckepack tehnologiju u robnu-prekrcajnom terminalu i u okviru rasporednog kolodvora u Osijeku, • terminal za kontajnerski prijevoz. 3.6.1.6. Poštanska mreža Planirani razvoj poštanske mreže i prometa na području Osječko-baranjske županije u sljedećem planskom razdoblju obuhvaća sljedeće: - izgradnju poštanskog središta razrade u Osijeku, Ulica Bartola Kašića bb (kupljeno je zemljište i napravljena projektna dokumentacija) za potrebe Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, - otvaranje novih poštanskih ureda na područjima gdje nije zadovoljavajuća dostupnost pošte korisnicima kako bi se dostigao bar republički prosjek (šalterske pošte: Čepin, Jug II, Vijenac Ivana Meštrovića, Sarvaš i dr.), - adaptaciju, uređenje i opremanje postojećih poštanskih ureda sukladno Pravilniku o pošti,

254 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

- dovršenje informatizacije procesa rada u prijamu poštanskih pošiljaka, te informatičko povezivanje Središta pošta Osijek sa svim Sektorima u Direkciji pošta i Hrvatskom poštanskom bankom, - automatiziranje procesa rada u novo izgrađenom poštanskom središtu razrade nabavkom opreme za razradu poštanskih pošiljaka, s ciljem da se pošiljke što kraće zadržavaju, - poboljšanje kvalitete i pouzdanosti prijenosa pošiljaka obnavljanjem i modernizacijom voznog parka, - razvoj tržnog pristupa i odnosa s korisnicima, uvođenje novih usluga i prilagođavanje postojećih specifičnim potrebama korisnika. Obzirom da se cjelokupna izgradnja, adaptacija, proširenje i opremanje poštanskih ureda planira i financira na razini HP d.d. Zagreb, dinamika daljnjeg razvoja i unapređenje poštanske mreže na području Središta pošta Osijek i realizacija postavljenih ciljeva ovisit će o stanju i financijskim mogućnostima Hrvatske pošte. 3.6.1.7. Telekomunikacijska mreža Budući razvoj telekomunikacija manje će se temeljiti na potrebi izgradnje nedostajućih kapaciteta, a više na izgradnji telekomunikacijske infrastrukturne osnovice za pružanje širokog skupa telekomunikacijskih usluga. U osnovi se razlikuju dvije skupine telekomunikacijskih usluga, uskopojasne i širokopojasne, koje koriste istu mrežnu osnovicu. To ima implikacije na sve tri tehnološke razine telekomunikacijske mreže – pristup, komutaciju i prijenos: - Pristupna mreža mora osiguravati dostup do najbliže komutacije koja osigurava traženu telekomunikacijsku uslugu. Današnja pristupna mreža dominantno je izgrađena od bakrenih parica, a koje će pod određenim uvjetima još dugo zadovoljavati potrebe. Međutim, vrlo brzo u pristupnoj se mreži mogu očekivati koaksijalni kabeli (za potrebe kabelske televizije), a zatim i svjetlovodi (za usluge koje zahtijevaju izrazito velike brzine prijenosa). To implicira izgradnju novih pristupnih mreža i rekonstrukciju postojećih. - Komutacija se treba još više približiti korisniku, na optimalnu udaljenost s obzirom na zahtjevane telekomunikacijske usluge. To implicira izgradnju dodatnih komutacijskih kapaciteta i pripadajućih spojnih vodova. - Prijenosni putevi su uglavnom na najvišoj tehnološkoj razini, ali modernizaciju i izgradnju novih treba očekivati s obzirom na razvoj ponude telekomunikacijskih usluga, te razvoj i izgradnju pristupnih mreža i komutacija. Prijenosni putovi svih razina vezivat će se prostorno uz postojeću i buduću prometnu infrastrukturu (ceste, željeznice). a) Komutacije Osim u pogledu izgradnje dostatnih kapaciteta budući razvoj će se temeljiti i na postizanju odgovarajuće tehnološke razine. Nekoliko je elemenata koji ukazuju na pravce buduće izgradnje, a mogu se pratiti i sagledavati kroz tablicu br. 113. Broj LC će se smanjiti i odgovarat će broju nadređenih centrala. Sve LC u tablici br. 76. koje nisu nadređene centrale bit će zamijenjene ili isključene. Zamjena analogne tehnologije digitalnom, i to na sljedeći način: • Tamo gdje postoji komutacije i analogne i digitalne tehnologije treba isključiti analogne. • Tamo gdje postoje samo analogne komutacije izvršiti zamjenu digitalnom komutacijom. Komutacije se stalno dovode u više tehnološku razinu. To znači da se stalno vrši modernizacija ili zamjena onih komutacija koje tehnološki po tipu ne zadovoljavaju u potpunosti. - Kapacitet komutacija je element koji je stalno podložan izmjeni. Smanjivanje kapaciteta komutacija treba očekivati relativno rijetko i samo u nekim specifičnim slučajevima. To bi bili slučajevi poput nagle emigracije stanovništva ili skidanja nekih pristupnih mreža s

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 255 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

komutacije. Puno je vjerojatnija potreba za proširenjem kapaciteta zbog očekivanog povećanja zahtjeva i uvođenja novih telekomunikacijskih usluga. - Neke mjesne mreže, osobito ruralna naselja, nisu pokrivene vlastitom komutacijom. U skladu sa zahtjevima modernih telekomunikacijskih usluga da se komutacijsko čvorište što više približi krajnjem korisniku, tamo gdje se to pokaže opravdanim i takve mjesne mreže pokrivat će se vlastitom komutacijom. - Sukladno tome dolaziti će i do promjena u prijenosnim sustavima i pristupnim mrežama u smislu izgradnje novih kapaciteta prikazanih u sljedećoj tablici:

PLAN RAZVOJA KOMUTACIJE Tablica br. 113. REDNI PODRUČJE PREKRIVANJA NAZIV MJESTA RANG NAPOMENA BROJ (MJESNE MREŽE) 1. Osijek - Svilana UPS Osijek – Svilana Novo urbano područje 2. Ðakovo - Istok UPS Ðakovo - Istok 3. Semeljci UPS Semeljci Zamjena tehnologije 4. Piškorevci UPS Piškorevci Zamjena tehnologije 5. Makloševac UPM Makloševac 6. Ceremošnjak UPM Ceremošnjak 7. Granice UPM Granice Polubaše Rozmajerovac 8. Paučje UPM Paučje Milinac 9. Erdutska planina FGSM Erdutska planina Fiksni GSM (Daljska planina) (Daljska planina) 10. Zeleni otok (Batina) FGSM Zeleni otok (Batina) Fiksni GSM 11. Zlatna Greda FGSM Zlatna Greda Fiksni GSM 12. Sokolovac FGSM Sokolovac Fiksni GSM 13. Podgorje Bračevačko FGSM Podgorje Bračevačko Zamjena za UPM 14. Beketinci UPS Beketinci Zamjena za UPM 15. Kondrič UPS Kondrić Zamjena za UPM 16. Majar UPS Majar Zamjena za UPM Ovčara 17. Brijest UPS Brijest 18. Hrastin UPS Hrastin Zamjena za UPM 19. Krčenik Moslavački UPS Krčenik Moslavački Zamjena za UPM IZVOR: HT-Zagreb; TKC-Osijek b) Prijenos Daljnji razvoj magistralne i spojne mreže Osječko-baranjske županije bit će usmjeren u pravcu povećanja njenog transmisijskog kapaciteta korištenjem uređaja većih brzina prijenosa kao i postepenog uvođenja WDM-a na potrebnim dionicama. Drugo područje razvoja odnosi se na povećanje održivosti mreže. U tom smislu zadatak zaštite puta (diversity path) treba izvesti daljnjom dogradnjom mreže i na nižim razinama. c) Pristup Plan uvođenja prijenosa širokopojasnih usluga kroz TK mrežu postavlja nove standarde pred pristupnu mrežu. Priroda ovog medija (bakrena parica) ne zadovoljava potrebnu širinu propusnog opsega tako da su pred HT-om izazovi izgradnje novih mreža. U prijelaznom razdoblju na raspolaganju su digitalni modeli za rad po bakrenim paricama (xDSL) s mogućnošću kompresije prenošenog signala. Ono što je izgledno u ovom trenutku razvoja novih tehnologija jest ulazak u izgradnju mreža za kabelsku distribuciju televizijskog signala do domaćinstava. Te paralelne mreže bile bi hibridnog tipa, a kao medij prijenosa koristila bi se optička nit u spojnom dijelu i bakreni koaksijalni kabel u

256 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

distribucijskom dijelu. Za prijenos signala od jedne do više točaka mogu se upotrijebiti radijske postaje koje rade u za to predviđenom frekvencijskom području. U planu su i mreže u potpunosti oslonjene na optičku nit kao prijenosni medij. Sljedeća tablica daje popis mjesta koja do sada nisu obuhvaćena TK mrežom (osim pojedinačnih slučajeva iz tih mjesta). Pretplatnici tih mjesta će biti priključeni na TK mrežu na jedan od sljedećih načina: MJESTA KOJA NISU UKLJUČENA U TK MREŽU Tablica br. 114. REDNI PODRUČJE BROJ NAZIV MJESTA RANG PREKRIVANJA (MJESNE NAPOMENA MREŽE) 1. Borojevci Borojevci 2. Borovik Borovik 3. Cenkovo Čenkovo 4. Lipovac Hrastinski Lipovac Hrastinski 5. Mirkovac Mirkovac 6. Novi Perkovci Novi Perkovci 7. Podunavlje Podunavlje 8. Sudaraž Suduraž

Kako se radi o izrazito malim naseljima u tablici br. 114., ti će pretplatnici biti priključeni na telekomunikacijsku mrežu na jedan od sljedećih načina: - korisničkim (pojedinačnim) vodovima, - proširenom pristupnom mrežom iz nekog drugog naselja, - izgrađenom vlastitom pristupnom mrežom koju pokriva komutacija iz nekog drugog naselja, - izgrađenom vlastitom pristupnom mrežom koju pokriva UPM, - radio vezom, - pokretnom TK mrežom. d) Pokretne komunikacije Plan razvoja pokretnih komunikacija na području Županije prikazan je u tablici br. 115.

PLAN POSTAVLJANJA ANTENSKIH STUPOVA Tablica br. 115. R. NAZIV MREŽA BR. PLAN 2001. PLAN 2005. 1. Aljmaš GSM 2. Baranjsko Petrovo Selo GSM 3. Batina brdo GSM 4. Darda silos GSM 5. Donji Miholjac silos GSM 6. Ðakovo jug GSM 7. Feričanci brdo GSM 8. Osijek četverolist GSM 9. Osijek Srijemska GSM 10. Petrijevci nova lokacija GSM 11. Podgorač GSM 12. Poganovci GSM 13. Potnjani GSM 14. Suza GSM 15. Sva mjesta u kojima ima RSS GSM IZVOR: HT-Zagreb, TKC-Osijek

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 257 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

3.6.1.8. Radio i TV sustav veza Planom razvoja HRT-a na području Osječko-baranjske županije predviđena je izgradnja novih objekata na sljedećim lokacijama: Dalj, Ðakovačka Breznica, Erdut, Našički Gradac i Popovac. Za sada je točna lokacija određena samo za Našički Gradac na nadmorskoj visini 175 m, a visina stupa je 10 m. Za ostale objekte točna lokacija odredit će se po obavljenim istraživanjima. Planovima razvoja HRT planiraju se sljedeći koridori: - Josipovac-Osijek, - Josipovac-Belje, - Josipovac-Papuk, - Josipovac-Borinci. 3.6.1.9. Naftna polja i naftovodi Postojeće stanje se u ovoj oblasti smatra konačno te nije planirano nikakvo proširenje granica postojećih polja ili formiranje novih. Postojeći sustav spojnih-kolektorskih i transportnih naftovoda u cijelosti funkcionira i zadovoljava postojeću eksploataciju tako da nije planirana izgradnja novih naftovoda, a moguće je eventualno povezivanje neaktivnih ili novih bušotina na postojeći sustav spojen na kolektorski naftovod. Paralelno s trasom JANAF-a planirana je trasa novog međunarodnog naftovoda profila Φ 28" Constanta (Rumunjska)-Omišalj. Trasa je orijentacijski smještena u potojeći koridor. Točna trasa se tek treba utvrditi.

3.6.2. Energetski sustav 3.6.2.1. Plinoopskrba Plinoopskrbni sustav obuhvaća visokotlačne magistralne plinovode (P=50 bar) i distribucijski razvod (P=3 (4) bar ili 6 bar). Magistralna mreža je trenutno razvijena u 2 glavna pravca: Budrovac-Miholjac-Osijek, te Donji Miholjac-Našice-Slavonski Brod. Uz postojeći plinovod Slavonski Brod-Vinkovci-Vukovar time je prikazana slika nepotpunog visokotlačni plinoopskrbnog prstena istočne Slavonije. Planski izgled upotpunjuju novi visokotlačni plinovodi: Belišće-Osijek (DN 400 mm, l=40,4 km), Bolman-Beli Manastir (DN 200 mm, l=8,1 km), Slavonski Brod-Donji Miholjac (DN 700 mm, l=71,3 km p=75 bar), Dravaszerdahely-Donji Miholjac (DN 600 mm, l=16,6 km, p=63 bar), Osijek-Vukovar (DN 300 mm, l=28,1 km), Slavonski Brod-Vinkovci (DN 400 mm), Osijek-Vladislavci, Mohacs-Osijek (p=70 bar). Plinovod Osijek-Vukovar direktno zatvara postojeći prsten i kao takav bio je pred izgradnjom neposredno prije Domovinskog rata. Definirana mu je trasa i napravljena projektna dokumentacija. Razdoblje nakon rata i tadašnju nedostupnost krajeva između Osijeka i Vukovara kao i prekidanje opskrbe plinoopskrbne mreže Vinkovaca rezultirali su prenamjenom postojećeg produktovoda Bosanski Brod-Opatovac u magistralni plinovod. Prenamjenom produktovoda u plinovod, plin je

258 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

došao blizu Vukovara, pa je spoj Vukovar iz pravca juga (Negoslavci) realiziran i prije no već projektirani pravac iz Osijeka. Na taj način je plinovod Osijek-Vukovar izgubio svoju važnost te je trenutno važniji pravac Belišće- Bolman-Osijek. Izgradnjom ovog plinovoda u plinoopskrbni sustav Republike Hrvatske ulazi i područje Baranje sa svojim resursima i naseljima, a povećava se i kapacitet opskrbe za grad Osijek. Planirani plinovod je premjera 400 mm (16″) ukupne dužine 40,4 km i spaja MRS Belišće i MRS Osijek 1, preko teritorija Baranje. Od Bolmana do Belog Manastira planiran je spojni plinovod DN 200 mm (8″) i dužine 8,1 km. Na ovim plinovodima planirane su dvije nove mjerno-redukcijske stanice (MRS): u Belom Manastiru i Mecama. Plinofikacija Baranje moguća je i na pravcu Mohacs-Beli Manastir-Osijek, a za koji također postoje inicijative za njegovu izgradnju i korištenje. Planirani plinovod Osijek-Vladislavci zacrtan je Studijom opskrbe prirodnim plinom područja Osječko-baranjske županije. Cilj mu je opskrba dijela između postojećih MRS-a u Osijeku i Strizivojni. Postojeća magistralna mreža koristi činjenicu da je na području Slavonije crpljen zemni plin, te je iz pravca Beničanaca kao i plinskih polja/radilišta Podravina, glavna opskrbna osovina i pravac napajanja magistralne mreže. Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske stavljen je naglasak na zemni plin pa se očekuje daljnje povećanje potrošnje. Postojeći konzum već troši više no što domaća polja proizvedu pa se manjak supstituira iz uvoza. Za očekivati je daljnje povećanje uvoznih količina plina, a time se mijenja početna točka opskrbe sustava magistralnih plinovoda. Rezultat promjene važnosti pravaca napajanja je i definiranje novih plinovoda na trasama postojećih ali nedovoljnog kapaciteta. Osnova svega je novi magistralni visokotlačni plinovod Kutina-Slavonski Brod-Vinkovci i novi plinovod Slavonski Brod-Donji Miholjac-Dravaszerdahely (Mađarska). Plinovodi Slavonski Brod-Vinkovci-Vukovar (DN 400 mm), Osijek-Vukovar DN 300 mm i Mađarska- Sl. brod-BiH (DN 700 mm) definirani su Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske dok plinovod Belišće-Osijek (DN 400 mm) nije. Za plinovod Belišće-Osijek već smo napomenuli da je pred fazom realizacije (planirano je puštanje u pogon tijekom 2000-te) dok je pravac Slavonski Brod-Beničanci u fazi idejnog rješenja s okvirnom trasom uz postojeće plinovode na istom pravcu. Proširenje magistralne mreže obuhvaća i izgradnju tri nove mjerno-redukcijske stanice: MRS MECE, kapaciteta 10.000 m3/h, MRS BELI MANASTIR, kapaciteta 16.000 m3/h, MRS VLADISLAVCI, što uz postojećih 17 MRS-a predstavlja izvorište distribucijskih sustava koji pokrivaju cijelo područje Županije. Planirani distribucijski sustav obuhvaća vodove dva nivoa tlaka: 6 bar i 3 bar. Plinovodi tlaka od 6 bar predviđeni su za transport plina od MRS-a bliže težištu konzuma pojedinih sustava distribucije, a tlak od 3 bar je osnovni tlak distribucijske mreže. Iznimku predstavljaju već izgrađeni sustavi niskog tlaka (100 mbar) koji će se održavati i prema projektima/planovima i proširivati. Planirani (novi) plinovodi 6-barskog sustava su: Ðakovo-Ðakovački Pisak, Beketinci-Vladislavci-Ernestinovo, Sarvaš-Dalj, Našice-Podgorač.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 259 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Na ovim plinovodima su redukcijske stanice (6/3 bara) koje su mjesta napajanja okolnih distribucijskih 3 barskih mreža. Cijelo područje Županije je podijeljeno na distribucijska područja koja su formirana oko mjerno- redukcijske stanice. Distribucijsko područje MRS-e Viljevo obuhvaća naselja općina Viljevo i Moslavina Podravska (Blanje, Bockovac, Cret Viljevski, Ivanovo, Kapelna, Viljevo, Krčenik, Moslavina Podravska). Naselja Gezinci i Martinci Miholjački opskrbljuju se iz MRS-e Čađavica u Virovitičko-podravskoj županiji. Distribucijsko područje MRS-e Donji Miholjac obuhvaća naselja s teritorija grada Donji Miholjac. Distribucijsko područje MRS-e Magadenovac obuhvaća sva naselja općine Magadenovac, te naselja Krunoslavlje (općina Viljevo) i Breznica (općina Marijanci). Distribucijsko područje MRS-e Marijanci obuhvaća sva naselja općine Marijanti (osim Ivanovaca Marjanskih) i naselja s područja grada Belišće (Bocanjevci, Gat, Gorica Valpovačka, Tiborjanci, Veliškovci, Vinogradci). Distribucijsko područje MRS-e Belišće obuhvaća naselja Belišće, Bistrinci, Valpovo i Kitišanci. Distribucijsko područje MRS-e Bizovac obuhvaća sva naselja općine Bizovac; sva naselja općine Petrijevci; naselja u sastavu grada Valpova (Ladimirevci, Nard i Šag), te naselja Topoline iz općine Koška. Distribucijsko područje MRS-e Koška obuhvaća naselja u sastavu grada Valpova (Harkanovci, Ivanovci, Marjančaci i Zelčin); sva naselja općine Koška (osim Topolina) i sva naselja općine Podgorač uz mogućnost spajanja iz pravca općine Drenje (sustav Ðakova). Distribucijsko područje MRS-e Našice obuhvaća naselja iz sastava grada Našica (Našice, Martin, Markovac Našički, Vukojevci, Makloševac, Velimirovac, Zoljan, Lađanska, Jelisavac, Brezik); naselja općine Donja Motičina (bez naselja Gornja Motičina). Distribucijsko područje MRS-e Našice-cementara obuhvaća naselja iz sastava grada Našice južno od cementare (Gradac i Londžica). Distribucijsko područje MRS-e Feričanci obuhvaća sva naselja iz općine Feričanci. Distribucijsko područje MRS-e Ðurđenovac obuhvaća sva naselja općine Ðurđenovac. Distribucijsko područje MRS-e Beli Manastir obuhvaća sva naselja u sastavu grada Beli Manastir; sva naselja iz općina Draž, Petlovac i Popovac i Kneževi Vinogradi. Distribucijsko područje MRS-e Mece obuhvaća sva naselja u općinama Bilje (bez naselja Tikveš i Zlatna Greda), Čeminac i Darda. Distribucijsko područje MRS-e Osijek I-III obuhvaća sva naselja koja su u sastavu grada Osijeka, te naselja u općinama Antunovac, Čepin, Erdut, Ernestinovo. Distribucijsko područje MRS-e Vladislavci obuhvaća naselja općine Vuke, Vladislavci, Punitovci, naselja Široko Polje (iz sastava grada Ðakovo), naselja Beketinci, Čokadinci, Martinci Čepinski (iz sastava općine Čepin), te naselja Poganovci iz sastava općine Podgorač. Distribucijsko područje MRS-e Ðakovo maksimalnog je tlaka do 4 bar i obuhvaća naselja iz sastava grada Ðakova (Ðakovo, Ðurđanci, Ivanovci Gorjanski, Kuševac, Široko Polje i Selci Ðakovački), te naselja iz općina: Viškovci, Trnava (osim Dragotin), Semeljci (bez naselja Koritna i Šodolovci), Satnica Ðakovačka, Levanjska Varoš, Drenje i Punitovci. Distribucijsko područje MRS-e Strizivojna obuhvaća sva naselja općine Strizivojna, naselja Dragotin iz općine Trnava, naselja Budrovci, te Novi Perkovci i Piškorevci iz sustava grada Ðakova. U tijeku je procjena mogućnosti korištenja prostora plinskog polja Bokšić kao budućeg podzemnog spremišta plina kapaciteta 500.000.000 m3, te je stoga na grafičkom prilogu označeno kao planirano skladište prirodnog plina.

260 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

3.6.2.2. Elektroenergetska mreža Planirana elektroenergetska mreža i u budućnosti će obuhvaćati proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije s tim da se u svakom segmentu planira proširenje. a) Proizvodnja električne energije Planirani porast potreba za električnom energijom u Hrvatskoj, a posebno u Slavoniji i Baranji u kojoj već sada postoji deficit električne energije, planira se podmiriti prvenstveno proizvodnjom. Proizvodnja na području Osječko-baranjske županije planira se u termoelektranama (TE) i hidroelektranama (HE) na potencijalnim lokacijama koje treba dalja istraživati i usklađivati s potrebama zaštite prostora i Strategijom razvoja energetskog sustava Države. Planirane termoelektrane (TE) su: - KTE Osijek, snage 350-400 MW CCGT; predviđeni energent je plin (ekstra teško loživo ulje), - TE "Tanja"-Erdut, snage 2x350 MW (alternativa TE Dalj); predviđeni energent je plin (ugljen), - TE-Valpovo (lokacija u istraživanju), snage 300-400 MW; predviđeni energent je plin. Planirane hidroelektrane (HE) su: - HE Osijek, snage 54,3 MW, - HE Donji Miholjac, snage 72,64 MW. Prioritet izgradnje i dinamiku odrediti će elektroenergetske potrebe i financijske mogućnosti. b) Prijenos električne energije Razvoj prijenosne mreže prvenstveno obuhvaća dovršetak obnove ratom razorenih (prekinutih) dalekovoda, a zatim i izgradnju novih. Priložena shema "Prijenosne mreže Slavonije i Baranje" jedna je od faza razvoja prijenosne mreže ovog dijela Republike Hrvatske (predviđanja do 2010. godine), a opseg planirane izgradnje do kraja planskog razdoblja naveden je u sljedećem tekstu i grafičkom prilogu "Elektroenergetska mreža". Na naponskoj razini do 400 kV planira se: - DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs - DV 2x400 kV Razbojište-Ðakovo - DV 2x400 kV Razbojište-Ernestinovo - DV 2x400 kV Razbojište-Međurić - DV 2x400 kV Žerjavinec-Ernestinovo, dionica Koprivnica-Krndija-Razbojište - TS 400/220/110 kV Ðakovo – proširenje - DV 2x400 kV Ernestinovo-SRJ - TS 400/220/110 kV Krndija - DV 2x400 kV Ernestinovo-BiH Priključak KTE Osijek na mrežu: - DV 2x400 kV Osijek-Ernestinovo - RP 400 kV Osijek - TS 400/220/110 kV Ernestinovo (proširenje-energetski i prostorno) Priključak TE "Tanja" (alternativno TE Dalj) na mrežu: - DV 2x400 kV Tanja-Ernestinovo

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 261 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

- RP 400 kV "Tanja" - TS 400/220/110 kV Ernestinovo (proširenje-energetski i prostorno) Priključak TE Valpovo na mrežu: - DV 2x400 kV, RP Valpovo-DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs - RP 400 kV Valpovo Na naponskoj razini od 110 kV planira se: - TS 110/20(10) kV Osijek 4 - KDV 110 kV TS Osijek 2-TS Osijek 4 - KDV 110 kV TS Osijek 3-TS Osijek 4 - DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 4 na DV Ernestinovo-Valpovo - DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 1 na DV Ernestinovo-Našice - DV 2x110 kV, TS Ernestinovo-TS Osijek 2 - TS 110/20(10) kV Nemetin - DV 2x110 kV TS Osijek 2-TS Nemetin (alternativa KDV) - TS Osijek 5 – ovisi o širenju grada Osijeka na lijevoj obali Drave - DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 5 na DV 110 kV Osijek 2-Beli Manastir (ovisi o širenju grada Osijeka na lijevoj obali Drave) - TS 110/20(10) kV Darda - DV 2x110 kV, priključak TS Darda na DV Osijek-Beli Manastir - DV 2x110 kV TS Ernestinovo-TS Vinkovci - DV 110 kV TS Ðakovo-TS Županja - TS 110/20(10) Ðakovo 3 (alternativna lokacija uz postojeću TS 35/10 Ðakovo 1) - DV 2x110 kV, priključak TS Ðakovo 3 na DV 110 kV Ernestinovo-Ðakovo 1 - TS 110/35/20(10) kV Našice 2 - DV 2x110 kV, priključak TS Našice 2 na DV 110 kV Ernestinovo-Našice - DV 110 kV TS "Cementara" Zoljani-TS Požega 2 - DV 110 kV TS Donji Miholjac-TS Slatina - RP 110 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj) - DV 110 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj)-TS Nemetin - DV 110 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj)-TS Vukovar - RP 110 kV HE Donji Miholjac - DV 2x110 kV, priključak HE Donji Miholjac na DV 110 kV Donji Miholjac-Slatina - RP 110 kV HE Osijek - KDV 2x110 kV HE Osijek-TS Osijek 4 - EVP-Osijek - KDV 2x100 kV TS Osijek 3-EVP

262 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

- TS Čepin - DV 2x110 kV, priključak na DV 110 kV Ernestinovo-Našice c) Distribucija električne energije - TS 35/20(10) kV Ðurđenovac - DV 2x35 kV, priključak TS Ðurđenovac na DV 35 kV - DV 35 kV TS Orlovnjak-TS Laslovo - TS 35/20(10) kV Donji Miholjac 2 - KDV 35 kV Donji Miholjac 1-TS Donji Miholjac 2 - DV 35 kV TS Donji Miholjac 1-TS Čađavica - KDV 35 kV Našice 1-TS Našice 2 - TS 35/20(10) kV Bolman - TS 35/20(10) kV N. Osijek 1 - KDV TS N. Osijek 1-TS Osijek 5 - TS 35/20(10) kV N. Osijek 2 - KDV 35 kV TS N. Osijek 2-TS Osijek 5 - KDV 35 kV TS N. Osijek 1-TS N. Osijek 2 - TS 35/20(10) kV Višnjevac - KDV 35 kV TS Višnjevac-TS Retfala Elektroenergetska mreža na 20(10) kV naponskoj razini ne prikazuje se u grafičkim prilozima Prostornih planova županija, stoga će planirani razvoj mreže na ovom naponskom nivou biti samo navedeni, a obuhvaća sljedeće: - rasklopište R II na lokaciji Uske njive. Duljina kabela Osijek 4 – R II, oko 0,7 km, - rasklopište R XIX Blok centar 2. duljina kabela Osijek 4 – R XIX oko 2,5 km, - rasklopište R XX Sv. L. Mandića kod "Slavonca". Duljina kabela Osijek 4 – RXX, oko 2,3 km, - rasklopište R XXI između Psunjske i Čvrsničke. Duljina kabela Osijek 4 – R XXI, oko 1,8 km, - rasklopište R XXII između Ilirske i Parađikove. Duljina kabela Osijek 4 – R XXII, oko 2,1 km, - rasklopište R XXIII između Š. Petefija i Strossmayerove. Duljina kabela Osijek 4 – R XXIII, oko 1,8 km, - vod za Novu uljaru u Čepinu prema trasi obilaznice i lokacije tvornice, oko 6 km. Elektroenergetska mreža na niskonaponskoj 0,42 kV razini ne razmatra se u Prostornim planovima Županije nego u planovima užih područja. 3.6.2.3. Centralni toplinski sustav a) Razvoj konzuma vrelovodnog sustava U prijeratnom razdoblju prosječna godišnja stopa porasta potrošnje toplinske energije iz centraliziranog vrelevodnog sustava Osijeka (stambeni i poslovni potrošači) iznosila je preko 7%. U tom razdoblju ostvarivan je jednoliki (prosječni) godišnji porast konzuma od 4,5 MW. Tijekom Domovinskog rata razvoj konzuma je zaustavljen, pogotovo ratnim stanjem i razaranjima tijekom 1991. i 1992. godine. Pokretanje gospodarske aktivnosti je jedan od ključnih preduvjeta

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 263 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

ponovnog oživljavanja razvoja prema dokumentima i ciljevima strateškog i energetskog razvoja Republike Hrvatske, koji uvažavaju specifične uvjete grada Osijeka. Generalnim urbanističkim planom grada Osijeka do 2015. godine i Prostornim planom općine Osijek utvrđene su najznačajnije podloge za razvoj toplinarstva, uključujući razvoj stambene izgradnje u pogledu intenziteta izgradnje, razvoja pojedinih lokacija, razvoja strukture i razvoja standarda stanovanja. Međutim, uvažavajući sadašnju situaciju za očekivati je da se moraju iznova definirati i revalorizirati podloge za rješenje ovih ključnih problema: - kakav treba biti pristup razvoju konzuma u izgrađenim dijelovima grada koji su pogodni za toplifikaciju, - kakav treba biti pristup razvoju konzuma u novoizgrađenim stambenim i poslovnim zgradama, - kojom brzinom će se proizvodnja i ostale gospodarske aktivnosti vraćati na prijeratnu razinu, odnosno kako će teći daljnji razvoj većih proizvodnih pogona i novih industrijskih lokacija. Osnovno obilježje sadašnjeg trenutka je potreba za revizijom planova i utvrđivanjem novih smjernica u skladu s okolnostima koje su znatno izmijenjene u odnosu na one prijeratne kada su postojeći planovi utvrđivani. Naročita pažnja nužna je kod planiranja mogućih varijanti prijelaza Osijeka na lijevu obalu Drave, a s tim u svezi i mogućih varijanti i opravdanosti dogradnje toplinskog sustava za opskrbu tog novog toplinskog konzuma. b) Razvoj konzuma parovodnog sustava Razvoj konzuma parovodnog sustava treba sagledati s tri osnovna aspekta: - razvoj konzuma postojećih potrošača i priključenje njihovih novih objekata, čije je nastajanje vezano uz porast industrijske proizvodnje, odnosno društvenog proizvoda, - priključenje na centralizirani toplinski sustav industrijskih potrošača koji sada koriste druge načine opskrbe toplinskom energijom (vlastite energane, korištenje drugih oblika energije i sl.), - prijelaz s korištenja vodene pare na korištenje vrele vode kod potrošača koji paru koriste pretežito za ogrjevne svrhe. Zbog ratnih razaranja i stanja u gospodarstvu grada bitno su smanjene potrebe za parnim konzumom (približno 30% u odnosu na prijeratno stanje). To znači da se na temelju današnjeg stanja toplinskog konzuma i navedenih sagledavanja može zaključiti da su kapaciteti postojećih toplinskih izvora snagom i mogućom proizvodnjom dovoljni za pokrivanje parnog konzuma Osijeka danas i u doglednoj budućnosti. c) Razvoj toplinske mreže i toplinskih stanica Prema srednje mogućoj varijanti razvoja procjenjuje se veličina toplinske mreže i broj toplinskih stanica u 2015. godini:

- vrelovodna mreža 45 km - parovodna mreža 5,5 km* mreža, ukupno: 50,5 km - vrelovodne stanice 600 kom - parovodne stanice 8 kom* toplinske stanice, ukupno: 608 kom

* Predviđa se da će dio potrošača koji paru koriste isključivo u ogrjevne svrhe prijeći na vrelovodni sustav, pa iz toga proizlazi smanjenje duljine parovodne mreže i broja parovodnih stanica. Općenito je nastojanje da temperaturni režim rada vrelovodne mreže, osobito one koja radi u sustavu sa spregnutom proizvodnjom električne energije i topline budu što niži.

264 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

Na toplinskom sustavu Osijeka to neće biti moguće dosljedno provesti jer hidrauličke karakteristike postojeće mreže to ne dozvoljavaju. Sadašnji temperaturni režim 130/70°C biti će moguće provoditi na dijelu vrelovodne mreže zapadno od toplane još nekoliko godina, a tada će se morati ići na više temperaturne režime ili na značajne rekonstrukcije mreže. Osobitu pažnju treba posvetiti kvaliteti toplinske izolacije vodova i njenoj ekonomskoj debljini. Sljedeći korak bit će mogućnost lokalne regulacije u stanicama i centralnog nadzora regulacije i upravljanja radom toplinskih stanica iz dispečerskog centra. 3.6.2.4. Alternativni izvori energije Hidropotencijal malih vodotokova na području Županije do sada nije bio interesantan za proizvodnju električne energije u okviru HEP-a. Izgradnja malih hidroenergetskih postrojenja moguća je samo na onim manjim vodotocima, te postojećim i budućim akumulacijama za regulaciju vodotoka ili zaštiti od bujičnih voda, gdje takvi hidropotencijali postoje. Radi utvrđivanja hidropotencijala malih vodotokova treba prvo provesti istraživanja kojima će se utvrditi na kojim vodotocima postoji i koliki je taj hidropotencijal. Na području Županije postoje velike količine biljnih otpadaka i ostale biomase, te postoje mogućnosti za njihovo korištenje u proizvodnji energije. Ove mogućnosti za sada nisu istražene, ali one su znatne i u budućnosti ih je potrebno intenzivnije koristiti. Također postoje mogućnosti većeg iskorišenja termalnih voda u energetske svrhe, s obzirom da je njihovo postojanje na području Županije utvrđeno. Sunce je najveći potencijalni izvor energije, ali do sada nije riješen postupak kojim bi se ta ogromna energija po pristupačnim cijenama i u pravom trenutku stavila na raspolaganje potrošačima. Klimatski uvjeti koji vladaju na području Županije omogućavaju korištenje ograničenih količina sunčeve energije. Zbog toga se na području Županije njezino korištenje planira kao dopuna konvencionalnim izvorima energije. Mogućnost korištenja energije vjetra na području Županije za sada nije istražena.

3.6.3. Vodnogospodarski sustav 3.6.3.1. Vodoopskrba Razvitak i proširenje postojećih sustava vodoopskrbe Županije, te izgradnja sustava ovisit će, prije svega, o proširenju postojećih i izgrađenih novih crpilišta i osiguranju potrebnih količina vode za nove potrošače te izgradnji magistralnih i transportnih cjevovoda. Stoga je nužno nastaviti hidrogeološka istraživanja na proširenju postojećih crpilišta (Jarčevac, Donji Miholjac, Ðakovo, Dalj, Kneževi Vinogradi) kao i započeti program hidrogeoloških istražnih radova za nova crpilišta prema ovom Planu – Topolje i Zlatna Greda. S obzirom na relativno veliki broj postojećih i novih crpilišta, dakle i mogućnost formiranja odgovarajućeg broja "podsustava", za očekivati je da će širenje transportno distribucijskih mreža i povezivanje podsustava prvo krenuti iz pravca prostora s rješavanom vodoopskrbom, a ujedno i ekonomski jačeg prostora, ka područjima ekonomski slabijim i s vodom nedovoljno opskrbljenim. Izgradnja magistralnih i transportnih cjevovoda između većih i manjih podsustava svakako treba biti logična u funkcionalnom pogledu i mora biti rezultat ekonomske analize u smislu zadovoljavanja zahtjeva za vodom nekog područja. Osnovni pravci razvoja vodoopskrbnih sustava i dalje uglavnom prate glavne prometne pravce te urbanizirane prostore, a kao prioritet svakako je povezivanje postojećih sustava vodoopskrbe u cilju osiguranja mogućnosti prebacivanja vode iz jednog vodoopskrbnog sustava u drugi. Pri tome treba napomenuti, da nikako ne treba isključiti pojedinačne samostalne i zasebne pokušaje rješavanja opskrbe vodom i van ovih prioriteta, ukoliko su ta rješenja u skladu s konačnim rješenjem vodoopskrbe cjelokupnog područja, a za njihovu realizaciju postoji interes.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 265 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

U okviru ovih aktivnosti definirani su kriteriji za izbor prioritetnih poslova, kako slijedi: • Zaštita raspoloživih crpilišta vode na području Županije kao dugoročne aktivnosti u cilju zaštite i osiguranja dovoljnih dugoročnih količina pitke vode – osnov za sve naredne aktivnosti po pitanju opskrbe pitkom vodom Županije, • Akutna i stalna nestašica vode na pojedinim područjima s mogućnošću higijensko-zdravstvene ugroženosti. • Osiguranje uvjeta za povratak prognanih, obnovu ili začetak nove gospodarske proizvodnje koja se bazira na vodi. • Ekonomičnost ulaganja u vodoopskrbni sustav, te osiguranje osnove za opskrbu vodom većeg broja korisnika – mogućnost korištenja vode od strane velikog broja korisnika koji do sada nemaju osiguranu opskrbu kvalitetnom pitkom vodom ili je to djelomično i nepotpuno realizirano, a imaju izgrađen dio infrastrukture. • Mogućnost osiguranja financijskog udjela u realizaciji projekta vodoopskrbe. • Zadovoljenje što većeg postotka stanovništva Županije kvalitetnom pitkom vodom. Važno je napomenuti da je i jedan dio prioriteta Županije racionalno gospodarenje postojećim starijim sustavima vodoopskrbe što podrazumijeva: rješenje distribucije vode u okviru dopuštenih gubitaka vode, svođenje potrošnje na stvarne potrebe komunalnog standarda, prihvatljivu i racionalnu potrošnju energije i slično. U okviru ovakvih kriterija mogu se kao osnovni radovi na razvitku vodoopskrbe Osječko-baranjske županije istaći sljedeći: A. PROŠIRENJE POSTOJEĆIH I IZGRADNJA NOVIH CRPILIŠTA 1. Proširenje crpilišta Jarčevac za potrebe vodoopskrbnih područja Valpovo i Osijek 2. Sanacija i proširenje crpilišta Donji Miholjac 3. Proširenje crpilišta Trslana u Ðakovu 4. Istražni radovi i realizacija crpilišta Topolje u Baranji 5. Završetak crpilišta i prerade vode na crpilištu Mece-Darda 6. Sanacija i rekonstrukcija crpilišta Dalj 7. Sanacija i proširenje crpilišta Prosine u Kneževim Vinogradima 8. Dovršetak pogona za preradu Dravske vode na lokaciji Nebo Pustava 9. Istražni radovi radi utvrđivanja svrsishodnosti uključivanja u sustav vodoopskrbe bunara koje je u okolini Beničanaca izbušila INA 10. Istražni radovi i realizacija crpilišta Zlatna Greda B. IZGRADNJA MAGISTRALNE I TRANSPORTNE VODOVODNE MREŽE 1. Dovršetak izgradnje transportnog cjevovoda Našice-Koška-Bizovac 2. Izgradnja magistralnog cjevovoda Osijek-Čepin-Ðakovo 3. Izgradnja transportnih cjevovoda Donji Miholjac-Valpovo 4. Izgradnja spojnih cjevovoda Dalj-Erdut-Aljmaš 5. Dovršetak izgradnje spojnog cjevovoda Osijek-Sarvaš-Bijelo Brdo 6. Izgradnja transportnog cjevovoda Feričanci 7. Izgradnja transportnih cjevovoda Darda-Čeminac-Torjanci

266 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

8. Izgradnja transportnih cjevovoda Beli Manastir-Batina-Kneževi Vinogradi 9. Izgradnja transportne mreže područja Vladislavci-Dopsin-Hrastin 10. Izgradnja transportnog cjevovoda Našice-Podgorač 11. Izgradnja spojnih cjevovoda povezivanja postojećih sustava vodoopskrbe na području Ðakova U postizanju istaknutih ciljeva razvoja vodoopskrbnog sustava Osječko-baranjske županije potrebno je realizirati sljedeće planove prema vodoopskrbnim područjima: - VODOOPSKRBNO PODRUČJE OSIJEK Osnove razvitka ovog područja vodoopskrbe definirane su prema osiguranju novih zahvata podzemne vode na lokalitetu Jarčevac gdje je prema sporazumu Valpova i Osijeka od ukupnih planiranih i raspoloživih količina od 400 l/s planirana količina za vodoopskrbni sustav Osijek od oko 250 l/s. Obzirom na male kapacitete distribucijske mreže Josipovca i Višnjevca, potrebno je do glavnog opskrbnog cjevovoda ili do tlačnog sklopa Nebo Pustara, dovesti novi magistralni tlačni vod. Isto tako, za daljnje širenje vodoopskrbe istočnih prigradskih naselja potrebno bi bilo produžiti južni obilazni vod prema industrijskoj zoni i Sarvašu. Dovršetak prerade zahvaćenih voda rijeke Drave, kao pomoćnog zahvata vode, također je nužan za sveukupno rješavanje vodoopskrbe ovog područja i osiguranje ukupnih preradbenih kapaciteta do 1.200 l/s. Razvitak magistralne i transportno distribucijske mreže planiran je u ovim pravcima: • Glavni pravac daljnje izgradnje i razvoja magistralnih transportnih cjevovoda sustava kretat će se u pravcu južnog dijela Županije u prostoru Osijek-Ðakovo kako bi se uklapanjem sustava i crpilišta Čepin omogućila vodoopskrba svih naselja toga područja. • Drugi važan pravac izgradnje transportnog cjevovoda je u pravcu već postojećih sustava Bijelo Brdo, Dalj, Erdut i Klisa. • Potrebno je izvršiti povezivanje vodovoda od Tenjskog Antunovca prema Ernestinovu i Laslovu. • Osim ovih zahvata potrebno je u cilju dovođenja vode s crpilišta Jarčevac izvesti novi transportni vod do lokacije Nebo Pustara ili južnog obilaznog voda. • Za dugoročno plansko razdoblje i potrebu dovođenja vode iz prostora crpilišta Zlatna Greda bit će potrebno izvesti novi transportni vod DN 700 do središta grada. • Potrebno je nastaviti aktivnosti na sanaciji stare mreže, smanjenju gubitaka i automatizaciji i upravljanju sustava (NUS). - VODOOPSKRBNO PODRUČJE ÐAKOVO Osnov razvitka vodoopskrbnog područja Ðakova čini povezivanje vodoopskrbnog sustava grada Ðakova s ostalim manjim podsustavima na svom području, u cilju ostvarivanja boljih mogućnosti zadovoljava potreba za vodom Ðakovštine. Prije svega, neophodno je usmjeriti aktivnosti na iznalaženju novih količina vode kako na crpilištu Trslana tako i na ostalim mogućim lokacijama radi osiguranja dovoljnih količina vode. S tim u svezi, važnu ulogu ima predočeni magistralni spojni cjevovod Osijek-Čepin-Ðakovo jer je tim vodom moguće osigurati zadovoljenje vršnih potreba za vodom Ðakovštine, ali i osigurati potrebnu vodu za naselja šireg područja uz ovu magistralnu cestu. Isto tako planirano je povezivanje Županije na Regionalni vodoopskrbni sustav istočne Slavonije magistralnim spojnim vodom od Velike Kopanice do Ðakova čime bi se osigurale dovoljne količine vode za vodoopskrbu Ðakovštine. Navedeni spojni magistralni vodovi navedeni su u prioritetima Županije. Bitan preduvjet razvitka sustava je sagledavanje mogućnosti povezivanja s Regionalnim vodovodom istočne Slavonije u cilju osiguranja potrebnih količina u narednom planskom razdoblju koje u maksimalnom satu iznose 250 l/sec.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 267 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

U cilju daljnje izgradnje magistralnih cjevovoda ovog vodoopskrbnog područja prioritetno bi bilo izvesti novi transportni cjevovod od crpilišta Trslana do grada Ðakova te spojni transportni cjevovod u pravcu vodoopskrbnog područja Osijek. Ujedno, potrebno je nastaviti izgradnju vodovoda manjih naselja unutar ovoga vodoopskrbnog sustava. - VODOOPSKRBNO PODRUČJE BELIŠĆE Razvitkom crpilišta "Jarčevac" te prelaskom vodoopskrbnog sustava Valpovo na novo crpilište, postojeće crpilište na rijeci Dravi, količinski, u potpunosti zadovoljava planske potrebe za vodom vodoopskrbnog sustava Belišće. Razvitak vodoopskrbe područja treba biti usmjeren na daljnji razvitak transportno distribucijske vodovodne mreže u pravcu naselja Vinogradci, Gorica Valpovačka i Bocanjevci, te izgradnju dijela regionalnog vodovoda u pravcu vodoopskrbnog područja Donji Miholjac. Osim toga, istovremeno je nužno povezivanje sa susjednim distribucijskim područjem Donjeg Miholjca preko naselja Veliškovci-Gat. Razvitak vodoopskrbnog sustava Čepin baziran je na crpilištu Čepin kapaciteta 80 l/s i preradi vode kapaciteta 60 l/s sa vodotornjem kapaciteta 200 m3. Ovim sustavom za sada se opskrbljuje naselje Čepin, a u planovima razvitka je povezivanje ovog sustava prema Vuki odnosno pravac prema Ðakovu te prema Čepinskim Martincima, odnosno pravac prema Našicama. Osnovni spojni vod trebao bi biti prema Osijeku. Plan razvitka vodoopskrbnog sustava Dalj predviđa povezivanje ovog sustava s Aljmašem i zatvaranje prstena Dalj-Erdut-Aljmaš-Dalj, ali i povezivanje na vodoopskrbni sustav Osijek kao i povezivanje na pravac Dalj-Borovo. Postojeće crpilište ostaje u funkciji, ali ga je nužno sanirati, rekonstruirati i proširiti, te provesti njegovu legalizaciju. Zasebno područje od velikog značenja je i područje općina Vuka i Vladislavci. Rješenje vodoopskrbe ovoga područja je povezivanje Osijeka, Čepina i Ðakova magistralnim vodom, te osiguranje dovoljnih količina pitke vode iz tih izvora. Trenutni raspoloživi kapaciteti crpilišta Čepin osiguravaju dobru osnovu za realizaciju ovog spoja. Ovo područje nužno je povezati prema Punitovcima i prema Ernestinovu tako da je planirana međusobna veza s ostalim podsustavima, odnosno sustavima na ovom području. - VODOOPSKRBNO PODRUČJE NAŠICE Prioritet daljnjih aktivnosti je u širenju magistralne i distribucijske vodoopskrbne mreže sukladno ranijim projektima i ovom Planu tj. širenje konzuma na bazi raspoloživih kapaciteta crpilišta Velimirovac. Pri tome je važno na javnu vodoopskrbu priključiti naselja Donja Motičina i Jelisavac gdje je izgradnja mreža pri završetku kao i nastojati što prije priključiti naselja općina Feričanci, Koška i Podgorač. Ovaj sustav karakteriziraju visokotlačni vodovi te je u narednom razdoblju potrebno racionalizirati ove tlakove sukladno mogućnostima i pravcima distribucije. U tom pogledu potrebno je: • S obzirom na nepokrivenost i neizgrađenost istočnog dijela vodoopskrbnog područja Našice (općina Koška) nastaviti izgradnju magistralnog cjevovoda Velimirovac-Jelisavac-Koška-Topoline. • U pravcu zapada izraditi vodoopskrbnu mrežu naselja Feričanci i priključiti i na vodoopskrbni vod iz Donje Motičine (privremeni spoj), te izgraditi magistralni cjevovod Našice-Ðurđenovac- Feričanci (konačni spoj). • U pravcu sjevera izgraditi magistralni cjevovod Velimirovac-Klokočevci-Malinovac.

268 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

• U pravcu juga izgraditi novi transportni vod kroz grad Našice preko Markovca do Stipanovaca i Podgorača, koji ujedno povezuje vodoopskrbno područje Našice s vodoopskrbnim područjem Ðakovo. • Unutar ovoga vodoopskrbnog područja nalazi se vodoopskrbni sustav Ðurđenovac u sklopu kojeg u pogledu daljnjeg širenja treba izgraditi kompletnu transportno-distribucijsku vodovodnu mrežu u smjeru naselja Šaptinovci, Beljevina, Bokšić i Bokšić Lug (izgradnja započeta). Predloženi razvitak magistralnih i transportnih cjevovoda vodoopskrbnog područja Našice ujedno omogućava povezivanje ovoga područja s okolnim vodoopskrbnim područjima Osijek, Donji Miholjac i Ðakovo. Za priključenje ovih naselja potrebno je dovršiti rekonstrukciju crpilišta i to izvesti dodatne zdence na crpilištu Velimirovac, te povećati i racionalizirati kapacitete tlačnih elemenata. Također, nužno je osigurati rezervoarski prostor za daljnje proširenje mreže. Ujedno, nužno je definirati status, legalizaciju i mogućnosti opskrbe pitkom vodom sa crpilišta Ðurđenovac. Potrebno je provesti hidrogeološke radove na širem području Našica – područje Seone, u svrhu istraživanja zahvata vode koja ne zahtijeva preradu, a kojom je moguće opskrbljivati zapadni dio ovog područja. - VODOOPSKRBNO PODRUČJE BARANJA Plan razvitka transportne i vodoopskrbne mreže daje cjelovito rješenje u cilju izgradnje funkcionalnog sustava vodoopskrbe dok je pitanje ostvarivanja i prioriteta u funkciji obnove i razvitka cjelokupnog prostora. Osnovni razvojni elementi transportnih vodova su: • Povezivanje i spajanje tri postojeća vodoopskrbna sustava Beli Manastir-Darda-Kneževi Vinogradi. • Izgradnja prstena oko Banskog Brda i povezivanje naselja na jedan sustav s osnovom opskrbe s novog crpilišta Topolje. • Širenje transportno-distribucijske vodovodne mreže vodoopskrbnog sustava Darda. Razvoj i proširenje postojećih sustava vodoopskrbe te izgradnja novih sustava ovisit će, prije svega, o proširenju i izgradnji novih crpilišta te osiguranju potrebnih količina vode za nove potrošače. U sklopu ovog Plana, a na osnovu provedenih analiza potreba vode, utvrđena je ukupna potreba vode koju bi trebalo osigurati na svim crpilištima za područje Baranje do 2015. godine, a iznosi Qmax.dn= 210 l/sec. Navedena količina prije svega bi se osigurala s postojećih crpilišta "Livade", "Mece" i "Prosine", a potom s novih crpilišta "Topolje", "Nove livade", "Silmeđe", te crpilište "Zlatna greda". Prioritetno bi bilo i dovršenje postrojenja za preradu vode na crpilištu Darda-Mece kao osnove za daljnji razvoj vodoopskrbne mreže, ali i izgradnja crpilišta Topolje. Na novim crpilištima moguće je očekivati potrebnu preradu vode prije distribucije u javni vodoopskrbni sustav. Usporedo s rješavanjem zahvata i transporta vode unutar sustava nužno je rješavati i rezervoarski prostor kako bi se stvorile mogućnosti pokrivanja vršnih satnih opterećenja unutar sustava, te osigurao tlak i količina vode za zadovoljavanje uvjeta protupožarne zaštite. Razvojno, ovo vodoopskrbno područje jedinu vezu i oslonac na susjedne sustave ostvarit će povezivanjem s vodoopskrbnim područjem Osijek i to cjelokupnim sagledavanjem izgradnje novog zajedničkog crpilišta "Zlatna Greda".

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 269 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

- VODOOPSKRBNO PODRUČJE DONJI MIHOLJAC Plan razvitka vodoopskrbe, vodoopskrbnog područja Donji Miholjac prije svega predviđa izgradnju magistralnih i transportnih cjevovoda područja, te zahvate na osiguranju i obradi dovoljnih količina pitke vode na crpilištu Donji Miholjac. Izgradnja magistralnih i transportnih cjevovoda planirana je u tri osnovna pravca te nekoliko sekundarnih poteza: • Donji Miholjac-Rakitovica-Miholjački Poreč-Golinci-Radikovci, • Donji Miholjac-Sveti Ðurađ-Podravski Podgajci, • Donji Miholjac-Ivanovo-Viljevo, • Donji Miholjac-Gat, • dovršenje magistralnog vodovoda Rakitovica-Velimirovac (od Miholjačkog Poreča), • izgradnja spojnih vodovoda uz spomenute magistralne: - Donji Miholjac-Velimirovac, - Donji Miholjac-Gat i, - Donji Miholjac-Podravska Moslavina, • rekonstrukcija vodovoda u Donjem Miholjcu u Ulici P. Radića. Dio koncepcije razvitka vodoopskrbnog sustava šireg područja Donji Miholjac bazira se i na osiguranju pitke vode iz Regionalnog vodoopskrbnog sustava Slavonske Podravine. To se posebice odnosi na pravac Donji Miholjac-Našice, gdje se i nalazi najveći broj šireg područja Donji Miholjac, koja još nisu obuhvaćena vodoopskrbom. Potrebne količine pitke vode za ukupne potrebe grada Donjeg Miholjca osigurat će se sa crpilišta Donji Miholjac (sadašnjim kapacitetima i planiranim proširenjem crpilišta). Prigradska naselja (Rakitovica, Golinci, Radikovci, Miholjački Poreč …) također se mogu opskrbiti vodom s ovog crpilišta dok je za svako daljnje širenje mreže nužna sanacija i radikalnije proširenje crpilišta ili je nužno iznaći novo crpilište. Svakako da je mogućnost i dovođenje vode s drugog vodoopskrbnog područja. U sklopu radova na crpilištu Donji Miholjac potrebna je izvedba novog zdenca, dogradnja primarnog i sekundarnog postrojenja za pročišćavanje vode i rekonstrukcija i pojačanje tlačnog sklopa na precrpnoj stanici. - VODOOPSKRBNO PODRUČJE VALPOVO Plan razvitka vodoopskrbe područja Valpovo pretpostavlja zadržavanje postojećeg zahvata vode na rijeci Dravi, samo za potrebe vodoopskrbnog područja Belišće, dok bi se crpilište Jarčevac koristilo za potrebe vodoopskrbnog područja Valpovo. Potrebnu količinu vode moguće je osigurati zadržavanjem postojećeg zahvata na rijeci Dravi uz istovremeno proširenje crpilišta "Jarčevac" do ukupnog kapaciteta cca 60 l/sec tj. proširenje distribucijske stanice i postrojenja za preradu vode. Takvo proširenje omogućilo bi punu priključenost i opskrbljenost potrošača u svim naseljima na području vodoopskrbnog područja Valpovo. Za plansko razdoblje 2015. godine ukupna potrošnja u maksimalnom danu potrošnje bila bi 96 l/sec što će se osigurati daljnjim proširenjem crpilišta "Jarčevac". Poseban naglasak treba staviti na daljnji razvitak crpilišta "Jarčevac" kao regionalnog crpilišta s obzirom na njegovu znatnu procijenjenu izdašnost od cca 400 l/sec. S obzirom na pretpostavljene količine uveliko prelaze potrebe za vodom područja vodoopskrbe Valpovo, planirano je da dio raspoloživih kapaciteta vode za svoje potrebe koristi vodoopskrbno područje Osijek.

270 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

U tom pogledu postavljen je i Plan razvitka vodoopskrbe Županije. Zahvaćene vode preradile bi se na samoj lokaciji crpilišta, a potom distribuirale u pojedino vodoopskrbno područje. Osim ovih elemenata sustava vodoopskrbe potrebno je izgraditi i nove vodospremnike iz razloga izravnavanja satnih oscilacija potrošnje, te zadovoljenja protupožarnih uvjeta. Potrebno je naglasiti i nužnog povezivanja vodoopskrbnog područja Valpovo sa susjednim vodoopskrbnim područjima Osijek i Našice dok je povezanost s vodoopskrbnim područjem Belišće u funkciji. 3.6.3.2. Odvodnja Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Zatečena situacija s odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda na području Osječko-baranjske županije nije zadovoljavajuća. Općenito rješavanje odvodnje značajno zaostaje za vodoopskrbom. Razvijena kanalizacijska mreža postoji samo u gradu Osijeku i nekim općinskim središtima (Ðakovo, Našice, Valpovo-Belišće te djelomično u Ðurđenovcu, Belom Manastiru i nekoliko manjih mjesta). Pojedini uređaji za pročišćavanje su u izgradnji (Našice), a neki ranije izvedeni nedovršeni, slabo održavani ili potpuno izvan funkcije (Belišće, Beli Manastir, Donji Miholjac). U manjim naseljima ne postoje organizirani sustavi odvodnje i pročišćavanja. Pojedinačna rješenja; septičke jame i drugi manji uređaji obično su građeni nestručno, ne držeći se osnovnih sanitarno tehničkih principa. Svi ti izvedeni sustavi i objekti odvodnje i pročišćavanja ne doprinose danas značajnijem smanjenju ukupnog tereta zagađenja i zaštiti recipijenata. Stagnacija industrijskog razvoja i poljoprivrednih aktivnosti uzrokovanih ratom i tranzicijskim promjenama utjecala je na smanjenje zagađenja u slivu rijeke Drave, a to se odrazilo i na ovu regiju. Dio prijašnjih izvora zagađenja je nestao ili se bitno smanjio. Osnovni ciljevi rješavanja problematike odvodnje i pročišćavanja su: - zaštita resursa površinskih i podzemnih voda od onečišćenja te očuvanje njihovih ekoloških vrijednosti, - poboljšanje higijensko-sanitarnih uvjeta života. Državnim planom zaštite voda u okviru mjera za sprječavanje i smanjenje onečišćenja voda među ostalim aktivnostima istaknuto je planiranje i izgradnja sustava javne odvodnje i izgradnja uređaja za pročišćavanje. Županijskim planom za zaštitu voda planira se građenje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, određuje se odgovorna osoba za izvršenje plana građenja i planira se osiguranje potrebnih financijskih sredstava za izvršenje plana građenja. Financijska sredstva za provedbu Plana građenja objekata i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda osiguravaju se iz: • naknade za zaštitu voda iz koje se financira zaštita voda u skladu s člankom 3. točka 4. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (NN 107/95. i 88/98.), • cijene komunalne usluge na osnovi članka 18. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95. i 70/97.), • državnog proračuna Republike Hrvatske, • kredita, stranih i domaćih, • od novčanih kazni izrečenih zagađivačima u prekršajnim postupcima,

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 271 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

• zamjene međunarodnih dugova u svrhu provedbe programa zaštite voda. Fizičke i pravne osobe zadužene za provedbu Plana, njihova ovlaštenja i odgovornosti. Za provedbu Plana građenja objekata i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda zaduženi su: • Državna uprava za vode, • Hrvatske vode, • fizičke i pravne osobe koje obavljanjem djelatnosti onečišćuju ili mogu zagatiti vode, • osobe koje obavljaju komunalnu djelatnost. U Osječko-baranjskoj županiji prema Državnom planu jedini grad koji se nalazi na listi prioriteta (iznad 50.000 ES) je Osijek. U grupu iznad 15.000 stanovnika (prema popisu 1991. god.) nalazi se Ðakovo (s planiranim uređajem od 20.000 ES). Međutim prema dosadašnjim planovima i izrađenoj projektnoj dokumentaciji u tu grupu treba uključiti Našice (uređaj planiran za 20.000 ES), Belišće (s izgrađenim uređajem od 240.000 ES na koji su pored industrije uključene otpadne vode Valpova i Bistrinaca), Donji Miholjac (planirano 65.000 ES) i Beli Manastir (planirano 38.000 ES). Između 2.000 i 15.000 ES ima cca dvadesetak naselja, a za nekoliko postoji i izrađena projektna dokumentacija za rješenje odvodnje i pročišćavanja (Feričanci, Bizovac, Petrijevci i okolna naselja). "Osjetljiva" i "vrlo osjetljiva područja" još nisu definirana od strane nadležnih Ministarstava i Uprava. Na području Županije u vrlo osjetljiva područja sigurno će biti uključeno područje Kopačkog rita i drugih zaštićenih ornitoloških i močvarnih područja i uža vodozaštitna područja postojećih i planiranih crpilišta. Uzevši u obzir sve ove činjenjice u razvoju sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je: 1. Definirati i planirati rješenje odvodnje i pročišćavanje za sva naselja gdje su izgrađeni ili planirani sustavi javne vodoopskrbe (pod rješenjem odvodnje i pročišćavanja ne smatra se nužnim izgradnja kanalizacije i centralnih uređaja). 2. Kod izrade koncepta rješenja odvodnje na županijskom nivou treba uključiti sve varijante od centraliziranih ili lokalnih sustava pa do individualnih, pojedinačnih rješenja, prilagođenih uvjetima okoliša i mogućnostima recipijenta. U pročišćavanju otpadnih voda primjenjivati što jednostavnije sustave kompatibilne s prirodnim procesima, građene fazno, za sadašnje potrebe i količine otpadnih voda, a ne one koje se očekuju u nekoj neizvjesnoj budućnosti. 3. Pri definiranju rješenja odvodnje i pročišćavanja treba uvažavati do sada izgrađene sustave i objekte, kao i planirane. 4. Postojeća projektna dokumentacija vezana uz odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda rađeno je na bazi zastarjelih teoretskih i literaturnih podataka te procjena iz nerealnih urbanističkih planova razvoja. Svu takvu projektnu dokumentaciju koja nije u fazi izvedbe treba podvrći detaljnoj reviziji i uskladiti sa suvremenijim pristupima i racionalnijim principima usklađenim s aktualnim mogućnostima društva. Na primjer: decentralizirani sustavu odvodnje, sustavno organizirana individualna rješenja, čista tehnologija, rješavanje na samom izvoru zagađenja itd. 5. Prioritete i dinamiku izgradnje odvodnih sustava i uređaja za pročišćavanje treba uskladiti s principima postavljenim Državnim planom zaštite voda te realnom gospodarskom situacijom i financijskim mogućnostima. 6. Otpadne vode industrijskih pogona i poljoprivrednih farmi čija odvodnja i pročišćavanje nisu riješeni u okviru postojećih sustava moraju izgraditi vlastite sustave u skladu s uvjetima okoliša i mogućnostima recipijenta u skladu s postojećim propisima.

272 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

Do sada zanemarenu odvodnju manjih naselja treba početi rješavati dobro organiziranom dugoročnom aktivnošću financiranom na nivou Županije i vodoprivrede. Te aktivnosti trebaju obuhvatiti: • Analizu sadašnjeg higijensko sanitarnog stanja naselja na temelju podataka prikupljenih od stručnih službi (komunalne, zdravstvene i sl.) za svaki stambeni i radni objekt i to: - broj stanara, - broj stoke, - aktivnosti u kojima se troši voda, - snabdijevanje vodom (vodovod, bunar, drugo), - količina potrošene vode, - način odvodnje sanitarnih i drugih otpadnih voda, - obrada otpadnih voda, - recipijent otpadnih voda, - odvodnja oborinskih voda, - recipijent oborinskih voda, • analizu mogućih tehničkih rješenja (odvodnja-individualna, razdjelna, mješovita, kombinirana ili sl., odvodnja, pročišćavanje-mehaničko, septičke jame, biološki uređaji i sl.), • procjena troškova i mogućih izvora financiranja, • utvrđivanje prioriteta na bazi prikupljenih podataka i ugroženosti površinskih i podzemnih resursa. U odnosu na način rješavanja odvodnje otpadnih voda utvrđena je osnovna podjela naselja: 1. Manja naselja u kojima nije predviđena organizirana vodoopskrba - Duboševica, Topolje, Draž, Batina, Zmajevac, Popovac, Branjina, Mirkovac, Kozarac, Jagodnjak, Čeminac, Bolman, Torjanci, Martinci Miholjački, Marijanski Ivanovci, Andrijevac, Lug Subotički, Ostrošinci, Bučje, Razbojište, Bračevci, Budimci, Krndija, Slatinik Drenjski, Paljevina, Potjani, Punitovac, Jurjevac, Kučanci, Preslatinci, Pridvorje, Drenje, Mandičevac, Dragotin, Hrkanovci đakovački, Majar, Ovčara, musić, Slobodna Vlas, Paučje, Rozmajerovac, Granice, Lonđica, Ceremošnjak, Gradac, Vladislavci, Hrastin, Šodolovci, Ernestinovo, Silaš, Klisa, Novi Erdut. - individualna ili grupna rješenja sa septičkim jamama1 2. Manja naselja s organiziranom vodoopskrbom bez utjecaja na zaštićena područja ili vodozaštitne zone - Karanac, Erdut, Gorica Valpovačka, Gat, Tiborjanci, Kitišanci, Rakitovica, Bokšić Lug, Bokšić, Šaptinovci, Beljevina, Teodorovac, Klokočevci, Lipine, Donja Motičina, Seona, Novi Perkovci, Piškorevci, Budrovci, Viškovci, Forkuševci, Vučevci, Vrbica, Mrzović. - individualna ili grupna rješenja sa septičkim jamama ili sl., jednostavnim uređajima (evapotranspiracijski sustavi ili drugi biljni uređaji) 3. Manja naselja s organiziranom vodoopskrbom u blizini zaštićenih područja ili vodozaštitnih zona - Kneževo, Kneževi Vinogradi, Grabovac, Baranjsko Petrovo Selo, Novi Bezdan, Kopačevo, Dalj, Bijelo Brdo, Sarvaš, Palača, Laslovo, Ada, Petrova Slatina, Koritna, Semeljci, Široko Polje, Beketinci, Kešinci, Josipovac Punitovački, Tomašanci, Gorjani, Kuševac, Ivanovci Gorjanski, Satnica Ðakovačka, Ðurđanci, Selci đakovački, Gašinci, Strizivojna, Trnava, Lapovci, Levanjska Varoš,

1 pod tim rješenjima podrazumijeva se organizirani sustav sa suvremenim koncipiranim septičkim jamama i sl., jednostavnim uređajima, kontroliran i redovno održavan

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 273 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Breznica Ðakovačka, Stipanovci, Kelešinka, Jelisavac, Lađanska, Velimirovac, Pribiševci, Sušine, Našičko Novo Selo, Valenovac, Gazije, Gornja Motičina, Čokadinci, Martinci Čepinski. - sustavi odvodnje (razdijelni, mješoviti, kombinirani) s jednostavnim uređajima (evapotranspiracijski sustavi ili drugi biljni uređaji) 4. Naselja koja imaju mogućnost priključenja na postojeće sustave odvodnje i planirane uređaje - Lug, Vardarac, Bilje, Darda, Švajcarnica, Uglješ, Tenja, Ivanovac, Antunovac, Brijest, Livana, Čepin, Ovčara, Habjanovci, Brođanci, Novaki Bizovački, Cret Bizovački, Bizovac, Samatovci, Petrijevci, Satnica, Ladimirevci, Šag, Ivanovci, Zelčin, Harkanovci, Martin, Zoljan, Feričanci, Nard. 5. Naselja s izvedenim sustavom odvodnje - Beli Manastir, Osijek, Valpovo, Belišće, Donji Miholjac, Ðurđenovac, Ðakovo, Našice 3.6.3.3. Uređenje vodotoka i voda a) Uređenje rijeke Drave Prema postojećim planovima i u skladu s istaknutim ciljevima na državnoj razini uređenje toka rijeke Drave u Osječko-baranjskoj županiji sadržavalo bi tri dionice: • Kanalizirano korito od ušća Drave u Dunav do pregrade VS "Osijek" - rkm 0+000 do rkm 31+000, • Akumulacijsko jezero VS "Osijek" od pregrade VS "Osijek" do pregrade VS "Donji Miholjac" - rkm 31+000 do rkm 85+200, i • Akumulacijsko jezero VS "Donji Miholjac" od pregrade VS "Donji Miholjac" do km 104+000 (granica županije) koje se nastavlja u susjednoj Virovitičko-podravskoj županiji do rkm 155+700 - rkm 85+200 do rkm 104+000. U okviru prve dionice Ušće - VS "Osijek" od rkm 0+000 do rkm 31+100 korito je uređeno od rkm 0+000 do rkm 24+200 s regulacijskom širinom korita od 180 m pri srednjoj vodi. Dio obaloutvrda između 16. i 24. km je tipa gradskog keja. Od rkm 24+200 do rkm 31+100 u dužini od 6.900 m korito koje je učvršćeno ali nejednakih širina treba urediti i osigurati regulacijsku širinu korita od 180 m. U okviru druge dionice - akumulacijskog jezera VS "Osijek" od rkm 31+100 do rkm 85+200 biti će, zavisno o okolnostima, potrebno osigurati kinetu plovnog puta na dionici od rkm 51+000 do km 70+200. U okviru treće dionice - akumulacijskog jezera VS "Donji Miholjac" od rkm 85+200 do rkm 104+100 biti će potrebno, kao i prethodno, osigurati kinetu plovnog puta na dionici od rkm 98+100 do rkm 104+100. Za drugu i treću dionicu potrebno je izvesti sve potrebne građevine: pregrade, paralelne nasipe, brodske prevodnice, energetska postrojenja i sl. Važno je naglasiti da na rkm 70+200 počinje granična dionica rijeke Drave između Republike Hrvatske i Republike Mađarske pa planovi uređenja moraju biti usklađeni na međudržavnom nivou. Ovo znači da bi mogla uslijediti situacija u kojoj bi izgradnja VS "Donji Miholjac" bila onemogućena, a tehnički elementi VS "Osijek" bili izmjenjeni (spuštanjem pregrade) na način da se akumulacijsko jezero skrati za 15,0 km. Tada bi se morala izvršiti regulacija korita Drave od rkm 70+200 do rkm 104+100. u okviru ovoga dionica od rkm 70+200 do rkm 98+100 je uređena u razdoblju od 1960. do 1980. godine sa širinom korita od 180 m pri srednjoj vodi pa bi trebalo izvršiti radove na uređenju korita u dužini od 6.000 m. Kako obveze proistekle iz ugovora o osiguranju plovnog puta nameću ubrzanu dinamiku realizacije od velikog je značaja sporazum s Republikom Mađarskom o izgradnji VS na Dravi kako bi se mogli racionalno planirati daljnji radovi na njenom uređenju.

274 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

Zahvati na uređenju rijeke Drave smatraju se potencijalnima i usklađivat će se s potrebama zaštite prostora i Strategijom razvoja vodnogospodarskog i prometnog sustava Države. b) Uređenje rijeke Dunava Na cijelom toku kroz Osječko-baranjsku županiju u dužini od 86,0 km od granice s Republikom Mađarskom na rkm 1433. do granice s Vukovarsko-srijemskom županijom na rkm 1347. regulacijskim radovima je osigurano korito širine 400 m za srednju vodu pa se može utvrditi da je ovaj potez toka Dunava uređen osim Daljske krivine. Stanje uređenosti se razlikuje po pojedinim dionicama poteza u smislu dovršenosti planiranih regulacijskih zahvata: u potpunosti je regulirano 5 od 8 dionica u dužini od 53,5 km. Dovršenje radova na uređenju rijeke Dunav treba osigurati na dionicama: • "Apatin" (rkm 1405+000 do rkm 1400+000) u dužini od 5,0 km, • "Staklar-Marin" (rkm 1347+500 do rkm 1369+500) u dužini od 5,0 km, i • "Bogojevo-Vukovar" (rkm 1369+500 do rkm 1347+000) u dužini od 22,5 km. Ovoj dionici pripada i Daljska krivina. Ukupna dužina poteza na kojoj treba dovršiti regulacijske radove je 32,5 km. Potreba za uređenjem ostalih vodotoka i voda prikazati će se u okviru slivnih područja. c) Slivno područje "Baranja" Slivno područje "Baranja" je prema uvjetima reljefa i hidrografije podijeljeno na četiri sektora: • Karašica sektora, • Dunavski sektor, • Dravski sektor, i • Brdsko područje. U Karašica sektoru su glavni vodotoci potok Karašica, odvodni kanal Karašica. Kanal Borza, te kanal Hatvan i Travnik, koji su pritoci potoka Karašica. Potok Karašica i kanal Borza imaju dio sliva u Republici Mađarskoj, te su svi (kao i pritoke Hatvan i Travnik uređeni poslije II svjetskog rata i danas je potrebno jedino njihovo tehničko održavanje. Ovo se odnosi i na Topoljski Dunavac, akumulaciju nastalu pregrađivanjem nasipom istoimenog rukavca Dunava. U Dunavskom sektoru glavni su vodotoci dovodni kanali - recipijenti podslivova Dunavski rit (CS Zlatna greda - 6,0 m3/s), Brestovačko-Jasenovački rit (CS Tikveš - 5,0 m3/s) i Podunavski rit (CS Podunavlje - 1,75 m3/s). Kanale karakteriziraju mali uzdužni padovi od 0,1% i velike širine 5-10 m. Kanali su zamuljeni i obrasli vegetacijom pa je potrebna rekonstrukcija i uredno tehničko održavanje, a posebno kanalskom sustavu Podunavskog rita gdje je dokazan premali kapacitet CS Podunavlje. U Dunavskom sektoru glavni su vodotoci kanal Barbara (CS Velika - 30,5 m3/s) i kanal Toplica (CS Bakanka 4,3 m3/s). Ovi su kanali uređeni no slabo održavani pa im je potrebno uredno tehničko održavanje. U brdskom području koje obuhvaća Bansko brdo potrebno je, na strmim sjevernim obroncima, koji gravitiraju potoku i odvodnom kanalu Karašica, ali i na blažim južnim padinama posebnu pažnju obratiti bujičnim koritima i urediti ih radi sprječavanja erozije. Nakon katastrofalnih poplava posebno iz 1965. i 1972. godine izgrađen je pouzdan sustav zaštite od vanjskih voda nasipima uz vodotoke Dunav, Dravu, Karašicu, Borzu i Toplicu, koji su do 1991. godine

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 275 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

pružali gotovo 100% zaštitu. Tokom rata oni su ozbiljno oštećeni pa ih nakon razminiranja terena treba temeljito sanirati. d) Slivno područje "Vuka" Glavna tekućica slivnog područja je rijeka Vuka čiji je tok u Osječko-baranjskoj županiji od rkm 36+000 do nasute brane "Borovik" dugačak 61,0 km, a uključujući i akumulacijske jezero "Borovik" 67,0 km. Rijeka Vuka ima ravničarski karakter nizvodno od ušća kanala Gorjan-Punitovci, a uzvodno karakter brdskog vodotoka. Regulacijskim radovima u posljednjih 10 godina riješen je problem središnje kinete nizinskog dijela vodotoka osim meandra Korpaš i definitivno realiziran proticajni profil brdske dionice do ceste Ðakovo-Našice. Za definitivno uređenje rijeke Vuke potrebno je na nizinskoj dionici urediti postojeći meandar Korpaš kod mjesta Vuka i izvesti prokop "Korpaš" dužine 2,5 km, a na brdskoj dionici urediti nereguliranu dionicu od ceste Ðakovo-Našice do brane "Borovik". Alternativno je rješenje za ovu dionicu akumulacija Bučje. U slivnom području "Vuka" cca 90% površine čini nizinski dio, a cca 10% brdski dio sliva. Radi zadržavanja poplavnog vala je predviđena izgradnja akumulacija na vodotocima: • Kanal Koritnjak - akumulacija "Koritnjak" • Kanal Maksim - akumulacija "Potnjani" - akumulacija "Paljevina" • Kanal Brana - akumulacija "Semeljci" • Kanal Perić - akumulacija "Kešinci" • Kanal Mlinski potok - akumulacija "Mrzović" • Rijeka Vuka - akumulacija "Bučje" e) Slivno područje "Karašica-Vučica" Glavni recipijenti slivnog područja su rijeke Vučica i Karašica. • Rijeka Vučica Ušće rijeke Vučice je na rkm 29+400 rijeke Drave. Dužina do izvorišta u Papuku iznad Orahovice (Radlovački potok) je 75,6 km, a na Osječko-baranjsku županiju otpada 53,15 m3/s. Maksimalne 3 protoke na ušću su u povratnom razdoblju od pet godina Q5= 121,9 m /s, a u razdoblju od 100 godina 3 Q100 = 243,5 m /s. Stanje uređenja rijeke Vučice je takvo da može preuzeti tek 50% velikih voda stogodišnjeg povratnog razdoblja pa se utvrđuje apsolutna nužnost regulacijskih radova. Izrađen je glavni projekt regulacije od stacionaže 0+000 do 30+799 pa treba izvesti predviđene radove. Isto tako treba urediti brdski dio sliva, a to predviđa izgradnju šest brdskih akumulacija i to na vodotocima Dubovik, Breznica, Lapovac, Vujnovac, Darna i Seonski potok. Do sada je izgrađena akumulacija Lapovac II na potoku Vujnovac.

276 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

• Rijeka Karašica Rijeka Karašica proteže se paralelno s Dravom i nizinskog je karaktera. Dužina vodotoka je 43,1 km, a 3 Osječko-baranjskoj županiji pripada 40,6 km. Maksimalne protoke su Q5= 92,3 m /s i Q100 = 184,3 m3/s. Uređenje korita je obavljeno interventno po pojedinim dionicama, a glavni radovi izvršeni su krajem 19. stoljeća izvedbom ozračnih kanala Karašica-Drava i Gatskog kanala. Kanal Karašica-Drava utiče u Dravu na rkm 88+240 (između D. Miholjca i Viljeva) te usmjerava velike vode gornjeg dijela sliva u Dravu. Za slučaj koincidivanja velikih voda rijeke Drave i poplavnog vala gornjeg dijela sliva Karašice kod Viljeva je izgrađena ustava i crpna postaja za mehaničko prebacivanje voda u Dravu. Gatski kanal utiče u Dravu na rkm 61+900 i usmjerava velike vode srednjeg dijela sliva u Dravu. U daljnjem uređenju rijeke Karašice bit će potrebni daljnji interventni regulacijski radovi jer je osnovna problematika riješena. f) Slivno područje "Biđ-Bosut" Glavni vodotoci su rijeka Biđ s dužinom toka u Osječko-baranjskoj županiji od 6,85 km i Zapadni lateralni kanal s dužinom toka u Županiji od 6,50 km. Njihovi su osnovni pritoci melioracijski kanali I i II reda i to u slivu Biđa 62,56 km i u slivu Zapadnog lateralnog kanala 75,48 km. U slivu Biđa važan je i vodotok Jošava. Zapadni lateralni kanal je građen radi zaštite nizinskog dijela sliva od poplavnih voda brdskog dijela sliva s obronaka Dilj gore koje prihvaća i odvodi direktno u Savu. Zaštita nizinskog dijela sliva od brdskih voda potoka Jošava koji nije presječen Zapadnim lateralnim kanalom nego se ulijeva u Biđ izvršena je pregradom doline potoka koja zadržava poplavni val. Biđ i Zapadni lateralni kanal imaju profile sposobne da prihvate velike vode međutim uspor koji njihove velike vode uzrokuju u pritokama (kanalima I i II reda) uzrokuju njihovo izlijevanje i plavljenje okolnih terena. U brdskom dijelu sliva neki ugrađeni objekti (propusti i mostovi) također ne mogu propustiti povećanu protoku nakon padavina. Akumulacije "Jošava" i "Mlinac" su izvedene. - U daljnjem uređenju potrebno je ispraviti tokove i izvršiti povećanje proticajnog profila radi omogućavanja protoke bez izlijevanja iz profila na vodotocima i kanalima I i II reda. Ovo nije moguće izvršiti bez komasacije. - rekonstruirati objekte (mostove i propuste) koji uzrokuju uspore na vodotocima. 3.6.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje a) Slivno područje Baranja • Melioracijska odvodnja Odvodnjavanje suvišnih unutrašnjih voda ostvaruje se kroz kanalsku mrežu dugu 965 km uz pomoć osam crpnih postaja kapaciteta 24,75 m3/s. Problem vodnog režima poljoprivrednog zemljišta proizlazi iz topografskih karakteristika područja u kome se razlikuje nizinsko, srednje i brdsko područje. Dok niskoležeći dijelovi područja uz obrambene linije Dunava i Drave karakterizira zemljište s viškom vode kroz pretežiti dio godine, povišene platoe tzv. srednje područje karakterizira naglašeni nedostatak vlage u tlu. Nedostatak vlage je karakterističan i za brdsko područje čije je strmo zemljište izloženo eroziji bujica. Poplave od unutrašnjih voda nisu rijetka pojava na nisko ležećim poljoprivrednim zemljištima, a razlog je zapuštenost kanalske mreže i nedovoljni kapacitet crpnih postaja. Za saniranje stanja potrebno je za dovođenje kanalske mreže u funkcionalno stanje izvršiti njihovo tehničko čišćenje i rekonstrukciju.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 277 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Nadalje potrebno je rekonstruirati CS "Podunavlje" radi povećanja njezina postojećeg kapaciteta od 1,75 m2/s. Potrebno je izgraditi lateralni kanal i reverzibilnu CS Zmajevac koja osim u melioracijskoj odvodnji ima značajnu ulogu u navodnjavanju. • Navodnjavanje Pokušaji s navodnjavanjem vezani su za poljoprivredne površine Belja. Rezultati pokusne proizvodnje navodnjavanjem pomoću opreme tipa samohodnih kišnih krila pokazali su znatna povećanja prinosa. Nedostatak ove opreme je mali vodni zahvat tako da je 1985. nabavljena nova oprema i instalirana na površinama Mirkovaca (2.000 ha), a nedugo zatim i na lokaciji Puškaša (3.000 ha). Ovi "pilot" objekti trebali su biti početak moderne navodnjavane poljoprivrede, te poslužiti kao izvor znanstvenih i stručnih informacija i iskustava za šire područje, ali su ratna zbivanja unazadila ovaj projekt za dulje vrijeme. Treba naglasiti da je za ekonomski uspjeh navodnjavanja od presudnog značaja jeftina (gravitacijska) dobava dovoljnih količina vode. Za povećanje mogućnosti za navodnjavanje posebno viših platoa koji trpe izraziti nedostatak vlage treba prići realizaciji već spomenute reverzibilne CS "Batina", a posebno izgradnji vodne stepenice "Osijek" na Dravi. b) Slivno područje "Vuka" • Melioracijska odvodnja Melioracijska odvodnja slivnog područja "Vuka" se obzirom na topografiju terena i izvedeni odvodni sustav vrši se u rijeke Dunav i Dravu. Odvodnju prema Dunavu provode recipijenti rijeka Vuka s pritocima i Glavni Daljski kanal. Najznačajniji pritok rijeke Vuke u lijevom zaobalju je Bobotski kanal s pritokama, te kanali Loricija, Glavni i Mala Granica. Desni pritoci rijeke Vuke su kanali Kreketnjak, Velika Osatina, Stara Vuka I, Plandište-Kešinačka bara, Gorjan-Punitovci, Maksim i Koritnjak. Odvodnju prema Dravi osiguravaju Poganovačko-Kravički kanal s pritocima, kanal Crni Fok s pritocima i kanal Palčić. Ukupna dužina kanalske mreže I i II reda je 399,1 km, a kanala III i IV reda 2.308,6 km. Na površinama s visokom razinom podzemnih voda na 10.537 ha izveden je drenažni sustav. Složena topografija u slivu Vuke i posebno Bobotskog kanala kojim je uspješno isušena bara Palača, puna depresija, smanjila je mogućnosti gravitacijske odvodnje te ona u velikoj mjeri ovisi o mehaničkom oplavu. Područje je kazetirano s izvedbom više crpnih postaja od kojih je najznačajnija CS "Dvor" kapaciteta 20 m3/s., koja je potpuno devastirana tokom Domovinskog rata. U slivnom području "Vuka" izgrađeno je ukupno 14 CS ukupnog kapaciteta 29,0 m3/s. Slivu rijeke Drave pripadaju 2 CS s kapacitetom od 1,5 m3/s, a ostale pripadaju slivu Vuke što još više ističe važnost CS "Dvor". Za unapređenje sustava melioracijske odvodnje potrebno je rekonstruirati Bobotski kanal sve do prekopa "Dvor", te rekonstruirati CS. Nadalje potrebno je nastaviti rekonstrukciju Poganovačko- Kravičkog kanala, koja je do sada obuhvatila prvu dionicu od km 0+000 do km 8+000. Kanal Crni Fok je definitivno uređen, ali treba urediti njegov najvažniji pritok kanal Petruš, koji jednim dijelom prolazi kroz urbano područje Osijeka. Sve ostale glavne kanale potrebno je urediti sukladno novoj organizaciji slivova koja je obrađena u "Idejnom hidrološkom projektu glavnih odvodnih kanala rijeke Vuke" iz prosinca 1988. godine. Uz izgradnju sedam akumulacija u brdskom dijelu slivnog područja potrebna je izgradnja novih crpnih postaja s ustavama:

278 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

- Kanal Selce - Crpna postaja "Selce" Q = 6,0 m3/s - Kanal Lozovac - Crpna stanica "Ivanjska bara" Q = 2,0 m3/s - Kanal Spoj Slatina - Crpna postaja "Slatina" Q = 2,5 m3/s Potrebno je izgraditi i nove lateralne kanale: - Lateralni kanal Selce 15,57 km - Lijevi lateralni Bobotski kanal 24,80 km - Desni lateralni Bobotski kanal 6,82 km Uz glavne melioracijske kanale potrebno je rekonstruirati i kanalsku mrežu III i IV reda. • Navodnjavanje Nedostatak vode u kritičnom vegetacijskom razdoblju je uslijed klimatskih promjena u posljednjih dvadesetak godina sve izraženiji, a naročito su ugrožene visokoakumulacijske ratarske kulture. Za sada se za navodnjavanje pretežito koriste mobilni uređaji za umjetnu kišu (sifoni) na lokalitetima Klisa, Seleš, Bare i Ovčara, Rudine, Brijest, Voćni rasadnik Osijek, Krndija i HANA - Budimci ukupne površine 695 ha. Glavni izvori vode za navodnjavanje su rijeke Dunav i Drava akumulacija Borovik (7,95x103 m3) te ustava "Krndija" na rijeci Vuki u rkm 71+630 koja služi za zaustavljanje vode i akumuliranje vode u rijeci Vuki i kanalskoj mreži. Za osiguranje dovoljnih količina vode potrebno je realizirati VS "Osijek" na Dravi te brdske akumulacije Koritnjak, Potnjani, Paljevina, Semeljci, Kešinci i Mrzović ukupnog volumena oko 30x103 m3 . Prema generalnim ocjenama podobnosti zemljišta za navodnjavanje konstatirano je da je moguće odmah navodnjavati 40% poljoprivrednih površina, 40% nakon detaljnog uređenja odvodne mreže, a 20% je nepodobno za navodnjavanje. U tijeku je izrada vodoprivrednog plana navodnjavanja na slivu, a postoje tehnička rješenja na nivou studija, idejnih rješenja i projekata koja treba revidirati i izvesti:

- Daljsko područje 9.000 ha - Klisa 1.5900 ha - Krndija-Ðakovo 400 ha - Branjevina i Rudine 1.830 ha - Budimci 800 ha - IPK Osijek 12.000 ha Ukupno: 25.530 ha

c) Slivno područje "Karašica-Vučica" • Melioracijska odvodnja Topografija nizinskog dijela sliva je takva da i najviši vodostaji rijeke Drave ne nadmašuju kote terena pa područje nije ugroženo od vanjskih voda. Obranu od poplavnih voda treba orijentirati prema oborinskim vodama koje se slijevaju s planina Papuka i Krndije. O glavnim recipijentima rijekama Vučici i Karašici su dati detaljniji podaci, a ovdje se ponovo napominje sadašnja nemogućnost korita Vučice da primi velike vode povratnog razdoblja većeg od pet godina, te da usporno djelovanje vode

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 279 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Drave seže do udaljenosti od 25 km. Za osiguranje melioracijske odvodnje potrebno je uz uređenje vodotoka Vučice izgraditi i sedam brdskih akumulacija na vodotocima Dubovik, Breznica, Lapovac, Dereza, Babina voda, Darna i Seoski potok. Uz Vučicu površinske vode s Papuka prikupljaju brojni brdski potoci, te ih s vodom nizinskog dijela prikupljenom putem kanala odvode Slatinskom Čađavicom i ozračnim kanalom Vojlovica-Vočinska- Drava direktno u Dravu. Potok Klokočevac s prirodnim i umjetnim pritocima prikuplja vode u ravnici, odvodi u Karašicu, te ozračnim kanalima Karašica-Drava i Gatskim u Dravu. Melioracijsku odvodnju pomaže mreža od 379,8 km kanala I i II, te 2.276,8 kanala III i IV reda. U proteklom razdoblju osnovna se pažnja posvećivala dogradnji sustava detaljne odvodnje u okviru provođenja komasacija i pojedinačno. U razdoblju od 1976. do 1985. godine intenzivno su se gradile pojedinačne random kao i plošne drenaže pa je drenažnim sustavom pokriveno 12.591 ha zemljišta. U narednom razdoblju biti će uz uređenje Vučice potrebna rekonstrukcija kanalske mreže I i II reda. • Navodnjavanje Tijekom 1994. godine započeto je s izradom plana natapanja slivnog područja Karašice i Vučice i formiranjem "pilot" projekta za praćenje efekata navodnjavanja na području Našica (100 ha) i području Valpova (40 ha). Mogućnosti navodnjavanja značajno će se povećati izgradnjom brdskih akumulacija i VS "Donji Miholjac" na Dravi. d) Slivno područje "Biđ-Bosut" • Melioracijska odvodnja Odvodnja unutarnjih voda rješava se mrežom melioracijskih kanala I i II reda (glavni melioracijski objekti) dužine 138,05 km, te kanalima III i IV reda (sabirni i detaljni melioracijski objekti) ukupne dužine 846,12 km. Vodotoci i glavni odvodni kanali nemaju u potpunosti izgrađen profil koji osigurava pravodobnu i sigurnu odvodnju. Ispravljanje toka i povećanje proticajnog profila koji osiguravaju sigurnu odvodnju nije moguće provesti bez komasacije koju prati rekonstrukcija osnovne i detaljne melioracijske mreže. Komasacija je provedena (od 1987.-1991. godine) u katastarskim općinama: Piškorevci, Drenje, Pridvorje i Mandičevac, a rekonstruirana osnovna i detaljna melioracijska mreža ima profile koje područje osigurava od poplava. Za osiguranje optimalnih agrotehničkih rokova na nizinskom dijelu slivnog područja izgrađena je cijevna drenaža na 3.700 ha. U narednom razdoblju komasaciju i rekonstrukciju melioracijske mreže potrebno je provesti u daljnjih 28 od 32 katastarske općine (ili dijela K.O.) zastupljene u dijelu slivnog područja "Biđ-Bosuta" koji pripadaju Osječko-baranjskoj županiji. Glavna karakteristika brdskog dijela sliva je ugroženost brdskim poplavnim vodama. Veliki padovi terena i vodotoka izazivaju nakon padavina protoku koju neki ugrađeni objekti (propusti i mostovi) ne mogu propustiti, a glavni recipijenti nisu adekvatno uređeni da bi mogli garantirati visoki stupanj sigurnosti od poplava. Stoga će morati biti izgrađene brdske akumulacije i retencije Beravac, Aljeg, Trnava, Vrbica, Slavkovac, Breznica, Kondrić, Koroševica, Majar, Musić, Levanjska Varoš, Babina voda, Bazovac, Mlinac, Gašinci, Preslatinci, Kučanci, Drenje, Jošava i Kuševac. Ukupna zapremina vode u ovih 20 akumulacija je 53.690x103 m3, a do sada uz izgrađene "Jošava" i "Mlinac" sa zapreminom od 1.746x103 m3 .

280 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

• Navodnjavanje Osnovna problematika navodnjavanja u slivnom području "Biđ-Bosut" je da su vodotoci brdskog dijela sliva, od kojih većina ima izvore koji im osiguravaju protoku tijekom cijele godine, presječeni zapadni Lateralnim kanalom, koji njihovu vodu sprovodi direktno u Savu. Vodotoci i kanali nizinskog dijela sliva tako u razdoblju kada je evidentan manjak vlage u tlu raspolažu samo vodom prikupljenom tijekom padalina i ne osiguravaju mogućnost direktnog uzimanja vode iz korita. Potrebe za navodnjavanjem će se moći riješiti u budućem razdoblju samo izgradnjom predviđenih i već navedenih akumulacija uz uvjet da je na površinama predviđenim za navodnjavanje izvedena detaljna odvodnja odnosno dreniranje. Sadašnje mogućnosti navodnjavanja iako ograničene ne koriste se ni približno jer se već izgrađene akumulacije "Mlinac" i "Jošava" ne koriste za navodnjavanje poljoprivrednih površina u njihovoj blizini.

3.7. POSTUPANJE S OTPADOM Zbrinjavanje otpada s područja Županije vršit će se ovisno o vrsti otpada. Zbrinjavanje opasnog i posebnog otpada ustrojit će se na jedinstvenom i cjelovitom funkcionalnom sustavu Republike Hrvatske. Na području Županije nadležne službe će voditi brigu o tome da se ustroji katastar proizvođača opasnog otpada te vode katalozi otpada i dostavljaju podaci o postupanju s otpadom. Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske na području Županije potrebno je odrediti jednu lokaciju za skladištenje i deponiranje opasnog otpada te 6 lokacija prikupljališta otpada. Za lokacije prikupljališta predlaže se smještaj, u sklopu deponija komunalnog otpada uz gradove Osijek, Ðakovo, Našice, Beli Manastir, Belišće i Donji Mihljac. Lokacija skladišta, lokacija prikupljališta i deponije opasnog otpada odredit će se tek nakon analize količine i vrste opasnog otpada te mjesta njegovog nastanka. Orijentacijski, planirana je izgradnja u sklopu buduće regionalne deponije (za koju nema još podataka o lokaciji). Na području Županije značajna je produkcija otpadnih životinjskih tkiva te je kao rezultat potreba za njihovim zbrinjavanjem potrebno utvrditi jednu lokaciji centralne kafilerije. Moguća je izgradnja objekata za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla i u sklopu većih (subregionalnih) deponija po određenju njihovih lokacija, a dozvoljava se i lokalno rješenje u sklopu farmi uz obvezu procjene utjecaja na okoliš. Zbrinjavanje komunalnog otpada pretreslo se kroz više elaborata i studija te su i dane kvalitetne osnove ustroja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Prostornim planom stoga će se prikazati samo dijelovi planiranog sustava gospodarenja otpadom, a koji se tiču problema prostornog planiranja, namjena i uvjeta korištenja prostora. Radi se o broju, lokaciji i uvjetima izgradnje sanitarnih deponija i pogona za obradu prikupljenog otpada. Provedenim mjerama o postupanju s otpadom koji smo prikazali u ciljevima postupanja s otpadom, prikupljeni otpad će se razlikovati od trenutno prikupljenog (i deponiranog) nerazvrstanog otpada. Uključenjem svih naselja i cjelokupne privrede u jedinstveni sustav gospodarenja otpadom eliminira se potreba za tolikim brojem mjesta na koja će se otpad odlagati. Izrada sanitarne kontrolirane deponije skup je i dugotrajan proces, te je planirana izvedba u tri faze: 1. faza - Na teritoriji svake općine odrediti lokaciju komunalne kontrolirane deponije uz trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih deponija, te njihovu sanaciju. 2. faza - Napustiti i sanirati sve općinske deponije te uspostaviti sustav koji je temeljen na 6 većih deponija (Osijek, Ðakovo, Našice, Belišće, Donji Miholjac, Beli Manastir). 3. faza - Uspostava sustava regionalnog deponiranja te izgradnja regionalne deponije za cijelu Županiju (ili više njih). Riječ je o suvremeno izgrađenoj sanitarnoj deponiji izgrađenoj po svim ekološkim i tehnološkim kriterijima, a u sklopu koje treba predvidjeti prostor i za deponiranje opasnog otpada.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 281 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Egzaktna lokacija još nije utvrđena, lokacija je u istraživanju.

3.8. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

3.8.1. Mjere zaštite voda Osnovnom namjenom korištenja površina određeni su u Županiji vodni resursi i površine. Vodonosnci koji su korišteni za postojeća crpilišta pitke vode i oni koji su istraživanjima evidentirani kao eksploatacijski izvori su strateški prirodni resurs. Površinske vode - tokovi Drave i Dunava, pa brdski vodotoci, akumulacije, jezera i ribnjaci su također vrijedan resurs sposoban za višenamjensko korištenje (vodoopskrba, energetika, ribnjačarstvo, turizam, šport, rekreacija, navodnjavanje i dr.) s golemim ekološkim potencijalom. Zaštita ovih resursa od onečišćavanja primarna je zadaća donesenog Državnog plana zaštite voda na osnovi kojega je potrebno izraditi odgovarajući Županijski plan za zaštitu voda. Sadržaj i dinamika provođenja mjera za zaštitu voda od zagađenja propisani su Državnim planom, a osnovni ciljevi su: • zaštita resursa površinskih i podzemnih voda od onečišćenja te očuvanje njihovih ekoloških vrijednosti, i • poboljšanje higijensko sanitarnih uvjeta života. U okviru provedbenih mjera navode se: • popis čimbenika onečišćavanja voda, ocjena stanja i odgovarajućih mjera, te određivanje prioriteta, • utvrđivanje potrebnih financijskih sredstava i izvora prihoda, • vremenska razrada provedbe, i • određivanje odgovorne osobe za provođenje plana. Državnim planom određena je i dinamika njegove provedbe: • kratkoročno razdoblje (do 2005. godine), • srednjoročno razdoblje (do 2010. godine), i • dugoročno razdoblje (do 2025. godine). Posebno mjesto u Državnom planu ima Plan građenja objekata i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kojim se preporuča građenje sustava javne odvodnje iz kojih se otpadne vode ispuštaju u vodotoke ("manje osjetljiva područja") završiti do: • 2005. godine za objekte veće od 15.000 ES, • 2010. godine za objekte između 2.000 i 15.000 ES, • 2005. godine za objekte koji otpadne vode ispuštaju u "osjetljiva područja", a veći su od 10.000 ES. Otpadne vode zabranjeno je ispuštati u "vrlo osjetljiva područja". Donošenjem Državnog plana zaštite voda i u njemu postuliranom obavezom izrade Županijskog plana zaštite voda, te obvezom iz Državnog plana da "Hrvatske vode" u suradnji s "Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja" i s "Državnom upravom za zaštitu prirode i okoliša" sačine prijedlog - klasifikaciju "osjetljivosti" područja na ispuštanje iskorištenih voda, a koje nisu izvršene, nije u ovom momentu moguće dati konkretne mjere za sprječavanje nepovoljna utjecaja svekolikih aktivnosti na vode.

282 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

Moguće je pretpostaviti da će u "vrlo osjetljiva" i "osjetljiva» područja u koja se ne smiju upuštati iskorištene vode biti u Osječko-baranjskoj županiji uvršteni "Kopački rit" te drugi prirodni rezervati, ribnjaci i uža područja sanitarne zaštite postojećih i potencijalnih crpilišta. S tim u vezi, a do donošenja Županijskog plana zaštite voda, moguće je istači sljedeće mjere: - za postojeća crpilišta za koja to nije učinjeno hitno proglasiti mjere sanitarne zaštite sa zonama, - za potencijalna crpilišta hitno završiti studijske materijale kojima će se prostorno odrediti uža zona crpilišta i sljedstveno ostale zone sanitarne zaštite, - prioritete i dinamiku izgradnje odvodnih sustava i uređaja za prečišćavanje uskladiti s principima postavljenim Državnim planom zaštite voda, te realnom gospodarskom situacijom i financijskim mogućnostima, - za otpadne vode industrije i poljoprivrednih farmi čija odvodnja i prečišćavanje nisu riješeni u okviru postojećih sustava emiteri moraju izgraditi vlastite sustave u skladu s postojećim propisima, te uvjetima okoliša i mogućnostima recipijenata, - ukupnu izgradnju i dogradnju na područjima koja imaju organiziranu odvodnju otpadnih voda ograničiti prema stupnju prečišćavanja i mogućnosti recipijenta. Županijskim planom za zaštitu voda moraju se zahtjevi i uputstva iz Državnog plana konkretizirati za pojedini županijski teritorij, te će se uvjeti korištenja, uređenja i zaštite vodnih resursa očitavati iz njega.

3.8.2. Mjere zaštite zraka Donošenjem Zakona o zaštiti zraka 1995. godine Republika Hrvatska se opredijelila za sustavni pristup rješavanju problema zaštite zraka. Pored donošenja potrebnih podzakonskih propisa i njihove djelotvorne provedbe, sustavni pristup zaštiti zraka ostvarit će se i donošenjem strategije kojom će se uskladiti potrebe gospodarskog razvoja Republike Hrvatske sa zahtjevima zaštite zraka. Postupnom realizacijom Strategije zaštite zraka kako na državnoj tako i na lokalnim razinama težit će se primarnom cilju - zaštiti i poboljšanju kakvoće zraka na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske. Prioritetna aktivnost u sljedećem razdoblju je uspostava područne mreže za praćenje kakvoće zraka koja će obuhvatiti sva gradska naselja na području Županije, te mjerenja posebne namjene radi provjere utjecaja na okoliš nekog izvora emisije u slučaju osnovane sumnje ili pritužbi građana da je došlo do prekomjernog onečišćenja zraka. Posebno ukazujemo na problem mogućeg utjecaja prekograničnog daljinskog prijenosa onečišćenja zraka zbog činjenice da Osječko-baranjska županija graniči s dvije države (R. Mađarska, SR Jugoslavija). Postojeća mjerenja potrebno je nastavit te sukladno Zakonu voditi katastar emisija u okolišu, kako bi se dobilo pravo stanje kakvoće zraka na području Županije. Postojeća ispitivanja kakvoće zraka koja predstavljaju poznavanje samo osnovnog onečišćenja zraka potrebno je dopuniti i ostalim pokazateljima. Temeljem Uredbe o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora - "Uredba o GVE" ("Narodne novine", br. 140/97.), svi postojeći industrijski objekti moraju do 2005. godine uskladiti svoje emisije s graničnim vrijednostima emisije kako je propisano navedenom Uredbom.

3.8.3. Mjere zaštite tla Poradi očuvanja tala Hrvatske uspostaviti će se sustav trajnog motrenja kojim će se prikupiti podrobne informacije o stanju tala i utjecaju prirodnih čimbenika i ljudskih aktivnosti na tlo kao i o procesima oštećenja i onečišćenja tala.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 283 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva u idućem razdoblju planira: - izvršiti inventarizaciju stanja oštećenosti tala Hrvatske, - razraditi sustav trajnog motrenja tala, - osmisliti informacijski sustav tala. Zaštita tla od onečišćenja provodi se u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje zdrave hrane, te zaštita zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta. Kroz izradu Prostornog plana nastojalo se racionalno koristiti poljoprivredno zemljište te smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe putem usklađivanja interesa svih korisnika prostora. Zapuštene i minirane poljoprivredne površine potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni, a površinske kopove potrebno je sanirati i privesti novoj namjeni nakon eksploatacije.

3.8.4. Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta Biološka raznolikost prirodno je podložna stalnim promjenama te su mnoge biljne i životinjske vrste tijekom evolucije i prirodno iščezle. U današnje vrijeme čovjek je glavni krivac za ubrzano izumiranje vrsta. I na području Hrvatske ovaj je proces jednako izražen. Temeljna metoda očuvanja biološke raznolikosti je utemeljenje zaštićenih dijelova prirode što je uvaženo kao plansko opredjeljenje. Osim zaštićenih dijelova prirode pojedine biljne i životinjske vrste također su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. To su prvenstveno vrste koje su ugrožene ili rijetke u Hrvatskoj, ali i neke druge vrste npr. one koje su ugrožene na međunarodnoj razini pa nas na njihovu zaštitu obvezuju različite međunarodne konvencije. U Hrvatskoj je zaštićeno 456 životinjskih vrsta i 44 biljne vrste. Pored zakonskog zaštićivanja pojedinih vrsta i prostora, važno je u sve ljudske djelatnosti ugrađivati mjere zaštite biološke raznolikosti. Zaštita staništa na prostorima koji se gospodarski koriste unapređuje se provođenjem smjernica zaštite prirode od strane poljoprivrednih, šumskih, vodoprivrednih, prostorno-planskih i drugih službi. Za pravo stanje prirode Županije potrebno je izvršiti inventarizaciju, kartiranje, valorizaciju i procjenu ugroženosti flore, faune i njihovih staništa radi njihove zaštite i planiranja ostalih aktivnosti u prostoru.

3.8.5. Mjere zaštite od buke Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, jedinice lokalne samouprave osiguravaju izradu karte buke za utvrđivanje i praćenje razine buke. Karta buke, kao dio dokumentacije o prostoru, grafički je prikaz osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i borave. U planovima užeg područja (prilog, GUP, DPU) potrebno je odrediti predviđene razine buke, koje ne smiju prijeći najviše zakonom dopuštene razine.

3.8.6. Za tita od izvanrednih događaja Sukladno Konvenciji o prekograničnim učincima industrijskih nesreća i obvezama koje iz toga proizlaze potrebno je pri odlučivanju o lokaciji o opasnim djelatnostima uzeti u obzir procjenu rizika po okoliš uključujući posljedice prekograničnih učinaka te ocjenu rizika uključujući fizičke značajke područja.

284 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

U skladu s Planom intervencija u zaštiti okoliša pri izradi županijskog plana intervencija potrebno je utvrditi količinu i svojstva opasnih tvari, prirediti scenarij tipičnog uzorka industrijske nesreće, predvidjeti težinu nastalih posljedica za ljude i okoliš te poduzeti mjere za smanjenje vjerojatnosti proširenja štetnog djelovanja uzimajući u obzir broj i rasprostranjenost ljudi u zoni opasnosti.

4. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

4.1. UVOD Kriteriji za provedbu mjera zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti temelje se na geografskim osobitostima, demografskim osobitostima, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na stalnom procjenjivanju ugroženosti ljudi i područja prirodnim nepogodama, tehničko-tehnološkim i ekološkim nesrećama i povredljivošću na eventualna ratna razaranja. Mjere posebne zaštite sastoje se iz osnovnih i specifičnih mjera i zahtjeva. Osnovne mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja u najvećoj mjeri sadržane su u načelima i mjerama planiranja prostora. Specifične mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja općenito obuhvaćaju: a) mjere kojima se osigurava zaštićenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina građevina, manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina, veća udaljenost između građevina i slično), b) mjere koje omogućavaju učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi, c) mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednog u drugi oblik prometa i kretanja (iz optimalnih u izvanredne uvjete), d) mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih/izvanrednih događaja.

4.2. INTERESI OBRANE Površine od interesa za obranu namijenjene su za djelatnosti zaštite Države i kao takve označene su u PPŽ simbolom koji označava posebnu namjenu. Razgraničenje prostora od interesa za obranu vrši se određivanjem detaljne granice vojnog kompleksa, prema postojećim lokacijama navedenim u tablici broj 116, u suradnji s nadležnim tijelom obrane, a u postupku izrade PPUO/Grada. Razgraničenjem odrediti osnovni vojni kompleks, kao i zaštitni pojas oko vojnih kompleksa. Zaštitni pojas je dio vojnog kompleksa, koji se određuje ovisno o vrsti, namjeni i položaju građevina u prostoru. Za razgraničene prostore odrediti uvjete uređivanja prostora, mjere zaštite i druge mjere provedbe.

LOKACIJE PROSTORA OD INTERESA OBRANE Tablica 116.

OPĆINA I GRAD KOMPLEKSI I GRAÐEVINE Čepin 1. Lug 2. Poligon C Osijek 3. Dom HV 4. Vrbik 5. Banska kosa Beli Manastir 6. Vojarna "Beli Manastir" Draž 7. tt 165 Batina 8. tt 205 Trojnoš kod Zmajevca Kneževi Vinogradi 9. tt 206 Kraljica kod Zmajevca

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 285 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Erdut 10. tt 192 Čvorkovac kod Aljmaša 11. Dračice Ðakovo 12. Gaj Satnica Ðakovačka, Levanjska Varoš, Drenje, 13. Gašinci Ðakovo, Trnava Gorjani 14. Gorjani Dalj 15. Daljsko Brdo 16. Našice Našice 17. Jezerac 18. Grbavica Viljevo 19. Viljevo-Zmin

Kriteriji uređivanja prostora u cilju određivanja interesa obrane, a za primjenu kod izrade PPUO/grada, su sljedeći: - usmjeriti prostorno-razvojne prioritete na svrhovitu zaštitu interesa obrane, - odrediti građevinska područja izvan površina od posebnog značenja za obranu, - uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s drugim korisnicima prostora, - odrediti prostorne elemente, smjernice i kriterije za utvrđivanja prostora i sustava od interesa za obranu.

4.3. SKLANJANJE LJUDI Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa i/ili drugih objekata za zaštitu stanovništva. Skloništa i/ili drugi objekti za zaštitu stanovništva grade se u gradovima i naseljima koji su ovim Planom svrstani u ugrožene gradove i naselja (od 1. do 4. stupnja ugroženosti). Izuzetno, ako se u prostornim planovima užih područja u ugrožene gradove i naselja svrstaju i naselja koja u ovom Planu nisu navedena, onda se skloništa i/ili drugi objekti za zaštitu stanovništva grade i na njihovom području.

4.4. UGROŽENI GRADOVI I NASELJA Prostornim planom Županije, gradovi i jedan dio naselja na njenom području svrstavaju se u ugrožene gradove i naselja (od 1. do 4. stupnja ugroženosti), ovisno o ugroženosti od ratnih opasnosti i opasnosti u miru od kontaminacije zraka uslijed havarija na postrojenjima tvornica za proizvodnju opasnih tvari. Gradovi 1. stupnja ugroženosti ili jako ugroženi gradovi su: - Grad Osijek, - Grad Ðakovo. Grad 2. stupnja ugroženosti ili ugroženi grad je: - Grad Beli Manastir Gradovi i naselja 3. stupnja ugroženosti ili malo ugroženi gradovi i naselja su oni u kojima živi od 5.000 do 10.000 stanovnika: - Belišće, - Čepin, - Darda, - Dalj, - Donji Miholjac, - Našice,

286 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

- Tenja, - Valpovo i - Višnjevac. Gradovi i naselja 4. stupnja ugroženosti ili manje ugroženi gradovi i naselja su oni u kojima živi od 2.000 do 5.000 stanovnika: - Antunovac, - Bilje, - Bijelo Brdo, - Bizovac, - Ðurđenovac, - Feričanci, - Josipovac, - Kneževi Vinogradi, - Petrijevci, - Selci Ðakovački, - Strizivojna. Područja svih navedenih gradova i naselja dijele se u odgovarajućim prostornim planovima užih područja u jednu ili više zona u kojima se grade skloništa određene opasnosti ili osigurava zaštita stanovništva na drugi način. U prostornim planovima užih područja moguće je, uz odgovarajuće obrazloženje, povećati stupanj ugroženosti u odnosu na navedeni, a suprotno nije moguće. Također je moguće i naselja koja ovdje nisu navedena svrstati u ugrožena naselja.

4.5. ZAŠTITA O D IN DUSTRIJSKIH N ESREĆA Sukladno Zakonu i potvrđivanju Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća i obvezama koje iz toga proizlaze, potrebno je: Pri odlučivanju o lokaciji o opasnim djelatnostima uzeti u obzir: - rezultate analize i ocjenu rizika, uključujući ocjenu fizičkih značajki područja, - procjenu rizika po okoliš, uključujući posljedice prekograničnih učinaka, - procjenu novih opasnih djelatnosti koje bi mogle biti izvor rizika, - razmatranje lokacije za nove i značajne izmjene na postojećim opasnim djelatnostima na sigurnoj udaljenosti od postojećih središta naseljenosti, te uspostavljanja sigurnosnih područja oko opasnih djelatnosti, - sudjelovanje javnosti. Pri izradi planova intervencija u zaštiti okoliša potrebno je: - utvrditi količinu i svojstva opasnih tvari na licu mjesta, - prirediti scenarij tipičnog uzroka industrijske nesreće, - predvidjeti količinu ispuštanja opasnih tvari u okoliš, - predvidjeti raspon i težinu nastalih posljedica za ljude i okoliš,

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 287 PLAN PROSTORNOG UREÐENJA PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

- predvidjeti vremenski rok od početnog događaja do kulminacije industrijske nesreće, - poduzeti mjere za smanjenje vjerojatnosti proširenja štetnog djelovanja, - uzeti u obzir broj, rasprostranjenost i koncentraciju ljudi u zoni opasnosti, - procjeniti mogućnost evakuacije.

288 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ODREDBE ZA PROVOÐENJE

II ODREDBE ZA PROVOÐENJE

1. UVJETI RAZ G RAN IČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI

(1.) U Prostornom planu Osječko-baranjske županije (u daljnjem tekstu : PPOBŽ) prostor za razvoj i uređenje određuje se za sljedeće namjene: - izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja, - gospodarska namjena, - ugostiteljsko-turistička namjena, - športsko-rekreacijska namjena, - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-osobito vrijedno obradivo tlo, - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-vrijedno obradivo tlo, - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-ostala obradiva tla, - šuma isključivo osnovne namjene-gospodarska, - šuma isključivo osnovne namjene-šuma posebne namjene, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, - vodne površine, - površine infrastrukturnih sustava, - površine za eksploataciju mineralnih sirovina, - posebna namjena. Površine manje od 25,0 ha za namjene navedene u podstavku 3., 13. i 14. nisu određene, a športsko-rekreacijska namjena utvrđena je samo simbolima. (2.) Prostor određen u kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena prostora" razgraničava se na sljedeći način: - površine poljoprivrednog tla i šuma osnovne namjene, te vodnih površina određivanjem funkcije, vrste, boniteta, te uređenosti, a prema podacima nadležnih ustanova, šumskogospodarskoj i vodnogospodarskoj osnovi Republike Hrvatske i vodnogospodarskoj osnovi Osječko-baranjske županije (u daljnjem tekstu : Županije). - izgrađeni dio od neizgrađenog dijela građevinskog područja u Prostornom planu uređenja općine/grada (PPUO/G), sukladno smjernicama iz točke (55.) Odredbi za provođenje (u daljnjem tekstu : Odredbe), - područja posebne namjene granicama čestica za vojne građevine i građevine od posebnog značenja za obranu države sukladno posebnim propisima, - športsko-rekreacijska i ugostiteljsko-turistička područja u PPUO/G, sukladno uvjetima iz točke (66.) ovih Odredbi, - eksploatacijska područja na temelju odobrenja nadležnog tijela državne uprave, - građevine prometa sukladno uvjetima utvrđenim u PPOBŽ, - prirodni tokovi inundacijskom crtom sa zaštitnim pojasom određenim posebnim zakonom,

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 289 ODREDBE ZA PROVOÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

- akumulacije, retencije i vodne stepenice stručnim podlogama, projektima i drugom detaljnijom dokumentacijom. (3.) Prostor određen kartografskim prikazom br. 3.1.1. "Područja posebnih uvjeta korištenja" razgraničava se na sljedeći način: - zaštićeni dijelovi prirode i zaštićena kulturna dobra temeljem akta o zaštiti, - područja predložena za zaštitu, do proglašenja zaštićenog područja na temelju PPUO/G, prijedloga za pokretanje inicijative, kojeg utvrđuje Županijski zavod za prostorno uređenje, a nakon proglašenja, aktom o zaštiti. (4.) Prometne, energetske i vodnogospodarske građevine određene su funkcijom i kategorijom. Građevine su određene kao: - postojeće, za koje je prostor namjene određen stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima, pri čemu mora biti osiguran prostor za rekonstrukciju i proširenje, ako je to predviđeno u PPOBŽ, - planirane, uključujući i alternativne za koje se prostor osigurava namjenom površina i posebnim uvjetima korištenja, a za prometnice i vodove infrastrukture planskim koridorom, koji obuhvaća i propisani zaštitni pojas. Za planirane infrastrukturne građevine se u kartografskim prikazima PPOBŽ utvrđuju planski koridori i lokacije, odnosno njihova varijantna ili alternativna rješenja. (5.) Širina planskih koridora prometnih, energetskih i vodnih građevina se utvrđuje simetrično u odnosu na os koridora i iznosi ukupno: a) Za prometne građevine: - za autocestu i poluautocestu 2.500 m, - za brze ceste 1.500 m, - za ostale ceste 250 m. b) Za telekomunikacijske građevine: 100 m. c) Za građevine za proizvodnju i transport nafte i plina: 1.000 m. d) Za elektroenergetske građevine: - za DV 400 kV paralelne s postojećim 500 m, dalekovodima - za ostale DV 400 kV 1.000 m, - za ostale dalekovode 500 m, - za lokacije trafostanica prostor u radijusu od 500 m. e) Za vodnogospodarske građevine: 300 m. f) Za prirodne tokove: inundacijska crta sa zaštitnim pojasom određenim posebnim zakonom. (6.) Širina koridora iz točke (5.) ovih Odredbi može se smanjiti ako na dionicama postoje nedvojbene rubne linije koje se ne mogu prelaziti, kao što su: šuma, zaštićeno područje, vode, izrazito nepogodno tlo, građevinsko područje, konfiguracija koja ne omogućava pomak trase i sl. (7.) Iznimno od točke (5.) Odredbi, utvrđene širine planskih koridora za građevine prometa, energetske i vodnogospodarske građevine ne primjenjuju se na dijelu koridora koji prolazi kroz građevinsko područje. 290 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ODREDBE ZA PROVOÐENJE

Građevina iz stavka 1. ove točke koja se gradi ili rekonstruira u građevinskom području planira se prema funkcionalnim potrebama i usklađuje s drugim korisnicima prostora, a prostor se pobliže određuje u PPUO/G i drugim planovima užih područja. (8.) Za trasu poluatoceste paralelne s državnom cestom D2 potrebna je izrada prostorno-prometne studije s ciljem definiranja optimalne trase u odnosu na prirodne uvjete, mrežu naselja i uvjete zaštite prostora. Za izgradnju vodnih stepenica na Dravi potrebno je provesti prethodna istraživanja i vrednovanja prirodnih osobitosti područja, te opravdanosti planiranih zahvata osobito s aspekta utjecaja na okoliš.

2. UVJETI ODREÐIVANJA PROSTORA GRAÐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

(9.) Građevine od važnosti za Državu utvrđene su na temelju posebnog propisa. Građevine od važnosti za Županiju su prometne, energetske i vodne građevine te športsko- rekreacijske i turističko-rekreacijske građevine od značaja za područje cijele Županije ili više jedinica lokalne samouprave. (10.) Koridori prometnih, energetskih i vodnogospodarskih građevina od važnosti za Državu i Županiju određuju se sukladno uvjetima razgraničenja prostora utvrđenim u PPOBŽ. (11.) Postojeće građevine, prometnice i ostala infrastruktura za koje se planom predviđa izmještanje ili nova trasa zadržavaju kategoriju i sva ograničenja utvrđena po posebnim propisima do izvedbe nove trase ili objekta, te prekategorizacije prema posebnim propisima koja ne znači izmjenu PPOBŽ.

2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU

2.1.1. Prometne građevine od važnosti za Državu (12.) Prometne građevine od važnosti za Državu su: a) Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: - autocesta: granični prijelaz (Mađarska) kod Luča-Beli Manastir-Novi Čeminac- Josipovac-Čepinski Martinci-Selci Ðakovački-granica Županije kod Novih Perkovaca-(u nastavku granični prijelaz /BiH/ kod Svilaja), - brza cesta s četiri traka Ormož-Otok Virje-Varaždin-Osijek-Ilok, - brza cesta s dvije trake na trasi ceste D53 granični prijelaz (R. Mađarska)-D. Miholjac-Beničanci-čvor Klokočevci. (dionica čvor Klokočevci-čvor Velimirovac nalazi se na trasi brze ceste na pravcu D2), - brza cesta s četiri trake na pravcu D53 prema Požegi i Novoj Gradiški (Velimirovac- Našice-granica Županije od Nove Ljeskovice na smjeru prema Čaglinu), - brza cesta s dvije trake na pravcu D212 Beli Manastir-Batina, - brza cesta s dvije trake na pravcu Osijek-Erdut-čvor Antunovac-Klisa-D212-Dalj- Erdut granični prijelaz (SR Jugoslavija) – koridor u istraživanju, - državne ceste sa sljedećim obilaznicama i korekcijama: • zaobilaznica Feričanaca i rekonstrukcija trase na cesti D2 kod Donje Motičine,

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 291 ODREDBE ZA PROVOÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

• južni kolnik zaobilaznice Osijeka na cesti D2 na dionici čvor Frigis-čvor Trpimirova ulica, • zapadna zaobilaznica Osijeka na dionici Ovčara-čvor Frigis-Višnjevac-Darda- Švajcarnica na cesti D7, • zapadna zaobilaznica Belog Manastira na cesti D7, • istočna i južna obilaznica Donjeg Miholjca na cestama D53 i D34 pri čemu je istočni dio istovremeno dio izgradnje buduće brze ceste na pravcu D53, • južna zaobilaznica Petrijevaca na trasi D34, • korekcija trase D517 od ceste D34 do Belišća i od Baranjskog Sela do Petlovca, • korekcija trase D515 kod Bračevaca i kod Našica do spoja s cestom D2, • korekcija trase D46 kod Budrovaca do spoja s cestom D7, • korekcija trase D7 sjeverno od mosta preko Drave kod Osijeka te denivelirani prijelaz preko HŽ Osijek-Beli Manastir (MP 13), - spojna cesta od postojeće D7 do zapadne zaobilaznice Osijeka sjeverno od Drave, - stalni međunarodni cestovni granični prijelazi: - GP Donji Miholjac (R. Mađarska) – međunarodni granični prijelaz I kategorije, - GP Luč (R. Mađarska) - planiran na novoj autocesti, - GP Baranjsko Petrovo Selo (R. Mađarska) – međunarodni granični prijelaz II kategorije, - GP Kneževo (R. Mađarska) – međunarodni granični prijelaz I kategorije. b) Željezničke građevine s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima: - magistralna pomoćna pruga MP 13 državna granica (R. Mađarska)-Beli Manastir- Osijek-Viškovci-Strizivojna-Vrpolje s dogradnjom drugog kolosjeka za brzinu 160 km/h, - magistralna pomoćna pruga MP 14 Vinkovci-Borovo-Erdut-državna granica. c) Građevine riječnog prometa: - plovni put Dravom na unutarnjim vodama, - luka Osijek-Nemetin. d) Građevine zračnog prometa: - zračna luka "Osijek-Klisa" 4E kategorije, - zračna luka "Čepin" 2C kategorije.

2.1.2. Energetske građevine od važnosti za Državu (13.) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina s pripadajućim objektima, odnosno uređajima i postrojenjima od važnosti za Državu su: - eksploatacijska polja nafte i plina radilišta "Beničanci", - planirano (potencijalno) podzemno skladište zemnog plina Bokšić, - međunarodni naftovod JANAF,

292 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ODREDBE ZA PROVOÐENJE

- panirani međunarodni naftovod Constanta (Bugarska)-Omišalj, - naftovod Ðeletovci-Ruščica, - naftovod Beničanci-Ruščica, - planirani međunarodni plinovod Dravaszerdahely (Mađarska)-Donji Miholjac-Slavonski Brod-BiH, - planirani međunarodni plinovod Mohacs (Mađarska)-Osijek, - postojeći magistralni plinovod: Budrovac-Donji Miholjac; Beničanci-Slavonski Brod; Donji Miholjac-Osijek; Donji Miholjac-Beničanci; Slavonski Brod-Vinkovci, - planirani magistralni plinovod: Slavonski Brod-Vinkovci; Osijek-Vukovar; Belišće-Osijek; Bolman-Beli Manastir. (14.) Građevine za proizvodnju električne energije od važnosti za Državu su: - HE Donji Miholjac, - HE Osijek, - KTE Osijek, - TE "Tanja", snage 2x350 MW (alternativno TE Dalj); predviđeni energent je plin (ugljen), - TE Valpovo, (lokacija u istraživanju) snaga 300-400 MW; predviđeni energent je plin. (15.) Građevine za prijenos električne energije od važnosti za Državu su: - DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs, - DV 2x400 kV Razbojište-Ðakovo, - DV 2x400 kV Razbojište-Ernestinovo, - DV 2x400 kV Razbojište-Međurić, - DV 2x400 kV Žerjavinec-Ernestinovo, dionica Koprivnica-Krndija-Razbojište, - DV 2x400 kV Ernestinovo-SRJ, - DV 2x400 kV Ernestinovo-BiH, - DV 2x400 kV Osijek-Ernestinovo, - DV 2x400 kV "Tanja" - Ernestinovo, - DV 2x400 kV Valpovo-DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs. (16.) Građevine za transformaciju električne energije od važnosti za Državu su: - TS 400/220/110 kV Ernestinovo, - TS 400/220/110 kV Ðakovo, - TS 400/220/110 kV Krndija.

2.1.3. Vodnogospodarske građevine od važnosti za Državu (17.) Vodnogospodarske građevine od važnosti za Državu su: • Zaštitne građevine - obrambeni nasipi uz desnu obalu Dunava,

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 293 ODREDBE ZA PROVOÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

- obrambeni nasipi uz lijevu i desnu obalu Drave, - obrambeni nasipi uz desne pritoke Drave, - sve građevine za obranu od poplava od vanjskih (tranzitnih) voda vodotoka sa slivom koji se prostire međunarodnim teritorijem (Karašica sektor slivnog područja "Baranja" i potok Karašica, odvodni kanal Karašica, potok Borza, te kanali Hatvan, Toplica i Travnik). • Regulacijske građevine - prokopi "Karašica-Drava", "Gatski kanal" i "Dvor", - višenamjenske VS "Osijek" i "Donji Miholjac" na Dravi, - sve građevine za obranu od poplava na državnim vodama, retencije i akumulacije za obranu od poplava s prostorom za prihvaćanje poplavnog vala zapremine 5x106 m3 i više. • Melioracijske građevine - sustavi melioracijske odvodnje površine veće od 10.000 ha. • Građevine za korištenje voda - vodoopskrbni sustav Osijek sa crpilištem "Vinogradi" (600 l/s) i vodozahvatom "Pampas" (600 l/s), cjevovodom neprerađene vode i postrojenjem za preradu vode "Nebo-pustara" (600 l/s) i vodospremom (10.000 m3), - ribnjaci (Beljski-Podunavlje, Donji Miholjac i 1905.). • Građevine za zaštitu voda - sustavi za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda grada Osijeka.

2.1.4. Proizvodne građevine od važnosti za Državu (18.) Proizvodne građevine od važnosti za Državu su: - Tvornica cementa kod Našica gospodarska je građevina od interesa za Državu. Proizvodni dio razvijat će se unutar utvrđenog građevinskog područja, a eventualna proširenja postojećih ili otvaranja novih eksploatacijskih polja sukladno uvjetima PPOBŽ, - Tvornica papira "Belišće" d.d.

2.1.5. portske građevine od važnosti za Državu (19.) Turističke građevine od važnosti za Državu su: - igrališta za golf s pratećim sadržajima površine 40 ha i više (planirano: Ivandvor i Tikveš),

2.1.6. Građevine posebne namjene od važnosti za Državu (20.) Postojeće građevine od važnosti za Državu su: - u općini Čepin-Lug, - u gradu Osijeku-Poligon C, Dom HV i Vrbik, - u gradu Belom Manastiru-Banska kosa i Vojarna "Beli Manastir", - u općini Draž-tt 165 Batina,

294 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ODREDBE ZA PROVOÐENJE

- u općini Kneževi Vinogradi-tt 205 Trojnoš kod Zmajevca i tt 206 Kraljica kod Zmajevca, - u općini Erdut-tt 192 Čvorkovac kod Aljmaša, - u gradu ëakovu-Dračice, Gaj i Gašinci, - u općinama: Satnica ëakovačka, Levanjska Varoš, Drenje i Trnava, Gašinci, - u općini Gorjani-Gorjani, - u općini Dalj-Daljsko Brdo, - u gradu Našicama-Našice, Jezerac i Grabavica, - u općini Viljevo-Viljevo-Zmin.

2.2. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU

2.2.1. Prometne građevine od važnosti za Županiju (21.) Prometne građevine od važnosti za Županiju su: a) Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: - županijske ceste, - nastavak ceste Ž 4084-aerodrom Osijek "Čepin"-cesta D7, - prelaganje ceste Ž 4090 na položaj istočno od Brešća na dionici D7-Brešće-L 4406 s nadvožnjakom iznad MP 13, - nova cesta s južne strane rasporedno-teretnog HŽ kolodvora "Brešće" na pravcu Ž 4090-Ankin Dvor-Ž 4086, - Carinski prijelaz Batina (SR Jugoslavija) – privremena kontrolna točka, - Granični prijelaz Erdut (SR Jugoslavija) – privremena kontrolna točka. b) Građevine biciklističkog prometa: - biciklistička staza državna granica s Republikom Mađarskom-Draž-Kneževi Vinogradi-Bilje-Osijek, - biciklistička staza duž obala Drave i Dunava. c) Željezničke građevine s pripadajućim objektima: - željeznička pruga prvog reda I 100 Dalj-Osijek-Varaždin, - željeznička pruga prvog reda I 109 Vinkovci-Osijek, - željeznička pruga drugog reda II 207 Našice-Nova Kapela, - željeznička pruga drugog reda II 209 Bizovac-Belišće, - međunarodni granični prijelaz kod Belog Manastira I kategorije, - međunarodni granični prijelaz kod Erduta-privremena kontrolna točka, - nova pruga na pravcu rasporedno-teretni kolodvor "Brešće"-Tvornica ulja "Čepin", - nova pruga Našice-Tvornica cementa Našice, - stalni međunarodni granični željeznički prijelaz GP Beli Manastir (R. Mađarska), - privremena kontrolna točka Erdut (SR Jugoslavija).

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 295 ODREDBE ZA PROVOÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

d) Građevine riječnog prometa: - remontno brodogradilište (r.km 10-11-), - pristanište "Belišće", - pristanište "D. Miholjac", - marina "Zimska luka", - riječni granični prijelaz u Osijeku (Luka Drava) I kategorije. e) Građevine zračnog prometa: - letjelišta za poljoprivrednu avijaciju, - stalni međunarodni granični zračni prijelaz I kategorije Osijek. f) Poštanski kapaciteti: - postojeće Središte pošta Osijek, - planirano Poštansko središte razrade Osijek, - postojeće Operativne jedinice, - postojeći poštanski uredi, - planirani poštanski uredi. g) Telekomunikacijske građevine: - tranzitna telefonska centrala, - područne (pristupne) telefonske centrale, - magistralni svjetlovodni kabeli, - građevine javne pokretne telekomunikacijske mreže (GSM), - mjesne (UPS, UPM) telefonske centrale, - međunarodni svjetlovodni kabeli.

2.2.2. Energetske građevine od važnosti za Županiju (22.) Građevine za prijenos električne energije od važnosti za Županiju su: - KDV 110 kV TS Osijek 2-TS Osijek 4, - KDV 110 kV TS Osijek 3-TS Osijek 4, - DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 4 na DV 110 kV Ernestinovo-Valpovo, - DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 1 na DV 110 kV Ernestinovo-Našice, - DV 2x110 kV TS Ernestinovo-TS Osijek 2, - DV 2x110 kV TS Osijek 2-TS Nemetin (alternativa KDV), - DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 5 na DV 110 kV Osijek-Beli Manastir, - DV 2x110 kV, priključak TS Darda na DV 110 kV Osijek-Beli Manastir (ovisi o širenju grada Osijeka na lijevoj obali Drave), - DV 2x110 kV TS Ernestinovo-TS Vinkovci, - DV 110 kV TS Ðakovo-TS Županja, - DV 2x110 kV, priključak TS Ðakovo 3 na DV 110 kV Ernestinovo-Ðakovo, 296 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ODREDBE ZA PROVOÐENJE

- DV 2x110 kV, priključak TS Našice 2 na DV 110 kV Ðakovo-Našice, - DV 110 kV TS "Cementara" Zoljani-TS Požega 2, - DV 110 kV TS Donji Miholjac-TS Slatina, - DV 110 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj)-TS Nemetin, - DV 110 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj)-TS Vukovar, - DV 2x110 kV, priključak HE Donji Miholjac na DV 110 kV Donji Miholjac-Slatina, - KDV 2x110 kV HE Osijek-TS Osijek 4, - DV 2x110 kV, priključak TS Čepin na DV 110 kV Ernestinovo-Našice, - KDV 2x110 kV TS Osijek 3-EVP Osijek. (23.) Građevine za transformaciju električne energije u sustavu za prijenos električne energije od važnosti za Županiju su: - TS 110/20(10) kV Osijek 4, - TS 110/20(10) kV Nemetin, - TS 110/20(10) kV Osijek 5 (ovisno o širenju grada Osijeka na lijevoj obali Drave), - TS 110/20(10) kV Darda, - TS 110/20(10) Ðakovo 3 (alternativna lokacija uz postojeću TS 35/10 Ðakovo 1), - TS 110/35/20(10) kV Našice 2, - TS 110/20(10) kV Čepin, - EVP-Osijek. (24.) Građevine za distribuciju električne energije od važnosti za Županiju su 35 kV dalekovodi i trafostanice 35/20/(10) kV. - TS 35/20(10) kV Ðurđenovac, - DV 2x35 kV, priključak TS Ðurđenovac na DV 35 kV, - DV 35 kV TS Orlovnjak-TS Laslovo, - TS 35/20(10) kV Donji Miholjac 2, - KDV 35 kV Donji Miholjac 1-TS Donji Miholjac 2, - DV 35 kV TS Donji Miholjac 1-TS Čađavica, - KDV 35 kV Našice 1-TS Našice 2, - TS 35/20(10) kV Bolman, - TS 35/20(10) kV N. Osijek 1, - KDV TS N. Osijek 1-TS Osijek 5, - TS 35/20(10) kV N. Osijek 2, - KDV 35 kV TS N. Osijek 2-TS Osijek 5, - KDV 35 kV TS N. Osijek 1-TS N. Osijek 2, - TS 35/20(10) kV Višnjevac, - KDV 35 kV TS Višnjevac-TS Retfala.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 297 ODREDBE ZA PROVOÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Elektroenergetska mreža na 20(10) kV naponskoj razini nije prikazana u kartografskim prikazima PPOBŽ, a u grafičkim prilozima planirani razvoj mreže na ovom naponskom nivou obuhvaća sljedeće: - rasklopište R II na lokaciji Uske njive. Duljina kabela Osijek 4 – R II, oko 0,7 km, - rasklopište R XIX Blok centar 2. duljina kabela Osijek 4 – R XIX oko 2,5 km, - rasklopište R XX Sv. L. Mandića kod "Slavonca". Duljina kabela Osijek 4 – RXX, oko 2,3 km, - rasklopište R XXI između Psunjske i Čvrsničke. Duljina kabela Osijek 4 – R XXI, oko 1,8 km, - rasklopište R XXII između Ilirske i Paradžikove. Duljina kabela Osijek 4 – R XXII, oko 2,1 km, - rasklopište R XXIII između Š. Petefija i Strossmayerove. Duljina kabela Osijek 4 – R XXIII, oko 1,8 km, - vod za Novu uljaru u Čepinu prema trasi obilaznice i lokacije tvornice, oko 6 km.

2.2.3. Vodnogospodarske građevine od važnosti za Županiju (25.) Vodnogospodarske građevine od važnosti za Županiju su: • Regulacijske građevine - sve građevine za obranu od poplava na unutarnjim vodotocima, retencije i akumulacije za obranu od poplava s prostorom za prihvaćanje vodnog vala zapremine manje od 5x106 m3 , - svi melioracijski kanali koji prolaze područjem više gradova/općina. • Građevine za korištenje voda - vodoopskrbni sustav Našice sa crpilištem "Velimirovac" (80 l/s), "Seona" (10 l/s) i Toplice (12 l/s) s uređajem za preradu vode "Velimirovac" (150 l/s) i vodospremnika (855 m3). Planira se proširenje kapaciteta crpilišta "Velimirovac" (dodatnih 130 l/s), - vodoopskrbni sustav Donji Miholjac sa crpilištem i preradom vode na crpilištu (40 l/s), te vodospremama (500 m3), i mogućnošću proširenja (dodatnih 150 m3), - vodoopskrbni sustav Valpovo i Belišća sa vodozahvatom na Dravi (Belišće 56 l/s) s uređajem za preradu sirove vode i crpilištem "Jarčevac" s instaliranim uređajem (pilot- projekt 15 l/s) za preradu vode s vodospremom (170 m3) i mogućnošću proširenja (440 l/s), - vodoopskrbni sustav Ðakovo sa crpilištima "Trslana" (80 l/s), "Pašin bunar" (14 l/s) i "Bazen" bez uređaja za preradu (kvaliteta vode na granici prema MDK) i vodospremama na crpilištu "Trslana" (3.400 m3), - vodoopskrbni sustav "Darda-Bilje" sa crpilištem "Mece" (80 l/s) s mogućnošću proširenja (dodatnih 80 l/s), - vodoopskrbni sustav Beli Manastir sa crpilištima Beli Manastir i Branjin Vrh (44 l/s) s vodospremom 1.500 m2, - planirana vodocrpilišta "Zlatna Greda" i "Topolje" moguće izdašnosti 500 odnosno 200 l/s. - Postojeći i planirani magistralni, transportni i spojni cjevovodi: Osijek-Čepin-Ðakovo, Osijek-Bijelo Brdo-Dalj-Erdut-Aljmaš, 298 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ODREDBE ZA PROVOÐENJE

Osijek- Klisa, Osijek-Tenjski Antunovac-Ernestinovo-Laslovo, "Nebo Pustara" – crpilište "Jarčevac", "Nebo Pustara" – crpilište "Zlatna Greda", "Velimirovac" – Jelisavac-Koška-Topoline, Našice-Ðurđenovac-Feričanci, "Velimirovac" – Klokočevci-Milanovac, Našice-Markovci-Stipanovci-Podgorač, Ðurđenovac-Šaptinovci-Beljevina-Bokšić-Bokšić Lug, Beli Manastir-Darda-Kneževi Vinogradi, Prsten oko Banskog Brda, "Zlatna Greda" – prsten, Darda-Čeminac-Torjanci, Donji Miholjac-Rakitovica-Miholjački Poreč-Golinci-Radikovci, Rakitovica - "Velimirovac", Donji Miholjac-Sveti Ðurađ-Podravski Podgajci, Donji Miholjac-Ivanovo-Viljevo, Donji Miholjac-Gat, Spojni cjevovod na području Ðakova. - Sustavi i zahvati vode za navodnjavanje Mirkovci, Puškaš, Daljsko područje, Klisa, Krndija-Ðakovo, Branjevina i Rudine, Budimci, IPK Osijek. - Ribnjaci Ribnjaci površine od 200 – 500 ha. • Građevine za zaštitu voda Sustavi za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda - Ðakovo, - Našice, - Valpovo-Belišće-Bistrinci, - Donji Miholjac, OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 299 ODREDBE ZA PROVOÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

- Beli Manastir, - Ðurđenovac.

2.2.4. Športsko-rekreacijske i turističke građevine i područja od važnosti za Županiju (26.) Turističke građevine i područja od važnosti za Županiju su: - područje Parka prirode "Kopački rit", utvrđeno aktom o zaštiti, - prijemni punkt "Mali Sakadaš" za ulaz u Park prirode "Kopački rit", - jahački centar/hipodrom-Ivandvor, - teniski centar-Ladimirevci, - centri za vodene športove-Borovik, Lapovac, - turističko-rekreacijska područja: rubna područja Parka prirode,"Kopački rit", Bizovačke toplice, Bilje, Zeleni otok-Batina, Ivandvor, jezero Lapovac II, potez Aljmaš-Erdut, jezero Borovik, Veliki ribnjak, Podpanj, rekreacijsko područje Drava i Športsko-rekreacijski centar Kneževi Vinogradi.

2.2.5. Ostale građevine od važnosti za Županiju (27.) Slobodna zona "Osijek".

2.3. GRAÐEVINE OBRANE (28.) Prostor od interesa za obranu određuje se u PPUO/G granicama vojnog kompleksa i građevinama, u suradnji s nadležnim tijelom obrane. Razgraničenjem treba odrediti vojni kompleks i građevine, te zaštitni pojas oko vojnih kompleksa. Zaštitni pojas je dio vojnog kompleksa koji se određuje ovisno o vrsti, namjeni i položaju građevina u prostoru. Iznimno od stavka 1. ove točke, pojedine lokacije mogu se prenamijeniti u PPUO/G uz postupak naveden u točki (31.) Odredaba. Nužno je uskladiti s potrebama obrane uvjete korištenja prostora: šumskih, poljoprivrednih i vodnih površina, površina za razvoj naselja, površina izvan naselja za izdvojene namjene i zaštićenih područja. (29.) Osnovna usmjerenja prostornog razvitka i uređenja prostora radi određivanja interesa obrane su: • usmjeriti prostorno-razvojne prioritete za zaštitu interesa obrane, • uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s drugim korisnicima prostora, • odrediti prostorne elemente, smjernice i kriterije za utvrđivanje prostora i sustava od interesa za obranu. (30.) Za novu autocestu Republika Mađarska-Osijek-Ðakovo-Republika Bosna i Hercegovina potrebno je planirati i izgraditi dionicu u duljini 3 km kao uzletno-slijetnu stazu s priključcima prema prostorima za parkiranje aviona. Tijekom projektiranja autoceste Ministarstvo obrane će odrediti potrebne elemente za definiranje lokacije. (31.) U postupku definiranja namjene i načina korištenja prostora u PPUO/G obvezno je ugraditi zaštitne i pirotehničke zone vojnih kompleksa, a u postupku donošenja tih planove potrebno je od Ministarstva obrane ishoditi prethodnu suglasnost. (32.) U prostornim planovima užih područja obvezno je planirati mjere zaštite stanovništva od ratnih opasnosti u skladu s posebnim propisima. 300 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ODREDBE ZA PROVOÐENJE

3. UVJETI SMJEŠTAJA G O SPO DARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU

(33.) Cjelokupni razvoj na području Županije treba se temeljiti na principima održivog razvoja. (34.) U okviru prostornog razmještaja gospodarskih sadržaja ovim Odredbama se utvrđuju usmjerenja za: - gospodarske građevine u funkciji poljoprivrede, - industriju, malo gospodarstvo, poduzetništvo, - sadržaje i građevine turizma. (35.) Gospodarske zgrade u funkciji poljoprivrede smještaju se: - u građevinska područja naselja, - u građevinska područja izdvojenih gospodarskih zona, - u građevinska područja pojedinačnih gospodarskih kompleksa, - izvan granica građevinskih područja na poljoprivrednom tlu isključivo osnovne namjene i ostalom poljoprivrednom tlu, u skladu s posebnim propisima. (36.) Gospodarske zgrade za uzgoj stoke ne mogu se planirati u naseljima gradskih obilježja utvrđenim u točki (58.) ovih Odredbi. U ostalim naseljima se gospodarske zgrade za uzgoj stoke mogu graditi do kapaciteta 50 uvjetnih grla. Razrada do maksimalno navedenog kapaciteta s uvjetima razmještaja u naselju utvrđuje se PPUO/G. Gospodarske zgrade u funkciji poljoprivredne proizvodnje mogu se locirati u građevinska područja izdvojenih gospodarskih zona i poljoprivrednih gospodarskih kompleksa. Kod gospodarskih građevina za uzgoj stoke kriteriji smještaja obzirom na kapacitet se utvrđuju u ovisnosti o položaju građevine u odnosu na naselje. Ovaj kriterij se razrađuje u PPUO/G. (37.) Izvan granica građevinskog područja može se planirati izgradnja gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti za vlastite potrebe prema smjernicama i kriterijima koji se utvrđuju u PPUO/G. U gradnji građevina iz stavka 1. ove točke zaštita prostora osigurava se određivanjem standarda gospodarske građevine, očuvanjem veličine i cjelovitosti poljoprivrednih kompleksa, okrupnjavanjem manjih posjeda i sprječavanjem neprimjerenog oblikovanja gradnje u odnosu na krajobrazne vrijednosti. Površina građevina iz stavka 1. ove točke temelj je za utvrđivanje površine stambenih građevina iz točke (41.) ovih Odredbi. (38.) Izgradnja gospodarskih građevina iz točke (37.) ovih Odredbi u funkciji ratarstva dozvoljava se samo na velikim kompleksima udaljenim od naselja. Idejno rješenje za izgradnju građevina iz stavka 1. ove točke, koje se izrađuje u postupku izdavanja provedbenih akata, mora sadržavati podatke o površini predviđenoj za korištenje, vrstama objekata, uvjetima prilaza i uvjetima potrebne infrastrukture te mjerama zaštite krajobraznih vrijednosti. Primjerena veličina kompleksa na kojem je moguća izgradnja građevine u funkciji primarne poljoprivredne proizvodnje utvrđuje se ovisno o vrsti i intenzitetu proizvodnje prema sljedećim preporukama: - građevine za intenzivnu ratarsku proizvodnju na posjedu minimalne veličine 15 ha, - građevine u funkciji uzgoja voća, povrća na posjedu minimalne veličine 5 ha, OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 301 ODREDBE ZA PROVOÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

- građevine u funkciji uzgoja povrća na posjedu minimalne veličine 3 ha, - građevine u funkciji vinogradarstva na posjedu minimalne veličine 1 ha, - građevine u funkciji uzgoja cvijeća na posjedu minimalne veličine 0,5 ha. Udaljenost gospodarskih građevina u funkciji ratarstva ne može biti manja od 100 m od razvrstane ceste (državne, županijske i lokalne), odnosno 500 m od građevinskog područja naselja. Odredba o minimalnoj udaljenosti od građevinskog područja ne odnosi se na staklenike i plastenike. (39.) Građevine iz točke (37.) ovih odredbi za intenzivni uzgoj stoke, peradi i krznaša imaju preko 50 uvjetnih grla. Ove građevine se ne mogu graditi na područjima vrijednog krajobraza, zaštićenim područjima prirode i na području vodozaštitnih zona. Minimalna udaljenost građevina za intenzivni uzgoj stoke, peradi i krznaša za kapacitet 50 uvjetnih grla od građevinskog područja naselja gradskog obilježja iznosi 500 m, a ostalih naselja 100 m. Kriterij udaljenosti kapaciteta većih od 50 uvjetnih grla od naselja treba razraditi u PPUO/G vodeći računa o smjeru dominantnih vjetrova, te intenzitetu zagađenja, osobito zraka. Minimalna udaljenost građevine za intenzivni uzgoj stoke, peradi i krznaša od ruba zemljišnog pojasa razvrstane ceste iznosi:

Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste, u m Broj uvjetnih grla Državne Županijske i lokalne 50-100 100 100 101-400 150 100 više od 400 200 150 U PPUO/G mogu se kao minimalne utvrditi i veće udaljenosti od navedenih u stavku 3. i 4. (40.) U sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj stoke, peradi i krznaša se dozvoljava gradnja kapaciteta za osnovnu doradu ili preradu u funkciji osnovne proizvodnje. Minimalni kapacitet osnovne proizvodnje uz koji se može odobriti izgradnja primarne dorade ili prerade (klaonica, hladnjača, mješaonica stočne hrane i sl.) iznosi 100 uvjetnih grla, a maksimalni kapacitet građevine primarne dorade i prerade jednak je maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje. (41.) Stambene zgrade se izvan građevinskog područja mogu graditi samo za vlastite potrebe i u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, a njihova bruto površina ovisna je o bruto površini izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Bruto površina stambene građevine može iznositi najviše 20% od bruto tlocrtne površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. (42.) Industrija, malo gospodarstvo i poduzetništvo prioritetno se smještaju u građevinska područja naselja. U naseljima je potrebno težiti boljem iskorištenju postojećih industrijskih i gospodarskih zona namijenjenih ovim djelatnostima s ciljem da se potpunije iskoristi prostor i infrastruktura te spriječi neopravdano zauzimanje novih površina. U PPUO/G, GUP-u i UPU za gradove treba odgovarajućom prostornom organizacijom i mjerama zaštite spriječiti štetne utjecaje na stanovništvo i okoliš. U stambenim zonama se ne mogu smještati one proizvodne građevine za koje je prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/00.) obvezna izrada Studije utjecaja na okoliš.

302 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ODREDBE ZA PROVOÐENJE

(43.) Osim u građevinska područja naselja, industrija, malo gospodarstvo i poduzetništvo se smješta u izdvojena građevinska područja gospodarskih zona. Takve zone je potrebno komunalno opremiti, osobito riješiti odvodnju otpadnih voda. Stoga je preporuka da se gradnja ovih zona temelji na DPU. U građevinska područja pojedinačnih kompleksa izvan naselja mogu se locirati prerađivački kapaciteti isključivo vezani uz preradu poljoprivrednih proizvoda i eksploataciju mineralnih sirovina. (44.) Građevine turizma se prioritetno smještaju u građevinska područja naselja, zatim u građevinska područja turističko-rekreacijskih zona izvan naselja i izvan građevinskih područja. Izvan granica građevinskog područja mogu se graditi građevine seoskog turizma, na čestici (parceli) na kojoj su ranije izgrađene (ili se istovremeno grade) i građevine i sadržaji gospodarske namjene u funkciji poljoprivredne proizvodnje s kojima čine jedinstvenu gospodarsku i arhitektonsku cjelinu. Bruto površina građevine u funkciji seoskog turizma može iznositi najviše 20% od bruto površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. (45.) Uz javne ceste u pojasu 150,0 m od osi ceste obostrano, mogu se planirati benzinske postaje, uz koje se mogu predvidjeti smještajni, ugostiteljski, trgovački, servisni i drugi uslužni sadržaji u funkciji tranzitnog turizma. (46.) Eksploatacija mineralnih sirovina na području Županije odnosi se na vrijedna nalazišta zemnog plina i nafte te eksploataciju riječnog pijeska i šljunka, kvarcnog pijeska, gline, cementnih lapora, geotermalne vode i tehničkog kamena. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina su: - postojeća eksploatacijska polja, - planirani istražni prostor, - potencijalni istražni prostor. Postojeća eksploatacijska polja obilježena su simbolima na kartografskim prikazima br. 1. "Korištenje i namjena površina". Planirani istražni prostor prikazan je na kartografskom prikazu br. 3.1.2. "Područja posebnih ograničenja u korištenju". U planirani istražni prostor uvršteni su istražni prostori utvrđeni na temelju dosadašnjih istraživanja resursa i odobreni istražni prostor. Potencijalnim istražnim prostorom na području Županije se smatra: - obradivo tlo, - šume gospodarske namjene, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, - rijeke. (47.) Istražni prostori i eksploatacijska polja ne mogu se osnivati u: - građevinskim područjima, - područjima prirode zaštićenim prema posebnom zakonu i područjima prirode za koja je odlukom županijske skupštine pokrenut postupak za zaštitu, do završetka postupka, - na obradivom tlu I i II bonitetne klase, izuzev za energetske mineralne sirovine. (48.) Svi uvjeti eksploatacije moraju se podrediti racionalnom korištenju zemljišta te osobito provoditi mjere zaštite i sanacije okoliša, kako u tijeku korištenja, tako i nakon dovršenja korištenja nalazišta.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 303 ODREDBE ZA PROVOÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Potrebno je izbjegavati krčenje šuma, a za pristupe koristiti u pravilu postojeće prometnice i putove. Ako se za odvoz sirovine iz eksploatacijskog polja koriste ceste u građevinskom području, za odvoz se mogu koristiti samo ceste državnog, županijskog i lokalnog značaja. Nije dozvoljeno krčenje šuma za potrebe eksploatacije mineralnih sirovina na području uz rijeku Dravu, koje je u PPOBŽ definirano kao potencijalno zaštićeno područje. Svako eksploatacijsko polje mora imati definiran postupak sanacije u tijeku eksploatacije polja i po njegovom zatvaranju. Postojeća eksploatacijska polja u građevinskim područjima ne mogu proširit. Zatečena eksploatacijska polja koja trenutačno nisu u eksploataciji niti u postupku pokretanja ponovne eksploatacije nužno je sanirati, a sanacija mora obuhvatiti osiguranje stabilnosti kosina i okolnog terena eksploatacijskih polja, te ozelenjavanje ili drugi postupak prilagodbe krajobrazu i prenamjenu površina u druge namjene (šume, livade, športsko-rekreacijski sadržaji i sl.). Nova eksploatacijska polja moguće je formirati u okviru planiranih i potencijalnih istražnih prostora temeljem geološko-rudarske osnove i podataka o istražnim potencijalima, na temelju propisa o rudarstvu i propisa područja vodnog gospodarstva. Nova eksploatacijska polja moraju se utvrditi u PPUO/G.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU

(49.) Sustav i mreža društvenih djelatnosti u uskoj je vezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja planiranim u PPOBŽ i prikazanim u tablici broj 106. - Središnje funkcije naselja. (50.) Prostore za razvitak sustava društvenih djelatnosti koje su smještene ili se njihov smještaj planira unutar građevinskog područja potrebno je u PPUO/G i drugoj detaljnoj dokumentaciji prostora analizirati i sukladno potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati. Mreže ustanova za odgoj i obrazovanje, kulturu i znanost treba oblikovati u sklopu PPUO/G, te GUP i UPU, sukladno mreži ustanova koju temeljem posebnih propisa utvrdi nadležno tijelo. Rekreacijske površine i sadržaje namijenjene stanovništvu treba odrediti prvenstveno na razini GUP-a i DPU-a. Zdravstveni i rekreacijski sadržaji koji nisu obuhvaćeni u PPOBŽ, mogu se planirati i izvan građevinskog područja naselja sukladno točki (64.) i (71.) i odredbama PPUO/G.

5. UVJETI ODREÐIVANJA GRAÐEVINSKIH PODRUČJA I KORIŠTENJE IZGRAÐENA I NEIZGRAÐENA DIJELA PODRUČJA

(51.) Građevinska područja se utvrđuju u PPUO/G. Postojeća građevinska područja moraju se u postupku izrade uskladiti sa smjernicama i kriterijima u PPOBŽ. (52.) Građevinska područja naselja uz državne i županijske ceste ne mogu se planirati na međusobnoj udaljenosti manjoj od 500,0 m. Iznimno, uvjeti iz stavka 1. ove odredbe ne odnose se na građevinska područja sjedišta gradova i građevine legalno izgrađene izvan granica građevinskog područja, do stupanja na snagu PPOBŽ. 304 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ODREDBE ZA PROVOÐENJE

(53.) Ako se novo građevinsko područje iz točke (64.) ovih Odredbi nalazi uz državnu i županijsku cestu i između dva građevinska područja stalnih naselja, mora se između tog građevinskog područja i jednog od građevinskih područja stalnih naselja osigurati koridor širine minimum 500,0 m. (54.) Građevinsko područje naselja čine izgrađene površine i površine planirane za daljnji razvoj naselja. (55.) Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni i uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine. Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m2 . Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije. Iznimno od stavka 1. ove točke, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se nalaze u bloku u kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih parcela. (56.) U svim građevinskim područjima potrebno je odrediti: - zabranu prenamjene šumskog zemljišta, osim za gradnju infrastrukturnih, športsko- rekreacijskih i sl. građevina, - zabranu gradnje na poplavnim područjima osim za gradnju športsko-rekreacijskih, ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina, - zabranu gradnje na tektonskim rasjedima osim infrastrukturnih građevina, - zabranu gradnje na klizištima. (57.) Potrebe za razvoj naselja utvrđuju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u planskom razdoblju PPUO/G, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa i infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i prirodnih uvjeta okruženja. Pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovništva, odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m2/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika. Ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva. Ako je površina postojećeg građevinskog područja naselja veća od površine utvrđene na način određen u stavku 3. ove točke, u PPUO/G će se takve cjelovite površine izuzeti iz građevinskog područja i mogu se odrediti kao rezervne površine za budući razvoj naselja. Iznimno od stavka 3. ove Odredbe, građevinsko područje područnih središta (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalnih središta može se povećati za potrebe športa, rekreacije, turizma i gospodarstva. U PPUO/G obvezno je dokazati da je građevinsko područje utvrđeno sukladno utvrđenim smjernicama i kriterijima iz PPOBŽ. (58.) Građevinska područja se moraju racionalno koristiti. Potrebno je težiti da se gustoća stanovništva u gradu Osijeku ne smanjuje, a gustoću stanovništva u ostalim naseljima potrebno je povećavati i težiti da ona bude veća od 30 st/ha za gradska naselja i 15 st/ha za ostala naselja. Naselja gradskih obilježja na području Županije su: Osijek, Ðakovo, Beli Manastir, Našice, Valpovo, Belišće i Donji Miholjac. OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 305 ODREDBE ZA PROVOÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

(59.) Neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je opremiti komunalnom infrastrukturom, a za novu gradnju prioritetno koristiti uređene dijelove građevinskog područja. Na neizgrađenom građevinskom zemljištu se ne može graditi ako do građevne čestice nije riješen javni pristup u koridorima odgovarajućeg profila i minimalna razina komunalne opremljenosti. Širina koridora iz prethodnog stavka određuje se u PPUO/G. Minimalnom razinom komunalne opremljenosti smatra se zemljište do kojeg je riješen pristup i omogućen priključak na elektroenergetsku mrežu. Jedinice lokalne samouprave u PPUO/G mogu utvrditi i dodatne uvjete za minimalnu komunalnu opremljenost. Odgovarajućim načinom izgradnje i organizacijom prostora potrebno je osigurati ekonomičnost u izgradnji komunalne infrastrukture. (60.) Izgradnja na neizgrađenom dijelu građevinskog područja u pravilu se provodi na temelju UPU-a i DPU-a. Granice obuhvata i obveza izrade prostornih planova iz prethodnog stavka utvrđuje se u PPUO/G, GUP-u i UPU. (61.) Prostornim planovima kojima se planira izgradnja i uređenje građevinskih područja i na drugi način potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mreže društvenih djelatnosti, prometa, infrastrukture te športske aktivnosti i rekreaciju stanovništva. Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih, biciklističkih, zelenih, rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe. Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge vrijednosti urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih vrijednosti. (62.) Naseljem povremenog stanovanja smatra se izgrađena ili planirana prostorna cjelina koja se pretežito koristi za gradnju kuća za odmor. Na utvrđivanje građevinskog područja naselja povremenog stanovanja ne primjenjuje se točka (57.) ovih Odredbi. (63.) Građevinska područja naselja povremenog stanovanja potrebno je smanjiti i utvrditi u granicama izgrađenog dijela u kojem je moguća samo interpolacija novih građevina. Iznimno od stavka 1. ove točke u slučaju nelegalno izgrađene cjeline povremenog stanovanja mogućnost pravne sanacije i granica građevinskog područja utvrdit će se PPUO/G, a građevine izvan tako utvrđenog građevinskog područja moraju se ukloniti. Uz turističko-rekreacijske zone mogu se planirati i zone za novo povremeno stanovanje kao višestambeni način gradnje. U postupku utvrđivanja građevinskih područja zona povremenog stanovanja uz vodotoke potrebno je istražiti i uvažiti erozijsko djelovanje toka i stabilnosti obale na odron i klizanje. (64.) Izvan građevinskih područja naselja moguće je utvrđivati građevinska područja za: - turističko-rekreacijske građevine i zone, - športsko-rekreacijske građevine i zone, - gospodarske zone, - pojedinačne gospodarske komplekse, - groblja, sajmišta i deponije otpada i slične komunalne građevine i komplekse, - zdravstvene građevine i komplekse, 306 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ODREDBE ZA PROVOÐENJE

- vojne građevine i komplekse. Građevinska područja iz prethodnog stavka utvrđuju se sukladno smjernicama i uvjetima PPOBŽ. (65.) Gospodarskom zonom smatra se područje veće od 5.000 m2 na kojem se planira formiranje više građevinskih parcela za gospodarsku namjenu. Pojedinačnim gospodarskim kompleksom smatra se parcela na kojoj su izgrađeni ili se planira izgradnja međusobno funkcionalno povezanih gospodarskih sadržaja. (66.) Građevinsko područje za turističko-rekreacijske i športsko-rekreacijske zone izvan naselja može se utvrditi samo na područjima za koja je u PPUO/G utvrđeno da postoje prirodni uvjeti za planiranu namjenu. U cilju vrednovanja turističkog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja turizma za područje općina/gradova. (67.) Građevinska područja za nove gospodarske zone izvan naselja mogu se utvrđivati uz područna središta (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalna središta u pravilu na zemljištu nižih razreda, a izuzetno III i IV razreda, ako u blizini naselja nema drugog zemljišta, te ako u naselju nema mogućnosti za utvrđivanje takve zone. Iznimno, formiranje građevinskih područja za nove gospodarske zone uz ostala (ruralna) naselja moguće je samo na temelju programa razvoja općine/grada. (68.) Građevinsko područje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0 m2/st. Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog područja, koje se utvrđuje u PPUO/G, a utvrđena površina gospodarske zone umanjuje se za površine postojećih gospodarskih zona u gravitacijskom području. Iznimno, moguće je planirati i veće površine na temelju programa razvoja Općine/Grada što je potrebno posebno obrazložit i argumentirati. (69.) Građevinsko područje za pojedinačne gospodarske komplekse izvan naselja moguće je utvrđivati u sljedećim slučajevima: - ako je kompleks izgrađen prije stupanja na snagu PPOBŽ, - ako je izgradnja kompleksa vezana za eksploataciju mineralnih sirovina. Iznimno, moguće je utvrditi građevinsko područje za gospodarski kompleks temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, ako se gradi uz građevine iz točke (37.) ovih Odredbi. (70.) Građevinska područja za nova groblja i deponije utvrđuju se na temelju provedenih prethodnih istraživanja pogodnosti lokacije, a do tada se prostor rezervira u PPUO/G kroz namjenu površina s mogućim alternativnim lokacijama. (71.) Građevinska područja za građevine i komplekse zdravstva izvan naselja moguće je utvrditi na područjima za koja je PPUO/G utvrđeno da postoje specifični prirodni uvjeti (termalne vode, specifični klimatski uvjeti ili druge osobitosti). (72.) U PPUO/G obvezno je utvrditi način sanacije zatečene bespravne gradnje na području općine/grada. 6. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRÐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU

(73.) U prostoru planiranih koridora i lokacija za građevine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava ne mogu se do utvrđivanja točne trase i lokacije planirati i graditi građevine koje se OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 307 ODREDBE ZA PROVOÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

mogu graditi izvan građevinskog područja, određivati prostori za razvoj naselja, niti utvrđivati građevinska područja ostalih namjena. U grafičkom dijelu PPOU/G na kartografskim prikazima neizgrađenog dijela građevinskih područja u mjerilu 1:5.000 obvezno je utvrditi površine namjenjene za infrastrukturne koridore planirane u PPOBŽ. Prostor planiranih koridora i lokacija se do izgradnje prometnih i drugih infrastrukturnih građevina koristi na postojeći način, bez mogućnosti gradnje trajnih građevina izuzev građevina infrastrukture. Na prostoru određenom za koridore i lokacije planiranih prometnih i drugih infrastrukturnih građevina, a koji preostane nakon izgradnje građevine, prestaje ograničenje iz stavka 2. ove točke. (74.) Građevine prometa i infrastrukture potrebno je planirati prema najstrožijim kriterijima zaštite okoliša i na način da se koriste zajednički koridori postojećih i planiranih građevina, gdje god je to moguće. (75.) Alternativna odnosno varijantna rješenja infrastrukturnih koridora i građevina, sastavni su dio ovog Plana do izgradnje takve građevine odnosno izmjene i dopune Plana, a na preostalim površinama prostor će se koristiti prema postojećoj namjeni. Vrednovanje i određivanje lokacije u slučaju alternativnih rješenja infrastrukturnih građevina provest će se izradom odgovarajuće stručne podloge i SUO za građevine propisane posebnim zakonom. (76.) Pri utvrđivanju trase treba izbjegavati presjecanje funkcionalnih i prirodnih cjelina, osobito poljoprivrednog zemljišta i šuma i zaštićenih područja. Širina koridora, položaj, trasa i površine za smještaj građevina sustava detaljno će se odrediti prema vrsti građevine u PPUO/G. Obveza je korisnika prostora koji gradi i koristi koridor u kontaktnoj zoni naselja i zaštićenih prostora prirodne i graditeljske baštine da u tijeku gradnje i korištenja objekta osigura posebne mjere zaštite prostora, građevina i zdravlja ljudi, zaštite od buke i drugih oblika ugrožavanja okoliša.

6.1. PROMETNI SUSTAV (77.) Prometni sustav u PPOBŽ postavljen je sukladno Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, a prijedlozi prometnih koridora u istraživanju na temelju Strategije razvoja cestovne mreže Slavnije i Baranje.

6.1.1.Cestovni prometni sustav (78.) Cestovni prometni sustav je u PPOBŽ utvrđen tako da mreža državnih i županijskih cesta povezuje sva centralna naselja, te gospodarske i druge sadržaje od važnosti za Državu i Županiju, a ostale sadržaje povezuje mreža lokalnih i nerazvrstanih cesta. U cestovnom prometu planira se izgradnja autoceste, poluautoceste i brzih cesta, obilaznica naselja i korekcija postojećih trasa te izgradnja novih županijskih cesta. (79.) Radi povećanja sigurnosti prometa potrebno je izgraditi suvremeni kolnik na državnim, županijskim i lokalnim cestama s tucaničkim kolnikom, te na županijskim i lokalnim cestama sa zemljanim kolnikom. Postojeću cestovnu mrežu potrebno je dograditi, rekonstruirati i ojačati radi povećanja propusne moći i sigurnosti prometa, povećanja nosivosti poboljšanja elemenata i proširenja kolnika užih od 5,50 m. Rekonstrukcije cesta s korekcijama prometno tehničkih elemenata trase ne smatraju se promjenom trase. (80.) Na svim javnim cestama (osim autoceste i brzih cesta) potrebno je povećati uz sigurnost prometa vozila i sigurnost prometa biciklima, te sigurnost pješaka gradnjom namjenskih prometnih površina kada to zahtijeva gustoća odgovarajućeg prometa. Na svim cestama treba 308 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ODREDBE ZA PROVOÐENJE

poboljšati dostupnost sredstvima javnog cestovnog prijevoza izgradnjom nedostajućih autobusnih stajališta i kolodvora. (81.) Radi povećanja sigurnosti prometa oba sustava potrebno je na svim mjestima križanja cestovnih prometnica sa željezničkim prugama izvesti modernu signalizaciju i osiguranje, a sva križanja državnih cesta s prugama denivelirati. Radi buduće uloge pruge MP 13 treba denivelirati njezina križanja sa svim cestama bez obzira na kategoriju. (82.) Detaljna projektna dokumentacija za izgradnju i rekonstrukciju cestovnih prometnica, objekata i uređaja na njima i uz njih izrađuje se kao cjelovito rješenje za podmirenje prometnih potreba u planskom razdoblju izuzev glavnih i izvedbenih projekata kojima može biti predviđena izgradnja po fazama koje, svaka za sebe, moraju biti dijelovi prometne cjeline usklađeni s ekonomsko-prometnim parametrima.

6.1.2. Željeznički prometni sustav (83.) Željeznički prometni sustav Županije čine magistralna i pomoćne magistralne, te željezničke pruge I i II reda s kolodvorima i drugim službenim mjestima i pripadajućim uređajima kojima je potrebna modernizacija, a djelomično i nova izgradnja. Na svim prugama planiraju se radovi na energetici, rasvjeti, osiguranju ili denivelaciji željezničko cestovnih prijelaza. Usluge na mreži pruga moraju se podići na zahtijevanu razinu za pruge uključene u paneuropsku prometnu mrežu. U sklopu te obveze posebno će se provesti i rekonstrukcija željezničkog čvora Osijek i kolodvora Osijek. (84.) Trase postojećih željezničkih pruga štite se u skladu s posebnim propisima.

6.1.3. Riječni prometni sustav (85.) Plovne puteve rijekama Dunavom, Dravom i Savom potrebno je reintegrirati u plovidbeni sustav Rajna-Majna-Dunav. Za izgradnju i uređenje plovnih puteva u Županiji potrebno je održati visoki standard međunarodne VI.c klase na plovnom putu Dunavom, urediti dionicu plovnog puta Dravom od ušća u Dunav do r.km 12.-13. (tj. do luke "Tranzit" kod Nemetina) na IV. međunarodnu klasu uz preporuku za elemente V.b klase, te ostvariti plovni put Dravom do Ferdinandovca na razini IV. međunarodne klase. (86.) U koridorima riječnih plovnih putova dozvoljava se gradnja i rekonstrukcija luka, pristaništa, sidrišta, brodogradilišta, hidrotehničkih zahvata i građevina, te prateće infrastrukture. S tim u vezi planira se izgradnja remontnog brodogradilišta (r.km 11.) i nove bazenske luke (r.km 12.- 13.) te rekonstrukcije pristaništa u Belišću i Donjem Miholjcu, i sl. Regulacijske korekcije profila i položaja korita vodotoka, a posebno izgradnja višenamjenskih VS moraju se planirati uz primjenu mjera zaštite naselja, krajolika i zaštićenih prostora prirodne i graditeljske baštine. Način ostvarenja plovnog puta uzvodno od r.km 31,1 i r.km 85,2 odredit će se alternativno sa izgradnjom VS "Osijek" i VS "Donji Miholjac" odnosno kanaliziranjem korita odnosno kombiniranim rješenjem. (87.) Na plovnom putu Dunavom u granicama Županije nema luka ili pristaništa, a na plovnom putu Dravom smještene su: - nova luka "Tranzit" – Osijek r.km 12+600, - stara luka "Tranzit" – Osijek r.km 18+000, - "Zimska luka" u Osijeku r.km 20+700, - pristanište u Belišću r.km 53+500,

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 309 ODREDBE ZA PROVOÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

- pristanište u D. Miholjcu r.km 85+000. Prostor Stare luke na 18. km planira se za razvoj urbanih sadržaja Osijeka, a "Zimska luka" će zadržati ulogu marine i zimovališta komunalnih plovila.

6.1.4. Zračni promet (88.) Na teritoriju Županije izgrađene su dvije zračne luke: - zračna luka "Osijek-Klisa" referentnog koda 4E, i - zračna luka "Osijek-Čepin" referentnog koda 2C. U postojećim zračnim lukama provest će se tehnička, tehnološka i sigurnosna unapređenja, te gradnja novih građevina i površina. Razvoj cestovne mreže Županije omogućit će kvalitetniju povezanost postojećih zračnih luka s gravitirajućim prostorom i mogućnost njegova širenja na granične regije susjednih država. U razvoju zračnog prometa budući interes Županije je omogućavanje uređenja poljoprivrednih uzletišta pri čemu se uz sigurnost prometa moraju osigurati i uvjeti zaštite okoliša i kvaliteta življenja u kontaktnim područjima.

6.1.5. Integralni transport (89.) U sklopu ostvarivanja uvjeta integralnog transporta potrebno je kao prvu fazu razviti kombinirani promet izgradnjom prekrcajno-robnih terminala. U PPOBŽ predviđa se izgradnja terminala pored riječne luke "Tranzit" kod Nemetina za što je osiguran prostor u postojećoj prostornoj dokumentaciji s huckepack, Ro-Ro i kontejnerskom tehnologijom i ostalim potrebnim sadržajima. Dio kapaciteta za huckepack tehnologiju i kontejnerski prijevoz planira se izgraditi u novoj teretno-rasporednoj HŽ stanici u Osijeku. Ostale poticajne mjere glede razvoja kombiniranog prijevoza su u nadležnosti Države.

6.1.6. Poštanska mreža (90.) Razvoj poštanske mreže koji se odnosi na izgradnju poslovnih građevina usmjeren je u građevinska područja naselja, te se u planovima užih područja moraju osigurati prostorne pretpostavke za nesmetan razvoj. (91.) Uvjeti uređenja prostora poštanskih kapaciteta, koji se rekonstruiraju ili se izgrađuju isključivo unutar građevinskog područja, definiraju se u PPUO/G, a detaljnije u planovima užih područja. Uvjeti određivanja prostora za planirane komutacijske čvorove koji se u pravilu grade unutar građevinskog područja, zatim dio magistralnih, korisničkih/spojnih vodova, te bazne postaje GSM, koji se grade unutar i izvan granica građevinskih područja, definiraju se u PPUO/G i prostornom planu područja posebnih obilježja (PPPPO), a detaljnije u planovima užih područja.

6.1.7. Telekomunikacijska mreža (92.) Za razvoj i izgradnju komutacijskih kapaciteta predviđa se barem 1 mjesna telefonska centrala (UPS, UPM) u svakom naselju, u pravilu po 1 mjesnu telefonsku centralu na svakih 2.000 domaćinstava. U gradskim naseljima predviđa se barem 1 područna telefonska centrala, a na području Osječko-baranjske županije barem 2 tranzitne i međunarodne telefonske centrale. (93.) Za razvoj i izgradnju telekomunikacijskih vodova i mreža u PPOBŽ predviđa se osiguranje novih koridora za izgradnju kapitalnih vodova, a za proširenje kapaciteta prvenstveno je

310 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ODREDBE ZA PROVOÐENJE

potrebno koristiti postojeće infrastrukturne koridore, te težiti njihovom objedinjavanju u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina. Pri izgradnji novih međunarodnih, magistralnih, te korisničkih i spojnih vodova koristiti zeleni pojas u koridoru prometnica ili već zauzete koridore za telekomunikacijske vodove. (94.) Za razvoj i izgradnju mjesne telekomunikacijske mreže vodove izgrađivati prvenstveno u zelenom pojasu ulica, a za ulice s užim profilom ispod nogostupa. U cilju zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina težiti objedinjavanju vodova u potrebne koridore. (95.) Za razvoj pokretne telefonije omogućava se izgradnja građevina za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže (bazne stanice). Potrebna gustoća baznih stanica za gradska naselja je 1 antenski stup na svakih 10.000 stanovnika, a za ostala naselja 1 antenski stup po naselju. Predviđa se prostorna distribucija antenskih stupova pokretnih telekomunikacija od 1 stupa u krugu 2 km za naseljena područja te 1 stup u krugu 10 km na nenaseljenim područjima. Potrebna visina antenskih stupova je od 20 m do 50 m. Za izgradnju baznih stanica moraju se provesti mjere sigurnosti, mjere za zaštitu zdravlja stanovništva i mjere zaštite okoliša. Do baznih stanica treba osigurati kolni pristup. Obvezno je izbjegavati zaštićene prostore, voditi računa o urbanističko-arhitektonskim osobitostima okolnih prostora i o vizualnom uklapanju u krajobraz. U cilju zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih prostora obvezno je već pri planiranju usklađivanje s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog korištenja prostora i dijela građevina. (96.) Za građevine javne pokretne telefonije (bazne stanice) treba osigurati prostor s kolnim pristupom. Pri planiranju i projektiranju voditi računa da se bazne stanice ne smiju graditi u zaštićenim kulturno-povijesnim dijelovima građevinskog područja, a izvan građevinskog područja u zaštićenim područjima prirode i zaštićenim kulturno-povijesnim lokalitetima. Novi priključni telekomunikacijski vodovi i nove bazne stanice nisu definirani u PPOBŽ, a gradit će se sukladno uvjetima u prostornim planovima užih područja.

6.1.8. RTV sustav (97.) Za razvoj RTV mreže potrebno je omogućiti izgradnju planiranih građevina, kako unutar tako i izvan građevinskih područja. Za izgradnju objekata RTV-a unutar građevinskih područja lokacije i građevine moraju biti u skladu s urbanističko-arhitektonskim rješenjima okolnog prostora i važećim propisima o dopuštenoj snazi radio i TV signala. Za izgradnju odašiljačkih i pretvaračkih objekata RTV-a izvan građevinskih područja potrebno je osigurati prostor s nesmetanim kolnim pristupom. Pri ovoj izgradnji izbjegavati zaštićene prostore, te voditi računa o vizualnom uklapanju u krajobraz. (98.) U cilju zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanju nepotrebnog zauzimanja novih prostora obvezno je već pri planiranju usklađivanje s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog korištenja prostora i dijela građevina.

6.2. ENERGETSKI SUSTAV

6.2.1. Plinoopskrbni sustav (99.) Magistralni razvod plina na području Županije će se dovršiti izgradnjom plinovoda: - Belišće-Osijek (DN 400 mm),

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 311 ODREDBE ZA PROVOÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

- Bolman-Beli Manastir (DN 200 mm), - Slavonski Brod-D. Miholjac (DN 700 mm), - Dravaszerdahely-D. Miholjac (DN 600 mm), - Osijek-Vukovar (DN 300 mm), - Mohacs-Osijek, - Slavonski Brod-Vinkovci (DV 400 mm). (100.) Planirani međunarodni naftovod Constanta-Omišalj te magistralni plinovod Slavonski Brod- Vinkovci smješteni su u koridoru postojećih cjevovoda uz cestu E-70 (autoput). Koridor magistralnog cjevovoda je širine 60 m (30 m lijevo i desno od osi cjevovoda). Unutar koridora od 60 m zabranjena je bilo kakva izgradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda. (101.) Naftovodi i plinovodi međunarodnog i magistralnog karaktera moraju biti udaljeni od drugih objekata kod paralelnog vođenja najmanje: - 5 m od ruba cestovnog pojasa lokalnih i županijskih cesta, - 10 m od ruba cestovnog pojasa državnih cesta, - 20 m od ruba cestovnog pojasa auto-puta i željeznice, - 10 m od nožice nasipa regionalnog vodotoka i kanala.

6.2.2. Elektroenergetski sustav (102.) Sustav opskrbe električnom energijom na razini PPOBŽ obuhvaća proizvodnju električne energije, prijenos i transformaciju, te dio distribucije električne energije. Za kapitalna proizvodna postrojenja, a to su: • KTE-Osijek, TE-Tanja (alternativno TE Dalj) i TE-Valpovo (lokacija u istraživanju) predvidjeti prostor za energetska postrojenja • HE D. Miholjac i HE Osijek predvidjeti prostor radi izgradnje akumulacija i smještaj energetskih postrojenja. Pri gradnji proizvodnih postrojenja obvezna je provedba mjera zaštite okoliša. (103.) Uvjeti određivanja prostora za HE-Donji Miholjac i HE-Osijek definirani su provedenim istražnim radovima i međudržavnim ugovorima. Uvjeti određivanja prostora za KTE Osijek i TE Tanja (alternativa TE Dalj) definirani su provedenim istražnim radovima i važećom prostorno planskom dokumentacijom u koje su unešeni prostori za gradnju ovih objekata. Uvjete gradnje TE Valpovo utvrdit će nadležna tijela poslije završetka istražnih radova te se lokacija TE u PPOBŽ smatra orijentacijskom. Za lokaciju TE potrebno je osigurati prostor od najmanje 12 ha. (104.) U PPOBŽ se omogućava gradnja malih hidroenergetskih objekata ili vjetroelektrana. U koliko se iskaže interes za takovu gradnju, potrebno je provesti odgovarajuće postupke, zadovoljiti kriterije zaštite prostora i okoliša, te ekonomske isplativosti, a lokaciju takvih građevina ugraditi u PPUO/G. (105.) Za planiranu promjenu prijenosnog omjera transformacije s 220 kV na 400 kV potrebno je osigurati prostor za dodatne uređaje i opremu neposredno uz postojeću trafostanicu 220/110 kV ëakovo.

312 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ODREDBE ZA PROVOÐENJE

Za postojeću trafostanicu 400/220/110 Ernestinovo u tijeku je obnova, rekonstrukcija i proširenje uz postojeću građevinu. (106.) Za prijenos električne energije, osim postojećih dalekovoda i trafostanica s njihovim koridorima i lokacijama, planiraju se i novi dalekovodi i trafostanice za čije koridore odnosno lokacije je potrebno osigurati prostor. • Na naponskoj razini od 400 kV planiraju se: - DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs, - DV 2x400 kV Razbojište-Ðakovo, - DV 2x400 kV Razbojište-Ernestinovo, - DV 2x400 kV Razbojište-Međurić, - DV 2x400 kV Žerjavinec-Ernestinovo, dionica Koprivnica-Krndija-Razbojište, - TS 400/220/110 kV Ðakovo – proširenje, - DV 2x400 kV Ernestinovo-SRJ, - TS 400/220/110 kV Krndija, - DV 2x400 kV Ernestinovo-BiH. Priključak KTE Osijek na mrežu: - DV 2x400 kV Osijek-Ernestinovo, - RP 400 kV Osijek, - TS 400/220/110 kV Ernestinovo (proširenje-energetsko i prostorno). Priključak TE “Tanja” (alternativno TE Dalj) na mrežu: - DV 2x400 kV Tanja” (alternativa Dalj)-Ernestinovo, - RP 400 kV “Tanja” (alternativa Dalj), - TS 400/220/110 kV Ernestinovo (proširenje- energetsko i prostorno). Priključak TE Valpovo: - DV 2x400 kV, RP Valpovo-DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs, - PR 400 kV Valpovo. • Na 110 kV naponskoj razini planiraju se: - TS 110/20(10) kV Osijek 4, - KDV 110 kV kV TS Osijek-2-TS Osijek 4, - KDV 110 kV TS Osijek 3-TS Osijek 4, - DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 4 na DV 110 kV Ernestinovo-Valpovo, - DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 1 na DV 110 kV Ernestinovo-Našice, - DV 2x110 kV, TS Ernestinovo-TS Osijek 2, - TS 110/20(10) kV Nemetin, - DV 2x110 kV TS Osijek 2-TS Nemetin (alternativa KDV), - TS 110/20(10) kV Osijek 5 (ovisi o širenju grada Osijeka na lijevoj obali Drave), - DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 5 na DV 110 kV Osijek-Beli Manastir (ovisi o širenju grada Osijeka na lijevoj obali Drave),

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 313 ODREDBE ZA PROVOÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

- TS 110/20(10) kV Darda, - DV 2x110 kV, priključak TS Darda na DV 110 kV Osijek-Beli Manastir, - DV 2x110 kV TS Ernestinovo-TS Vinkovci, - DV 110 kV TS Ðakovo-TS Županja, - TS 110/20(10) kV Ðakovo 3, - DV 2x110 kV, priključak Ðakovo 3 na DV 110 kV Ernestinovo-Ðakovo, - TS 110/35/20(10) kV Našice 2, - DV 2x110 kV, priključak TS Našice 2 na DV 110 kV Ðakovo-Našice, - DV 110 kV TS “Cementara” Zoljani-TS Požega 2, - DV 110 kV TS Donji Miholjac-TS Slatina, - RP 110 kV TE „Tanja“ (alternativa TE Dalj), - DV 110 kV TE „Tanja“(alternativa TE Dalj)-TS Nemetin, - DV 110 kV TE „Tanja“ (alternativa TE Dalj)-TS Vukovar, - RP 110 kV HE Donji Miholjac, - DV 2x110 kV, priključak HE Donji Miholjac na DV 110 kV Donji Miholjac-Slatina, - RP 110 kV HE Osijek, - KDV 2x110 kV HE Osijek-TS Osijek 4, - TS 110/20(10) kV Čepin, - DV 2x110 kV, priključak TS Čepin na DV 110 kV Ernestinovo-Našice, - EVP-Osijek, - KDV 2x110 kV TS Osijek 3-EVP Osijek. (107.) Za distribuciju električne energije na 35 kV naponskoj razini, osim postojećih dalekovoda i trafostanica s njihovim koridorima i lokacijama, planiraju se i novi dalekovodi i trafostanice za čije koridore tj. lokacije je potrebno osigurati prostor. Planirani 35 kV dalekovodi i trafostanice su: - TS 35/20(10) kV Valpovo 3, - KDV 35 kV TS Valpovo 2-TS Valpovo 3, - DV 35 kV TS Orlovnjak-TS Laslovo, - TS 35/20(10) kV Donji Miholjac 2, - KDV 35 kV TS Donji Miholjac 1-TS Donji Miholjac 2, - DV 35 kV TS Donji Miholjac 1-TS Čađavica, - KDV 35 kV TS Našice 1-TS Našice 2, - KDV 35 kV TS Ðakovo 1-TS Ðakovo 2, - TS 35/20(10) kV Bolman, - TS 35/20(10) kV Novi Osijek 1, - KDV TS Novi Osijek 1-TS Osijek 5, - TS 35/20(10) kV Novi Osijek 2,

314 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ODREDBE ZA PROVOÐENJE

- KDV 35 kV TS Novi Osijek 2-TS Osijek 5, - KDV 35 kV TS Novi Osijek 1-TS Novi Osijek 2, - TS 35/20(10) kV Višnjevac, - KDV 35 kV TS Višnjevac-TS Retfala. (108.) Unapređenje i razvoj kapaciteta za prijenos i distribuciju električne energije predviđa se u okviru postojećih koridora i prostora (uz minimalno potrebna proširenja) radi zaštite i racionalnog korištenja prostora, uz obveznu provedbu mjera zaštite okoliša. Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti i u druge namjene uz suglasnost nadležnog tijela. (109.) Pri određivanju trasa novih dalekovoda za prijenos i značajnijih distribucijskih dalekovoda nastojati zaobići postojeća i planirana građevinska područja, šume i šumska zemljišta, te područja vrijednih krajobraza. Također voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta radi smanjenja utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju. Pri prijelazu nadzemnog dalekovoda preko područja vrijednog krajobraza, ili područja s većim obitavalištem ptica poduzeti zaštitne mjere za smanjenje utjecaja dalekovoda na dozvoljenu mjeru. Dalekovodi moraju u potpunosti zaobići zaštićena područja kulturno-povijesne i prirodne baštine, izuzev arheoloških lokaliteta izvan naselja, ali uz odgovarajuće mjere zaštite. (110.) Za planirane distribucijske dalekovode i trafostanice vrijede isti uvjeti zaštite prostora i okoliša kao i za prijenosne. Planirane distribucijske dalekovode unutar granica građevinskog područja potrebno je izvoditi podzemnim kabelskim vodovima. Postojeće nadzemne distribucijske dalekovode, unutar i izvan građevinskih područja sukcesivno će se zamjenjivati kabelskim dalekovodima.

6.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV (111.) Vodnogospodarska osnova Republike Hrvatske je temeljni dokument uređivanja vodnog gospodarstva te ju je potrebno što prije izraditi. (112.) Vodne površine i vodno dobro uređivat će se i koristiti tako da se osigura propisan vodni režim, kvaliteta i zaštita voda. Korita vodotoka treba, koliko je moguće, sačuvati u prirodnom obliku. U svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda, na vodotocima i drugim ležištima voda se utvrđuje inundacijski pojas.

6.3.1. Za titne i regulacijske građevine (113.) Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda određen je izvedenim i planiranim zaštitnim i regulacijskim građevinama. Obnova i sanacija nasipa i ostalih zaštitnih građevina na glavnim vodotocima Dravi i Dunavu s pritocima oštećenim u Domovinskom ratu je prioritetan zadatak u štićenju gradova, naselja, infrastrukture i ostalih prostora Županije od vanjskih voda. (114.) Za obranu od unutarnjih voda potrebno je obnoviti ili izvesti (gdje nije) regulaciju korita prirodnih i umjetnih glavnih i sekundarnih recipijenata i sustava crpnih postaja, ustava, stepenica i ostalih hidrotehničkih objekata. (115.) Za zaštitu od bujičnih voda i redukciju poplavnog vala predviđena je u brdskom dijelu Županije gradnja akumulacija i retencija.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 315 ODREDBE ZA PROVOÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Za višenamjensko korištenje voda rijeke Drave predviđeno je izgraditi vodne stepenice VS Osijek i VS Donji Miholjac, kojima se ostvaruje i cjelovita zaštita od štetnog djelovanja voda na području Županije. Položaj ovih objekata i granice vodnog lica su na kartografskim prikazima plansko- usmjeravajuće, a točan se položaj i granice za potrebe izrade planova užih područja i druge očitavaju iz stručnih podloga i projekata. Površine obuhvaćene planiranim granicama vodnog lica sa zaštitnim pojasom utvrđenim Zakonom do izgradnje objekata zadržavaju namjenu iskazanu u PPOBŽ, pri čemu se s izuzetkom objekata infrastrukture i objekata namjenjenih eksploataciji sirovina zabranjuje izgradnja trajnih objekata. (116.) Erozijske procese treba istražiti, utvrditi područja njihova djelovanja, te odrediti uz hidrotehničke zahvate i druge mjere sanacije (pošumljavanje i sl.). (117.) Melioracijska odvodnja je u najvećoj mjeri realizirana u smislu pokrivenosti poljoprivrednog zemljišta Županije melioracijskom mrežom. Veće rekonstrukcije uz neophodnu komasaciju potrebne su u slivnom području "Biđ-Bosut", a djelomične u slivnim područjima "Vuka" i "Karašica-Vučica". Prioritetne mjere se odnose na krčenje dna i pokosa, te izmuljivanje zapuštenih kanala radi ponovne uspostave rada sustava. U drugom redu prioriteta je dogradnja nekih postojećih, te izgradnja novih crpnih postaja sa sustavom ustava, uređenjem glavnih recipijenata i konačno uređenje i održavanje mreža detaljne odvodnje, te drenažnih sustava. (118.) Pri rekonstrukciji glavne kanalske mreže treba posebnu pozornost obratiti na režim podzemnih voda i održavanje na razini optimalnoj za poljoprivrednu proizvodnju i zaštitu šuma.

6.3.2. Vodoopskrbni sustav (119.) Vodoopskrba Županije temelji se na 13 vodoopskrbnih sustava, te na više od 20 manjih vodovoda. U svim sustavima vodoopskrbe treba izvršiti rekonstrukciju i modernizaciju mreže s ciljem smanjenja gubitaka u mreži i povećanja stupnja sigurnosti opskrbe. Izgradnja vodoopskrbne mreže naselja u Županiji planirana je na način koji omogućuje postupno povezivanje manjih s većim sustavima i angažiranje novih izdašnijih i kvalitetnijih crpilišta podzemnih voda s krajnjim ciljem povezivanja većine sustava vodoopskrbe Županije u jedinstveni sustav. (120.) Mrežu planiranih magistralnih, transportnih i spojnih cjevovoda treba polagati u postojeće, a tek iznimno u nove infrastrukturne koridore. Ucrtane trase vodova i lokacije građevina vodoopskrbnog sustava u kartografskim prilozima su usmjeravajuće. (121.) Zbog intenzivnog korištenja i izgrađenosti prostora kod planiranja infrastrukturnih koridora posebnu pozornost treba obratiti zaštiti vodonosnika i vodocrpilišta s obveznim utvrđivanjem zona sanitarne zaštite izvorišta. (122.) Za opskrbu vodom za navodnjavanje poljoprivrednih površina i za ribnjačarstvo računa se prvenstveno na buduće brdske akumulacije, te na vodne stepenice "Osijek" i "Donji Miholjac" na Dravi.

6.3.3. Sustav odvodnje otpadnih voda (123.) Zaštita voda određena je izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Državnim planom zaštite voda i odgovarajućim Županijskim planom kojega treba donijeti potrebno je planirati sljedeće etape provedbe izgradnje sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje:

316 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ODREDBE ZA PROVOÐENJE

- preporuča se završiti gradnja sustava javne odvodnje iz kojih se otpadne vode ispuštaju u vodotoke ("manje osjetljiva područja") većih od 15.000 ES i sustava iz kojih se otpadne vode ispuštaju u "osjetljiva područja" većih od 10.000 ES, - preporuča se završiti gradnju sustava javne odvodnje veličine od 2.000 do 15.000 ES, - treba završiti gradnju drugog stupnja uređaja za prečišćavanje iz kojih se otpadne vode ispuštaju u "osjetljiva područja", a veći su od 10.000 ES, - treba završiti gradnju uređaja iz kojih se otpadne vode ispuštaju u "manja osjetljiva područja", a veći su od 15.000 ES, i - treba završiti gradnju uređaja veličine između 2.000 i 15.000 ES. Prioritet u dinamici gradnje moraju imati uređaji veći od 50.000 ES. (124.) U PPOBŽ planirani su uređaji iznad 50.000 ES u Osijeku i Donjem Miholjcu, a iznad 15.000 ES u Našicama i Belom Manastiru. Između 2.000 i 15.000 ES ima dvadesetak naselja, a za neka postoji i projektna dokumentacija. Za sustav Belišće-Valpovo-Bistrinci s industrijskim otpadnim vodama izgrađen je uređaj veličine 240.000 ES. (125.) U PPOBŽ prihvaćaju se rješenja odvodnje za određena područja: Osijek (uključivo i sustav Južna Baranja), Beli Manastir, Belišće, Valpovo, Donji Miholjac, Ðurđenovac, Feričanci, Našice i Ðakovo, s planiranim centralnim uređajima (CU) za pročišćavanje otpadnih voda. U izradi rješenja odvodnje za ostala područja treba uključiti sve varijante od centraliziranih ili lokalnih sustava pa do individualnih rješenja, prilagođenih uvjetima okoliša i mogućnostima recipijenta. Treba primjenjivati što jednostavnije sustave kompatibilne s prirodnim procesima, građene fazno za sadašnje potrebe i količine otpadnih voda. Otpadne vode iz sustava odvodnje naselja Bizovac i okolnih naselja se prije ispuštanja u recipijent obvezno moraju pročistiti. (126.) Otpadne vode industrijskih pogona i poljoprivrednih farmi čija odvodnja i pročišćavanje nisu riješeni u okviru postojećih sustava, moraju se riješiti izgradnjom vlastitih sustava u skladu s uvjetima zaštite okoliša i mogućnostima recipijenta i prema postojećim propisima.

7. MJERE O ČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

(127.) U cilju vrednovanja krajobraza prema objektivnim kriterijima potrebno je izraditi Krajobraznu osnovu Županije i druge dokumente zaštite krajobrazne i biološke raznolikosti. Izradom dokumenata iz prethodnog stavka uspostavit će se prostorno planska podloga integralne zaštite raznolikosti i identiteta krajobraza, te prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora. Do donošenja Krajobrazne osnove treba obaviti prethodna istraživanja i vrednovanja krajobraza na županijskoj razini, a kao polazište za izradu prostornih planova užeg područja. (128.) Pri izradi istraživanja i vrednovanja krajobraza potrebno je uvažiti smjernice za očuvanje krajobrazne raznolikosti područja, očuvanje seoskih krajolika i očuvanje prostornog identiteta gradova, određene Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske.

8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

(129.) Mjere zaštite zaštićenih dijelova prirode utvrđene su posebnim zakonom. Zaštićeni dijelovi prirode su:

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 317 ODREDBE ZA PROVOÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

- Park prirode "Kopački rit", - Posebni zoološki rezervat "Kopački rit", - Posebni ornitološki rezervat Podpanj, - Zaštićeni krajolik Erdut, - Spomenici parkovne arhitekture: • Park oko dvorca u Bilju, • Park oko dvorca u Čepinu, • Park uz patrijaršiju u Dalju, • Park oko dvorca u Donjem Miholjcu, • Park uz biskupski dvor u ëakovu, • Park slobode u ëakovu, • Park u Kneževu, • Park oko dvorca u Našicama, • Park kralja Petra Krešimira IV u Osijeku, • Perivoj kralja Tomislava u Osijeku, • Park oko dvorca u Tenji, • Park oko dvorca u Valpovu. - Spomenik prirode – bijela topola u Valpovu. (130.) U PPOBŽ su predložena područja za zaštitu prema posebnom zakonu u kategoriji: a) Posebni (ornitološki) rezervat: - ribnjak "Podunavlje", - ribnjak "1905.", - ribnjak "Donji Miholjac", - ribnjak "Grudnjak". b) Spomenik prirode: - Bilje, travnjačka površina na groblju. c) Spomenik parkovne arhitekture: - Osijek, drvored javorolisnih platana uz cestu Josipovac-Osijek, - Osijek, drvored javorolisnih platana uz cestu Čepin-Osijek i u Ulici Sv. Ane, - Osijek, drvored javorolisnih platana uz Vukovarsku cestu. Za predložena područja za zaštitu potrebno je u postupku propisanom posebnim zakonom provjeriti opravdanost prijedloga za zaštitu. (131.) U PPOBŽ predložena je zaštita vrijednih dijelova prirode (izvan zaštićenih područja). - područje poplavne doline rijeke Drave i Dunava, - područje aluvijalnih hrastovih šuma (od Čađavice do Poganovaca), - područje mješovitih šuma na Krndiji, 318 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ODREDBE ZA PROVOÐENJE

- područje Aljmaške i Baranjske planine, - šumski kompleks jugoistočno od Ðakova, - šuma Haljevo i Kozaračka šuma. Za područja vrijednih dijelova prirode potrebno je istražiti i utvrditi mjere zaštite s ciljem očuvanja prirodnih značajki kontaktnih područja uz zaštićene prirodne cjeline i vrijednosti nezaštićenih dijelova prostora budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj baštini. (132.) U PPUO/G obvezno je predvidjeti pošumljavanje marginalnog zemljišta, utvrditi mogućnosti pošumljavanja područja razvrstanog u kategoriju ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta i planirati pošumljavanje i onog zemljišta koje nije šumsko, ako takvo zemljište nije moguće privesti poljoprivrednoj namjeni. (133.) Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina razraditi će se u PPUO/G. (134.) Za oštećene ili zapuštene kulturno-povijesne cjeline potrebno je utvrditi oštećenja i ubrzati zahvate sanacije. (135.) Za arheološka područja i lokalitete na područjima koja su namijenjena intenzivnom razvoju (naselja, infrastrukturni koridori) potrebno je poticati istraživanje. (136.) Za područja sa značajnim povijesnim ruralnim cjelinama radi njihova optimalnog uključivanja u suvremene potrebe razvoja potrebno je poticati istraživanja.

9. POSTUPANJE S OTPADOM

(137.) Na području Županije nužno je uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. (138.) Sustav zbrinjavanja opasnog otpada uspostavljen je na razini Države, a na razini Županije potrebno je organizirati prikupljanje, privremeno skladištenje te deponiranje opasnog otpada. Na području Županije predviđeno je opasni otpad prikupljati na najmanje 4 lokacije, na jednoj organizirati obradu i skladištenje, a na jednoj i kompletno odlagalište opasnog otpada. U PPOBŽ predlaže se 6 lokacija na kojima se opasni otpad prikuplja i skladišti dok se lokacija na kojoj se planira obrada i odlaganje opasnog otpada predviđa u sklopu regionalne deponije čiju lokaciju je potrebno utvrditi. Sve lokacije su orijentacijske, za koje je potrebno provesti detaljnija istraživanja u svrhu određivanja konačnih lokacija. Do uređenja lokacija za smještaj građevina za obrađivanje i skladištenje opasnog otpada potrebno je opasni otpad prikupljati, privremeno skladištiti i zbrinjavati na mjestima njegovog nastanka uz provedbu zakonom propisanih mjera zaštite. Na području Županije nadležne službe će voditi brigu o tome da se ustroji katastar proizvođača opasnog otpada te vode katalozi otpada i dostavljaju podaci o postupanju s otpadom. (139.) Provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava Županija, a sve obveze preuzima proizvođač otpada. (140.) Ustroj sustava deponiranja ne izbjegnutog otpada na sanitarne deponije planira se kroz tri faze: 1. faza: - Na teritoriji svake općine odrediti lokaciju komunalne kontrolirane deponije uz trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih deponija, te njihovu sanaciju. 2. faza: - Napustiti i sanirati sve općinske deponije te uspostaviti sustav koji je temeljen na 6 većih deponija (Osijek, Ðakovo, Belišće, Donji Miholjac, Beli Manastir, Našice).

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 319 ODREDBE ZA PROVOÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

3. faza: - Uspostaviti sustav regionalnog deponiranja te izgraditi regionalnu deponiju za cijelu Županiju (ili više njih). Riječ je o suvremenoj sanitarnoj deponiji izgrađenoj po svim ekološkim i tehnološkim kriterijima, a u sklopu koje treba predvidjeti prostor i za deponiranje opasnog otpada. (141.) U PPUO/G potrebno je izvršiti evidentiranje i lociranje svih neuređenih odlagališta otpada te zatim istražiti uvjete za smještaj odlagališta komunalnog otpada. Sadašnje neuređene deponije nužno je sanirati na način da postanu neopasne za zrak, vode i tlo, te im odrediti drugu namjenu. Jedinice područne i lokalne samouprave dužne su donijeti planove za rješavanje problematike sanacije i zatvaranja odlagališta, u okviru svojih nadležnosti. Jedinice lokalne samouprave moraju u PPUO/G utvrditi jednu lokaciju koja zadovoljava propisane uvjete za uređenje odlagališta komunalnog otpada, ako prostorne mogućnosti to dozvoljavaju. Izgradnja općinskog/gradskog deponija na odabranoj lokaciji nije obvezujuća, ako se ugovorno odredi zajedničko deponiranje za više općina (gradova) sve do konačne faze (jedna ili nekoliko regionalnih deponija), što se preporučuje. (142.) Sanitarne deponije moraju biti izgrađene prema važećim ekološkim i tehnološkim propisima i zakonima. (143.) Planovima užih područja (GUP, UPU) utvrdit će se lokacije reciklažnih dvorišta namijenjenih prikupljanju otpada. (144.) Količine otpada potrebno je smanjivati na način materijalnog i energetskog iskorištenja. Građevine i tehnološke cjeline za obradu preostalih otpadnih količina neizbjegnutog otpada mehaničkim, toplinskim, biološkim i fizikalno-kemijskim postupcima, smjestiti unutar planiranih lokacija deponija ili iste proširiti za potrebnu veličinu. (145.) Zbrinjavanje otpada životinjskih tkiva s područja Županije vršit će se obradom u kafilerijama. Na području Županije potrebno je odrediti jednu lokaciju centralne kafilerije, no moguća je izgradnja objekata za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla i u sklopu većih (subregionalnih) deponija po uređenju njihovih lokacija, a dozvoljava se i lokalno rješenje u sklopu farmi.

10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

(146.) Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša za područje Županije posebno brižljivo treba obraditi područja osobito vrijednih prirodnih resursa Županije (poljoprivredne i šumske površine, vodene površine Drave i Dunava s pritocima, podzemne vode). (147.) Za područje Županije potrebno je izraditi kvalitetan plan intervencija u zaštiti okoliša kojim će se utvrditi vrste rizika i opasnosti, postupak i mjere za ublažavanje i uklanjanje neposrednih posljedica štetnih za okoliš, subjekti za provedbu pojedinih mjera te odgovornost i ovlaštenja u svezi s provedbom. O aktivnostima tj. zahvatima koji mogu izazvati negativne posljedice na okoliš i preko granica Države potrebno je, prema Konvenciji o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (ESPOO), ("NN", br. 1/96 od 28.05.1996., Međunarodni ugovori), obavijestiti pogođenu zemlju te provesti ostale aktivnosti definirane navedenom Konvencijom.

10.1. MJERE ZA ZAŠTITU VODA (148.) Sukladno mjerama za zaštitu voda propisanim u Državnom planu za zaštitu voda utvrđuju se sljedeći zadaci: 320 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ODREDBE ZA PROVOÐENJE

- popis čimbenika onečišćenja voda, ocjena stanja i određivanje prioriteta i mjera, - utvrđivanje potrebnih financijskih sredstava, - vremenske razrade provedbe mjera, - utvrđivanje odgovorne osobe za izvršenje plana. Županijskim planom za zaštitu voda obvezno je utvrditi mjere za izgradnju sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te prioritete i etape izvođenja. (149.) Ispuštanje pročišćenih otpadnih voda obvezno je uskladiti s uvjetima za ispuštanje voda u "osjetljiva" područja nakon njihovog utvrđivanja. U "vrlo osjetljiva" područja otpadne se vode ne smiju ispuštati. (150.) U PPUO/G potrebno je dalje istražiti i vrednovati stanje u okolišu, te propisati mjere zaštite voda koje se posebno provode zaštitom vodonosnih slojeva i vodotoka, izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te kontrolom i sprječavanjem prekomjernog korištenja zaštitnih sredstava u poljoprivredi, inventariziranjem i kontrolom pojedinih zagađivača, a nove namjene u prostoru ne smiju povećati stupanj zagađenja voda.

10.2. MJERE ZA ZAŠTITU ZRAKA (151.) Postojeću područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka potrebno je proširiti na sva gradska naselja Županije. Postojeća ispitivanja kakvoće zraka potrebno je nastaviti ali i dopuniti utvrđivanjem koncentracije olovnih spojeva, dušikovih oksida, ugljik-oksida, kao i konačnih produkata izgaranja u motorima, te količine lebdećih čestica u zraku. Potrebno je uspostaviti katastar emisija za cijelu Županiju kako bi se dobilo pravo stanje kakvoće zraka.

10.3. MJERE ZA ZAŠTITU TLA (152.) Ograničava se prenamjena vrijednog obradivog zemljišta u nepoljoprivredne, a posebice u građevinske svrhe na način utvrđen propisima i PPOBŽ-om. (153.) Potrebno je uspostaviti sustav trajnog motrenja kako bi se prikupile podrobne informacije o stanju tala i utjecaju prirodnih čimbenika i ljudskih aktivnosti na tlo kao i o procesima oštećenja i onečišćenja. (154.) Potrebno je dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati funkcije tla (funkcije tla su prikazane u tekstualnom dijelu PPOBŽ-e pod točkom 1.1.4.10. Stanje okoliša). Mjere koje treba poduzeti usmjerene su poglavito na korištenje tla primjereno staništu, smanjenje uporabe površina, izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla kao i smanjenje unošenja tvari. Posebnu važnost ima načelo preventivnosti, kojim se osiguravaju funkcionalnost i mogućnosti korištenja tla za različite namjene kao i raspoloživosti tla za buduće naraštaje. U slučaju predvidivih opasnosti za važne funkcije tla prednost treba dati zaštiti istih ispred korisničkih interesa. U svrhu preventivne zaštite funkcija tla potrebno je iskazati prioritetna područja za određena korištenja. Pored toga, odgovarajućim mjerama treba osigurati vrijedna tla i lokacije uključujući i njihovo korištenje. (155.) Kod razvoja naselja i velikih industrijskih i infrastrukturnih projekata, poglavito u sektoru prometa, energije i turizma, od nacionalnog interesa je provođenje istraživanja djelotvornog korištenja prostora i utjecaja na okoliš.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 321 ODREDBE ZA PROVOÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Osobito treba podupirati težnje i mjere koje su u skladu sa zaštitom tla i ciljevima ekološki usmjerenog korištenja tla. (156.) U svrhu zaštite od erozije i štetnog zbijanja tla potrebno je primjenjivati odgovarajuće poljoprivredne i šumarske postupke specifične za pojedine regije ("Pravila dobre poljoprivredne i šumarske prakse"). Površine oštećene erozijom i klizanjem potrebno je što je više moguće obnoviti. U cilju zaštite od prirodnih razaranja potrebno je poticati održavanje odnosno obnavljanje zaštitnih šuma, a poglavito pošumljavanje strmih padina. U pošumljavanju treba poticati procese prirodnog podmlađivanja šuma i autohtone šumske zajednice. Treba težiti staništu prilagođenom pošumljavanju. Održavanje i korištenje šuma treba biti prilagođeno uvjetima stanja tla. U svrhu ograničavanja erozije potrebno je u vodnom gospodarstvu, niskogradnji i šumarstvu poduzimati mjere slične prirodnim mjerama. (157.) Površine koje se više ne koriste (npr. rudne jalovine, odlagališta otpada, klizišta) potrebno je ponovno obrađivati (rekultivirati). Pored utvrđivanja i dokumentiranja površina pod starim odlagalištima (katastar starih odlagališta), potrebno je provesti ispitivanja starih odlagališta, kao i procjenjivanje njihove moguće opasnosti usporedivim metodama. Potrebno je sanirati površinske kopove i privesti ih novoj namjeni nakon eksploatacije. Zapuštene i minirane poljoprivredne površine potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni. (158.) Treba poticati ekološko odnosno biološko poljodjelstvo i ekstenziviranje proizvodnje u poljoprivredi. Močvarnim tlima koja se koriste u poljoprivredi treba gospodariti tako da se priječi razgradnja organske tvari u tlu i da im se kroz pašnjačku upotrebu osigura održivo gospodarenje. (159.) Potrebno je obaviti kartiranje rasprostiranja osjetljivih područja i izradu planova (karata) ugroženih područja, koje će obuhvatiti i područja s geološkim, hidrogeološkim i seizmološkim rizicima. (160.) Potrebno je izraditi Agroekološku osnovu poljoprivrede Županije u cilju vrednovanja, zaštite i optimalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem.

10.4. MJERE ZA ZAŠTITU BILJN O G I ŽIVO TIN JSKO G SVIJETA (161.) Zahvate i djelatnosti posljedice kojih su degradacija i smanjivanje raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta potrebno je spriječiti. Potrebno je sačuvati što gušću mrežu očuvanih biotopa međusobno povezanih koridora. Pri gradnji prometnica izbjegavati presijecanje ključnih staništa te osigurati prijelaze i prolaze za faunu. Kod melioracijskih, komasacijskih i regulacijskih radova potrebno je sačuvati dio postojećih živica, šumaraka, potoka i drugih vodenih staništa. Prilikom izrade PPUO/G potrebno je utvrditi da li na području obuhvata Plana žive ili rastu zaštićene biljne i životinjske vrste, te vrste čija brojnost opada, staništa nestaju ili im prijeti izumiranje, te za iste propisati mjere zaštite.

322 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ODREDBE ZA PROVOÐENJE

10.5. MJERE ZA ZAŠTITU OD BUKE (162.) Mjere za zaštitu od buke utvrđene su posebnim zakonom.

10.6. OBVEZA PROVOÐENJA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ (163.) Obveza provođenja procjene utjecaja na okoliš odnosi se na sljedeće zahvate označene u kartografskom prikazu br. 3.2.2. "Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite": - sve zahvate za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš sukladno posebnom propisu, - zahvati za koje se u PPOBŽ određuje potreba procjene utjecaja na okoliš: • površinska eksploatacija pijeska u koritu rijeke Drave, • površinska eksploatacija gline i šljunka kapaciteta većeg od 70.000 m³/god., • više istovrsnih zahvata (niz) koji se planiraju na malom prostoru i čije su veličine odnosno kapaciteti, i ako pojedinačno manji, ukupno veći od propisanih posebnim propisom iz podstavke 1. ove točke. Pod malim prostorom podrazumijevaju se proizvodne zone utvrđene prostornim planovima užih područja i prostori izvan građevinskog područja s izvorima zagađenja koji se nalaze na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m.

11. MJERE PROVEDBE

11.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREÐENJA (164.) Na temelju Zakona o prostornom uređenju, Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske i planskih usmjerenja i određenja u PPOBŽ utvrđuje se obveza izrade sljedećih prostornih planova: a) PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA (PPPPO) - Park prirode "Kopački rit", - Rekreacijsko područje "Drava". b) PROSTORNI PLAN UREÐENJA OPĆINE/GRADA (PPUO/G) - 7 gradova (Osijek, Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Ðakovo, Našice i Valpovo), - 35 općina. c) GENERALNI URBANISTIČKI PLAN (GUP) - 2 grada (Osijek, Ðakovo) d) URBANISTIČKI PLAN UREÐENJA (UPU) - 5 gradova (Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Našice, Valpovo), - 6 povijesnih urbanističkih cjelina (Osijek -2, Donji Miholjac, Ðakovo, Našice, Valpovo), - ostala manja regionalna središta (Darda i Čepin), - sva područna središta (Bizovac, Semeljci, Dalj, Višnjevac, Tenja), - turističko-rekreacijska područja: Topoljski Dunavac, Borovik, Lapovac, Stara Cinota- Bilje, Športsko-rekreacijski centar Kneževi Vinogradi, - naselja u kontaktnoj zoni Parka prirode "Kopački rit": Kopačevo, Vardarac i Lug.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 323 ODREDBE ZA PROVOÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Najmanji obuhvat UPU za gradove i ostala središta (regionalna i područna) obuhvaća građevinsko područje. Najmanji obuhvat registriranih povijesnih cjelina je granica zaštićene povijesne cjeline, a obuhvat UPU turističko-rekreacijskih područja obvezno je utvrditi u PPUO/G. Za veća lokalna i lokalna središta i ostala naselja preporuča se izrada planova užih područja u cilju planskog usmjeravanja izgradnje i uređenja prostora osobito na komunalno neopremljenim dijelovima građevinskog područja.

11.2. PODRUČJA PRIM JEN E PO SEBN IH RA Z V O JN IH I DRUGIH MJERA (165.) Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera su: - pogranično područje koje obuhvaća gradove Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac i Valpovo, te općine Bilje, Draž Erdut, Kneževi Vinogradi, Marijanci, Moslavina Podravska, Petlovac, Popovac, Viljevo i dio općine Jagodnjak. U ovom području treba poticati gospodarski razvoj te unapređivati društveni standard i infrastrukturnu opremljenost, s ciljem revitalizacije naselja i gospodarstva. U ovim područjima nužna je primjena poticajnih ekonomskih mjera zavoja, - područje posebne državne skrbi koje obuhvaća Grad Beli Manastir, 4 naselja u Gradu Osijeku (Klisa, Nemetin, Sarvaš i Tenja), općine Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Erdut, Ernestinovo, Kneževi Vinogradi, Jagodnjak, Petlovac i Popovac, te naselje Antunovac, za koja poticajne mjere razvoja donosi Država, s ciljem obnove i razvoja ratom uništenih gradova i naselja, gospodarstva i infrastrukture, - brdska područja jugozapadnog dijela Županije koja obuhvaćaju brdske dijelove Grada Našica i općina Feričanci, Donja Motičina, Levanjska Varoš, Trnava i brdski dio općine Podgorač u kojima treba poticati gospodarski razvoj temeljen na korištenju prirodnih resursa, osobito razvoj turizma, s ciljem osnaživanja lokalnih središta i zadržavanja stanovništva na ovom području, - područje koridora autoceste Vc u kojem treba uskladiti trasu s mogućnostima i ograničenjima u prostoru, te usmjeriti razvoj prostora u cilju iskorištenja razvojnog potencijala ovoga koridora europskog značaja.

11.3. PODRUČJA I LO K A LITETI Z A ISTRA Ž IV A N JE I PRA ĆENJE POJAVA I PROCESA U PROSTORU (166.) U PPOBŽ utvrđuju se sljedeća područja za istraživanje i praćenje procesa u prostoru: • Tlo - izraditi Agroekološku osnovu Županije, - kartirati rasprostiranje osjetljivih područja i izraditi planove ugroženih područja s geološkim, hidrogeološkim i seizmološkim rizicima, - izraditi Osnove gospodarenja mineralnim sirovinama na temelju Studije potencijalnih mineralnih sirovina Županije. • Zrak - proširiti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na sva gradska naselja Županije. • Krajobraz - izvršiti istraživanja i vrednovanja krajobraza na području Županije,

324 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ODREDBE ZA PROVOÐENJE

- izraditi Krajobraznu osnovu Županije. • Prirodna baština - izvršiti istraživanja u cilju provjere opravdanosti prijedloga za zaštitu područja prema Zakonu o zaštiti prirode, - istražiti i utvrditi mjere zaštite vrijednih dijelova prirode izvan zaštićenih područja, - izvršiti inventarizaciju, kartiranje, valorizaciju i procjenu ugroženosti flore, faune i njihovih staništa, - za definiranje konačnog opredjeljenja o korištenju rijeke Drave i područja uz nju, te realizacije planiranih zahvata na regulaciji rijeke i korištenju hidroenergetskog potencijala, obvezno je provođenje prethodnih istraživanja i vrednovanja prirodnih osobitosti područja, te opravdanosti planiranih zahvata osobito s aspekta utjecaja na okoliš. (167.) Područja istraživanja i praćenja pojava i procesa u razvoju prometne infrastrukture su: - područja infrastrukturnih koridora cestovnog i željezničkog prometa posebno autoceste na smjeru D7 i brzih cesta, te željezničke pruge na smjeru MP 13 radi praćenja dinamike prometa i izgradnje u cilju što kvalitetnijeg i ravnomjernijeg razvoja Županije, - lokaliteti elemenata željezničkog čvora Osijek (posebno teretno-rasporednog kolodvora) i planiranog prekrcajno-robnog terminala radi praćenja porasta prijevoznih zahtjeva i dinamike uvođenja tehnologija kombiniranog i integralnog prijevoza, - lokalitet nove luke "Tranzit" kod Nemetina radi očuvanja prostornih resursa za potrebe primarnih djelatnosti. (168.) Cjevovodi za transport nafte i plina (postojeći i planirani) mjesta su potencijalnog zagađenje tla i podzemnih voda. Nužna je permanentna kontrola funkcioniranja cjevovoda. (169.) Lokacija svake deponije otpada bez obzira na vrstu je mjesto na kojem je nužno hitno mjerenje parametara podzemne vode, tla u blizini kao i zraka, te stalno praćenje mjerenih parametara. Lokacije budućih deponija su lokaliteti koji zahtjevaju sveobuhvatna istraživanja i mjerenja postojećeg stanja tla, vode i zraka. (170.) Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru, a odnose se na elektroenergetsku mrežu mogu se razvrstati u dvije osnovne skupine i to: - Područja i lokaliteti za koje su već izvršena značajna istraživanja radi odabira optimalne lokacije, a to su: HE D. Miholjac, HE Osijek, KTE Osijek, TE "Tanja" (i za alternativu TE Dalj). Za ove građevine treba izvršiti nedostajuća istraživanja u skladu s novijim propisima, kao i istraživanja u svezi zaštite okoliša. Za vrijeme izgradnje i tijekom eksploatacije navedenih građevina za proizvodnju električne energije, te za 400 kV i 110 kV dalekovode za koje su izrađene Studije o utjecaju na okoliš i Stručne podloge za izdavanje lokacijske dozvole prema propisima provoditi praćenje pojava i procesa u prostoru. - Područja i lokaliteti namjenjeni za građevine za proizvodnju električne energije, te za prijenos električne energije za koje nisu do sada izvršena istraživanja su: TE Valpovo, DV 2x400 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj)-TS Ernestinovo, DV 2x400 kV KTE Osijek-TS Ernestinovo, DV 2x400 kV TE Valpovo-DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs,

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE 325 ODREDBE ZA PROVOÐENJE PROSTORNI PLAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

DV 2x400 kV TE Ernestinovo-BiH, DV 2x400 kV TS Ernestinovo-SRJ, DV 110 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj)-TS Nemetin, DV 2x110 kV TS Ernestinovo-TS Osijek 2, DV 110 kV TE "Tanja" (alternativa TE Dalj)-Vukovar, DV 110 kV TS D. Miholjac-TS Slatina, DV 2x110 kV, priključak HE D. Miholjac na DV 110 kV D. Miholjac-Slatina, EVP-Osijek, KDV 2x110 kV, TS Osijek 3-EVP Osijek. Za ove građevine potrebna su sva potrebna istraživanja i praćenje pojava i procesa u prostoru. (171.) Vodnogospodarska područja na kojima je nužno istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru su: - vodonosna područja radi praćenja stanja i uvjeta zaštite, - vodozaštitna područja manjih crpilišta pitke vode radi uvjeta građenja u GP zgrada i infrastrukture, - poplavna područja radi praćenja utjecaja voda na vodne građevine i promjene režima voda, - hidrološka cjelina Drave, Karašice i Vučice po izgradnji VS na Dravi radi praćenja promjene razine podzemnih voda i utjecaja na šumske zajednice te vodne i druge građevine, - hidrološke cjeline Dunava, Drave i pritoka radi praćenja i sprječavanja zagađenja vodotoka i voda. (172.) Na području Županije nužno je pratiti procese vezane uz eksploataciju mineralnih sirovina. Svako posezanje u prirodu utječe na postojeći balansirani sustav tako da je neophodna racionalna eksploatacija količina ali i način eksploatacije. U zonama kamenoloma i proizvodnje cementa nužno je praćenje nivoa buke te količina ispuštenih štetnih tvari u zrak i vode. Prilikom eksploatacije dravskog pijeska nužno je praćenje utjecaja eksploatacije na morfološku sliku vodotoka Drave. Mjesta prerade opekarske gline u opekarske proizvode potrebno je pratiti s aspekta zagađenja vode i zraka.

326 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA - ZAVOD ZA PROSTORNO UREÐENJE