STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ

ZA RAZDOBLJE 2014. – 2016. GODINE

0 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

SADRŽAJ:

1. PRIPREMA PLANIRANJA ...... 2 2. UVODNO O OBVEZNIKU ...... 4 2.1. Opći podaci Općine Dobrinj ...... 5 2.1.1. Organizacijska shema ...... 7 2.1.2. Obavijest o razvrstavanju prema NKD - u ...... 8 2.2. Povijest Općine Dobrinj ...... 9 3. DEFINIRANJE VIZIJE I MISIJE...... 11 3.1. Vizija ...... 11 3.2. Misija ...... 12 4. ANALIZA STANJA/OKRUŽENJA ...... 12 4.1. SWOT analiza ...... 25 4.2. PEST analiza ...... 29 5. OPĆI CILJ ...... 31 6. POSEBNI CILJEVI ...... 32 7. NAČINI OSTVARENJA I POKAZATELJI USPJEŠNOSTI ...... 32 8. Povezivanje ciljeva sa financijskim planom/proračunom ...... 38 9. Skraćeni prikaz strateškog plana ...... 39 10. PRAĆENJE I EVALUACIJA ...... 40

1 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

1. PRIPREMA PLANIRANJA

Temelj za izradu Strateškog plana Općine Dobrinj je Razvojna strategija Primorsko – goranske županije 2011. – 2013. godine, kao i Strategija regionalnog razvoja RH. Svrha strateškog planiranja je da Općina Dobrinj aktivno sudjeluje i efikasno upravlja razvojem na način da se utvrdilo postojeće stanje cjelokupnog života, kritične točke sadašnjeg razvoja te smjernice i strateški ciljevi daljnjeg razvoja Općine.

Strateški plan Općine Dobrinj je iznimno važan alat za upravljanje razvojem Općine. Njegovi prioriteti i ciljevi moraju se uvažavati prilikom donošenja općinskog proračuna i investicijskih programa, kako nalažu i nacionalne smjernice. Strateški plan postaje i ključni ulazni programski dokument za izradu programskih dokumenata regije i Republike Hrvatske, temeljem kojeg Općina Dobrinj koristi financijska sredstva iz Strukturnih i Kohezijskih fondova Europske Unije prilikom provedbe odabranih programa i projekata.

Izradi strateškog plana se prvenstveno pristupilo provedbom aktivnosti za utvrđivanje trenutnog stanja/okruženja, tj. provedbom analize internog i eksternog okruženja Općine Dobrinj (SWOT analiza, PEST analiza). Prije utvrđivanja ciljeva definirat će se i temeljno prilagoditi vizija i misija Općine Dobrinj s obzirom na djelokrug Općine, kao i razvojne prioritete i potencijale.

S obzirom na provedenu analizu, kao i uspostavljenu misiju i viziju Općine Dobrinj, uspostavit će se opći i posebni ciljevi, te načini i aktivnosti koje će putem strateškog planiranja dovesti do njihovog ostvarenja i unapređenja razvoja Općine Dobrinj. Na kraju se utvrđuju određeni parametri, odnosno radnje prema kojima će se pratiti evaluacija i provedba strateškog plana, što je od iznimne važnosti.

Za strateško planiranje odgovoran je Načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina, uz suradnju sa djelatnicima Općine. U svrhu strateškog planiranja donesena je i Odluka o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu strateškog plana. Kao prilog nadalje u ovom dokumentu je dana navedena odluka.

Prilikom izrade strateškog plana proučeni su Zakonski akti i Statut Općine Dobrinj, te je dokument donesen u skladu sa Uputama za izradu strateških planova za razdoblje 2014. – 2016. izdanih od strane Ministarstva Financija.

Kroz identifikaciju vremenskog razdoblja strateškog plana, u ovom slučaju, radi se o predviđenom roku trajanja od 2014. godine do 2016. godine.

2 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

 Odluka o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu strateškog plana

3 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

2. UVODNO O OBVEZNIKU

Općina Dobrinj, kao jedinica lokalne samouprave obavlja niz poslova i aktivnosti, te nudi široku lepezu mogućnosti i rješenja kako bi osigurala potrebe građana, kvalitetnu perspektivu za dugoročan razvoj, te kako bi u konačnici neprestano pridonosila unaprjeđivanju kvalitete življenja.

Općina Dobrinj, središte dvadesetak okolnih sela, koje zajedno čine općinu Dobrinj, ili u pučkom govoru „Dobrinjsko“. Iako smještena na sjeveroistoku otoka Krka, Dobrinjsko dijelom obuhvaća i istočnu otočnu obalu. Geografski gledano, Dobrinjsko možemo podijeliti u tri dijela: Dobrinj, kao središte i zasebna cjelina, naselja uz more (Šilo, Klimno, Čižići, Soline, Meline i Rudine), te zaobalje (Polje, Žestilac, Sveti Vid, Gostinjac, Hlapa, Županje, Kras, Gabonjin, Sveti Ivan, Rasopasno, Sužan, Tribulje, Klanice). Pedesetak godina ranije, u zaobalje bismo ubrojili i Dolovo, danas izumrlo selo između Dobrinja i Krasa. Reljefna bi podjela Dobrinjskog obuhvatila tzv. „Visoku zonu“ (Dobrinj, Kras i Gabonjin), te „Nisku zonu“ (Uvala Soline).

Općina Dobrinj je pravna osoba sa sjedištem u Dobrinju, 103, 51514 Dobrinj.

Općina Dobrinj obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

- uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, - brigu o djeci, - socijalnu skrb, - primarnu zdravstvenu zaštitu, - odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, - tjelesnu kulturu i šport, - zaštitu potrošača, - zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, - protupožarnu i civilnu zaštitu, - promet na svom području.

Poslovi iz samoupravnog djelokruga detaljnije se utvrđuju odlukama Općinskog vijeća i općinskog načelnika u skladu sa zakonom i Statutom Općine Dobrinj.

Općina može organizirati obavljanje pojedinih poslova zajednički s drugom jedinicom lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave, na način da se osnuje zajedničko tijelo, zajednički upravni odjel ili služba, zajedničko trgovačko društvo ili

4 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016. zajedničkim organiziranjem i obavljanjem pojedinih poslova u skladu s posebnim zakonom.

Općina surađuje s općinama otoka Krka i Gradom Krkom, gradovima i općinama Primorsko-goranske županije i Županijom Primorsko-goranskom radi ostvarenja zajedničkih interesa na unapređenju gospodarskog i društvenog razvitka.

2.1. Opći podaci Općine Dobrinj

Adresa: Dobrinj 103 51 514 Dobrinj Telefon: 051/ 848 344 E-mail: [email protected]

Osnovni podaci Općine Dobrinj: broj stanovnika: 2078 površina: 55 km2 (otok 405,78 km2) broj kućanstava; 900 stambene jedinice: 4.422 stanovi za stalno stanovanje : 1564

Osnovne atrakcije Općine Dobrinj: samo mjesto Dobrinj kao jedini grad-kaštel bez obrambenih zidina u unutrašnjosti otoka prvi put spomenut 1100 godine, u listini slavnog Dragoslava; sakralna zbirka sa «Prva knjiga» dobrinjskog kaptola u kojoj je kopija, glagoljskim slovima napisana, darovnice «Slavnog Dragoslava, zatim antipendij Paola Veneziana iz 14. st. , glagoljski rukopisi, misali, najstarije matične knjige u Hrvatskoj iz 1560. god. i dr.; Etnografska zbirka, osnovana sredinom 20.st., broji preko 1200 autohtonih kućanskih, poljodjelskih, stočarskih, ribarskih i inih rukotvorina, alata, suvenira i drugih predmeta pučke zavičajne radinosti i umjetnosti, od pradavnine do danas, (posebno značenje dobrinjskoj zavičajnoj zbirci daje i činjenica da je ona po broju eksponata najveća zbirka te vrste na otoku Krku i među najvećim u Hrvatskoj); galerija «Infeld» vlasništvo je jednog od najvećih svjetskih kolekcionara umjetnina, gospodina Petera Infelda iz Beča; župna crkva Sv. Stjepana, prvi put se spominje 1100. godine; crkvica Svetog Vida iz 1100 godine; Put

5 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016. glagoljaša u Gabonjinu; Park glagoljice, šesnaest kamenih „znamena“ koji čine Park glagoljice podsjećaju na važne trenutke iz lokalne i nacionalne povijesti, ali i na pojedince koji su ostavili trag u glagoljaškoj tradiciji; Sveti Juraj na Krasu, ostaci romaničke crkvice iz 1230. godine; Crkvica svetog Klementa u Klimnu, u svojim je počecima pripadala obitelji Malatestinić iz obližnjih Solina; ostale znamenitosti ostaci crkava (Svete Jelene, Svih svetih, Svetog Petra…), potopljeni brod Peltastis kao ronilačka atrakcija i slično.

6 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

2.1.1. Organizacijska shema

OPĆINA DOBRINJ

OPĆINSKI NAČELNIK ZAMJENIK NAČELNIKA

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

PROČELNIK JEDINSTVENOG UPRAVNOG ODJELA

REFERENT ZA PRORAČUN I RAČUNOVODSTVO

REFERENT ZA KOMUNALNU DJELATNOST

REFERENT ZA GRAĐEVINARSTVO I KOMUNALNU DJELATNOST

ADMINISTRATOR

TAJNIK

7 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

2.1.2. Obavijest o razvrstavanju prema NKD - u

8 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

2.2. Povijest Općine Dobrinj

Ime Dobrinj prvi put se spominje u Darovnici slavnoga Dragoslava, pisanoj hrvatskim jezikom i glagoljicom 1. siječnja 1100. godine. U njoj se Dobrinj i susjedni spominju kao crkvene (plovanija) i općinske (komun) jedinice sa sucem, općinskim pisarom, tajnikom. Ta darovnica važan je svjedok kulturne, komunalne i obrazovne razvijenosti tadašnjeg stanovništva Dobrinja i Otoka Krka. Negdje u 11. stoljeću javljaju se krčki knezovi, kasnije nazvani Frankapani ili Frankopani, čije je podrijetlo još uvijek nejasno, ali su vjerojatno potekli od moćnijeg domaćeg (hrvatskog) plemstva. Postojala je neko vrijeme teorija da su bili romanskog podrijetla, ali je ona odbačena. Od tada pa do 1480. godine, krčki knezovi su upravitelji cijeloga otoka pa tako i Dobrinja u kojemu su neposredno upravljali suci, ali i tzv. potknežini u ime kneza. U 15. stoljeću krčki knez Ivan VII Frankopan doseljava na otok Vlahe s Velebita. Većina ih je naseljena na područje Dubašnice, a mali dio i u okolicu Dobrinja ponajviše kao radnu snagu u solanama koje su imali u uvali Soline, a koja im je donosila velike prihode.

Povijest Dobrinja neodvojivo je vezana uz povijest cijelog otoka Krka, čiji je i sastavni dio. Dobrinj je uz Bašku, Vrbnik i Omišalj, jedan od najstarijih "kaštela" (ranosrednjovjekovnih gradskih središta), a koji su osnovani negdje u 7. stoljeću tj. još u vrijeme doseljavanja Hrvata u današnju domovinu. Ti su kašteli, uz već od prije postojeći grad Krk, najvjerojatnije podignuti na mjestu gdje su do tada živjeli Iliri o čemu svjedoče brojna ilirska nalazišta, a i sam položaj na uzvisini s pogledom na okolicu. O starini tih kaštela govore i arhaični oblici starohrvatskog tj. staročakavskog govora, u Dobrinju - čokavica. Međutim, za razliku od ostalih kaštela, Dobrinj nije smješten neposredno uz more te nije nikada imao bedeme što je možda i razlog da je više puta kroz povijest (u 16. i početkom 17. stoljeća) poharan od strane gusara i Uskoka.

Na području Općine više je nalazišta iz rimskog doba uglavnom na obalama uvale Soline te na području Gostinjca, a pretpostavlja se da su solane na području Melina postojale još u to vrijeme. U novije vrijeme provode se istraživanja u uvali Svetog Petra na sjeverozapadnoj strani uvale Soline, a na kojem području su pronađeni ostatci rimske keramike i antičke luke. Ipak, više je nalazišta koja ukazuju na ilirsku prisutnost - gradina Zagrajini blizu Krasa, Gradišće kraj Dobrinja, a i sam Dobrinj nastao je na mjestu prethodnog ilirskog naselja.

Tijekom srednjeg vijeka Dobrinj je jedno od važnijih središta glagoljaštva. U arhivu HAZU čuvaju se dobrinjske matice krštenih započete s pisanjem 1559. godine i koje su najstarije matične knjige u Hrvatskoj. Te matice pisane su glagoljicom i to sve do 1850. g. od kada se pišu latinicom.

9 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

Slika 1: Glagoljski natpis na ulazu u Dobrinj.

Najznačajniju privrednu odrednicu tijekom srednjeg vijeka svakako predstavlja solana u uvali Soline podno Dobrinja; u to doba sol je bila vrlo tražena i cijenjena. Osvojivši otok, Mlečani zatvaraju solanu, ali su njezini ostaci jasno vidljivi i danas.

Godine 1480. Mletačka Republika zauzima cijeli otok Krk i njime vlada do propasti iste, 1797. godine nakon čega se u nekoliko navrata mijenja austrijska pa francuska i na posljetku ponovno austrijska vlast koja opstaje do nestanka Austro-Ugarska monarhije krajem Prvog svjetskog rata 1918. godine. Idućih nekoliko godina bile su vrlo nesigurne za sve stanovnike otoka budući je Kraljevina Italija imala pretenzije na čitavu istočno jadransku obalu.

Suton Austro-Ugarske monarhije ujedno je i demografski vrhunac Dobrinja i istoimene općine. Mjesto Dobrinj je 1898. godine imao 608 stanovnika, 1931. godine 390 stanovnika, a 1970. godine tek 216 stanovnika. Područje općine doseže najveći broj stanovnika 1910. godine, s njih 4.046, a desetak godina poslije 4.033. Od tada broj stanovnika konstantno opada; nakon II. svjetskog rata (1948. godine) ih je 3.319, a 1971. godine 2.273. Razlog tome su dva svjetska rata, ali i teška ekonomska situacija na otoku koja je tjerala njegove ljude u novi svijet, ponajviše Ameriku, ali i u brzorastuće gradove u priobalju (Rijeku, Crikvenicu) u kojima su mnogi našli posao i izvor prihoda za život.

Vrijeme Kraljevine SHS tj. Jugoslavije, vrijeme je teškog i oskudnog života i velikih emigracija. Cijeli otok bio je rubni i prilično zaboravljeni dio monarhije. Nakon Drugog

10 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016. svjetskog rata otok dolazi u sastav SR Hrvatske u okviru Jugoslavije, ali se teško gospodarsko stanje mijenja tek oko 1980. godine otvaranjem zračne luke i mosta kopno - Krk čime je otok izvučen iz prometne izolacije, a što je bio preduvjet za razvoj gospodarstva, poglavito turizma koji je doduše u Dobrinju još i danas nedovoljno razvijen, ali je ipak donio živost i prekinuo gotovo cijelo stoljetni odljev stanovništva s otoka i iz Dobrinja.

3. DEFINIRANJE VIZIJE I MISIJE

3.1. Vizija

Formuliranje Vizije mora pokrivati nekoliko aspekata budućeg stanja u smislu kombinacije gospodarskih, društvenih i ekoloških zahtjeva. U svojoj srži, vizija predstavlja željeno stanje u budućnosti, koje obuhvaća vremensko razdoblje od 15 – 20 godina. Uspješna vizija ima značajke realnosti i koherentnosti, kroz koju se jasno utvrđuju glavni strategijski ciljevi i očekivani rezultati strategije.

Primorsko – goranska županija, a jednako tako i Općina Dobrinj kao turistička destinacija, smatraju turizam te razvoj infrastrukture jednim od važnijih sektora svojeg razvoja, a koji daje značajan doprinos kvaliteti života, pa je temeljem navedenog Općina Dobrinj definirala svoju Viziju koja slijedi:

„Povratak uzgoju maslina i poljoprivrednoj proizvodnji,

ribarstvo i uslužne djelatnosti, brodogradnja i turizam, osiguravaju stanovnicima općine zadovoljavajući životni standard, što uz dobar položaj u odnosu na hrvatske i europske metropole, čisti okoliš i komunalnu i energetsku infrastrukturu u razvoju, čini Općinu Dobrinj poželjnim mjestom za život“

11 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

3.2. Misija

„Općinska uprava Općine Dobrinj uvažavajući potrebe i inicijative stanovnika, raspoloživim sredstvima želi stvarati preduvjete za održiv i ravnomjeran razvoj svih općinskih naselja i gospodarski razvitak, sadašnjih i

budućih stanovnika Općine Dobrinj.“

4. ANALIZA STANJA/OKRUŽENJA

Analizom stanja/okruženja provedene su aktivnosti za analizu postojećeg stanja u kojem se Općina Dobrinj nalazi. Pod navedenim se podrazumijeva prikupljanje informacija o sadašnjem stanju i poziciji Općine u okruženju (promatrano kroz sve odnose u okruženju), u namjeri da te informacije posluže kao oslonac za donošenje odluka o tome koje će mjere poduzeti i u kojem smjeru Općina treba djelovati.

Budući da je okruženje uglavnom turbulentno, kompleksno i sklono promjenama, analiza stanja je vrlo značajna. Analiza stanja podrazumijeva razumijevanje konteksta i okoline, predviđanje budućih trendova u okružju, kao i procjenu kapaciteta Općine Dobrinj za ostvarivanje postavljenih ciljeva. Također omogućava izbjegavanje kriznih situacija, bolju pripremljenost u neizvjesnim situacijama i spremniji odgovor na promjene u vanjskom okružju.

Za analizu stanja na raspolaganju imamo razne alate, odnosno analize, a na temelju njih, kao i postojeće misije i vizije Općina Dobrinj definira opći, kao i određeni broj posebnih ciljeva čijom će realizacijom u narednom razdoblju od tri godine pridonijeti ostvarenju postavljene misije, te se približiti željenom stanju u budućnosti, odnosno pridonijeti ukupnom razvoju Općine.

Alat pomoću kojeg se provodi analiza stanja/okruženja je sljedeća.  SWOT analiza  PEST analiza

 Geografski položaj

Dobrinj i istoimena općina smješteni su na sjeveroistočnoj strani otoka Krka. Mjesto se smjestilo na uzvisini oko 200 metara nad uvalom Soline.

Općina Dobrinj obuhvaća tri katastarske općine: Dobrinj, Soline i Sužan, s 20 naselja, na površini od 55 km2.

12 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

Reljefno, to se područje može podijeliti u nisku zonu (uglavnom oko uvale Soline) i visoku zonu (Dobrinj, Kras, Gabonjin).

Posebnu važnost u turističkoj valorizaciji svakoga primorskoga prostora ima obala. Krajnji sjeveroistočni dio općine Dobrinj izbija na more vapnenačkom obalom između uvala Slivanjske i Lončarice, nepovoljnom za turističku valorizaciju. Suprotnih je karakteristika duboko uvučeni, plitki zaljev Soline (3 – 7 m dubine), potopljeni nastavak središnje flišne zone, koji se ističe pristupačnim obalama te pješčanim dnom. Općini Dobrinj pripada i uvala Stipanja, s najvećim općinskim naseljem Šilom, glavnim turističkim središtem općine. Na ovom prostoru obala mijenja svoje karakteristike, jer dolazi do kontakta vapnenca i fliša (zaljev Soline) te naslaga pijeska (Šilo), što se ogleda u naizmjeničnim šljunčanim i pješčanim plažama, pogodnim za turističku valorizaciju.

Iako na promatranom prostoru postoje uvjeti za bavljenje poljoprivredom, treba istaknuti da je ovdašnja poljoprivreda na bazi vrlo skromnih prirodnih potencijala (relativno plitak sloj obradiva tla, usitnjeni zemljišni posjed, male površine na kršu itd.) oduvijek stanovništvu osiguravala tek puko preživljavanje. Kao posljedica toga, ali i opće izoliranosti, već nakon Prvog svjetskog rata javlja se emigracijom uvjetovana depopulacija kao glavni demografski proces u općini. Zaostala, autarkična poljoprivreda na usitnjenom zemljišnom posjedu ne samo da nije mogla zaustaviti populacijsko pražnjenje nego je dobrim dijelom morala svoje mjesto prepustiti perspektivnijim tercijarnim i sekundarnim djelatnostima. One se, međutim, nisu značajnije razvile na području općine Dobrinj pa je stanovništvo napuštajući poljoprivredu bilo prisiljeno iseljavati.

13 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

Slika. 2. Političko-teritorijalno ustrojstvo otoka Krka; podjela općine Dobrinj po naseljima;

Općina Dobrinj obuhvaća i velik dio istočne obale otoka Krka, okrenute prema Crikvenici i Vinodolu na kopnu, a s kojima je uvijek bila tijesno povezana. Obala je razvedena, ali osim grebena i hridi postoji samo jedan otočić - Školjić Veli. Na obali se prvenstveno ističe plitka uvala Soline, gotovo ujezerena, s niskim obalama na kojima su smještena tri naselja: Klimno, Soline i Čižići. Druge, bitno manje uvale su: Stipanja u kojoj se nalazi najveće općinsko naselje Šilo, Petrina, Veterna, Murvenica, Jazbina, Lončarica i Slivanjska.

Geološki, tim krajem prevladavaju vapnenačke i dolomitne stijene. Zbog brže erozije dolomitnih podloga, kroz milijune godina, stvorio se sloj rastresitog tla koji je omogućio razvoj bujne vegetacije. Jedino se isključivo vapnenački krajnji sjeveroistočni dio općine (oko naselja Rudine) razlikuje; gotovo bez značajnije vegetacije zasluženo se i naziva Košćera. Osim vapnenaca i dolomita, javljaju se i flišne zone koje su za razliku od poroznog vapnenca, vodonepropusne pa se na jednom od tih flišnih zona razvio i riječni tok naziva Veli Potok.

 Stanovništvo

Općina Dobrinj administrativno se dijeli na 20 naselja.

14 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

Stanovništvo Općine Dobrinj prema naseljima

Naselje Ukupno Muškarci Žene ČIŽIĆI 113 63 50 DOBRINJ 109 58 51 DOLOVO 0 0 0 GOSTINJAC 77 44 33 GABONJIN 201 97 104 HLAPA 63 34 29 KLANICE 50 26 24 KLIMNO 116 56 60 KRAS 227 112 115 POLJE 300 148 152 RASOPASNO 104 56 48 RUDINE 5 3 2 SOLINE 47 22 25 SUŽAN 84 42 42 SVETI I. 47 25 22 DOBRINJSKI SVETI VID 61 25 36 DOBRINJSKI ŠILO 384 184 200 TRIBULJE 54 28 26 ŽESTILAC 9 6 3 ŽUPANJE 27 12 15 Ukupno 2078 1041 1037

Izvor: http://www.dzs.hr/

Ukupan broj stanovnika prema dobi i spolu u Općini, popis 2011. godine

64 55- Spol Ukupno 0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 60-64 i 59 više 2.078 77 67 81 95 103 120 120 114 125 139 161 174 199 Ukupno 503

1.041 40 38 44 42 47 64 63 60 66 68 73 94 90 M 252 1.037 37 29 37 53 56 56 57 54 59 71 88 80 109 Ž 251 Izvor: http://www.dzs.hr/

15 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

Kontingenti stanovništva po općinama, popis 2011. godine

Žene u fertilnoj Radno dobi sposobno 60 i 65 i 70 i 0-6 0-14 0-17 0-19 Prosječna Spol Ukupno Svega od stanovništvo više više više godina godina godina godina starost 15 – 49 toga (15-64 godina godina godina godina 20 - 29 godine) 2.078 107 225 274 320 - - 1.350 702 503 243 47,2 svi 1.041 55 122 139 164 - - 667 342 252 103 46,6 m 1.037 52 103 135 156 406 112 683 360 251 140 47,8 ž Izvor: http://www.dzs.hr/

Broj stanovnika, prema Popisu iz 2011. godine je 2.078, raspoređenih u 20 naselja. Premda ima manje stanovništva ženske populacije, razlike između ženskog i muškog stanovništva su zanemarive. Prosječna starost stanovništva Općine je 47,2 godine te se mogu svrstati u starije stanovništvo.

Kućanstva prema veličini, tipu i broju članova, popis 2011.godine

Broj članova kućanstava Prosječan broj osoba Ukupno 11 i u 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 više kućanstvu Broj kućanstava 900 336 244 120 141 42 15 1 - 1 - - 2,29 Broj osoba 2.064 336 488 360 564 210 90 7 - 9 - - -

Broj kućanstva u Općini Dobrinj iznosi 900 iz čega proizlazi da je prosječan broj osoba u kućanstvu 2.29, a prevladavaju kućanstva s jednim članom, odnosno samačka domaćinstva.

 Klimatske prilike

Uz sunčane sate, otok Krk odlikuje se blagom mediteranskom klimom. Sve navedeno za otok Krk odnosi se i na Dobrinjsko, pa se može zaključiti kako uobičajena ljetna sezona ovdje dobiva produžetak odnosno nastavak. Prosječna je ljetna temperatura zraka 23 Celzijeva stupnja, a temperatura mora između 23 i 25 stupnjeva. Snijeg zimi vrlo je rijetka pojava u ovome kraju (izuzmemo li 1928., 1985. i 2012. godinu), dok je vladavina kiše tradicionalno u travnju, dijelu lipnja i kolovozu. U ljetnim će

16 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016. mjesecima hladiti maestral i jugo, a dobro osvježiti bura, nadaleko poznata „bodulska bura“.

Najljepši mjesec s najstalnijim vremenom je mjesec srpanj, koji je najtopliji, najsunčaniji i najvedriji mjesec. Prosječna temperatura zraka je 22°C, a rekordne najviše vrijednosti temperature se mogu zadržavati do 36 °C. Rujan je mjesec pretežito ugodnog vremena kasnog ljeta i rane jeseni. Srednja mjesečna temperatura je u prosjeku 20°C, a to je vrijeme pogodno za berbu grožđa.

 Kulturna baština

Iz lepeze kulturnih dobara i znamenitosti ovoga kraja, izdvaja se Listina slavnog Dragoslava iz 1100., „krsni list“ Dobrinja i Dobrinjskoga. Uz taj su dokument tijesno povezane dvije crkvene građevine: „kapitulska“ (župna) crkva svetog Stjepana u Dobrinju, jedna od najstarijih sakralnih građevina ovoga dijela otoka Krka.

Nekoliko stoljeća kasnije, pred crkvom je izgrađen drveni trijem, „cergan“, a točna godina njegova gradnje i naručitelj ni danas nisu sa sigurnošću poznati. U ovoj trobrodnoj crkvi izdvaja se oltarna reljefna pala „Krunjenje Djevice Marije“ s početka 16. stoljeća. U Listini se spominje i crkvica svetog Vida u istoimenom selu kod Dobrinja, čija je gradnja završena 1100. godine. Crkvica je putem propadanja krenula u 18. stoljeću, te je svojevremeno služila kao staja. Četrdesetih godina 20. stoljeća obnovljena je i iznova predana bogoslužju. U Dobrinju je nekad bilo čak sedam crkava, a uz glavnu crkvu, sačuvana je crkva svete Trojice (pučki „svetoga Antona“), sa zanimljivom oltarnom slikom, koja prikazuje pakao, čistilište i raj. Ova je crkvica rijetko u funkciji u sakralnom obliku, a tijekom ljetnih mjeseci služi kao izložbeni prostor.

Sakralna muzejska zbirka u Dobrinju, otvorena 1981. godine, prava je riznica glagoljaških rukopisa, među kojima se čuva i ovjereni prijepis Listine, te poznato Venezijanovo predoltarje ili „antependij“ iz XIV. stoljeća. U Sakralnom muzeju možete vidjeti i pravi kuriozitet: procesijske križeve iz XVII. stoljeća, a na njima s jedne strane Mariju, a s druge Isusa. Uz privatnu Zbirku „Barbalić“, u Dobrinju je i velika, na tri kata smještena Etnografska zbirka otoka Krka. Građa je tematski podijeljena a prikupljana je desetljećima diljem otoka Krka. Zahvaljujući kolekcionaru i meceni svjetskoga glasa PeteruInfeldu, Dobrinj je posljednjih godina postao stjecište ljubitelja likovne umjetnosti; Galerija Infeld, jedna od najvećih galerija u Hrvatskoj, svakog ljeta nudi izložbe najpoznatijih domaćih i svjetskih umjetnika, te različitih umjetničkih pravaca-od naive do „Poparta“.

Na glagoljašku tradiciju, jedan od zaštitnih znakova ovoga kraja, podsjećaju Put i Aleja glagoljaša u Gabonjinu. Korak po korak, kamen po kamen i eto ugodne i

17 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016. korisne edukacijske šetnje šumskim putem i stazom predaka, uz koju će učenje drevnoga hrvatskoga pisma biti lakše i zanimljivije. Među kulturnim spomenicima čiji značaj seže izvan dobrinjskog kraja je i barokna oltarna pala u crkvici svetog Klementa u Klimnu. Pala, koja prikazuje živote svetaca s njihovim simbolima, još je jedan od zaštićenih spomenika kulture. U središtu Klimna, nasuprot crkvice, uočit će se oveće sidro; ono želi podsjetiti da je upravo u Klimnu nastalo jedno od najstarijih brodogradilišta na otoku Krku.

Špilja Biserujka, ili Vitezićeva špilja u Rudinama, istovremeno je kulturna i zabavna atrakcija, baš kao i „Vela gromača“ nedaleko „Krasa“. Vela gromača, kojoj bi možda bolje pristajao pridjev „najveća“, budući je zaista najveća nakupina kamenja na otoku. I ne samo to; Vela gromača nalazi se na najvišem dijelu otoka Krka, na lokalitetu 311 metara nadmorske visine visokom Svetom Jurju.

 Prirodna baština

Raznolikost je zajednički „nazivnik“ svim plažama na Dobrinjskom. Ipak, dvije se plaže izdvajaju. To je prvenstveno plaža u Uvali Soline, poznata (pa i priznata) zbog ljekovitih karakteristika tamošnjeg mulja(blata). Mazanje crnim blatom nije samo prijeka potreba onima koji pate od kostobolje, već i svojevrsna atrakcija malim i velikim kupačima; fotografije od glave do pete namazanih kupača crnim blatom obišle su svijet. Dodamo li ugodnom i korisnom spoju ljekovitog blata klimatske pogodnosti i geografske pogodnosti (uvijek ugodno toplo i plitko more), plaža s ljekovitim blatom u Uvali Soline s pravom je dobila epitet „plaža za cijelu obitelj“. A obitelji s djecom podjednako će uživati i na pješčanoj plaži u Šilu. Također postoji i plaža za ljubimce, odnosno pse. Ako je plaža u Uvali Soline poznata kao plaža za cijelu obitelj, plažu u Šilu odavno su prozvali „dječjom plažom“. Pijesak i kristalno čisto more idealna su kombinacija za dječje ljetne radosti, što omogućuje i odraslima da vrijeme na plaži provedu opušteno.

Od niza uvala i uvalica na Dobrinjskom izdvojit ćemo i jednu od najljepših plaža na otoku Krku, pješčanu plažu u uvali Slivanjska nedaleko Rudina, te plažu „Komoriška“ na ulazu u Klimnu; omeđena borovom šumom, ova plaža jednostavno obiluje hladovinom.

 Turizam

Iako ima značajne turističke resurse, očuvan okoliš te bogatu kulturno-povijesnu baštinu, Općina Dobrinj nema razvijenu turističku ponudu. Najznačajnije turističko odredište je mjesto Šilo u kojem se nalazi i sjedište lokalne turističke zajednice. Jedini smještajni kapaciteti su u apartmanima i sobama za iznajmljivanje kojih je osim u Šilu najviše u Čižićima, Solinama i Klimnu. Posljednjih godina raste potražnja i za kućama obnovljenima u primorskom stilu, u unutrašnjosti otoka

18 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

Prema pokazateljima receptivnoga segmenta turističke ponude, Općina Dobrinj znatno zaostaje za turistički razvijenijim općinama/gradovima na otoku. Naime, od svih otočnih općina/gradova, jedino u Općini Dobrinj nisu evidentirani osnovni smještajni kapaciteti (hoteli, pansioni, moteli itd.), tako da se sav turistički promet odvija u komplementarnim kapacitetima i relativno brojnim kućama za odmor. Osim privatnoga smještaja, u Općini Dobrinj registrirana su i 2 auto-kampa – u Šilu i u Klimnu. Najveći broj postelja nalazi se u privatnom smještaju, što je odlika i svih ostalih općina na otoku, uključujući i grad Krk. Zanimljiva je činjenica da na Općinu Dobrinj otpada tek 6,6% postelja otoka Krka 2004. godine, pa se prema tom pokazatelju nalazi na pretposljednjem - šestom - mjestu, od 7 općina/gradova na otoku. Za njom zaostaje samo susjedna općina Vrbnik, tradicionalno orijentirana na poljoprivredu.

Nasuprot svojevrsnom zaostajanju Općine Dobrinj za vodećim turističkim centrima na otoku u pogledu brojnosti smještajnih kapaciteta, ako se gleda brojnost kuća za odmor situacija je drukčija. Naime, prema broju stanova za odmor i rekreaciju 2001. godine područje grada Krka, kao i općine Malinska-Dubašnica i Omišalj bile su ispred Općine Dobrinj (1303, odnosno 12,8% svih stanova za odmor i rekreaciju na otoku), dok su iza nje mjesto zauzele «turistički» razvijenije općine i Baška te turistički slabije razvijena općina Vrbnik.

Od ukupno evidentiranih 1303 vikendica u općini, čak 754 (57,9%) smješteno je u naseljima u unutrašnjosti općine – najviše u Polju (193), Hlapi (113) i Dobrinju (87). Dio razloga za ovakvu pomalo neočekivanu distribuciju stanova za odmor sigurno leži u brojnosti (80% svih naselja općine smješteno je u unutrašnjosti) te u prometnoj dostupnosti naselja u unutrašnjosti. Ipak, najveća koncentracija stanova za odmor i rekreaciju evidentirana je u Šilu (282 ili 21,6% od ukupnog broja u općini). U početku je velika većina stanova za odmor i rekreaciju bila smještena u obalnim naseljima (Šilo, Klimno, Čižići, Soline), a paralelno s izgradnjom i asfaltiranjem cesta te ravnomjernijim širenjem komunalne infrastrukture broj vikendica počeo se znatnije povećavati i u naseljima u unutrašnjosti (Polje, Dobrinj, Kras, Hlapa, Žestilac).

Veliku pozornost trebalo bi posvetiti razvoju ruralnoga turizma u adaptiranim autohtonim seoskim kućama u naseljima u unutrašnjosti općine, čime bi se afirmirali domaći poljoprivredni proizvodi uz djelomičnu obnovu poljoprivrede i jačanje malog obiteljskog poduzetništva. Razvoj ekoturizma trebalo bi pratiti i širenje mreže pješačkih putova i biciklističkih staza. U svakom slučaju glavnina turističkih kapaciteta trebala bi biti u vlasništvu lokalnog stanovništva – privatnih poduzetnika.

Naročito velik potencijal za razvoj turizma postoji u uvali Soline. Jedan od resursa te uvale je i ljekovito blato na lokalitetu Meline. Poluotok Sulinj, koji zatvara uvalu Soline, spominje se kao vjerojatno prvo golf igralište na otoku Krku.

19 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

Važan preduvjet turizma, dobra prometna povezanost, je postojeća: općina se nalazi 20-tak minuta vožnje automobilom od bilo kojeg turističkog središta na otoku te od Krčkog mosta koji povezuje otok s kopnom. U susjednoj općini Omišalj nalazi se i Zračna luka Rijeka.

 Poduzetništvo

Od većih gospodarskih subjekata na području općine djeluje samo građevinsko poduzeće u Šilu.

Na području općine Dobrinj djeluje 30-tak obrtnika. Ipak, veliki dio mještana radi izvan svoje općine. Nekada su veliku gospodarsku važnost imali brodogradnja te ribarstvo i poljoprivreda.

Danas još jedini značaj čine ovčarstvo i maslinarstvo kao poljoprivredne grane. Veliki problem ovčarima posljednjih desetak godina zadaje divljač: medvjedi i divlje svinje. Medvjedi ne žive trajno na otoku Krku nego dolaze prije i nakon zimskog sna preplivavajući Vinodolski kanal. Ponekad unište čitavo stado ovaca. Krda divljih svinja osim što čine znatne štete u poljoprivredi, predstavljaju opasnost i po ljude koji se kreću šumom, a noću čak i po samim selima.

Maslinarstvo se u općini Dobrinj nije obnovilo i razvilo kao u nekim drugim općinama na otoku Krku, npr. Punat, Krk. Unatoč subvencioniranju Općine pri kupnji sadnica maslina, broj obnovljenih ili novih stabala maslina još uvijek nije dostigao nekadašnje značenje maslinarstva za ovaj kraj. Najveći problem u obnovi maslinika je velika rascjepkanost posjeda te neriješeni vlasničko-pravni odnosi. Ipak, u Polju je uređena i radi uljara za proizvodnju maslinovog ulja.

Nekada intenzivno obrađeno "dobrinjsko polje" koje se pruža od Dobrinja, uz Potok, sve do uvale Soline, danas je gotovo potpuno zapušten.

 Izvori financiranja

Nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU, postaju dostupni strukturni instrumenti kohezijske politike EU: Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond, i instrumenti zajedničke poljoprivredne politike EU: Europski fond za garancije u poljoprivredi, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za ribarstvo.

Dakle, kao mogući izvori financiranja razvojnih projekata i programa Općine Dobrinj, mogu se predvidjeti:

20 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

- sredstva proračuna Županije i jedinica lokalne samouprave i sredstva lokalnih komunalnih poduzeća - sredstva državnog proračuna, odnosno resornih ministarstava i fondova, sredstva javnih poduzeća - strukturni, kohezijski i poljoprivredni fondovi, - sredstva na temelju bilateralne, multilateralne i regionalne suradnje, - sredstva domaćih i međunarodnih financijskih institucija – domaće financijske institucije, Hrvatska banke za obnovu i razvoj, Svjetska banke, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, - sredstva iz privatnih izvora

21 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

 Financijski pokazatelji

Ukupni proračunski prihodi gradova i općina Primorsko-goranske županije za razdoblje od 2002 – 2009. godine

22 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

Bilanca 2011. godine

23 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

Bilanca 2012. godine

24 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

4.1. SWOT analiza

SWOT analiza je sredstvo koje pomaže prepoznati, otkriti i utvrditi ključne čimbenike razvoja, potencijale za razvoj, kao i ograničenja u razvoju, u ovom slučaju razvoju Općine Dobrinj. Sukladno SWOT (Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats) analizi identificirane su slijedeće snage, slabosti, prilike i prijetnje, koja se odnose na Općinu Dobrinj.

Prednosti Nedostatci Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura  Povoljan geografski i geoprometni  Nepostojanje hotelske infrastrukture položaj  Neadekvatan standard postojeće  Bogata prirodna i kulturna baština županijske i lokalne cestovne  Bogata kulturno povijesna baština infrastrukture  Povoljni klimatski uvjeti  Neuravnotežen razvoj vodoopskrbne i  Relativno razvijena prometna kanalizacijske mreže infrastruktura  Visoko razvijena svijest o potrebi zaštite okoliša  Veliki potencijal za razvoj turizma (izvanredna prostorna i klimatska osnovica, tradicija )

Gospodarstvo Gospodarstvo  Blizina emitivnih tržišta  Nema jasnog pogleda u budućnost  Ekološka sačuvanost  Nedostatak mladih stručnih ljudi  Povoljni klimatski uvjeti  Nedovoljna suradnja između općina na  Povijesno i kulturno nasljeđe turističkom razvoju  Bogatstvo raznolikosti  Nedostatak specifičnih dokumenata za  Visoka svijest o potrebi zaštite okoliša prostorno planiranje  Kultura stanovništva  Neiskorištenost postojećih objekata i  Kvaliteta smještajnih jedinica infrastrukture  Sigurnost destinacije  Nema adekvatnih programa  Regionalni poticaji za razvoj malog i  Nedostatak i neiskorištenost sportskih srednjeg poduzetništva sadržaja  Nedovoljna suradnja između poslovnih turističkih i gospodarskih subjekata te lokalne uprave Ljudski resursi (stanovništvo i Ljudski resursi (stanovništvo i demografija) demografija)  Multikulturalnost i tolerancija kao osobine  Negativni demografski trendovi - izražena koje se tradicionalno vežu uz depopulacija stanovništvo ovih prostora  Teška zapošljivost određenih skupina  Postojeći kapaciteti unutar dijela stanovništva organizacija civilnog društva: znanja,  Koncentracija stanovnika i radne snage u

25 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

vještine, iskustvo urbanoj sredini  Kvaliteta življenja  Neodgovarajuća kvalifikacijska struktura  Radno aktivno stanovništvo radne snage  Starije stanovništvo (prosječna starost 47 godina) Društvene djelatnosti – civilno društvo, Društvene djelatnosti – civilno društvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb  Relativno dobro razvijena infrastruktura  Nedovoljna valorizacija kulturne baštine u društvenih djelatnosti turističke svrhe  Relativno dobra teritorijalna mreža  Nedovoljna izgrađenost objekata za zdravstvenih i institucija socijalne skrbi predškolsko, osnovnoškolsko i  Postojeći kapaciteti unutar dijela srednjoškolsko obrazovanje organizacija civilnog društva: znanja,  Nedostatak kulturnih sadržaja vještine, iskustvo, infrastruktura,  Nedostatni i neadekvatni sportski objekti informacije  Nedovoljan broj stručno osposobljenih djelatnika u sportu

26 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

Prilike Prijetnje Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura  Izgradnja infrastrukture vezane uz Riječki  Nedostatni lokalni, regionalni i nacionalni prometni pravac izvori financiranja razvojnih projekata  Financiranje razvojnih programa kroz  Neusklađenost zakonske regulative s nacionalne i EU fondove praksom u zaštiti okoliša  Priprema razvojnih programa/projekata  Upravljanje kulturno-povijesnom za izvore financiranja (strukturni fondovi, baštinom JPP)  Nedovoljan utjecaj na tijela državne  Financiranje razvojnih projekata kroz uprave i na druge institucije državne financijska sredstva EU razine (nedovoljna provedba  Jačanje prometne infrastrukture decentralizacije)  Razvoj postojećih šetnica, biciklističkih  Neefikasno upravljanje povijesnom staza i uređenje okoliša baštinom  Registar i valorizacija kulturne baštine – izvori financiranja održivog korištenja

Gospodarstvo Gospodarstvo  Izgradnja malih obiteljskih hotela  Neadekvatna struktura kadrova  Razvoj seoskog turizma  Devastiranje okoliša  Razvoj novih sadržaja  Komunalni nered i neurednost  Produženje sezone  Neadekvatna zakonska regulativa  Sačuvani ruralni objekti  Nedostatak jasnih ciljeva  Razvoj postojećih šetnica, biciklističkih  Nekontrolirani razvoj staza i uređenje okoliša  Nediscipliniranost i neurednost  Podizanje kvalitete ugostiteljskih objekta i stanovništva pri odlaganju otpada usluga  Nekontrolirana gradnja uzrokuje  Razvoj dodatne prepoznatljivosti devastaciju prostora destinacije  Zaostalost u kvaliteti, smanjen turistički  Sačuvanost unutrašnjosti otoka promet  Pristup novim tehnologijama  Kriza i recesija u hrvatskom  Povećanje kvalitete smještajnih jedinica gospodarstvu za dugoročno osiguranje rasta prometa i prihoda  Razvoj selektivnih oblika turizma – kongresni, kulturni, ruralni i dr.  Suradnja udruga u svrhu razvoja turizma  Korištenje nacionalnih programa za poticanje poduzetništva  Povećanje dostupnosti financijskih instrumenata poduzetnicima – npr. unapređenje postojećih i razvoj novih kreditnih linija, edukacija poduzetnika o mogućnostima, razvoj jamstvenih

27 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

instrumenata itd.  Razvoj postojećih i osnivanje novih potpornih institucija za razvoj poduzetništva u županiji  Uvođenje novih programa potpore poduzetnicima i razvoj postojećih  Jačanje povezanosti s državnim institucijama i međunarodnim organizacijama  Umrežavanje i razmjena iskustva  Privlačenje investitora Ljudski resursi (stanovništvo i Ljudski resursi (stanovništvo i demografija) demografija)  Otvaranje novih radnih mjesta  Nepovoljne migracije  Razvitak i unapređenje sustava  Fluktuacija radne snage cjeloživotnog učenja  Negativan demografski trend  Podizanje kvalitete radne snage  Depopulacijski proces u Hrvatskoj  Provođenje populacijskih mjera  Daljnji razvoj obrazovnog sustava  Povećanje dostupnosti svih informacija vezanih uz tržište rada/ponude i potražnje za radnom snagom  Unapređenje postojećih programa poticanja zapošljavanja  Izrada novih programa poticanja zapošljavanja i njihova provedba Društvene djelatnosti – civilno društvo, Društvene djelatnosti – civilno društvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb  Razvijanje zajedničkih projekata  Financijska ovisnost o državnom organizacija civilnog društva proračunu  Razvoj i unapređenje sustava  Nedostatno financiranje društvenih cjeloživotnog učenja djelatnosti  Podizanje kvalitete radne snage  Negativan demografski trend  Provođenje populacijskih mjera  Daljnji razvoj obrazovnog sustava

28 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

4.2. PEST analiza

Kako bi se bolje definirale i razumjele brojčano ocijenjene vrijednosti iz PEST analize svakog područja, obrazložit će se kratko kako slijedi: Snaga okoline izražena je u brojčanim vrijednostima u granicama od 1-5 gdje je najmanji utjecaj izražen brojem 1, a najveći brojem 5. Ukoliko čimbenik djeluje kao prijetnja ima predznak minus (-), a ukoliko djeluje kao prilika ima predznak plus (+).

Značaj utjecaja okoline izražen je u brojčanim vrijednostima u granicama od 1 – 5. Ukupna ocjena pojedinih segmenata unutar navedenih okolina dobivena je umnoškom snaga i značaja utjecaja.

Pod sume su dobivene zbrojem ukupnih ocjena pojedinih čimbenika unutar određene okoline. Maksimalno pozitivni učinak segmenta okoline je +100, a maksimalno negativni učinak -100.

Pozitivan predznak govori o poticajnim uvjetima okoline – što je veći rezultat govori se o većoj povoljnosti, dok negativan rezultat govori o destimulirajućem utjecaju okoline. Ocjenjivanje svakog segmenta okoline prikazani su u slijedećoj tablici.

Pozitivne ocjene, odnosno snage, dobivene su za socijalnu, ekonomsku i tehnološku okolinu, dok negativna ocjena odnosno prijetnja izražena je za političku okolinu. Ukupna ocjena je da je okolina stimulirajuća s obzirom da postoje područja na kojima je moguće dodatno djelovati u smislu jačeg utjecaja na tehnološku okolinu. To je znak da treba više projekata usmjeriti ponajprije ulaganja u sektor gospodarstva, te na inovacije, nove tehnologije, obrazovanje i time snažniji razvoj poduzetništva.

29 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

Utjecaj Značaj Ukupna Segment ocjena -5, -4, -3, -2,-1, 1, 2, 3, 4, 5 +1, +2, +3, +4, +5 Članstvo u EU +4 5 +20 Porezni sustav -2 5 -10 Politički Efikasnost zakonodavstva -2 4 -8 Stabilnost političke situacije -4 4 -16 Podsuma -14 Stopa nezaposlenosti +4 5 +20 Naklonost stranih investitora +4 5 +20 Ekonomski Utjecaj krize -2 5 -10 Visine kamatnih stopa -2 3 -6 Podsuma +24 Gostoljubivost +4 5 +20 Odljev „mozgova“ +2 3 +6 Socijalni Depopulacija -4 4 -16 Inicijativa za vlastiti razvoj +4 5 +20 Podsuma +30 Dostupnost novih tehnologija -2 3 -6 Prometna infrastruktura +2 5 +10 Tehnološki Smještajni kapaciteti +2 5 +10 Obrazovna infrastruktura -1 3 -3 Podsuma +11 Suma 51

30 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

5. OPĆI CILJ

Na temelju provedenih analiza stanja/okruženja Općina Dobrinj definira opći cilj koji predstavlja izjavu o tome što se namjerava postići u naredne tri godine, tj. određuje se jasan smjer kretanja i djelovanja u navedenom vremenskom razdoblju, a njihova realizacija će pridonijeti ostvarenju postavljene vizije i misije.

Općina Dobrinj smatra razvoj gospodarstva kao jedan od važnijih sektora svog razvoja, a koji daje značajan doprinos kvaliteti života, te se stoga daje naslutiti da Općina Dobrinj želi razvojem gospodarstva poboljšati turističku ponudu.

Općina Dobrinj razvojem komunalne infrastrukture želi omogućiti daljnji razvoj turizma koji je se temelji na vrednotama prošlosti i lokalne povijesti s obzirom da Općina Dobrinj nema hotelske infrastrukture već se turizam temelji na privatnom odnosno seoskom turizmu.

Vizija je prihvatljiva ako se razvojem gospodarstvo dobro upravlja i kanalizira. Sukladno tome, zahtjeva se aktivna suradnja svih agencija, institucija i organizacija uključenih u gospodarske procese.

Iz navedenog se može zaključiti kako uspostavljanje općeg cilja mora biti u skladu sa definiranom vizijom same Općine, ali i Razvojnom strategijom Primorsko-goranske županije, koja je usmjerena prije svega na razvoj turizma:

Opći cilj Općine Dobrinj je sljedeći:

Opći cilj 1 Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života

31 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

6. POSEBNI CILJEVI

Na temelju postavljenog općeg cilja, proizlaze posebni ciljevi koji ukazuju na prioritete prilikom alokacije resursa. Posebni ciljevi predstavljaju očekivane rezultate, odnosno željene promjene koje su posljedica niza specifičnih aktivnosti usmjerenih postizanju općih ciljeva.

 Ciljevi koji se odnose na Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života su:

Posebni cilj 1.1. Unapređenje vodnih građevina

Posebni cilj 1.2. Unapređenje/gradnja komunalne infrastrukture

7. NAČINI OSTVARENJA I POKAZATELJI USPJEŠNOSTI

 Opći cilj 1.Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života

Pravilnim razvijanjem i upravljanjem gospodarstva, mogu se izbjeći problemi s prometom, komunalnom infrastrukturom, očuvanjem okoliša i otežavanjem lokalnog života. Stoga, razvoj gospodarstva Općini Dobrinj omogućava:

 razvoj infrastrukture koja je neophodna za život lokalnog stanovništva, a samom time poboljšanje turističke ponude.  javljanje novih vidova turizam, primjerice eko turizam (kroz postojanje biciklističkih staza i pješačkih zona) ili u poboljšanju proizvoda i usluga koji „zaustavljaju“ turiste prolaznike neko vrijeme na vlastitom području kako bi se osjetile ekonomske koristi.  potpora lokalnoj ekonomiji kroz promocije lokalnih proizvoda,  minimiziranje negativnih utjecaja na okoliš,  skrb lokalne samouprave za smanjenje negativnih utjecaja na stanovništvo kao što su onečišćenja, prometne gužve i sl.  oživljavanje maslinarstva, brodogradnje

32 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

Općina Dobrinj u provođenju željenog pravca razvoja gospodarstva treba imati na umu sveukupno okruženje sa tradicijom, okolišem, obalom, bioraznolikošću, poviješću, itd.

Posebni cilj 1.1. Unapređenje vodnih građevina

Općina Dobrinj unapređivanjem vodnih građevina osigurava razvoj gospodarstva, a samim time i razvoj turizma na nepokrivenim područjima. Postojeću vodovodnu infrastrukturu potrebno je modernizirati te osigurati njen razvoj radi pružanja podrške gospodarskim aktivnostima što se odnosi na daljnji razvoj brodogradnje i uslužnih djelatnosti. Unapređivanje vodnih građevina u Općini Dobrinj dovodi do poboljšanja ponude privatnog smještaja, a samim time i do poboljšanja uređenosti mjesta, poboljšanje gastronomske ponude što u konačnici dovodi do razvoja turizma.

Načini ostvarenja/aktivnosti

1.1.1. Izgradnja vodnih građevina

Izgradnja vodnih građevina unutar Općine Dobrinj odnosi se na izgradnju glavnog magistralnog cjevovoda, cjevovoda te spojnih cjevovoda što će u konačnici pomoći razvoju gospodarstva u Općini Dobrinj.

Širenje i obnova vodoopskrbne mreže pridonose razvoju komunalne infrastrukture. Izgradnja objekata i uređaja odvodnje i vodovoda osigurava zaštitu izvora pitke vode te vodoopskrbnog sustava od onečišćenja, zaštitu podzemnih voda od onečišćenja uzrokovanih infiltracijom otpadnih voda, podizanje kvalitete i modernizacija sustava kanalizacijske mreže, proširenje kanalizacijske mreže sa sustavom pročišćavanja, planiranje i izgradnju sustava odvodnje onečišćenih oborinskih voda.

Dostupnost vodovodnoj infrastrukturi jedan je od glavnih preduvjeta povećanja atraktivnosti nekog mjesta za stanovništvo, a samim time povećava se i rang privlačnosti nekog mjesta.

Cilj aktivnosti je izgradnja magistralnog cjevovoda. Provedba aktivnosti obuhvaća izgradnju cjevovoda na cijelom području Općine.

33 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 1. Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života Posebni cilj 1.1. Unapređenje vodnih građevina Ciljana Ciljana Ciljana Pokazatelj rezultata Polazna Načini ostvarenja Definicija Jedinica Izvor vrijednost vrijednost vrijednost (output) vrijednost (2014.) (2015.) (2016.) 1.1.1. Izgradnja Izgradnja 1.1.1.1. Izgrađen magistralnog km Općina vodnih 10 15 20 25 cjevovod vodovodnog toka (kumulativ) Dobrinj građevina kroz Općinu Dobrinj.

TABLICA POKAZATELJA UČINKA (OUTCOME)

Opći cilj 1. Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života

Pokazatelj Ciljana Ciljana Ciljana Polazna Posebni cilj učinka Definicija Jedinica Izvor vrijednost vrijednost vrijednost vrijednost (outcome) (2014.) (2015.) (2016.) Kilometri Izgradnja magistralnog 1.1. Unapređenje izgrađenog km Općina vodovodnog toka kroz 10 15 20 25 vodnih građevina magistralnog (kumulativ) Dobrinj Općinu Dobrinj. vodovoda

STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

Posebni cilj 1.2.Unapređenje/ gradnja komunalne infrastrukture

Unaprjeđenjem prometne infrastrukturu Općine, osigurat će se uvjeti za daljnji razvoj turizma. Provedbom navedenog posebnog cilja se stvaraju preduvjeti, za razvoj turizma, odnosno gospodarski razvoj Općine Dobrinj koji neće biti moguć ako ne dođe do unaprjeđenja i dogradnje postojećeg prometnog sustava. Kvalitetan prometni sustav, ali infrastruktura preduvjet su daljnjeg gospodarskog razvoja same Općine, ali jednako tako i županije, kao i kvalitete življenja.

Načini ostvarenja/aktivnosti

1.2.1. Izgradnja i održavanje sustava prometne infrastrukture

Asfaltiranje nerazvrstanih cesta na području Općine doprinosi unaprjeđenju postojećih cestovnih prometnih pravaca, te bolju povezanost s nacionalnim cestovnim prometom, kao i proširenju mreže lokalnih cesta i unaprjeđenje infrastrukture, te poboljšanje protočnosti i iskorištavanja geoprometnog položaja.

1.2.2. Izgradnja javne rasvjete

Javna rasvjeta ima dvojaku funkciju primarna funkcija je da osigura sigurni promet ljudi i vozila noću kroz gradske i seoske javnoprometne površine, te sekundarno da svjetlom istakne ambijentalnost prostora, ali tako da to ne ide na štetu sigurnosti prometa te da ne uzrokuje svjetlosno zagađenje.

35 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 1. Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života Posebni cilj 1.2. Unapređenje / gradnja komunalne infrastrukture Pokazatelj Ciljana Ciljana Ciljana Polazna Načini ostvarenja rezultata Definicija Jedinica Izvor vrijednost vrijednost vrijednost vrijednost (output) (2014.) (2015.) (2016.) Kvalitetan prometni sustav preduvjet je 1.2.1. Izgradnja o daljnjeg 1.2.1.1. Kilometri održavanje gospodarskog asfaltiranih km 10 Općina Dobrinj 15 20 25 prometne razvoja koji se cesta infrastrukture iskazuje iznosom kilometara asfaltiranih cesta

Prema broju postavljenih 1.2.2.1. Broj 1.2.2. Izgradnja rasvjetnih tijela mjeri rasvjetnih Broj 10/10 Općina Dobrinj 15/15 20/20 20/25 javne rasvjete tijela se pokrivenost izgradnje javne rasvjete

STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

TABLICA POKAZATELJA UČINKA (OUTCOME)

Opći cilj 1. Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života

Pokazatelj Ciljana Ciljana Ciljana Polazna Posebni cilj učinka Definicija Jedinica Izvor vrijednost vrijednost vrijednost vrijednost (outcome) (2014.) (2015.) (2016.) Prema broju postavljenih rasvjetnih tijela mjeri se pokrivenost izgradnje javne 1.2. Unapređenje / Postotak rasvjete odnosno , kvalitetan gradnja Općina obuhvaćenog prometni sustav preduvjet je % komunalne Dobrinj stanovništva infrastrukture daljnjeg gospodarskog razvoja koji će se iskazati postotkom obuhvaćenog stanovništva

STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

8. Povezivanje ciljeva sa financijskim planom/proračunom

Pokazatelj Program u Aktivnost u Način ostvarenja Pokazatelj rezultata Opći cilj Posebni cilj učinka proračunu proračunu posebnog cilja (output) (outcome) Kilometri 1.1.1.1. Izgradnja 1.1. Unapređenje vodnih 1016 Izgradnja izgrađenog 1.1.1. Izgradnja vodnih 1. Razvoj K101601 magistralnog građevina vodnih građevina magistralnog građevina infrastrukture vodovoda vodovoda u cilju 1.2.1. Izgradnja i uravnotežene održavanje 1.2.1.1. Kilometri potpore 1004 Gradnja 1.2. Unapređenje Postotak K100407 sustava asfaltiranih gospodarsko objekta i uređenje /gradnja komunalne obuhvaćenog prometne cesta m razvoju i komunalne infrastrukture stanovništva infrastrukture kvaliteti života infrastrukture 1.2.2. Izgradnja javne 1.2.2.1. Broj rasvjetnih K100405 rasvjete tijela

STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

9. Skraćeni prikaz strateškog plana

Strateške ciljeve Općine Dobrinj nemoguće je provesti bez izvora financiranja zbog čega je od iznimne važnosti povezivanje s proračunom jer se njime definiraju programi, aktivnosti i projekti te osiguravaju sredstva potrebna za provedbu istih.

Pokazatelj Opći cilj Posebni cilj učinka Način ostvarenja posebnog cilja Pokazatelj rezultata (output) (outcome) Kilometri 1.1. Unapređenje vodnih izgrađenog 1.1.1.1. Izgradnja magistralnog 1. Razvoj 1.1.1. Izgradnja vodnih građevina građevina magistralnog vodovoda infrastrukture u vodovoda cilju 1.2. Unapređenje gospodarskom 1.2.1. Izgradnja i održavanje sustava /gradnja Postotak 1.2.1.1. Kilometri asfaltiranih cesta razvoju i prometne infrastrukture komunalne obuhvaćenog kvaliteti života infrastrukture stanovništva 1.2.2. izgradnja javne rasvjete 1.2.2.1. Broj rasvjetnih tijela

STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

10. PRAĆENJE I EVALUACIJA

Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje tim sredstvima kao i praćenje njihova korištenja, zasigurno je jedan od važnih aspekata provedbe Strateškog plana Općine Dobrinj. Nakon definiranja strateških ciljeva, prioriteta i aktivnosti, potrebno je predvidjeti i moguće izvore financiranja, kao i pratiti njihovo izvršenje.

Ključni doprinos strateškog planiranja nije u samom postavljanju ciljeva i definiranju aktivnosti kojima se postižu, već i u postavljenom mehanizmu stalnog ocjenjivanja idemo li u željenom pravcu, trebamo li revidirati postavljene ciljeve, postoje li bolji i efikasniji načini njihova ispunjavanja. Ovaj mehanizam uspostavlja se utvrđivanjem pokazatelja rezultata i uspješnosti koji su, kao objektivno mjerljivi i konkretni znakovi da je nešto učinjeno, postavljeni na način da omogućuju praćenje ostvarenja provedenih aktivnosti.

Svrha praćenja i evaluacije strateškog plana je praćenje ostvarenja pojedinih ciljeva, te načina ostvarenja, a u svrhu mogućnosti povezivanja ciljeva, aktivnosti i financijskih sredstava. Praćenje i evaluacija će se vršiti minimalno jednom godišnje. Za uspješnu provedbu Strateškog plana potrebno je razraditi načine praćenja i vrednovanja, tj. kako da se:

 definiraju aktivnosti za kontinuirano praćenje provedbe Strateškog plana;  definiraju i osiguraju relevantni, mjerljivi, jasni pokazatelji praćenja i vrednovanja provedbe Strateškog plana  utvrdi metodologija i osigura izrada izvješća (kvartalnih, polugodišnjih, godišnjih)  standardiziraju obrasci koji dokumentiraju primjenu procedure (upitnici, formulari za evaluaciju, izvještajni formulari)  osigura da se s rezultatima vrednovanja Strateškog plana upoznaju i da ih koriste svi ključni nositelji  provede godišnja ocjena napretka u provedbi Strategije, koju treba izraditi prije utvrđivanja proračuna i financijskih planova za iduću godinu.

Obrasci putem kojih će se pratiti provedba strateškog plana odnosno provedba strateških ciljeva dani su u prilogu. Za svaku godinu, za svaki posebni cilj zasebno, prati se i upisuje kvartalna, polugodišnja i godišnja vrijednost, te uspoređuje sa ciljanom vrijednosti za tu godinu.

40 STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

Praćenje i evaluacija strateškog plana 2014. godina Opći cilj 1. Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života

Odgovorna Planirana Iskorištena . Evaluacija osoba za financijska financijska provedbe

2015

ostvarenje Odgovorna sredstva sredstva (Ostvarena posebnog vrijednost) osoba za Pokazatelj

cilja Načini

realizaciju rezultata

ostvarenja god načina (output)

Posebni Posebni cilj ostvarenja

dstva dstva

EU EU

Vlastita Vlastita

sre sre

Sredstva Sredstva Sredstva

Godišnja

državnog državnog

Kvartalna

Sredstava

proračuna proračuna

Ciljana Ciljana vrijednost

Polugodišnja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1.1.1.1. Izgradnja 1.1.1. izgradnja magistralnog vodnih građevina vodovoda

Pokazatelj učinka

(outcome):

1.1. 1.1. Unapređenje vodnih građevina Kilometri izgrađenog magistralnog vodovoda

1.2.1. Izgradnja i održavanje sustava 1.2.1.1. Kilometri

prometne asfaltiranih cesta infrastrukture

1.2.2. Izgradnja 1.2.2.1. Broj

javne rasvjete rasvjetnih tijela

Unapređenjegradnja / Pokazatelj učinka

komunalne infrastrukture

1.2. (outcome): Postotak obuhvaćenog stanovništva

STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

Praćenje i evaluacija strateškog plana 2015. godina Opći cilj 1. Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života

Odgovorna Planirana Iskorištena . Evaluacija osoba za financijska financijska 15 provedbe

20

ostvarenje Odgovorna sredstva sredstva (Ostvarena posebnog vrijednost) osoba za Pokazatelj

cilja Načini

realizaciju rezultata

ostvarenja god načina (output)

Posebni Posebni cilj ostvarenja

dstva dstva

EU EU

Vlastita Vlastita

sre sre

Sredstva Sredstva Sredstva

Godišnja

državnog državnog

Kvartalna

Sredstava

proračuna proračuna

Ciljana Ciljana vrijednost

Polugodišnja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1.1.1.1. Izgradnja 1.1.1. izgradnja magistralnog vodnih građevina vodovoda

Pokazatelj učinka

1. 1. Unapređenje (outcome):

1. vodnih građevina Kilometri izgrađenog magistralnog vodovoda

1.2.1. Izgradnja i

re održavanje sustava 1.2.1.1. Kilometri

prometne asfaltiranih cesta infrastrukture

1.2.2. Izgradnja 1.2.2.1. Broj

javne rasvjete rasvjetnih tijela

Unapređenjegradnja / Pokazatelj učinka

komunalne infrastruktu

1.2. (outcome): Postotak obuhvaćenog stanovništva

STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

Praćenje i evaluacija strateškog plana 2016. godina Opći cilj 1. Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života

Odgovorna Planirana Iskorištena . Evaluacija osoba za financijska financijska provedbe

2015

ostvarenje Odgovorna sredstva sredstva (Ostvarena posebnog vrijednost) osoba za Pokazatelj

cilja Načini

realizaciju rezultata

ostvarenja god načina (output)

Posebni Posebni cilj ostvarenja

dstva dstva

EU EU

oračuna

Vlastita Vlastita

sre sre

Sredstva Sredstva Sredstva

Godišnja

državnog državnog

Kvartalna

Sredstava

pr proračuna

Ciljana Ciljana vrijednost

Polugodišnja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1.1.1.1. Izgradnja 1.1.1. izgradnja magistralnog vodnih građevina vodovoda

Pokazatelj učinka

(outcome):

1.1. 1.1. Unapređenje vodnih građevina Kilometri izgrađenog magistralnog vodovoda

1.2.1. Izgradnja i održavanje sustava 1.2.1.1. Kilometri

prometne asfaltiranih cesta infrastrukture

1.2.2. Izgradnja 1.2.2.1. Broj

javne rasvjete rasvjetnih tijela

Unapređenjegradnja / Pokazatelj učinka

komunalne infrastrukture

1.2. (outcome): Postotak obuhvaćenog stanovništva

STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.