Riccardo Zandonai Subota, 16. ožujka 2013., 17 sati Foto: Metropolitan opera Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI Subota, 16. ožujka 2013., 17 sati

THE MET: LIVE IN HD SERIES IS MADE POSSIBLE BY A GENEROUS GRANT FROM ITS FOUNDING SPONZOR Neubauer Family Foundation

GLOBAL CORPORATE SPONSORSHIP OF THE MET LIVE IN HD IS PROVIDED BY

THE HD BRODCASTS ARE SUPPORTED BY Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI

Opera u etiri ina Libreto: Tito Ricordi prema istoimenoj tragediji Gabrielea D’Annunzija

SUBOTA, 16. OŽUJKA 2013. POČETAK U 17 SATI.

Praizvedba: Torino, Teatro Regio, 19. veljače 1914. Prva izvedba u Metropolitanu: 22. prosinca 1916. Premijera ove produkcije: 9. ožujka 1984.

FRANCESCA DA RIMINI Eva-Maria Westbroek ZBOROVOĐA Donald Palumbo

PAOLO DIRIGENT Marco Armiliato GIANCIOTTO Mark Delavan REDATELJ Piero Faggioni MALATESTINO Robert Brubaker SCENOGRAF Ezio Frigerio BIANCOFIORE Caitlin Lynch KOSTIMOGRAFKINJA Franca Squarciapino SAMARITANA Dina Kuznetsova SMARAGDI Ginger Costa-Jackson OBLIKOVATELJ RASVJETE Gil Wechsler SOLISTI, ZBOR I ORKESTAR METROPOLITANA KOREOGRAF Donald Mahler

Stanke nakon prvoga, drugoga i trećega čina. Svršetak oko 21 sat. Tekst: talijanski. Titlovi: engleski. Canto V. La Divinacommedia,Dell’Inferno Amor condussenoiadunamorte: Amor, ch’anulloamatoamar perdona, Amor, ch’alcorgentilrattos’apprende, Siede laterra,dovenatafui, Radnja sedogađauRavenniiRiminijuoko1285.godine. Caina attende,chi‘nvitacispense. Che, comevedi,ancornonm’ abbandona. Mi presedelcostuipiacersìforte, Che mifutolta,e‘lmodoancorm’offende. Prese costuidellabellapersona Per averpaceco’seguacisui. Su lamarina,dove‘lPòdiscende jvneV Pjevanje V. Božanstvena komedija,Pakao Ljubav namžićeistomsmrću zgasi; Ljubav, štoljubitljubljenome veli, Ljubav, štobrzonježnasrcasvlada, U primorskommegradurodimati, naš ćeubicapastiuKainu. i jošjoj,eto,čarinisusveli. zanese menesvim,štonjega krasi, otete tako,dajošsrcestrada. zanese ovog,damidražiželi, s pritokadružbom,štogaputemprati. gdje slaziPadipočinkusenada Preveo: Mihovil Kombol

Foto: Metropolitan opera Foto: Metropolitan opera Metropolitan Foto:

Francesca da Rimini (ili da Polenta) (1255- lakrdijaša s kojim se zabavljaju besposlene 1285) ki je Guida da Polente koji je nakon dame. Veselo raspoloženje prekida Francescin duljeg ratovanja s obitelji Malatesta sklopio brat Ostasio. Bez imalo ljubavi prema sestri, u s njom mir. U želji da zapeati mir, Guido suradnji s notarom, ser Toldom Berardengom Minore da Polenta htio je udati ker za sprema podlu prevaru kako bi je privolio na najstarijeg sina Malateste da Verucchija, brak s hromim Gianciottom Malatestom. gospodara od Riminija, Giovannija, koji je bio Budua drama ve se nasluuje. Prisutna je i hrom pa su ga zvali “Lo Sciancato“ Šepavac, stanovita senzualnost u ljubavnoj pjesmi žena, Hromi - ili Gianciotto. Bio je hrom, ali i hrabar kao i sjeta u Francescinu razgovoru sa sestrom. ratnik, kao uostalom i dva njegova brata, Paolo Sve to kao da otkriva uzroke koji e završiti il Bello i Malatestino dall’cchio - Paolo Lijepi i tragedijom. Malatestino Jednooki. U strahu da se Francesca Francescom su ovladala nova uvstva. Osjea ne bi htjela udati za Gianciotta, poslužio se da je sudbina vodi u drugi kraj, daleko od varkom i predstavio joj kao prosca Paola. U mjesta gdje je provela sretno djetinjstvo. Pred tome je sudjelovao i njezin brat. njom je budunost puna neizvjesnosti, ali toj se

neizvjesnosti dragovoljno prepušta. I kad prvi PRVI IN put vidi Paola, ovjeka kojega su joj - kako ona Na dvoru Francescina oca Guida Minore da misli - namijenili za muža, daje mu bez rijei Polente u Ravenni normalno tee isprazan crvenu ružu kao zalog svoje ljubavi. život u koji stanovitu novinu unosi dolazak Prvi - nijemi - susret donio je prvu ljubav.

6 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013. Foto: Metropolitan opera Metropolitan Foto:

DRUGI IN Pobjeda je na strani gvelfa. U opem veselju, i Mnogo se toga promijenilo. U drugome inu Gianciotto se mijenja. I kad mu kao pobjedniku opere, koji se dogaa u unutrašnjosti kule Francesca pruža pie, i u njega nailazimo na utvrenog dvorca Malatestinih u Riminiju, traak topline i iskrene ljubavi prema ženi. nalazimo Francescu kao udanu ženu, ali ne Ali kad Francesca taj isti pehar pruža Paolu, u za Paola, nego prevarom za njegova brata njezinim rijeima osjea se sav onaj zatomljeni Gianciotta. Nade se nisu ispunile, snovi su žar ljubavi koji je prvi put osjetila u svojem ostali samo snovi. Stvarnost je Gianciotto sa dvoru u Ravenni kad je mladom junaku dala svojim oporim glasom, hromošu i odbojnošu, ružu. I dok je orkestralni ugoaj u prvome i život s njim koji iz dana u dan postaje sve inu oznaavao raanje jednog osjeaja, sada besciljniji. Francesca se pomirila sa sudbinom. Francescina arija odaje duboku i iskrenu strast Na kuli svojega novog doma promatra borbu koju ništa više ne može zatomiti. gvelfa i gibelina. Odjedanput se pojavljuje U meuvremenu Gianciotto donosi Paolu Paolo i u trenucima smrtne opasnosti mladi vijest da je imenovan kapetanom Firence, i on ljudi ne mogu više sakriti svoju ljubav. odlazi u taj grad. U borbi je ranjen njihov brat Francesca oprašta Paolu prevaru kojoj je on Malatestino. Izgubio je oko pa su ga prozvali nehotice bio uzrokom. Jednooki.

7 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013. Foto: Metropolitan opera Metropolitan Foto:

TREI IN Noi leggevamo un giorno per diletto itasmo jednom, da s’ otmemo ami, Di Lancilotto, come amor lo strinse: o Lancelotu, kog je ljubav splela; Soli eravamo, e senza alcun sospetto. bez svakog straha bijasmo i sami. Per più fiate gli occhi ci sospinse esto se naša dva pogleda srela, Quella lettura, e scolorocci ‘l viso: i bljedilo nas uvijek posu živo, Ma solo un punto fu quel, che ci vinse. al’ nas je samo jedna strana svela. Quando leggemmo il disiato riso Kad itasmo baš, kako je cjelivo Esser baciato da cotanto amante; ljubavnik onaj usta željkovana, Questi, che mai da me non fia diviso, ovaj, što zavijek sa mnom se vezivo, La bocca mi baciò tutto tremante: Dršu mi dade cjelov sred usana. Galeotto fu il libro, e chi lo scrisse: Svodnik je knjiga i njen pisac bio: Quel giorno più non vi leggemmo avante. ve ne itasmo dalje toga dana.

Trei in opere dogaa se u raskošnim Nemirnom kretnjom sruši lutnju - i predosjea Francescinim odajama. Slavi se poetak da e se nešto loše dogoditi. Robinja Smaragdi proljea i svi su veseli. Francesca svojim javlja joj da se Paolo vratio i dolazi k njoj. damama ita priu o Lancelotu i Ginevri. One Francesca ga pozdravlja jednostavnim rijeima: plešu i pjevaju, ona je nemirna i uzbuena. Benvenuto, signore, mio cognato (Dobro došli, Oekuje Paola, ali se ujedno i boji njegova gospodine, moj djeveru), ali u glazbi ima dolaska, jer osjea da ih Malatestino uhodi. puno više dogaanja. Osjeaji koji vežu Paola

8 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013. podzemne tamnice. Trei brat, Malatestino, zaljubljen je u Francescu. Spreman je otii i tako daleko da otruje njezina muža, svojega brata. Okrutni mladi hoe prisiliti Francescu na ljubav, a kad ona to s gnušanjem odbija, prijeti joj da e odati Gianciottu njezinu grešnu

Foto: Metropolitan opera Metropolitan Foto: ljubav prema Paolu. Iz podzemlja dopiru krici zatoenika kojega mue. Francescu to uznemiruje, razgovor postaje sve muniji i naposljetku Malatestino silazi u tamnicu da ubije zatoenika. Francesca je na izmaku snaga. Kad dolazi Gianciotto, potuži mu se na Malatestinovu okrutnost i njegovo ponašanje prema njoj. Francesca je pripremila obrok za muža prije njegova odlaska i on sjeda za trpezu. Grozan krik iz podzemne tamnice potvruje da je Malatestino proveo svoju namjeru i odrubio osueniku glavu. Grozni mladi dolazi k bratu, u jednoj mu je ruci baklja, u drugoj osuenikova glava. Taj stravini prizor unosi nemir i u Gianciotta. Trenutak je pogodan, i Malatestino optužuje Francescu i Paola. Gianciotto je bijesan i traži dokaze o ženinoj nevjeri. Malatestino se zlobno smiješi i poruuje da prieka no pa e se sam u to uvjeriti. Druga slika etvrtoga ina dogaa se nou i Francescu posve su jasni, a oni sami svjesni u Francescinoj sobi. Francesca se sprema su da ih se ne mogu odrei. Ona se pokušava na spavanje, razgovara s Biancofiore koja je svim silama oduprijeti toj ljubavi. Rijeima podsjea na sestru i sretne dane djetinjstva. Paolo, datemi pace moli ga da joj da mir, ali sama Ono je nepovratno prošlo, a s njim bezbrižnost taj mir ne želi i svjesna je da ga ne može biti. i mir. Predosjea da e se Paolu dogoditi zlo. U lijepom lirskom ariozu Paolo joj govori o On dolazi i ljubavnici se prepuštaju ljubavi. ljubavi, i ona se sjetno sve više predaje aru. Odjednom se uje kucanje i Gianciottov bijesni Nastavljaju zajedno itati priu koju je ona poziv Francesca! Gianciotto provaljuje u sobu i poela itati svojim damama. Nekoliko redaka, sprjeava Paola u pokušaju bijega. Francesca pogled, prvi poljubac i predaju se ljubavnoj se postavlja izmeu njih i probodena udarcem strasti. Gianciottova maa, ruši se u ljubavnikovo naruje. Drugi udarac pogaa Paola i on pada ETVRTI IN kao druga žrtva prevarenog muža. Gianciotto etvrti in opere podijeljen je u dvije slike. Prva preko koljena prelama ma okrvavljen krvlju se dogaa u kamenom predvorju koje vodi u žene i brata.

9 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013. Foto: Metropolitan opera Metropolitan Foto:

Eva-Maria Westbroek

VEČERAŠNJI INTERPRETI jedan od najboljih i najtraženijih lirico spinto tenora današnjice. Sicilijanski tenor debitirao Naslovnu ulogu tumači nizozemska je 1986. na festivalu u Spoletu kao Vojvoda od sopranistica Eva-Maria Westbroek (1970.). Mantove u Rigolettu. Dvije godine poslije u Školovana u Haagu, debitirala je 1994. na festivalu u Aldeburghu kao Majka Marie u Scali je pjevao Rodolfa u La Bohème i njegova Poulencovim Razgovorima karmelićanki. je svjetska karijera počela. Repertoar mu je vrlo Od 2001. bila je članica Državne opere u raznolik, od Arnolda u Rossinijevu Guillaumeu Stuttgartu i 2006. dobila je naslov komorne Tellu preko ranog talijanskog belkanta i pjevačice. Njeguje iznimno širok repertoar, francuskog romantičnog repertoara do Verdija, a prema vlastitoj izjavi, najdraža joj je uloga Puccinija i Giordanova Andree Chéniera. U Minnie u Djevojci sa zapada, kojom je postigla Metropolitanu je prvi put nastupio 1993. kao velik uspjeh 2008. u Covent Gardenu. Prvi put Nemorino u koncertnoj izvedbi Ljubavnog je nastupila u Metropolitanu kao Sieglinda napitka u Brooklynu i u njemu je ostvario više na premijeri Walküre 22. travnja 2011., ali je od dvije stotine nastupa u dvadeset pet uloga zbog indisponiranosti morala odustati nakon i u Verdijevu Requiemu. Najviše je pjevao prvoga čina, tako da je cijelu ulogu otpjevala Rodolfa i Pinkertona, a u toj smo ga ulozi tek 25. travnja. U toj smo je ulozi gledali doživjeli u Live in HD. Još smo ga gledali i i slušali u Live in HD. Lijepog Paola - Paolo slušali kao Calafa u , Gabrielea il Bello - pjeva Marcello Giordani (1963.), Adorna u Simonu Boccanegri, Dicka Johnsona

10 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013. Foto: Metropolitan opera Metropolitan Foto: opera Metropolitan Foto:

Marcello Giordani Mark Delavan u Djevojci sa zapada i Ernanija. Gianciotto - u Limi, u Peruu, a u Metropolitanu je prvi put Giovanni lo Sciancato - američki je bas-bariton dirigirao 1998. Puccinijevom La Bohème. iz New Yerseyja, Mark Delavan. Debitirao je U Metu je ravnao 21 operom u više od tri 1986. u manjoj ulozi u Verdijevu Don Carlu stotine predstava. Spomenut ćemo nekoliko u San Franciscu, u koji se 2004. vratio kao opera kojima je najčešće ravnao: La Bohéme, Scarpia u Tosci te od 2008. do 2010. kao Turandot, Aida, Anna Bolena... Predstavu Wotan u Prstenu Nibelunga. U Metropolitanu je režirao talijanski redatelj, scenograf i je prvi put nastupio 2001. kao Amonasro u kostimograf Piero Faggioni, rođen 1936. Aidi. U njemu je ostvario još Alfija u Cavalleriji u Carrari. Bio je i glumac. Velik je uspjeh rusticani, Gerarda u Andrei Chenieru, postigla njegova realizacija Djevojke sa Tomskog u Pikovoj dami, Don Carla u operi zapada 1977. u Covent Gardenu pod Moć sudbine, Scarpiju, Nabucca, Rigoletta ravnanjem Zubina Mehte s Carol Neblett, i Simona Boccanegru i šezdesetak nastupa. Plácidom Domingom i Silvanom Carrolijem. Pjeva u berlinskoj Državnoj i Njemačkoj operi, Obnovljena je 2005. i u toj je produkciji Covent Gardenu, Teatru del u Barceloni, Mark Delavan prvi put nastupio u Covent praškom Národnom divadlu. Gardenu. U Metropolitanu je Faggioni režirao Izvedbom ravna talijanski dirigent Marco dvije opere: 1984. ovu produkciju Francesce Armiliato, koji je karijeru počeo 1989. da Rimini i 1990. Krabuljni ples s Lucianom ravnajući Donizettijevim Ljubavnim napitkom Pavarottijem.

11 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013. skladao je operu , praizvedenu 1911. u Teatru Dal Verme u Milanu pod ravnanjem slavnog argentinskog dirigenta Ettorea Panizze. Godine 1914. praizvedena mu je Francesca da Rimini. Godine 1921. skladao je operu Giulietta e Romeo (Romeo i Julija) prema Shakespeareu, ali njegova glazba neusporedivo bolje pristaje prijestupničkoj ljubavi Francesce i Paola, nego svježini mladenačkog zanosa Romea i Julije. U ožujku 1925. u Scali su mu pod ravnanjem Artura Toscaninija praizvedeni I cavalieri di Ekebù (Vitezovi iz Ekebua) prema romanu Gösta Berling - Gösta Berlings Saga prve nobelovke u književnosti, Šveđanke Selme Lagerlöf (1858-1940). Godine 1940. Zandonai je postao ravnatelj Konzervatorija u svojem voljenom Pesaru i ondje se bavio Rossinijevom ostavštinom pa je vratio u život njegov Put u Reims. Zandonai je umro 5. lipnja 1944. u Trebbianticu Riccardo Zandonai pokraj Pesara. Skladao je simfonijsku i komornu glazbu, između ostalog nekoliko O SKLADATELJU koncerata za razne instrumente, i duhovnu Talijanski skladatelj postverističkog i glazbu, te glazbu za balet i film. Djelovao je postpuccinijevskog vremena, izvrstan i kao dirigent. U njegovu opusu osjećaju se orkestrator, instrumentalist i umjetnik neobično elementi njemačkog simfonizma i francuskoga profinjena ukusa, Riccardo Zandonai rođen glazbenog impresionizma, harmonije su mu je 28. svibnja 1883. u Roveretu u provinciji osebujne, a smisao za postizanje orkestralnih Trento koja je tada bila dio Austro-Ugarske boja naglašen. To je razvidno i u Francesci da Monarhije. U mladosti je stekao neke glazbene Rimini u kojoj se spajaju elementi verizma i spoznaje i upisao se 1898. na Konzervatorij u impresionizma. Pesaru. Devetogodišnje gradivo završio je u tri godine i 1901. diplomirao. Jedan od učitelja DANTE bio mu je koji ga je iznimno Samo nekoliko godina poslije svoje tragične cijenio, kao što je cijenio i našega Josipa smrti, Francesca da Rimini našla se u središtu Hatzea. Godine 1907. upoznao jednog od najvećih djela svjetske književnosti, ga je s nakladnikom Giuliom Ricordijem u Danteovoj Božanstvenoj komediji - La divina koji mu je naručio operu-bajku Il grillo del commedia. Dante ju je postavio u Pakao, focolare (Cvrčak na ognjištu) prema Dickensu, kao uostalom i sve velike duhove svojega praizvedenu 1908. Za buduću suprugu, vremena, jer im je jedino tako - početkom 14. istaknuti dramski sopran Tarquiniju Tarquini stoljeća - mogao odati priznanje ili sudjelovati

12 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013. u njihovoj boli, kao što je učinio s Francescom. O DJELU Paola i Francescu, kao i neke druge poznate Vrijeme u kojemu je stvarao Riccardo ljubavnike prošlosti, Semiramidu, Didonu, Zandonai poklapa se s razvojem verizma u Parisa i Tristana smjestio je u bliže krugove talijanskoj glazbi. Zandonai je bio učenik Pakla, što pokazuje njegovo razumijevanje za Pietra Mascagnija, ali njegova scenska grijehe ljubavi. Dante je Francesci posvetio ostvarenja nisu karakteristična za verizam. lijepe ljubavne stihove i, suosjećajući s njom, Njega je ponajprije zanimao odnos riječi i upravo je u toj epizodi, u petom pjevanju glazbe kao i stvaranje specifične atmosfere Pakla, pogotovo na samome kraju pjevanja, koja prožima slušatelja. D’Annunzijeva zaboravio na trenutak ulogu hladnog drama Francesca da Rimini, nastala 1901., promatrača koju je preuzeo na sebe, kad je počeo pisati Komediju. , rođen u Firenci oko 1265., bio je prognan iz svoga rodnoga grada 1302. godine i najprije je našao utočište u Veroni kod Bartolomea della Scale. Veronskim gospodarima ostao je uvijek odan pa je Raj posvetio Can Grandeu della Scali. Poslije Bartolomeove smrti lutao je po drugim talijanskim gradovima i gajio nadu da će se vratiti u Firencu. Kad je shvatio da se to ipak neće dogoditi, proveo je svoje posljednje godine u Ravenni na dvoru Guida Novella da Polente koji mu je bio prijatelj. Bio je to nećak Francesce da Rimini. Možda je iz odanosti prema toj obitelji osjetio naklonost prema Francesci i njezinoj tužnoj ljubavnoj priči, prijestupničkoj ljubavi s djeverom Paolom, u kojoj ih je zatekao njezin muž Gianciotto i ubio brata i ženu. Bilo je to oko godine 1285. Valja ipak napomenuti da Francesca nije bila osobito mlada za ono vrijeme kad je nastala njezina ljubavna veza s djeverom. Bilo joj je trideset godina, rođena je 1255., a Paolo je bio od nje devet godina stariji, rođen je oko 1246. Oboje su bili u brakovima i imali u njima nekoliko djece. Dante nije doživio - umro je 1321. - da je četrdesetak godina poslije mučeničke smrti ljubavnika, oko 1323. Paolov sin Ramberto osvetio očevu smrt, ubivši Gianciottova sina i nasljednika Uberta na svečanoj večeri u njegovoj kući.

13 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013. pružala mu je mogućnost poetske sinteze finale opere nastavlja se posve na D’Annunzija riječi i zvuka, a k tome je donosila atmosferu i prava je sinteza ljubavi i smrti. pogodnu za glazbeno oblikovanje. A u tome Izdavač Tito Ricordi (1865-1933), koji je je Zandonai majstor. Prizori u operi u kojima dobro poznavao zakone kazališta, uočio je se pojavljuje Francesca puni su intenzivnog, sklonosti mladog Zandonaija i pomislio da dubokog proživljavanja, odigravali se u bi on mogao skladati operu o Francesci da veselom ugođaju Ravenne, u ratnom metežu Rimini prema istoimenoj tragediji slavnog na tvrđavi u Riminiju ili u pregnantnoj tišini talijanskog pjesnika. Nakon što je D’Annunziju dvora u Riminiju kada već dosta napetu obilno platio autorska prava, sam je prema toj situaciju pojačavaju krikovi osuđenog na smrt. tragediji sastavio libreto. Strasna ljubav, mržnja, krvava osveta, snažne Gabriele D’Annunzio ušao je u našu povijest osobnosti, sukobi, jednom riječju dramatska kao predvodnik marša na Rijeku 1919., što je atmosfera, zatim posebna boja i majstorska u konačnici rezultiralo pripojenjem Rijeke Italiji. orkestracija, a k tome široke i nosive pjevne Svojim iredentističkim idejama i posebnim linije, karakteristika su te Zandonaijeve poimanjem društvene civilizacije, npr. rimskim opere. Posebnu glazbenu boju imaju ženski pozdravom i crnim košuljama, oblikovao je ansambli, a ugođaj upotpunjuje uporaba neke aspekte fašističkog pokreta i to mu daje lutnje. povijesno lošu konotaciju, ali pokušajmo ne U središtu radnje je Francesca. Skladatelj joj razmišljati o tome dok ga promatramo kao je, kao i Dante, prišao s mnogo osjećaja i pjesnika, romanopisca i dramatičara nesporne razumijevanja i uspio duboko zaći u psihu te vrijednosti; zanemarimo ga kao političkog nesretne žene. Pratimo je u razvoju od mlade pustolova. djevojke, koja je prvi put u životu osjetila ljubav, do žene koja se, živeći u nemogućoj GABRIELE D’ANNUNZIO situaciji, cijelim svojim bićem predaje toj Pravim imenom Gaetano Rapagnetta, Gabriele ljubavi i za nju umire. D’Annunzio rođen je u Pescari 1863. Neki U cijeloj operi nalazimo karakterističnu inozemni izvori navode da je podrijetlom iz atmosferu srednjovjekovnih dvorova s Dalmacije. Prvu zbirku pjesama Primo vere povremenim pretjeranim veseljem, kao što je napisao je još kao šesnaestogodišnjak. U njoj uvodni prizor s lakrdijašem i s uvijek prisutnim su njegovi stihovi, naravno, na talijanskom, i hladnim dvoranama, visokim kulama i mračnim neki nadahnuti prijevodi s latinskog, što mu podzemnim tamnicama, u kojima se guši život je odmah pribavilo priznanja. Godine 1881. jednog ljudskog bića stvorenog za plemenite upisao se na rimsko sveučilište La Sapienza osjećaje. i već se tada isticao književnim i novinarskim U skladanju Francesce da Rimini Zandonai radom. Slijedile su kratke priče i pjesme koje je slijedio D’Annunzija i njegovu, za vrijeme karakterizira izvrsno vladanje jezikom i stihom, u kojemu je opera nastala, godine 1914., stilska posebnost i istaknuta senzualnost. Jedni iznimno slobodnu i erotizmom nabijenu dramu. su ga označili kao kvaritelja morala, a drugi No unatoč toj izrazitoj sklonosti D’Annunzijevu su u njemu osjetili svježinu i novu životnost. viđenju te nesretne ljubavne priče, povremeno U Knjizi o Izoldi (Il libro di Isotta), objavljenoj je, kao u preludiju trećem činu u plesnom ritmu 1886., već je pokazao suvremen senzibilitet za rane talijanske renesanse, bliži Danteu. Sam ljubavne teme i zanimanje za raskoš renesanse,

14 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013. a u nekim baladama, sonetima i romanima, s priličnim je uspjehom - 41 put - izvedena nastalima nešto kasnije, prisutan je asketizam. Françoise de Rimini Ambroisea Thomasa. U kasnijim fazama D’Annunzijeva stvaralaštva Njemački skladatelj Hermann Goetz napisao je nastaju drame, među njima i Francesca da 1877. također operu s tim sadržajem (dovršio Rimini koju je napisao za veliku talijansku ju je Eduard Franck). tragetkinju Eleonoru Duse (1858-1924). S njom je održavao burnu ljubavnu vezu koja je trajala PRAIZVEDBA šesnaest godina i naglo završila 1910. godine. Praizvedba Francesce da Rimini bila je Kad je 1901. napisao Francescu, veza je bila 19. veljače 1914. u Teatru Regio u Torinu. na vrhuncu. Tu su tragediju zbog izvanrednog Dirigirao je (1875-1967), u prikaza srednjovjekovnog ambijenta i emocija naslovnoj ulozi nastupila je malo poznata te veličanstvena stila, neki talijanski kritičari Linda Canetti, Paola je pjevao mnogo označili kao prvu pravu, iako nesavršenu poznatiji sicilijanski tenor (1885- tragediju prikazanu u talijanskom kazalištu. 1939), umjetnik respektabilne međunarodne D’Annunzijev buran život se nastavljao. U karijere, a Gianciotta malo poznati Francesco suradnji s Claudeom Debussyjem napisao je Cigada. Uspjeh je bio velik. Opera se glazbenu dramu Mučeništvo sv. Sebastijana, iste godine pod Panizzinim ravnanjem i s s Mascagnijem Parisinu. Kad je počeo Prvi glasovitim Giovannijem Martinellijem u ulozi svjetski rat, žestoko je zagovarao ulazak Paola pojavila na sceni Covent Gardena. Italije na stranu Antante. U zrakoplovnoj Scala je operu upoznala 1916. s velikim borbi izgubio je vid na jednom oku, izveo je protagonistima, Rosom Raisom i Aurelianom niz ratnih akcija, duboko se upleo u politiku i Pertileom, a te se godine prvi put izvela i u postao neka vrsta lučonoše fašizma. Odavane Metropolitanu. Godine 1935. operu je izvelo su mu velike počasti, nakon smrti 1938. Slovensko narodno gledališče u Ljubljani. priređen mu je državni pogreb i sagrađena Dirigirao je Mirko Polič, a glavne su uloge velebna mramorna grobnica. tumačili Zlata Gjungjenac, Josip Gostič i *** Robert Primožič. Opera se počela češće Ljubav Francesce da Rimini i njezina djevera izvoditi prije nekoliko desetljeća. Prvakinja Paola Malateste cijeli je niz stoljeća omiljena zagrebačke Opere Veneta Janeva Iveljić i zahvalna tema mnogih umjetničkih djela. pjevala je Francescu 1986. u Karlsruheu u Spomenimo samo da je o njoj skladano alternaciji s Marom Zampieri pod ravnanjem dvadesetak opera, nekoliko drama i niz drugih Balda Podića u režiji Giancarla Del Monaca. glazbenih uobličenja. Saverio Mercadante izveo je svoju Francescu da Rimini 1828. u FRANCESCA DA RIMINI U Napulju, glasoviti bariton Antonio Tamburini METROPOLITANU skladao je 1836. operu za Rimini. Šibenčanka Prva izvedba opere u Metropolitanu 22. Ester Mazzoleni pjevala je Francescu u operi prosinca 1916. bila je i prva izvedba djela Paolo i Francesca glasovitog dirigenta i u Americi. Dirigirao je Giorgio Polacco, violončelista Luigija Mancinellija (1848-1921), režirao Jules Spech. Naslovnu je ulogu nastalu 1907. na libreto Zadranina Artura pjevala Novozelanđanka, odrasla u Australiji, Colauttija (1851-1914). Osamdesetih godina debitirala u Parizu, Frances Alda (1879-1952). devetnaestoga stoljeća u pariškoj Opéri Dvojicu braće Malatesta, Paola i Gianciotta,

15 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013. tumačili su znameniti talijanski umjetnici, tenor Tako se u meni pojavila velika želja da pjevam Giovanni Martinelli (1885-1969) i bariton tu glazbu. Pasquale Amato (1878-1942). Sljedeća nova - Što mislite, zašto se opera češće ne produkcija, koju i večeras gledamo, bila je 9. izvodi? ožujka 1984. pod ravnanjem Jamesa Levinea u režiji Piera Faggionea. Glavne su uloge pjevali To je za mene misterij. Ta je glazba božanska, , Plácido Domingo i Cornell a priča lijepa. Mislim da postoji strah od MacNeil. To troje je i najviše puta nastupilo u velikih emocija, čega ima puno u verističkim tim ulogama u Metu. Večerašnja izvedba je 41. operama, pa se možda ponekad smatraju predstava opere u Metropolitanu. presentimentalnima. Ali naši životi i jesu puni emocija! Francesca da Rimini nije izvedena u Hrvatskoj. - Kako biste opisali stil Francesce da EVA-MARIA WESTBROEK O Rimini? FRANCESCI Glazba je neobično bogata - drugačija je od svega što poznajem. Rekla bih da se ponekad - Francesca da Rimini jedna je od najljepših čini impresionističkom u orkestraciji, s lijepim opernih uloga u kasnoromantičnom repertoaru. Što Vas privlači toj ulozi? melodijama i neočekivanim harmonijama. Kao mladoj pjevačici, došla mi je u ruke krasna - Prvi put ste pjevali Francescu u Monte knjiga koja je uvelike utjecala na moj život. Bila Carlu prošle godine. U čemu najviše je to knjiga Posljednje primadone Lanfranca uživate igrajući taj lik? Rasponija. U njoj su bili intervjui s pjevačicama Volim sve u toj ulozi, ali najviše njezinu s početka 20. stoljeća. Sve su te dame bile strast i silnu ljubav. Trenutak koji vodi do vrlo inspirativne, potpuno posvećene ulogama koje su pjevale, često i u bliskoj vezi poljupca u trećem činu je nevjerojatan. Ali sa skladateljima. Ta je knjiga uskoro postala ne mogu izdvojiti samo jedno. Ta je uloga mojom biblijom. Meni posebno omiljen dio za mene vrhunac za vrhuncem. Uzbudim se bio je onaj koji se odnosio na skupinu pjevačica i pri samoj pomisli na nju. Moram dodati i poznatih po verizmu: na Augustu Oltrabellu, da sam neobično uzbuđena zbog produkcije Iris Adami Coradetti i Mariju Carbone. Jedna Piera Faggionija u Metu, koja je upravo od uloga o kojoj su govorile bila je Francesca fenomenalna! da Rimini za koju sam se i ja vrlo zainteresirala. Poslije, kad sam počinjala vlastitu karijeru, - Pjevate širok repertoar, od Wagnera upoznala sam na nekom natjecanju osobu i Puccinija preko Poulenca, do Mark- koja je učila kod Iris Adami Coradetti. Bila sam Anthonyja Tournagea i njegove Anne izvan sebe od radosti saznavši da je ona još Nicole. Prelazite li lako sa stila na stil? živa i da podučava! Otišla sam je posjetiti i to Zapravo i ne tako lako, ali to jednostavno sam doživjela kao ulazak u neki drugi svijet. volim. Ima toliko prekrasne glazbe - i želim je Ta dama je poznavala Giordana i Toscaninija! svu pjevati! Pjevala je sa Straussom koji ju je pratio za glasovirom! Dugo smo razgovarale i ona je Intervju je prvi put objavljen online u veljači pritom stalno govorila da vrlo voli Francescu. 2013. i u Metovu programu za ožujak 2013.

16 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013. Nakladnik Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog Za nakladnika Dražen Siriševi, ravnatelj Producentica programa Ivana Kosteši Urednica Ivana Kosteši Tekst Marija Barbieri Oblikovanje i grafika priprema Studio Stožer Lektorica Rosanda Tometi Tisak Intergrafika d.o.o. Naklada 500 kom. www.lisinski.hr

17 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013. Orkestar mladih Gustav Mahler Leif Ove Andsnes, klavir Herbert Blomsted, dirigent

Subota, 23.3.2013. 19:30

Danas, gotovo tri desetljeća nakon osnivanja, Orkestar mladih Gustav Mahler označava talent i profesionalizam, muziciranje bez granica, predanost i entuzijazam. . U Zagreb dolaze pod palicom dirigenta Herberta Blomsteda, dok će solist na klaviru biti Leif Ove Andsnes, čije interpretacije New York Times naziva “ne samo primamljivima nego i duboko inspirirajućima“. Georg Friedrich Händel JULIJE CEZAR Subota, 27. travnja 2013. 18 sati NOVA PRODUKCIJA

U dinamičnoj režiji Davida McVicara Julije Cezar bio je pravi hit na festivalu u Gyndebourneu 2005. koja spaja elemente baroknog kazališta i devetnaestostoljetnog britanskog imperijalizma kako bi se istaknule teme ljubavi i rata. “Julije Cezar je kaleidoskop opere - to je polukomična i polutragična pustolovna priča. Sadrži dramu, romansu, politiku, kompleksne obiteljske odnose, kao i istinsku emociju i tragediju“, govori McVicar. “Za mene je ovo djelo pravo čudo koje mi je dopustilo da izrazim sve što smatram važnim za jednu operu.“ David Daniels pjeva naslovnu ulogu uz Natalie Dessay kao čarobnu Kleopatru, Alice Coote pjeva ulogu Seksta, Patricija Bardon je Kornelija, Christophe Dumaux je Ptolomej, a Guido Loconsolo debitira u Metu kao Ahila. sponzor Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog: