Janjevo Na Kosovu

broj no. 5

svibanj may 2018.

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION ISSN 1330-2140 ISSN

Janjevo na Kosovu - najstarija hrvatska dijaspora Posjetite stranice web portala Hrvatske matice iseljenika! Mjesečna revija Hrvatske matice iseljenika / Monthly magazine of the Croatian Heritage Foundation www.matis.hr Godište / Volume LXVIII Broj / No. 5/2018 Nakladnik / Publisher Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation Za nakladnika / For Publisher Mijo Marić Rukovoditeljica Odjela nakladništva / Head of Publishing Department Vesna Kukavica Glavni urednik / Chief Editor Hrvoje Salopek Novinarka / Journalist Naida Šehović Tajnica / Secretary Snježana Radoš Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček Tisak / Print Znanje, Zagreb Web stranice HMI čitaju se diljem svijeta, dostupne su na tri

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA jezika (hrvatski, engleski, Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia španjolski) i bilježe stalan Telefon: +385 (0)1 6115-116 porast posjećenosti. Telefax: +385 (0)1 6110-933 E-mail: [email protected] Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika!

Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: n BANERI n SPONZORIRANI ČLANAK n SPONZORIRANE RUBRIKE

Naslovnica: Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora ‘Trio Zorja’ u janjevačkim narodnim nošnjama tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 (foto: Mario Kociper) mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] SADRŽAJ Kolumne 11 4 Konferencija ‘Branding 27 Jurjevo u Cokeburgu Globalna Hrvatska Hrvatske’ 28 HMI: Okrugli stol o Mati (Vesna Kukavica) 7 Hrvatsko izaslanstvo posjetilo Meršiću Miloradiću 42 Srijem 30 Intervju: Mijo Korade Klikni – Idem doma 8 Noć knjige 32 Stara dijaspora: Janjevački (Vesna Kukavica) 12 Svehrvatski etno spektakl u Hrvati 44 Vukovaru 36 Obnovljeno Hrvatsko kazalište (S)kretanja 15 Pečuh: Obljetnica hrvatske u Pečuhu (Šimun Šito Ćorić) redakcije 38 Sjećanje na pjesnikinju 46 16 Njemačka: 27. hrvatski Desanku Matijević Naši gradovi folklorni festival (Zvonko Ranogajec) 41 Predavanje u AMCA Toronto 18 HMI: Izložba slika Vlade 49 Matičin vremeplov 54 Perkovića Povijesne obljetnice 51 Novi roman Ivana Aralice 20 Posjet krajnjem jugu Čilea (Željko Holjevac) 57 HBZ: Turnir u košarci 22 Izložba dizajnera Jurja 56 65 Tour of Croatia Pavlovića Govorimo hrvatski (Sanja Vulić) 24 Intervju: Martina Bienenfeld

58 Priče iz knjige “Pod starim Web stranice hrastom” (Ivan - Ivek Milčec)

HMI čitaju se diljem 60 Ljepote Hrvatske okom svijeta, dostupne su na tri fotografa jezika (hrvatski, engleski, (HTZ)

španjolski) i bilježe stalan NAŠI GRADOVI porast posjećenosti. 46 KORČULA

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Naručite i vi svoju Maticu jer Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Matica je most hrvatskoga zajedništva Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr popunjenu narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION aktivno sudjelovali u ostvarivanju MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / Ime i prezime / Name and surname other European countries 25 EUR Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Adresa / Address Kanada / Canada 65 CAD Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: Australija / Australia 70 AUD Grad / City n BANERI ostale prekomorske države / other overseas countries 70 USD n SPONZORIRANI ČLANAK DEVIZNI RAČUN BROJ / Država / State Pošt. broj / Zip Code n SPONZORIRANE RUBRIKE FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 Tel. Fax. SWIFT CODE: PBZGHR2X Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50 Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora E-mail tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka U Ozlju održana 4. konferencija Branding Hrvatske Velika koncentracija hrvatske pameti i izvrsnosti Najveća posebnost konferencije krije se u inovativnome pristupu predavača u radu s polaznicima, koji je naglašeno “hands-on”, što znači - praktičan, interaktivan i prije svega osoban, kako bi se izbjegla suvišna akademičnost

dionicima priredila poseban i sadržajan razgled Ozlja. Hrvatska matica iseljenika od po- četka je prepoznala ovaj projekt i svojim iskustvom i znanjem, koje se temelji na dugogodišnjem radu s hrvatskim iseljeništvom u više od 65 godina svoga postojanja, potiče stvaranje dobrih veza s domovinom, a one se temelje prije svega na povjerenju. A na povjerenju se gradi i brand – rekao je ravnatelj Marić na svečanom otvorenju. Ova manifestacija dovela je u Ozalj mnogobrojne stručnjake iz zemlje i inozemstva, poput fizičara i izumitelja Davora Pavune ili Amerikanke Ashley Sudionici 4. konferencije Branding Hrvatske “Hrvatska matica iseljenika od početka je prepoznala ovaj projekt Tekst: Ivana Rora Foto: Tomislav Čuveljak najveća posebnost konferencije krije se u inovativnom pristupu predavača te svojim iskustvom i znanjem suradnji s Državnim ure- u radu s polaznicima, koji je naglašeno potiče stvaranje dobrih veza s dom za Hrvate izvan RH, “hands-on”, što znači - praktičan, inte- domovinom, a one se temelje Hrvatskom maticom ise- raktivan i prije svega osoban, kako bi ljenika, Hrvatskom gos- se izbjegla suvišna akademičnost te pre- prije svega na povjerenju.” U podarskom komorom, vladao opušteni “američki stil”, odno- Karlovačkom županijom, te ove godine sno postavljanje pitanja i otvoreni dija- pod posebnim pokroviteljstvom Grada log do maksimuma – naglasio je Petar Ozlja i gradonačelnice Gordane Lipšinić Ćurić prigodom otvorenja konferencije. – održana je četvrta po redu konferencija Branding Hrvatske. Svečanom otvo- LJEPOTA NAŠE ZEMLJE renju konferencije, koja se prvi put odr- Gradonačelnica Ozlja Gordana Lipši- žala u Ozlju, u dvorcu Zrinskih i nić istaknula je važnost dolaska ovakve Frankopana od 20. do 22. travnja, na- konferencije u Ozalj i povijesni dvorac zočili su predstavnici grada i županije, Zrinskih i Frankopana jer upravo je lje- Središnjega državnog ureda za Hrvate pota naše zemlje i bogate baštine naj- izvan RH te ravnatelj HMI-ja, Mijo Ma- bolji brand koji imamo, a čini se da ga rić. Projekt je zanimljiv i medijski atrak- nedovoljno koristimo. Našem Ozlju na tivan po mnogočemu. Prije svega po ponos je biti domaćinom 4. Branding profilu samih predavača jer je okuplje- konferencije, a njegova će ljepota zana velika koncentracija hrvatske pame- sigurno ostati svima u srcu i mislima – Mijo Marić, ravnatelj HMI-ja ti i izvrsnosti na jednome mjestu. Ipak, zaključila je gradonačelnica koja je su-

4 MATICA svibanj 2018. Colburn, stručnjakinje za destinacijski menadžment ili pak izumitelja ‘čitača misli’ Miroslava Vrankića i suvlasnika Adris grupe i jednog o 10 najbogatijih Hrvata Plinija Cuccurina. Predavanja su održali i Anja Bauer Minkara, brand stručnjaki- nja i vlasnica agencije za branding Fabu- lar te Andrija Čolak, vlasnik najuspješ- nije hrvatske franšize u svijetu Surf ‘n’

Fries i član tima izumitelja pametnoga Okrugli stol “Stanje medija u Hrvatskoj” kišobran. Zanimljivo je i posebno kori- sno vezano uz temu branda u među- Drugi dan konferencije Branding Hrvatske u Ozlju dio sudionika iskoristio je za narodnim odnosima bilo predavanje izlet ozaljskim krajem i upoznavanje s turističkim brandovima i potencijalima Oz- prodekana Visoke škole međunarod- lja. Ashley Colburn, američka TV-producentica i dobitnica dvaju Emmyja, polito- nih odnosa i diplomacije Gorana Ban- log prof. dr. Goran Bandov, muzikologinja i diplomatkinja dr. sc. Zdenka Weber dova, ali čini se da je ipak za kraj dru- te specijalistkinja turističkog menadžmenta i povratnica iz Australije Carmen To- gog dana šećer na kraju bilo predavanje mašić, proveli su prekrasan sunčani dan u obilasku Lovića Prekriškog, Vivodine, američke stručnjakinje za destinacijski Vrhovca i Ozlja u pratnji domaćina, gradonačelnice Ozlja Gordane Lipšinić, mla- menadžment, producentice i TV-perso- doga ozaljskog arhitekta Luke Lipšinića i snimateljske ekipe. nality Ashley Colburn, koja je ubrzo i u svom svjetski čitanom blogu prenijela dojmove i ljepote Ozlja, dvorca, boga- kog Hrvata koji živi izvan RH, ogleda se me izlaganju naglasila je da je Ozalj lite povijesti, ali i posebno lijepoga pri- u postojanju i bogatom sadržaju mje- jepi hrvatski brand i da će na tom putu rodnog okružja. sečnika Matice, trenutno jedinoga časo- dalje nastaviti svoj rad jer oživjeti ovaj pisa za iseljene Hrvate koji se izdaje u kraj i promovirati ga diljem svijeta te- O STANJU MEDIJA domovini – istaknuto je na okruglome meljna je zadaća gradonačelnice, ali i Trećeg dana konferencije predavanje su stolu u dvorcu Zrinskih i Frankopana. svih koji su sudjelovali na 4. konferen- održali Miroslav Vrankić, izumitelj ‘čita- Nakon druženja sudionika i gosti- ciji Branding Hrvatske. ča misli’ te Marijan Bušić, utemeljitelj i ju te svojevrsnog umrežavanja, što je i Branding konferencija ujedinila je osnivač branda Croata, koji je dao pre- jedan od ciljeva ovakvih skupova i kon- Hrvatsku! Napokon! To je to! Mnogi zentaciju o povijesti kravate. Posebnu ferencija, uslijedio je posebno tematski zovu i pozdravljaju inicijativu, poput pažnju privukao je okrugli stol o stanju postavljen okrugli stol “Kulturni ambasa- bivše ministrice obrazovanja dr. Nan- medija u RH. Progovorilo se i o stanju dori RH u svijetu”. Videolinkom se javio si Ivanišević iz Splita, koja nije uspjela medija u Hrvatskoj s posebnim nagla- violončelist Stjepan Hauser, a sudjelova- doći na konferenciju iako je to zaista že- skom na medije u iseljeništvu. Ta boli su još pijanistica Martina Filjak, operni ljela, dr. Drage Štambuka, dugogodiš- gata i važna medijska mreža, posebice pjevač Leon Košavić, hrvatska diplomat- njeg veleposlanika RH u Brazilu, Japa- kada je u pitanju promocija Hrvatske, kinja i glazbenica Zdenka Weber, Petar nu, Koreji i Egiptu, gospođe Tuge Tarle, a temelji se na životnom iskustvu sva- Ćurić i drugi. Poseban odnos panelista promotorice hrvatske kulture u svije- i sudionika omogućio je potpunu kon- tu (Čile, Španjolska, Australija, Slovač- verzaciju i povezanost sa svima koju su ka), hrvatskoga dizajnera Borisa Ljubi- se tog trenutka našli u Ozlju, točnije na čića... Na predavanjima i druženjima terasi dvorca gdje se uz prekrasan po- vladala je opuštena atmosfera toleran- gled i miris rijeke i zapjevalo. Tako se cije, dijaloga, međusobnog poštovanja. brandiranje povezalo s koncertom do- Dr. Pavuna nazvao je s Alpa, oduševljen kazujući da se granice često i pomiču. je konferencijom za koju kaže - TOP-vr- hunska inicijativa! Hvala vam! To je ta IZVRSNI DOMAĆIN Hrvatska o kojoj govorimo. Možemo! – Najbolje od Ozlja predstavila je grado- zaključio je na kraju konferencije orga- načelnica Gordana Lipšinić, koja je u tri nizator i osnivač Petar Ćurić. n dana konferencije te bogatstva tema koje su obrađene bila izvrsni domaćin ENG The fourth Branding Croatia conference was te pokazala kako jedan mali grad s ve- staged at the Zrinski and Frankopan castle in Ozalj. likom i bogatom poviješću na tri dana The project is fascinating and draws significant me- dia coverage on account of the high profiles of the može postati središte svijeta i susreti- Petar Ćurić, organizator konferencije lecturers and the concentration of Croatian brain- šte hrvatske izvrsnosti i pameti. U svo- power and excellence it brings to the stage.

MATICA svibanj 2018. 5 VIJESTI

Obilježena 20. obljetnica smrti ratnog ministra obrane Gojka Šuška

ZAGREB - U povodu 20. obljetni- nje Tuđmana te ratni ministar od ce smrti ratnog ministra obrane 1991. pa sve do smrti 1998., na- Gojka Šuška (Široki Brijeg, 16. glasivši njegove velike zasluge za ožujka 1945. – Zagreb, 3. svib- stvaranje hrvatske države. “Po- nja 1998.), članovi njegove obi- sebno pamtim izvanredne kon- telji, državna izaslanstva te pred- takte koje je imao sa SAD-om, a stavnici udruga iz Domovinskog pamtim ga i kao samozatajnog i rata položili su vijence i zapalili skromnog čovjeka, ali s vizijom. svijeće na njegov grob na zagre- Bio je napadan i često meta difa- bačkom Mirogoju, ističući Šuško- macijskih kampanja i očito da su vu veliku ulogu u ustroju hrvat- politički protivnici i oni koji nisu skih Oružanih snaga te pobjedi prihvaćali Hrvatsku vidjeli koli- u Domovinskom ratu. ko je bitan i važan, pa su stoga U ime predsjednice RH vijenac je položio njezin savjetnik vrlo često podlo udarali po njemu”, rekao je. Ante Deur, u ime Sabora njegov predsjednik Gordan Jandro- Ministar Krstičević naglasio je Šuškove zasluge za razvoj ković, u ime Vlade njezin potpredsjednik i ministar obrane Hrvatske vojske, koja i danas razvija svoje sposobnosti. I Damir Krstičević, a vijence su položila i izaslanstva Oruža- on je istaknuo doprinos ratnog ministra obrane u razvoju nih snaga, MUP-a te brojnih udruga iz Domovinskog rata. odnosa sa SAD-om, koje su i danas strateški partner i sa- Jandroković je novinarima izjavio da je Gojko Šušak bio je- veznik Hrvatske u području obrane. dan od najzaslužnijih ljudi za stvaranje i ustroj Hrvatske voj- Nakon polaganja vijenaca na grobu održan je i okrugli stol ske te pobjedu u Domovinskom ratu. Napomenuo je da je u Hrvatskom vojnom učilištu “Franjo Tuđman” posvećen Šušak bio bliski suradnik prvog hrvatskog predsjednika Fra- Gojku Šušku. (Hina)

U Okučanima otkriveno spomen-obilježje nulima, položila je predsjednica Repu- blike, vrhovna zapovjednica Oružanih braniteljima poginulima u “Bljesku” snaga Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jan- droković te premijer Andrej Plenković, zajedno s izaslanstvima Sabora i Vlade. Za sve poginule hrvatske branitelje i civilne žrtve u Domovinskome ratu u crkvi sv. Vida služena je misa zadušni- ca, koju je predvodio požeški biskup Antun Škvorčević. Vojno-redarstvena operacija “Bljesak” počela je 1. svibnja 1995. u 5 sati i 21 minutu, a u samo 31 sat oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara hrvatskoga teritorija te deblokirana auto- OKUČANI – Otkrivanjem spomen-obi- nima, sastavljen od 51 kocke, otkrili su cesta koja je središnju Hrvatsku spoji- lježja “Kristalne kocke vedrine”, pola- predstavnici kadeta Oružanih snaga i la sa Slavonijom. U njoj su sudjelovale ganjem vijenaca i paljenjem svijeća policije, a prije toga su pročitana ime- 32 postrojbe Oružanih snaga i policije. cijeli državni vrh, uz mnogobrojne bra- na branitelja poginulih u “Bljesku” te Oslobađajući zapadnu Slavoniju pogi- nitelje i građane, odao je 1. svibnja u kratka povjesnica te operacije. Spo- nula su 42 pripadnika hrvatske vojske Okučanima počast braniteljima pogi- menik je blagoslovio vojni ordinarij i policije, a 162 su ranjena. Operacija nulima u vojno-redarstvenoj operaciji Jure Bogdan, koji je predvodio i moli- “Bljesak” prethodila je operaciji “Olu- “Bljesak”, kojom su Hrvatska vojska i tvu za sve poginule branitelje i civile ja”, koja je uslijedila nakon tri mjeseca, policija prije 23 godine oslobodile za- u operaciji “Bljesak”. čime je Hrvatska pokazala odlučnost padnu Slavoniju. Zajednički vijenac u ime Republike Hr- u uspostavi državno-pravnoga poret- Novi spomenik braniteljima u Okuča- vatske, pokraj spomen-obilježja pogi- ka na cijelome svom području. (Hina)

6 MATICA svibanj 2018. Državni tajnik Milas u Srijemskoj Mitrovici i Hrtkovcima Potpisan ugovor Vlade RH i Hrvatskoga nacionalnog vijeća Zastupnik u skupštini Srbije Tomislav Žigmanov istaknuo je da “pomoć ne mora uvijek biti financijska” te da hrvatske udruge iz područja kulture godišnje priređuju oko 400 manifestacija i objave 30-ak publikacija

zapalio hrvatsku zastavu. “Očekujemo samo na entuzijazmu”, naglasio je Ži- da Srbija jasno i nedvosmisleno osudi gmanov. On je istaknuo kako hrvatska incident i prijetnje i da se od toga ogra- zajednica očekuje da i “država u kojoj di... Hrvatima u Srbiji mogu poručiti da plaćaju poreze bude izdašnija i ima po- će Republika Hrvatska i Vlada RH raditi zitivno i proaktivno stajalište”, odnosno u interesu Hrvata i hrvatske zajednice”, da prihvaća inicijative hrvatske manjine. rekao je Milas. Među primjedbama koje su se čule Veleposlanik RH u Beogradu Gor- na današnjem skupu u Srijemskoj Mi- dan Bakota istaknuo je da “Srijem ima trovici su i da ne postoji ravnopravna posebnu težinu u ukupnim srpsko-hr- raspodjela među postojećim udruga- Zvonko Milas i Slaven Bačić vatskim odnosima” i sugerirao suna- ma koje njeguju hrvatsku kulturu i tra- prigodom potpisivanja ugovora rodnjacima da je “ključni trenutak u diciju te da raspodjelu treba prilagoditi statusu hrvatske manjine međusobni njihovu značaju i projektima. Tekst/foto: Hina dijalog i suradnja kao najvažniji faktor Izaslanstvo Središnjega državnog u funkcioniranju i razvoju hrvatske za- ureda za Hrvate izvan Hrvatske i diplo- Srijemskoj Mitrovici pot- jednice u Srbiji”. matski predstavnici RH u Beogradu zapisan je 21. travnja ugo- Zastupnik u skupštini Srbije Tomi- tim su posjetili nekad većinsko hrvat- vor Vlade RH i Hrvatsko- slav Žigmanov istaknuo je da “pomoć sko selo Hrtkovce. Državni tajnik Milas ga nacionalnog vijeća ne mora uvijek biti financijska” te da hr- i veleposlanik Bakota ohrabrili su lokal- U (HNV) u Srbiji o donaciji vatske udruge iz područja kulture go- nu hrvatsku zajednicu da ustraje u vre- kojom se Novinsko-izdavačkoj kući “Hr- dišnje priređuju oko 400 manifestacija menima izazova i tenzija koje bude sje- vatska riječ” omogućuje kupnja zemlji- i objave 30-ak publikacija. “To ne znači ćanja na teško razdoblje ‘90-ih godina, šta u Subotici i objedinjavanje zajednič- da nema izazova – mali je broj ljudi koji na prijetnje i progone kad je je prou- kog prostora na kojemu će biti uz HNV su profesionalno angažirani, a ne mogu zročen egzodus hrvatskoga stanovniš- i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. se razvoj i njegovanje kulture temeljiti tva iz ovog i ostalih srijemskih sela. n Ugovor su potpisali državni tajnik Sre- dišnjeg ureda za Hrvate izvan RH Zvon- Skup je protekao u ko Milas i predsjednik HNV-a Slaven Ba- sjeni incidenta Vojislava čić prigodom redovitoga godišnjeg Šešelja koji je u susreta predstavnika hrvatskih udruga u Vojvodini. Skupštini Srbije zapalio Milas je, u pratnji veleposlanika RH hrvatsku zastavu. u Srbiji Gordana Bakote i generalnoga konzula Velimira Pleše, sudjelovao u “Očekujemo da Srbija radu skupa i poručio sunarodnjacima osudi incident i prijetnje u Srbiji da će se Vlada RH nastaviti skr- biti o interesima i potrebama hrvatske i da se od toga ogradi”, Hrvatsko izaslanstvo u Hrtkovcima zajednice, naglasivši da to “jest i ostaje rekao je Milas. jedan od prioriteta” u bilateralnim srp- ENG sko-hrvatskim odnosima. An agreement was signed in Srijemska Mitrovica between the Government of Croatia and the Croatian National Council in Serbia on a grant that will allow newspaper and publisher Hrvat- Skup je protekao u sjeni incidenta ska riječ to purchase land in Subotica for joint offices with the Institute for the Culture of Vojvodi- Vojislava Šešelja koji je u Skupštini Srbije na Croatians.

MATICA svibanj 2018. 7 Noć knjige

Čitatelji i svijet knjige Simbolična raketa napravljena od knjiga

Manifestacija Noć knjige održana je u 284 kulturna središta diljem Hrvatske u kojima se održalo više od 1.130 programa posvećenih svijetu knjige na starim i novim medijima

Tekst: Vesna Kukavica Noć knjige 2018. održana je u 284 grada i mjesta diljem Hrvatske, a u njoj večanom otvorenju ma- je sudjelovalo više od 625 knjižnica, knji- nifestacije Noći knjige u žara, nakladnika, kulturno-informativnih Nacionalnoj i sveučiliš- centara, odgojno-obrazovnih ustanova i noj knjižnici (NSK) u Za- drugih sudionika, koji su pripremili više S grebu 23. travnja nazoči- od 1.130 programa i akcija na zajednič- le su, uz mnogobrojne ljubitelje knjige ku temu “Budućnost knjige”. i čitanja, ministrica kulture Nina Obu- ljen Koržinek te ministrica znanosti i ZEMLJA ZNANJA obrazovanja Blaženka Divjak. Glavni urednik portala Moderna vreme- Organizatori Noći knjige su Zajedni- na i član Organizacijskog odbora ove ca nakladnika i knjižara Hrvatske, NSK, manifestacije Nenad Bartolčić izrazio Ravnatelj HMI Mijo Marić Knjižnice grada Zagreba, Knjižni blok – je posebno zadovoljstvo ostvarenom na svečanosti Dana hrvatske knjige u DHK Inicijativa za knjigu, Udruga za zaštitu sinergijom svih uključenih u Noć knjige prava nakladnika – ZANA, portal za knji- - od autora, prevoditelja, pisaca i ilustra- gu i kulturu Moderna vremena i Hrvatska tora, preko urednika, izdavača, knjiža- “U organizaciji programa sudjeluje udruga školskih knjižničara. Koordina- ra, knjižničara, do novinara, strukovnih nekoliko tisuća knjigoljubaca; tor cjelokupnog programa je NSK, čija udruga i institucija - ali, prije svega čita- je ravnateljica Tatjana Petrić istaknula telja. “U organizaciji programa sudjelu- pokrili smo i kopno i otoke, povezali kako se značaj te manifestacije očitu- je nekoliko tisuća knjigoljubaca; pokrili Hrvatsku i učinili da ona barem je u kontinuiranome rastu broja sudi- smo i kopno i otoke, povezali Hrvat- onika, dodavši da nam je cilj da knjiga sku i učinili da ona barem danas nali- danas nalikuje na ono što bismo bude dostupna svima. kuje na ono što bismo uvijek željeli: na uvijek željeli: na zemlju znanja.”

8 MATICA svibanj 2018. zemlju znanja”, rekao je Bartolčić. Ista- knuo je kako se ovogodišnjom temom “Budućnost knjige” i sloganom “Bez pa- nike!” želi potaknuti na promišljanje o budućnosti knjige i promišljanje njezine povezanosti sa znanošću, s izumi- ma, inovacijama, s novim formatima i novim tehnologijama. “Umjesto okreta- nja prošlosti, u središte zanimanja stavili smo kako ta tehnologija mijenja naše živote, utječe li na položaj knjige i čita- nja”, rekao je te poručio: “Želimo vjero- vati da hrvatska knjiga neće završiti na marginama interesa hrvatskog društva. Manifestacija Noć knjige pokazuje da se s puno rada, pa i s nevelikim financij- skim sredstvima, može puno toga do- broga pokrenuti među čitateljima.” Sim- boličnim odbrojavanjem i lansiranjem Zagreb, 3D svjetlosna instalacija u Noći knjige na fontanama ispred NSK rakete napravljene od knjiga, Noć knjige 2018. inaugurirao je predsjednik Zajed- nice nakladnika i knjižara Mišo Nejašmić, obilježava 23. travnja. Podsjetila je kako Vitalnost manifestacije Noć knjige poručivši kako je to znakovit način da je riječ o dvama iznimno važnim da- se pokaže “gdje bismo htjeli vidjeti naše tumima u povijesti hrvatske i svjetske pokazuje kako je ona već postala društvo u budućnosti”. Pohvalio se da književnosti, a vezani su uz dovršetak brendirani hrvatski kulturni u hrvatskome knjižnom lancu ima go- Judite Marka Marulića (1501.), prvoga proizvod, zaključila je ministrica tovo 7.500 profesionalaca i višestruko umjetničkog epa napisanog na hrvat- više ljubitelja knjige koji danas rade na skome jeziku, djela koje se smatra nul- Obuljen Koržinek. tome da promiču knjigu i čitanje u na- tom točkom hrvatske književnosti te uz šem društvu. dan smrti (1616.) svjetskih književnih ve- la brendirani hrvatski kulturni proizvod, likana Miguela de Cervantesa i Williama zaključila je ministrica. POTICANJE ČITANJA Shakespearea. Podsjetila je da je prije Ministrica Blaženka Divjak istaknula Kao izaslanica predsjednika Vlade RH nekoliko mjeseci Vlada usvojila Nacio- je kako je poticanje kulture čitanja, što Andreja Plenkovića okupljene je po- nalnu strategiju poticanja čitanja čije je je glavni cilj Noći knjige, iznimno važ- zdravila ministrica kulture Nina Obu- donošenje najavljeno na prošlogodiš- no i za razvoj sustava obrazovanja te ljen Koržinek. Čestitala je svima, a po- njem izdanju Noći knjige. Ministarstvo u sklopu reforme školstva. “Trebamo sebno čitateljima – Dan hrvatske knjige, kulture udvostručilo je proračun za ot- poticati naše učenike i studente da či- koji se obilježava 22. travnja, kao i Svjet- kup knjiga. Vitalnost manifestacije Noć taju i to da čitaju ono što će im promi- ski dan knjige i autorskih prava, koji se knjige pokazuje kako je ona već posta- jeniti život na bolje, bez obzira je li to u profesionalnom smislu ili da razumiju i kritički promišljaju svijet oko sebe ili HMI: Virtualni festival pročitanih iseljeničkih knjiga jednostavno zato da budu plemeniti i Najviše sudionika Noći knjige i ove godine bilo je u Zagrebu – 275, među kojima da razviju svoj potencijal za sreću u ži- su bili i čitači iz cijeloga svijeta koje je na svome Facebooku okupila Hrvatska ma- votu”, rekla je Divjak. U tom kontekstu, tica iseljenika putem Virtualnog festivala pročitanih iseljeničkih knjiga. Ravnatelj dodala je, osobito joj je drago što je Mi- Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić, usto, nazočio je svečanosti Dana hr- nistarstvo obrazovanja ove godine zna- vatske knjige u Društvu hrvatskih književnika, koje je i prigodnim predavanjem čajno povećalo izdvajanje iz proračuna predsjednika Đure Vidmarovića i Božidara Petača obilježilo 200-tu obljetnicu ro- za opremu školskih knjižnica te s 12 mi- đenja slavnoga pjesnika Petra Preradovića. Organizatori su posebno ponosni na lijuna kuna dodatno financira znanstve- činjenicu da se svojim programima u manifestaciju ove godine uključilo čak 188 nu knjigu. n osnovnih škola. Predstavljanja knjiga, javna čitanja, druženja s autorima, radioni- ce i svi ostali programi nerazdvojno su vezali čitatelje i pisce. U Zagrebu je prire- ENG Joining the many book and reading enthusi- đena i 3D projekcija na fontanama ispred NSK, nad kojima je ove godine lebdje- asts at the gala kick-off of Croatia’s Book Night at the National and University Library in Zagreb were la svjetlosna instalacija astronauta. culture minister Nina Obuljen Koržinek and science and education minister Blaženka Divjak.

MATICA svibanj 2018. 9 VIJESTI

Polaznicima Croaticuma predstavljeni Matičini programi

ZAGREB - Odjel za kulturu Hrvatske matice iseljenika or- ganizirao je 18. travnja predstavljanje programa Matice za polaznike Croaticuma – Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik pri Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagre- bu. Riječ je o potomcima hrvatskih iseljenika i hrvatskih manjinskih zajednica u europskim zemljama koji su došli u Hrvatsku učiti jezik i kulturu svojih predaka. Maticu su posjetile dvije grupe polaznika zainteresiranih za sudjelovanje u Matičinim programima. Ljetni program Odjela za kulturu predstavila je rukovoditeljica Odjela mr. sc. Snježana Jurišić s naglaskom na 5. reviju tradicijske odjeće i izbora najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske koja se od 2. do 7. srpnja 2018. održava u Bosni i Hercegovini sa završnom večeri 6. srpnja u Tomislavgradu. Predstavljanjem Mati- djelovanje, volontiranje ili da sami pošalju prijedloge i ide- čina portala i Facebook stranice pokazani su i ostali ljet- je za suradnju. Od tridesetak polaznika, Hrvata iz južnoa- ni dugogodišnji programi poput Eco Heritage Task Forcea, meričkih zemalja, iz Australije, Mađarske i Austrije, pola seminara Stvaranje kazališta, Ljetne škole hrvatskog fol- ih se već prijavilo za pojedine programe. Odaziv i interes klora, ali i povremeni programi kao što su izložbe, okrugli je bio velik, što nas veseli jer će se osim učenja hrvatsko- stolovi, promocije, Tamburaški festival mladih HBZ-a i dr. ga jezika na taj način bolje upoznati i s našom baštinom Polaznici su pozvani da preko mrežnih stranica HMI-ja i tradicijom te steći širu sliku o bogatstvu hrvatske kultu- prate najave i prema svojim preferencijama prijave su- re. (Snježana Jurišić)

vina Petar Tyran. Prvoga travnja puto- Učenici iz Italije tragali za hrvatskim korijenima vanje su nastavili posjetom Gradišću. Bili su nazočni na sv. misi u Trajštofu, gdje ih je pozdravio župnik Željko Odo- bašić. Uslijedilo je razgledavanje Že- ljeznog/Eisenstadta. Posjet je nastav- ljen u Šopronu i Koljnofu, gdje danas živi oko 1.200 Hrvata te su svi natpi- si dvojezični. Cilj projekta Traganje za hrvatskim korijenima je povezivanje najmlađe ge- neracije Hrvata u Italiji s drugim skupinama Hrvata koji žive u dijaspori, a njegova realizacija od iznimne je važ- nosti za učenike i njihove roditelje. Pro- jekt je realiziran zahvaljujući financi- MAĐARSKA - Dvadeset i troje učenika ga doma Hrvatske škole u Budimpe- ranju Središnjega državnog ureda za Hrvatske nastave iz Rima i Molisea po- šti i predstavnica hrvatske manjinske Hrvate izvan RH i roditelja učenika sjetili su 29. ožujka u pratnji roditelja zajednice u Mađarskoj Ana Gojtan. HN iz Rima i Molisea. Također, za nje- Veleposlanstvo RH u Budimpešti, gdje Hrvati iz Italije otputovali su 30. ožuj- govu relizaciju zaslužne su voditeljice su ih primili veleposlanik dr. sc. Mla- ka u Slovačku gdje su razgledali zna- projekta Antonella D’Antuono, pred- den Andrlić, Marina Sikora, prvi tajnik menitosti Bratislave te posjetili okol- stavnica hrvatske manjine u Moliseu i te ostali djelatnici. Susretu su nazočili na mjesta gdje živi hrvatska manjina. Zrinka Bačić, potpredsjednica udruge dr. Gian Luca Borgese, ataše za kultu- Idući dan otputovali su u Austriju. U Hrvatsko-talijanski mozaik - Rim, a pri- ru Veleposlanstva Italije u Budimpešti Beču su posjetili Hrvatski centar, gdje donijela je i Ivana Milina, predsjedni- i ravnatelj Talijanskoga kulturnog cen- su ih primili glavna tajnica Gabriela ca udruge Hrvatsko-talijanski mozaik tra u Budimpešti te voditeljica Đačko- Novak-Karall i urednik Hrvatskih no- - Rim i Dragan Alvir, blagajnik udruge.

10 MATICA svibanj 2018. Globalna Hrvatska Dragulji na kulturnim rutama Europe Od svibnja do studenoga 2018. Hrvatska će prvi put predsjedati Odborom ministara Vijeća Europe, što će dati snažan zamah kulturnome turizmu i to afirmacijom baštine i prirodnog blaga Lijepe Naše

rvatska će službeno preuzeti va - zaštitnika hodočasnika i putnika, znameniti predsjedanje Vijećem Euro- Camino koji počinje u Francuskoj i prolazi kroz pe na ministarskoj konferen- ruralne predjele 799 kilometara preko Pirineja ciji 18. svibnja 2018. u Dan- gdje stanovništvo, bez velikih resursa, sada pri- skoj, potvrdio je predsjednik marno živi od turizma. Uz misiju poticaja nera- Vlade Andrej Plenković. Mini- zvijenih područja, cilj projekta Europskih kultur- strica Pejčinović Burić će tim nih ruta / itinerara je osvijestiti različitosti, ojačati slijedom, od trenutka preuzimanja predsjeda- toleranciju između ljudi koji žive i djeluju na eu- nja, obnašati funkciju predsjedavajuće Odbora ropskom tlu. Piše: Vesna Kukavica ministara te u tom svojstvu predstavljati Vijeće Ruta rimskih careva i Dunavska vinska ruta Europe. Uz članstvo u UN-ovu Vijeću za ljudska prava, ovo uključila je nedavno i Hrvatsku, nakon što su naši stručnjaci Hpredsjedanje za Hrvatsku predstavlja pravi izazov za veću ishodili certifikat Vijeća i Europskoga instituta kulturnih ruta vidljivost vlastita vanjskopolitičkog djelovanja kao međuna- radi promidžbe arheološkoga turizma, za koji se procjenju- rodnoga čimbenika u promicanju ljudskih prava, vladavine je da u Europi ima potencijal od jednog milijuna posjetite- prava i demokracije. RH je pripremila odličan program koji lja. Ruta se proteže kroz Rumunjsku, Bugarsku, Srbiju i Hr- se sastoji od ukupno 26 događaja. Većina skupova održa- vatsku, a obuhvaća 20 arheoloških lokaliteta značajnih za vat će se, uz glavni grad Zagreb, u kulturnim središtima kao umjetnost staroga Rima, vezanih uza živote 17 rimskih ca- što su Rijeka, Dubrovnik i Zadar te živopisnim krajolicima reva te 12 vinskih regija. Na rutu su priključene Varaždinske poput Brijuna i Istre. Kao predsjedateljica, RH će biti uklju- Toplice - Aquae Iasae, Ščitarjevo - Andautonia, Pula i Nacio- čena i u niz aktivnosti koje će se održavati u Strasbourgu. nalni park Brijuni, Split (Dioklecijanova palača) i Solin, Zadar Za provedbu aktivnosti zadužena su resorna ministarstva, i Nin, Vid - Narona te vinska područja Iloka i Baranje. Nedvoj- kao i lokalna samouprava, dok će Hrvatski sabor biti doma- beno, kulturne rute su isplativ turistički proizvod, primjeri- ćin sastanaka u sklopu Parlamentarne skupštine VE. Mini- ce samo u Njemačkoj oko 20 milijuna ljudi traži sofisticirane starstvo kulture i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova s sadržaje, inspiraciju, kontemplaciju, a u konačnici i odgovor- partnerima pripremilo je ambiciozan program prožet biseri- nost prema lokalnoj zajednici. Uz hodočasničke, tu su i rute ma hrvatske kulturne baštine. Među prioritetima hrvatskog prirodnih krajolika, industrijske baštine, maslina, pa i rute predsjedanja su: borba protiv korupcije; učinkovita zaštita slavnih osoba. I mi poput Francuza možemo više i bolje u prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina; decentraliza- otkrivanju dragulja hrvatskih dionica na kulturnim rutama cija u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave te za- Europe. RH u tom pogledu ima razrađeno oko 160 itinera- štita kulturne baštine i kulturne rute. ra, tvrde u HGK. Preostaje nam umrežiti kulturne, uslužne Zanimljivo, Vijeće Europe ima 33 tematski različite kul- i edukativne sadržaje te osigurati ugovore s ugostiteljima i turne rute iliti itinerara na Starome kontinentu koje nam na turističkim agencijama ako se želi dobiti certifikat, odnosno inovativan način ilustriraju bogatu kulturno-povijesnu bašti- pristupiti sustavu Europskoga instituta kulturnih ruta (http:// nu suvremene Europe i važan dio njezine turističke ponude. www.culture-routes.net/). Najveću zastupljenost kulturnih ruta prema istraživanjima Trud daje ploda jer su prihodi RH od stranih turista u Jasmine Gržinić ima Francuska (10,4 %), zatim Italija (9,7 %), porastu i u 2017. iznosili su 9,5 milijardi eura, što je za 10% Španjolska (8,4 %), Portugal (5,8 %) te Njemačka i Velika Bri- više nego u 2016. Lani su globalnome BDP-u putovanja pri- tanija (5,2%), dok se ostale zemlje kreću oko 5,1%. Kako je donijela 10,4% ili 8.300 milijardi dolara, a prema WTTC-u u turizam iznimno bitna gospodarska grana RH, zapitali smo turističkome sektoru bilo je svako deseto radno mjesto. Cilj se koliko Lijepa Naša uspijeva iskoristiti tu pozitivnu prak- nam je privući novu kategoriju turista, koji žele prirodnu su Europskih kulturnih ruta. Nastanak turizma od početaka harmoniju i emocionalno se vezivati uz stil života Hrvatske. do masovnoga turizma, prometno-tehnološke, ICT i sveko- Poseban izazov u kreiranju ruta od Jadrana do Vučedola su like ekonomske mijene čovječanstava u pokretu na global- umrežavanja malih sredina, koje imaju bogatu baštinu iako noj razini uvelike su utjecale na pojavu novoga, individuali- su javnosti nedovoljno poznate. n ziranoga putnika 21. stoljeća, što je pak potaknulo kreativni proces Europskih kulturnih ruta tijekom posljednjih triju de- ENG Croatia will hold the chairmanship of the Committee of Min- setljeća. Prva europska kulturna ruta je hodočasnički put u isters of the Council of Europe from May to November of 2018, which should give a big boost to culture tourism in Croatia through the Santiago de Compostelu s tisućljetnom tradicijom otkad je u affirmation of our heritage and natural beauty with the European tome španjolskom gradu otkrivena grobnica apostola Jako- Institute of Cultural Routes certification.

MATICA svibanj 2018. 11 Prvi Festival “SVI za JEDNO HRVATSKO NAJ” u Vukovaru Spektakl u gradu heroju Sve najbolje i najzanimljivije od hrvatske nematerijalne kulturne baštine i autentičnih, hrvatskih turističkih manifestacija i atrakcija predstavljeno je tijekom četiri dana, a Festival je u Vukovar doveo autor projekta i producent Aleksandar Kovačević

Tekst: Ivana Rora Foto: G. I. Tepeš publike Hrvatske, obilježavanjem Dana uz predstavljanje Sinjske alke i sinjskih grada Vukovara i akcijom “Kupujmo Hr- alkara koji su posebno oduševili okuplje- Vukovaru je 6. svibnja za- vatsko” uz prigodne pozdravne govore no mnoštvo. U programu su sudjelova- vršen 1. Festival nema- uzvanika Ivana Penave, gradonačelnika le i hrvatske povijesne postrojbe Karlo- terijalne kulturne bašti- Grada Vukovara, Bože Galića, župana vačka straža, Kliški uskoci, Keglevićeva ne, turističkih Vukovarsko-srijemske županije i Luke straža i Frankopanska garda. U manifestacija, atrakcija i Burilovića, predsjednika Hrvatske gos- destinacija “SVI za JEDNO HRVATSKO podarske komore. VELIKO BOGATSTVO NAJ” koji je tijekom četiri dana održava- Bogat program s glavne pozornice Predstavljena su i zaštićena hrvatska nja u Vukovaru okupio više tisuća sudi- pratili su mnogobrojni građani i turisti, nematerijalna dobra upisana na UNES- onika i mnogobrojne posjetitelje iz ci- CO-vu listu uz sudjelovanje Društva paš- jele Hrvatske, ali i dijaspore. Sve kih čipkarica ‘Frane Budak’ i KUD Dru- najbolje i najzanimljivije od hrvatske žine Pag, Kraljica iz Gorjana – Ljelja, uz nematerijalne kulturne baštine i auten- KUD Gorjanac, dok su VIS Putokazi pred- tičnih, hrvatskih turističkih manifesta- stavili dvoglasje tijesnih intervala. Udru- cija i atrakcija predstavljeno je tijekom ga Šokadija iz Babine Grede predstavila četiri dana u svome punom sjaju, a Fe- je bećarac, a KUD ‘Milan Begović’ iz Vrli- stival je u Vukovar doveo Aleksandar ke nijemo kolo. Predstavljena je i izrada Kovačević, autor projekta i glavni pro- licitara i drvenih igračaka, a od manife- ducent Festivala. stacija “Kaj su jeli naši stari” iz Vrbovca, U jutarnjim satima Festival je zapo- Lastovski poklad i mnoge druge. čeo na središnjoj pozornici na Trgu Re- Producent i autor projekta “SVI za JEDNO HRVATSKO NAJ”, Aleksandar Ko- vačević, nije krio emocije i oduševljenje Posebno mjesto u sklopu programom koji je realiziran tijekom Festivala dobila su hrvatska prvog dana Festivala koji je u Vukova- ru okupio Hrvatsku u malom. “Napo- kulturna nematerijalna dobra kon sam ostvario svoj veliki san, u Vu- Gradonačelnik Ivan Penava pod zaštitom UNESCO-a. kovaru smo uspjeli predstaviti veliko

12 MATICA svibanj 2018. Središnjoj svečanosti otvorenja 1. Fe- stivala nematerijalne kulturne baštine, turističkih manifestacija, atrakcija i destinacija “SVI za JEDNO HRVATSKO NAJ”, održanoj u Športskoj dvorani ‹Borovo’ u Borovu naselju u Vukovaru nazočio je stižu iz svih krajeva Hrvatske, a kojih će zamjenik ravnatelja HMI-ja Ivan Tepeš u ovih nekoliko dana u programima na sa suradnicom te voditeljem Podružni- dvije pozornice i na vukovarskom kor- ce HMI-ja Vukovar, Silvijem Jergovićem. zu sudjelovati više od tisuću. Ponosan - Hrvatska matica iseljenika podržava sam ujedno i da već sada mogu najavi- ovaj kraj i radom svoje podružnice poti- ti da s projektom ‘SVI za JEDNO HRVAT- če povezivanje iseljenih Hrvata s Vuko- SKO NAJ’ nakon Vukovara nastavljamo varom te potencijalnim ulaganjima, kao početkom srpnja u Zadru, kada ćemo i dolaskom hrvatskih folklornih iseljenič- uveličati proslavu ulaska zadarskih zi- kih skupina na turneje baš u ovu župa- dina na UNESCO-ov popis baštine”, re- niju, koja ponosno čuva našu domovin- kao je Zadranin Aleksandar Kovačević. sku ratnu priču. Sa zadovoljstvom smo Prigodni domjenak za uzvanike u prihvatili pokroviteljstvo nad ovom ma- povodu proslave Dana grada Vukova- nifestacijom u želji da se odražava sva- ra održan je u poslijepodnevnim sati- ke godine i da u Vukovar ponovno doma, u vukovarskom hotelu Lav, uz ak- NAJ” održana je u Športskoj dvorani vede cijelu Hrvatsku – naglasio je Tepeš. tualnoga gradonačelnika Ivana Penavu, ‘Borovo’ u Borovu Naselju, također uz Nakon dolaska u Vukovar, zamjenik rav- bivšega gradonačelnika Grada Vukova- mnogobrojne uzvanike, među koji- natelja HMI-ja Ivan Tepeš posjetio je i novi ra Željka Sabu, tajnika Središnjega dr- ma su bili i mons. Marin Srakić, đako- ured Podružnice HMI-ja Vukovar te po- žavnog ureda za Hrvate izvan Republi- vačko-osječki nadbiskup, Vinko Sabljo, razgovarao o novim načinima suradnje ke Hrvatske Zvonka Milasa, zamjenika predsjednik Hrvatskoga svjetskog kon- voditelja Silvija Jergovića i drugih grad- ravnatelja HMI-ja Ivana Tepeša i mnoge gresa, zamjenik ravnatelja HMI-ja Ivan skih struktura. Zatim je nazočio sveča- druge uzvanike koji su uživali u pravim Tepeš te drugi uglednici. U istinskome nom domjenku u povodu Dana grada slavonskim specijalitetima – šaranu na glazbeno-scenskom spektaklu uz vod- Vukovara. rašljama i vukovarskom fiš paprikašu. stvo Branka Uvodića, a uz sudjelovanje mnogobrojnih sudionika Festivala te uz bogatstvo naše nematerijalne kulturne SREDIŠNJA SVEČANOST veliku etno-modnu reviju naše pozna- baštine i to u Europskoj godini kultur- Središnja svečanost otvorenja 1. Fe- te modne dizajnerice Mine Petre koja ne baštine. Danas je u Vukovar pristi- stivala nematerijalne kulturne bašti- je predstavila svoju Alkarsku kolekci- glo oko petstotinjak sudionika, a to je ne, turističkih manifestacija, atrakcija ju, sudjelovao je i Tomislav Bralić i kla- samo jedan mali dio ljudi koji nam pri- i destinacija “SVI za JEDNO HRVATSKO pa Intrade. Posebno mjesto u sklopu Festivala dobila su hrvatska kulturna nematerijalna dobra pod zaštitom UNESCO-a: kralji- ce iz Gorjana - ljelje, halubajski zvončari, sinjski alkari, nijemo kolo, istarsko dvoglasje tijesnih intervala, slavonski beća- rac, paške čipkarice, a predstavljeno je i umijeće izrade licitara i drvenih tradi- cijskih igračaka. n

ENG The 1st Festival of Intangible Cultural Herit- age wound up in Vukovar on the 6th of May. Thou- sands gathered at this attractive destination from across the country and the diaspora communities for this tourism event under the All Together for the Best of Croatia motto.

MATICA svibanj 2018. 13 VIJESTI

Janjevački Hrvat Petar Palić zaređen za biskupa

HVAR – Mons. Petar Palić za- vas i potičem da, kloneći se svih ređen je 30. travnja za hvar- podjela, svoj pogled usmjerimo sko-bračko-viškoga biskupa u prema budućnosti i odgovornim katedrali sv. Stjepana I., pape i radom za dobro svih građana i mučenika, u Hvaru, a biskupski vjernika naše domovine prido- red primio je od predsjednika nosimo boljitku života u druš- Hrvatske biskupske konferenci- tvu u kojem živimo”, naglasio je zadarskoga nadbiskupa Želi- je uz ostalo biskup Palić u za- mira Puljića, dok su suzaredate- hvalnoj riječi. lji bili umirovljeni hvarski biskup Zaređenju u hvarskoj katedrali Slobodan Štambuk i dubrovački nazočili su, uz ostale, ministar biskup Mate Uzinić. Lovro Kuščević, zagrebački gra- Apostolski nuncij u Hrvatskoj donačelnik Milan Bandić, euro- Giuseppe Pinto pročitao je apo- parlamentarka Dubravka Šuica, stolski blagoslov u kojemu se saborski zastupnici Petar Škorić ističe kako novi hvarski biskup i Davor Ivo Stier te splitsko-dal- potječe iz “drevnog mjesta Janjeva, u katoličkoj obitelji ro- matinski župan Blaženko Boban. Zaređenju su nazočili i đen i uzorno odgojen” te da je pastoralno djelovanje po- mnogobrojni janjevački Hrvati koji su tom prigodom do- čeo kao svećenik Dubrovačke biskupije, vjerno obnašaju- putovali iz Zagreba, Kistanja, drugih krajeva Hrvatske i iz ći različite dužnosti. Kosova. Zahvaljujući na biskupskoj službi koja mu je povjerena, Papa Franjo imenovao je don Petra Palića novim hvarskim mons. Palić zahvalio je i svojem prethodniku na čelu Hvar- biskupom početkom ožujka ove godine. ske biskupije, mons. Slobodanu Štambuku. “Zahvaljujem Biskup Palić podrijetlom je iz Janjeva, najstarije hrvatske svim predstavnicima društveno-političkog, kulturnog i dijaspore na Kosovu. Rođen je 3. srpnja 1972. godine u Pri- znanstvenog života na čestitkama i nazočnosti i pozivam štini, tadašnjoj Skopsko-prizrenskoj biskupiji. (Hina)

Ministrica Pejčinović Burić sastala se s hrvatskom zajednicom u Torontu

(MVEP), Hrvati u Kanadi, njih više od 250.000, važna su poveznica dviju zemalja i potencijal za promicanje gospodarskih odnosa. Ministrica je izrazila uvjerenje da “jaka kanadska hrvatska zajednica pruža veliki most i dobru priliku” za nastavak već razvijenih investicija u Kana- du. Hrvatska zajednica pomagala je Hrvatskoj u svim ključnim trenucima, od stvaranja neovisnosti do usposta- ve dobrih bilateralnih odnosa, a ta ista zajednica i danas igra ključnu ulogu u unaprjeđenju političkih i gospodarskih odnosa dviju država, navodi se u pri- općenju. Važnu i aktivnu ulogu u tom procesu ima Kanadsko-hrvatska gospodarska komora (CCCC) koja okuplja KANADA - Ministrica vanjskih i europ- je sudjelovala na sastancima skupi- poslovne ljude, profesionalce i organi- skih poslova Marija Pejčinović Burić ne G7, što je nazvala “velikim prizna- zacije, te joj je cilj promoviranje inve- sastala se 20. travnja s predstavnici- njem” Hrvatskoj. Kako navodi Mini- sticija i proširenje gospodarske surad- ma hrvatske zajednice u Torontu gdje starstvo vanjskih i europskih poslova nje između Kanade i Hrvatske. (Hina)

14 MATICA svibanj 2018. Dan hrvatskoga tiska u Mađarskoj Zadovoljstvo postignutim medijskim slobodama Ovogodišnje obilježavanje Dana hrvatskoga tiska bilo je u znaku postavljanja spomen- ploče Branku Filakoviću, obilježavanja 65. obljetnice hrvatskoga programa Mađarskoga radija i obilježavanja 40. obljetnice hrvatskoga programa Mađarske televizije

uprave u Mađarskoj Ivana Gugana, i naš veleposlanik u Ma- đarskoj dr. sc. Mladen Andrlić, kao i generalna konzulica iz Pečuha Vesna Haluga sa suradnicima. Svečanosti su bili na- zočni i urednik Glasa Hrvatske HRT-a Ivo Kujundžić te predstavnici HMI-ja Vesna Kukavica i Darko Plahtan. Dan hrvatskoga tiska slavi se u Mađarskoj 2. svibnja kao spomen na dan kada su Hrvati u Mađarskoj prvi put u svojoj povijesti na ugarskim prostorima, od Gradišća do Bač- ke, dobili samostalni i zajednički medijski prostor u vlastitoj produkciji, a to je dan izlaska iz tiska prvoga broja tjednika Visoki uzvanici: Mišo Hepp, Zdravka Bušić, Mladen Andrlić i Vesna Haluga Hrvata u Mađarskoj, Hrvatskoga glasnika. Od 2. svibnja 1991. godine Hrvati u Mađarskoj mogu govoriti o samostalnome Tekst: Vesna Kukavica Foto: Darko Plahtan hrvatskome novinstvu u Mađarskoj, naglasila je Branka Pa- vić Blažetin, glavna urednica Hrvatskoga glasnika i Medijsko- stvarivanje prava nacionalnih manjina na pri- ga centra Croatica. stup javnim medijima od presudnog je zna- Klub August Šenoa, odnosno njegovi članovi, postavili su čaja za promicanje ravnopravnosti manjina, spomen-ploču istaknutome novinaru Branku Filakoviću, koji stvaranje tolerancije i promicanje suživota s je svojim neumornim istraživačkim novinarstvom, slikom i O većinskim narodom i očuvanja kulturnog iden- riječju, trajno zadužio hrvatsku zajednicu u Mađarskoj. Od titeta. Tim se riječima prigodom Dana hrvatskoga tiska u Ma- Filakovićeva razdoblja do danas dnevni radijski i televizijski đarskoj na svečanosti u Pečuhu obratila nazočnim uzvanici- program obuhvaća 120-minutni program i polusatni tjedni ma i novinarima državna tajnica iz Ministarstva vanjskih i televizijski program “Hrvatsku kroniku”, koju priređuju če- europskih poslova RH mr. sc. Zdravka Bušić, hvaleći kulturu tiri novinara i jedna dopisnica: Renata Balatinac, Timea Ša- dijaloga između pripadnika hrvatske manjinske zajednice i kan-Škrlin, Tomo Füri, Andrija Pavleković i Bernadeta Blaže- većinskoga mađarskog društva u kojemu su i hrvatski novi- tin, novinarka Hrvatskoga glasnika. n nari istinski subjekti svekolikih društvenih postignuća. Glasnogovornik hrvatske manjine u mađarskome parla- mentu Mišo Hepp, nakon isteka svog mandata nije krio zadovoljstvo postignutim medijskim slobodama, iskazavši da se uvijek može više i bolje te da ima veliku nadu kako će do- lazeći naraštaji i dalje uspješno čuvati materinski jezik i razvijati hrvatski identitet i medijske slobode, kako u tisku tako i na radiju i televiziji te u novim medijima. Ovogodišnje obilježavanje Dana hrvatskoga tiska u organizaciji Hrvatske državne samouprave održano je 4. svibnja u pečuškome Hrvatskom klubu August Šenoa, a bilo je u znaku postavljanja spomen-ploče novinaru, pjesniku i uredni- Otkrivanju spomen ploče nazočila je i supruga Branka Filakovića ku hrvatskih emisija Radija Pečuh Branku Filakoviću (1942. - 1991.), obilježavanja 65. obljetnice hrvatskoga programa ENG Mađarskoga radija i obilježavanja 40. obljetnice hrvatskoga This year’s celebration of Croatia Press Day in Hungary marked the 65th anniversary of the Croatian language programme on Hungarian na- programa Mađarske televizije. Među odabranim uzvanicima tional radio and the 40th anniversary of the programme on Hungarian na- bili su, uz domaćina predsjednika Hrvatske državne samo- tional television.

MATICA svibanj 2018. 15 Njemačka: Održan tradicionalni 27. hrvatski folklorni festival

Fra Frano je u prigodnoj riječi na te- Pjesmom i plesom melju evanđelja o dobrom pastiru i ov- cama istaknuo kako je lijepo znati da Bog, Isus, poznaje svakoga od nas po njegovu imenu. Za Boga mi nismo dio hrvatskim krajevima mase, već je svakoga od nas stvorio kao osobu u svojoj jedinstvenosti. To zna- Prije festivala slavljena je služba riječi, koju je predvodio či da Bog svakoga od nas ljubi. Mi smo župnik HKŽ Rosenheim fra Frano Čugura. Na festivalu Božja stvorenja i središte Božje ljubavi. Tako se čitavi Božji svijet vrti oko nas, je nastupilo 15 folklornih skupina odraslih iz hrvatskih oko mene i oko tebe. To je predivno i katoličkih misija, zajednica i župa iz Njemačke ohrabrujuće. To je istina koja nam može darovati izmirenje i putokaz. Bilo što da nam se dogodi, Bog je uvijek s nama i On nas prati na našem životnom putu i nikad nas neće ostaviti same, kao što dobri pastir nikada ne ostavlja svoje sta- do izručeno na milost i nemilost nevre- menima ili divljim životinjama, istaknuo je fra Frano Čugura.

PROSUDBENA KOMISIJA Nakon službe riječi pozdravljena je domovina himnom “Lijepa naša” uz pratnju mladih HKŽ Rosenheim. Festival je uz dobrodošlicu i zahvalu svima okupljenima u ime organizatora otvorio delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina. Na festivalu je bio i ge- neralni konzul RH iz Frankfurta Vladimir Tekst/foto: Adolf Polegubić festivalu je nastupilo petnaest folklor- Duvnjak te više svećenika, koji su došli nih skupina odraslih iz hrvatskih kato- u pratnji svojih skupina, kao i pastoral- radicionalni 27. hrvatski ličkih misija (HKM), župa (HKŽ) i zajed- folklorni festival održan nica (HKZ) iz Njemačke. Prije festivala Prije festivala slavljena je služba je u subotu 21. travnja u slavljena je Služba riječi, koju je pred- Kulturnom i sportskom vodio župnik HKŽ Rosenheim fra Frano riječi, koju je predvodio župnik T centru “Martinsee” u He- Čugura uz glazbenu pratnju mladih HKŽ HKŽ Rosenheim fra Frano Čugura usenstammu kraj Offenbacha na Maj- Rosenheim pod vodstvom pastoralnog ni, u organizaciji Hrvatskoga dušobriž- suradnika u toj župi Mirka Kapetanovi- uz glazbenu pratnju mladih HKŽ ničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Na ća i pod ravnanjem Klaudije Vučić. Rosenheim.

16 MATICA svibanj 2018. Vlč. Komadina podijelio je zajedno s Ivom Cvetko zlatne medalje predstavnicima skupina

nih suradnica i suradnika — redovnica sove i pjesme Slavonije. Folklorna sku- i laika, voditeljica i voditelja skupina te Delegat vlč. Ivica Komadina pina HKZ Stuttgart-Bad Cannstatt izve- roditelja i drugih ljubitelja hrvatske fol- zahvalio je članovima la je pjesme i plesove Baranje “Okreni klorne baštine. U prosudbenoj komisiji se lepa Janjo”. Folklorna skupina HKM bili su ugledni istraživač hrvatskog fol- prosudbenog vijeća i Duisburg izvela je plesove Međimurja klora, stručni savjetnik Međunarodne voditeljici programa Ireni “Marica se po Čakovcu šetala”. Folklorna smotre folklora u Zagrebu i duša met- skupina HKM Mainz izvela je pjesme i kovskog folklora prof. Vidoslav Bagur Balić, kojoj je uručio i plesove Hercegovine “Linđo”. Folklorna te stručna voditeljica prema kriterijima prigodni dar. skupina HKM Darmstadt izvela je pje- Hrvatskoga društva folklornih vodite- sme i plesove Slavonije, dok je folklor- lja i koreografa iz Zagreba Iva Cvetko. plesove Posavine “Sava vodo”. Folklorna na skupina HKM Offenbach am Main Članovi folklornih skupina pjesmom skupina HKŽ München izvela je pjesme izvela plesove Baranje “Alaj igram, sve i plesom poveli su okupljene hrvatskim i plesove Međimurja “Golubice ljublje- se sigram”. krajevima u kojima se njeguje bogatstvo na, listeka ti pišem”. Folklorna skupina hrvatske tradicijske kulture. Folklorna HKŽ Frankfurt am Main izvela je kolo iz ZLATNE MEDALJE skupina HKM Wuppertal izvela je pje- Ražanca “Oj, Ražanče selo malo”. Fol- Na kraju je delegat vlč. Komadina zahva- sme i plesove Međimurja “Međimur- klorna skupina HKZ Filderstadt izvela lio svim sudionicima i okupljenima te je ski lepi dečki”. Folklorna skupina HKM je pjesme i plesove Slavonije “Alaj vo- zajedno s Ivom Cvetko podijelio zlatne Gelsenkirchen i HKM Bochum izvela je lim kad tambure ječe”. Folklorna sku- medalje predstavnicima skupina. Zlat- plesove zapadne Hercegovine “Oj, Ne- pina HKZ VS-Schwenningen izvela je na medalja uručena je i Mili Vuko u znak retvo dubokoga toka”. Folklorna skupi- splet međimurskih plesova. Folklorna njezina dugogodišnjega gostoprimstva na HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus izvela skupina HKŽ Freising izvela je pjesme sa suprugom Božom i obitelji u restora- je pjesme i plesove Baranje. Folklorna i plesove Hrvata Bunjevaca. Folklorna nu i dvorani. Delegat vlč. Ivica Komadi- skupina HKM Essen izvela je pjesme i skupina HKM Düsseldorf izvela je ple- na zahvalio je članovima prosudbenog vijeća i voditeljici programa Ireni Balić, kojoj je uručio i prigodni dar. Nakon festivala članovi prosudbene komisije uputili su voditeljima folklornih skupina osobno stručnu riječ glede nastupa njihove skupine. Na kraju je priređen zabavni program u kojem je nastupio Tamburaš- ki sastav “Diaskorak” iz HKM Offenba- ch am Main. n

ENG The traditional 27th Croatian Folklore Festi- val was held on the 21st of April at the Martinsee culture and sports centre in Heusenstamm near Offen- bach am Main, featuring performances by fifteen Croatian folklore ensembles in Germany.

MATICA svibanj 2018. 17 HMI: Izložba slika bečkoga Hrvata Vlade Perkovića Ljepote hrvatskih obala u Matici Ljubav prema slikarstvu gaji od najranijeg djetinjstva, a intenzivno slika od 1984. i nakon poduke u Münchenu skoro svake godine izlaže. Svoj opus hrvatskih primorskih gradova i dalmatinskih otoka prvi put predstavlja u HMI-ju

Vlado Perković rođen je 1952. u op- ćini Modriča u Bosanskoj Posavini, gdje je završio osnovnu školu. Maturirao je u gimnaziji u Subotici, a od 1974. studirao ekonomiju u Beču, gdje je 1983. i magistrirao. Zapošljava se u bečkome Insti- tutu za međunarodno gospodarstvo na kojem ubrzo postaje izvozni menadžer, a devedesetih godina i samostalni podu- zetnik u sektoru kemijskih sirovina. Ti- jekom Domovinskoga rata kao član Pa- neuropske unije vrlo zdušno je i aktivno skupljao donacije za pomoć domovini. U Tekst: Naida Šehović; Ljerka Galic kataloga izložbe predstavljajući govor- razdoblju od 2000. do 2004. godine bio je Foto: Snježana Radoš nike i autora. U ime domaćina prisut- predsjednik Hrvatskoga svjetskog kon- nima se obratila Snježana Jurišić, ruko- gresa za Austriju. Ljubav prema slikarstvu petak, 20. travnja, u Hr- voditeljica Odjela za kulturu. gaji od najranijeg djetinjstva i osnovnoš- vatskoj matici iseljenika kolskih dana, a intenzivno slika uljanim otvorena je izložba slika Svojim prepoznatljivim bojama od 1984. i nakon poduke u Mün- posavskoga Hrvata Vla- potezima plenerizma Perković chenu skoro svake godine izlaže. Autor de Perkovića (1952.). U živi i radi u Beču, a svoj opus hrvatskih Ekonomiju je magistrirao u Beču 1983., nas uvlači na trgove Zadra, primorskih gradova i dalmatinskih oto- a od 2000. do 2004. bio je predsjednik Dubrovnika, Orebića, Hvara, ka prvi put predstavlja u Hrvatskoj ma- Hrvatskoga svjetskog kongresa za Au- tici iseljenika. striju. Aktivan je u Ogranku Matice hr- ostavljajući dojam kao da Perkovićeve vedute pršte mediteran- vatske u Beču, gdje živi i radi. upravo zajedno s autorom skom snagom jadranske topline i svjetla Uvodnim riječima skup je pozdravi- gdje jarkim bojama naznačuje svu ljepo- la Ljerka Galic, rukovoditeljica Odsjeka šećemo spomenutim tu morskih krajolika; svojim prepoznatlji- iseljeničke baštine i autorica pratećega sredinama. vim premda pomalo ekspresionističkim potezima plenerizma uvlači nas na trgove Zadra, Dubrovnika, Orebića, Hvara, ostavljajući dojam kao da upravo zajedno s autorom šećemo spomenutim sredinama u kojima je živio. Izjavio je da su ga od najranije mladosti zaokupljale žar- ke boje i da je eksperimentirajući s odno- som svjetla i jakim kolorističkim efektima kroz blago naznačene kubističke naboje pronašao sebe.

18 MATICA svibanj 2018. “Želim vam dobrodošlicu u našu usta- hrvatskoga jezika i kulture. Ovaj kultur- svoju ljubav i povezanost s domovinom. novu koja ima najdužu tradiciju u odnosi- ni događaj više je od same izložbe, on je O autoru je na osebujan način govorio i ma s hrvatskim iseljeništvom, hrvatskim prigoda za jačanje kulturnih, umjetnič- jezikoslovac te njegov prijatelj Jeff Crow- manjinskim zajednicama u europskim kih i društvenih veza u našim krugovi- der, Amerikanac s bečkom adresom. n zemljama te s hrvatskim narodom u BiH. ma te za razmjenu iskustava i dogovora Već 67 godina mi s puno ljubavi ispunja- za buduću suradnju na raznim poljima”, ENG An exhibition of the paintings of Posavina re- vamo misiju povezivanja i suradnje s ise- rekla je Jurišić. Dodala je da nam je po- gion emigrant and Viennese resident Vlado Perković ljenim Hrvatima i njihovim potomcima, sebno drago što smo mogli ugostiti Vla- opened at the Croatian Heritage Foundation. He earned a degree in economics in Vienna in 1983 and s hrvatskim zajednicama i udrugama di- du Perkovića, umjetnika iz Austrije koji served as the president of the Austrian chapter of ljem svijeta s ciljem očuvanja i jačanja predstavlja svoje slike i stvaralaštvo, ali i the Croatian World Congress from 2000 to 2004.

VIJESTI

su bile prepune, a vjernici oduševljeni Premijera mjuzikla “On uskrsnu” u Švicarskoj samom predstavom. U mjuziklu “On uskrsnu” sudjelovalo je više od osam- deset sudionika. Među glumcima bili su već odavno poznati Ivo Andrijašević, Jure Milić i Štefo Babić, isto tako vrsni glazbenici kao što su maestro Valenti- no Kubau, maestro Frane Vugdelija, Jo- sip Milić, Magdalena Kostroman, Mijo Matić i drugi, koji su po svojim glazbenim uspjesima poznati i među Švicar- cima, a autor mjuzikla je voditelj HKM Solothurn fra Šimun Šito Ćorić. U nedjelju, 22. travnja, ovo kazalište gostovalo je u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Luzernu, koju vodi fra Branko Radoš. Izvedbi u Luzernu pridružilo ŠVICARSKA - Već dugi niz godina u Hr- švicarski crkveni i civilni mediji znaju se dvadesetak mladih pjevača iz te vatskoj katoličkoj misiji Solothurnu češće izvijestiti o tome kao o nečemu misije, koje je uvježbala misijska sudjeluje poznato amatersko “Hrvat- jedinstvenom među zajednicama stra- radnica te misije s. Anamarija Biško. sko kazalište u Švicarskoj”. Ono dva- naca u Švicarskoj. Posjetitelji su i ovdje dupkom ispuni- put svake godine, obično u korizme- U ovogodišnjem uskrsnom vremenu li njihovu veliku crkvu u Luzernu, a no-uskrsnom te u božićnom vremenu, kazalište je imalo premijeru svog mju- kako reče misionar fra Branko, u njoj iznenadi svojim predstavama naše lju- zikla “On uskrsnu”. Izveli su ga u Cen- ima oko osam stotina samo sjedećih de u svojoj misiji, ali i drugdje, gostu- tralnoj Švicarskoj u posebnome ozra- mjesta. Vjernici su i ovdje bili neočeki- jući u nekoj drugoj hrvatskoj zajednici čju “u uskrsnoj noći u ponoć” u svojoj vano iznenađeni te su na kraju pred- u Švicarskoj ili Njemačkoj. Uz povre- crkvi u Solothurnu i na “Uskrs u pod- stave stojećim i dugim ovacijama za- mena izvješća u hrvatskim medijima, ne” u Dullikenu. U oba mjesta crkve hvalili sudionicima. (Š. Š. Ćorić)

MATICA svibanj 2018. 19 Spomen na Hrvate na krajnjem jugu Čilea

Duh Hrvatske u antarktičkome krugu Čilea

U čast tim požrtvovnim ljudima, voditeljica splitskoga ureda HMI-ja Branka Bezić Filipović predložila je postavljanje spomen-ploče u povodu 140. obljetnice dolaska Hrvata na antarktički pojas Čilea

Tekst: Lenka Gospodnetić rta Horn, trajale su po nekoliko mjese- dila je svijet pa su tako skromni Bra- Foto: Profimedia ci i bile vrlo mukotrpne pa se nerijetko čani i drugi Dalmatinci, oni kod kojih događalo da naši iseljenici već putem je na stolu uvijek falilo “oli zeja, oli uja”, ajjužnija točka na kojoj do Južne Amerike preminu. znali preploviti parobrodom pola svi- su se Hrvati naseljavali, jeta od svoga škrtog škoja te bi došli u stoljećima gonjeni siro- TRBUHOM ZA KRUHOM Južnu Ameriku i ostatak života proveli maštvom, gladi i očajem, Inače su bili vođeni željom za zlatom mokrih nogu u plićaku oceana, tražeći N na karti svijeta pripada iako je u osnovi egida puta bila “trbu- sitom zlatne grumenčiće. Od njih se ni- antarktičkome krugu države Čile, toč- hom za kruhom”. No, zlatna groznica kad nisu obogatili, ali su dobili ono što nije otočju Navarino i Lennox. Riječ je krajem devetnaestoga stoljeća uzbu- doma često nisu imali - čestit obrok! o izrazito nepristupačnim zonama do kojih treba od, primjerice, Punta Are- nasa kao najjužnijega grada kontinen- ta putovati čak trideset sati brodom, a od Splita je, primjerice, udaljeno 14.000 kilometara zračne linije. Dakle, prije 140 godina, kad su prvi Hrvati tamo dolazili, prevaljivali su de- setke tisuća kilometara, i to najčešće parobrodima. Vožnje od Brača, odakle se najviše ljudi tada iseljavalo, na čile- anski Lennox i Navarino nedaleko od Vožnje od Brača, odakle se najviše ljudi tada iseljavalo, na čileanski Lennox i Navarino nedaleko od rta Horn, trajale su

po nekoliko mjeseci i bile su vrlo Puerto Williams: Martin Draksler Vukasovic sin pjesnikinje mukotrpne i pogibeljne. Desenke Vukasovic, Branka Bezić Filipović i Petroslav Sapunar

20 MATICA svibanj 2018. Juan Arcos Srdanovic guverner Petroslav Sapunar sa spomen-pločom u povodu pomorske oblasti Beagle, Branka 140. obljetnice dolaska Hrvata na antarktički pojas Čilea Bezić Filipović i Petroslav Sapunar

U čast tim požrtvovnim ljudima, koji – Duboko se divim tim ljudima, na- vati, štoviše, isključivo Dalmatinci, i to su svojoj djeci i potomcima htjeli pruži- šim precima, koji su bili toliko žilavi i najviše s Brača i iz još nekoliko manjih ti dostojanstveniji život barem u tuđini, opstojni. Inače sam važnost postav- mjesta – objasnila je Bezić Filipović, za- voditeljica splitskoga ureda Hrvatske ljanja ove ploče uvidjela prije tri godi- dovoljna što je i naš župan prepoznao matice iseljenika Branka Bezić Filipović ne, kad sam također boravila u Čileu, važnost razjašnjenja tog nesporazuma. predložila je postavljanje spomen-ploče na proslavi stote obljetnice hrvatskog u povodu 140. obljetnice dolaska Hrva- društva u Punta Arenasu. Tada sam u IZNIMNO NEUGODNA KLIMA ta na antarktički pojas Čilea. U tome je pratnji čileanske mornarice (jer drukči- Na spomen-ploči prvim iseljenim Hrva- dobila svesrdnu potporu splitsko-dalje nije moguće) bila na Lennoxu i uoči- tima pokraj čileanskog Antarktika, južno matinskoga župana Blaženka Bobana, la da postoji spomen-ploča iz 1978. go- od Ognjene zemlje, stoji zapisan tekst što je urodilo malom tematskom misi- dine, ali je u duhu tadašnjih političkih autorice Branke Bezić Filipović na hr- jom Bezić Filipović u pratnji predsjed- okolnosti na njoj stajalo da su tu došli vatskome i španjolskome jeziku: PO- nika Županijske skupštine Petroslava prvi Jugoslaveni. Smatrala sam da tre- VODOM 140. OBLJETNICE DOSELJENJA Sapunara. ba korigirati taj dio jer su u pitanju Hr- HRVATA IZ DALMACIJE, KOJA JE JUGU ČILEA POKLONILA DIO SVOG DUHA. SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Naša imena na karti svijeta 2018. GODINE. Na otoku Navarino neki lokaliteti nose hrvatska imena, poput luke Puerto Beban Povijesni kontekst doseljavanja pr- i uvale Caleta Beban, nazvanih po Fortunatu Bebanu (rođenom 1851. godine) koji vih Hrvata na to otočje južno od Ognje- je tamo došao sa Zlarina još u 19. stoljeću. Bio je prijatelj s Petrom Zambelićem i ne zemlje – gdje, usput rečeno, više zajedno su plovili do rta Horn i trgovali s Indijancima plemena Yagan (ili Yaman) odavno nema ni zlata ni stanovnika jer koji su živjeli na tom području. Plovidba na tom kraju svijeta bila je sve samo ne je klima iznimno neugodna – također lagana, ali Beban je znao izaći na kraj s vjetrom i olujama. Čak je i izumio način je uzbudljiv. Krajem 19. stoljeća, naime, plovidbe na izlazu iz Kanala Brecknock, gdje su se često događali brodolomi. Nje- kad su tamo živjeli Indijanci plemena Ya- gove upute prenosile su se usmenim putem i spasile su mnoge živote pa se to gan, čileanska vlada odobrila je konce- mjesto kolokvijalno zove Paso Beban. sije radi eksploatacije ugljena i zlata te razvoja stočarstva. Otočić Picton je na “plodouživanje” dobio Thomas Bridges, Englez koji je osnovao grad Ushuaiu. Nuevu je dobio Hvaranin Ante Miličić, a Lennox Stipe Lončarić. Na Lennoxu je tada zlato tražio i Ivo Borić pa je jedan potok po njemu dobio ime Arroyo Boric. Borić je inače bio jedan od pet- sto Hrvata koji su tijekom nekih mjesec dana, u razdoblju od prosinca 1891. do veljače 1892., zajedno pronašli ukupno 115 kilograma zlata! Tijekom dvije godine, od 1891. do 1893., na čileanskim otocima Pictonu, Nuevi, Lennoxu i Na- varinu ukupno je pronađeno tonu i pol Otok Navarino zlatnoga grumenja! Vijest o bogatim na-

MATICA svibanj 2018. 21 lazištima brzo se pro- “U vremenu teške ka, nalik splitskim čula pa je to bio jedan komunikacije, s zimama uz puno od razloga masovni- vjetra. jeg vala dolaska Dal- domovinom su naše – Pa ipak, do po- matinaca na jug Čilea. iseljenike vezivala imena četka dvadesetog stoljeća u tome PREDNOSTI ŽIVOTA vlastite djece, nazvane negostoljubivom U PATAGONIJI po nonama i djedovima. kraju broj stanov- Prvi koji su došli tako nika je porastao za daleko na jug bili su Pa, zaslužili su barem čak petnaest posto, braća Paravić i Petar spomen-ploču.” od čega su trećinu Zambelić 1878. godi- stanovnika činili ne, praćeni poslije mnogobrojnim Dal- stranci, a od njih trideset posto Hrva- matincima, najvećim dijelom s otoka ti. Vrijeme je pokazalo da su hrvatska Brača, ali i iz Mimica i iz okolice Omiša. djeca bila najbolji dar novoj domovini – U to vrijeme čileanska vlada davala jer ih je veliki broj stasao u uspješne je povlastice onima koji su imali volju i školovane ljude – istaknula je naša otići tamo živjeti. Tko se upisao kao sugovornica i inicijatorica postavlja- Tekst: Maja Mozara Foto: Željko Tutnjević kolonist, dobio je zemlju za male nov- nja ploče na muzeju otoka Navarina ce, materijal za gradnju kuće i stoku, s te autorica mnogobrojnih publikacija izložbenome prostoru odgodom plaćanja od tri godine. Vla- na temu Hrvata i naših tragova u svi- Društva prijatelja dubro- da je 1884. tiskala letke na kojima su, jetu. - Bilo da je riječ o traženju zla- vačke starine (Široka uli- osim povlastica, bile navedene pred- ta u vodi i na vjetru, bilo da je riječ o ca) u organizaciji Hrvat- nosti života u Patagoniji. Osim zlata stočarstvu, ribarstvu i plovidbi nemir- U ske matice iseljenika i kamenog ugljena, istaknuto je da nim morima, jezičnoj barijeri, stalno Dubrovnik otvorena je izložba “Svjetlost nema epidemija bolesti te da je neiz- lošem vremenu, naši ljudi su prolazili mojom rukom” Jurja Pavlovića, hrvat- mjerno dobra klima pogodna za uzgoj sve prepreke. Nisu imali vremena za sko- njemačkoga primijenjenog umjet- povrća. Ovo zadnje bilo je preuveliča- kukanje jer su se borili za svoj život i nika i dizajnera. no jer se čak i Charles Darwin, prolaze- život svojih obitelji. U vremenu teške Na samome početku učenica 3. ra- ći tim krajevima, pitao kako je moguće komunikacije, s domovinom su ih ve- zreda Umjetničke škole Luke Sorko- da netko zamijeni sjeverne krajeve za zivala imena vlastite djece, nazvane po čevića Barbara Ćorak uveličala je zvu- ovako negostoljubiv predio – kazuje nonama i djedovima. Pa, zaslužili su cima flaute ovo otvorenje, a nazočne Branka Bezić Filipović, uz napomenu barem spomen-ploču – zaključila je je pozdravila Maja Mozara, voditeljica da su zime na tom dijelu Čilea, pokraj voditeljica splitskoga ureda Hrvatske dubrovačke podružnice Hrvatske ma- Južnog pola, hladne i duge, a ljeta krat- matice iseljenika. n tice iseljenika. – Nisu nam nepoznate njegove svjetiljke. Prvi put smo ušli u stvaralačku baj- ku ovog umjetnika 2012. godine u okri- lju kamenih zidova Sponze, mnogi od vas se toga i sjećaju. Kad netko stvara ovakve svjetiljke kakve stvara ovaj stra- stveni i neumorni kolekcionar, predani restaurator, vrhunski majstor, profinje- ni dizajner i daroviti i zaneseni umjetnik, onda je svaka nova prigoda da ih vidimo ovako na okupu pravi praznik svjetlosti. Strpljiv je to i precizan rad. Prava umjetnost koja zahtijeva mirnu i nježnu ruku kojom Juraj stvara svoje svjetlo te ga preobražava u uporabni Puerto Williams predmet koji je u nekom prošlom vremenu izgubio svoju funkciju, odnosno ENG A commemorative plaque has been installed in the far south of Chile that stretches past preobražava ga u umjetničko djelo. On the Antarctic Circle to honour the 140th anniversary of the first arrival of Croat emigrants. The driving forces behind seeing the memorial installed were the CHF branch office in Split and je sposoban vidjeti ono nevidljivo. Novi Split-Dalmatia County. život, novo svjetlo, stare svjetiljke. Zato

22 MATICA svibanj 2018. Dubrovnik: Izložba Jurja Pavlovića, hrvatsko-njemačkoga primijenjenog umjetnika i dizajnera

je na mnogobrojnim grupnim izložba- Praznik svjetlosti ma. Godine 1990. prvi put izlaže svoje svjetiljke u domovini, u Zagrebu. Izlož- ba je priređena u suradnji Galerije Schi- Prava je to umjetnost koja zahtijeva mirnu i nježnu ruku ra i Galerije “Miroslav Kraljević”, a otvo- kojom Juraj stvara svoje svjetlo te ga preobražava u rio ju je Josip Depolo, koji je napisao i uporabni predmet koji je u nekom prošlom vremenu dojmljiv osvrt na njegovo stvaralaštvo. Na samome kraju umjetnik je zahva- izgubio svoju funkciju, odnosno preobražava ga u lio mnogobrojnoj dubrovačkoj publici umjetničko djelo na dolasku, Hrvatskoj matici iseljenika na organizaciji, jednako tako Društvu prijatelja dubrovačke starine u čijem svaka njegova svjetiljka ima svoju priču. je prostoru organizirana izložba, gradu Zapravo ima više priča. Onu iz prošloga Dubrovniku te mnogima koji su pomo- života, a onda novu priču koju joj je po- gli da se realizira. Govorio je o svome dario Juraj – rekla je prof. Irja Jerković. životnom putu, o načinu izrade lampi te o svojoj ljubavi prema umjetnosti. n UNIKATNE SVJETILJKE Dubrovačkoj publici Pavlović se prvi put Juraj Pavlović rođen je u predstavio 2012. izložbom u atriju pa- lače Sponza. Nakon toga sudjelovao je Dubrovniku 1945. godine. na više grupnih izložbi te mu je izlož- Od 1969. njegov drugi dom ba “Svjetlost mojom rukom” druga samostalna izložba u njegovu rodnome je u Münchenu. Radio je Dubrovniku. kao restaurator umjetničkih Juraj Pavlović rođen je u Dubrovni- ku 1945. godine. Od 1969. njegov drugi predmeta, u čemu je postigao Juraj Pavlović sa svojim svjetiljkama dom je u Njemačkoj, u Münchenu. Radio visoki stupanj zanatske perfekcije. je kao restaurator umjetničkih predmeta, uglavnom metalnih, u čemu je posti- izlaže na poznatoj izložbi Heim – Han- gao visoki stupanj zanatske perfekcije. dwerk u Münchenu, gdje ga otkriva nje- Izučio je i električarski zanat te ga je nje- mačka kritika. Nakon sudjelovanja na govo ukupno zanatsko umijeće dovelo ovoj izložbi primljen je za stalnog čla- do toga da se počne baviti primijenje- na Allianz deutscher Designer (Udruženje nom umjetnošću. Tako već tridesetak njemačkih dizajnera). Od tada redovito godina svoju kreativnost izražava izra- izlaže na Heim – Handwerku. đujući unikatne svjetiljke od mesinga i starih staklenih abažura. Samostalno MNOGOBROJNE IZLOŽBE je izlagao u Münchenu (1987., 1988. i Nižu se izložbe u Münchenu, Dortmu- 1989.) i Augsburgu (1989.). Godine 1988. ndu, Ingolstadtu i Stuttgartu. Sudjelu-

ENG Juraj Pavlović’s Light by My Hand exhibition, organised by the CHF, opened at the gallery of the Society of the Friends of Dubrovnik Antiquities in Otvorenje izložbe u prostoru Društva prijatelja dubrovačke starine Široka street. Pavlović is a Croatian-German work- ing in the applied artist and design.

MATICA svibanj 2018. 23 Razgovor: Mr. sc. Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednice grada Zagreba

Očekujemo najbolju Tekst: Ivana Rora Molimo Vas da se ukratko predstavite? Što Vas je do sada u životu odredilo da budete baš to što danas turističku godinu jeste, privatno i poslovno? - Rođena sam u Zagrebu, gdje sam S dijasporom često surađujemo pružajući potpore provela cijelo svoje djetinjstvo i gdje i događajima, kongresima i sličnim manifestacijama danas živim. Studirala sam na Filozof- skome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koje organiziraju u Zagrebu, a recentni primjer je naša i paralelno radila u našoj nacionalnoj potpora Hrvatskim svjetskim igrama aviokompaniji - Croatia Airlines, koja je u mnogočemu odredila moj život. Na- kon Croatia Airlinesa, sudjelovala sam na izradi aplikacijskih turističkih softwa- rea za mnogobrojne turističke agencije i charter kompanije, na izradi portala za dio sustava turističkih zajednica, a sve sam zaokružila znanstvenim usavrša- vanjem na poslijediplomskome studiju iz turizma na Ekonomskome fakultetu. Svoje formalno i praktično znanje kori- stila sam u Gradskome odjelu za turizam, čija sam bila voditeljica do prelaska u Turističku zajednicu grada Zagreba. To su glavne karike koje su odredile moj ži- votni put i drago mi je što sam ih imala priliku sve proći.

Sa sigurnošću možemo reći da sto- jite iza projekata poput “Advent u Zagrebu”. Zagreb je postao sjajna turistička destinacija i treći put je proglašen najboljom destinacijom za božićne blagdane (portal Europe- an Best Destinations). Inovativno- šću, energijom, odstupanjem od ru- tine izborili ste se da Zagreb dođe na posebno mjesto. Je li bilo zahtjevno? Što ste sve osmislili u ovom projektu da su ga građani Zagreba i turisti svijeta objeručke prihvatili? - Advent 2014. godine po mnogoče- mu je bio poseban – to je bio prvi Ad- vent koji sam organizirala kao direktorica Turističke zajednice grada Zagreba, a isto tako i prvi Advent koji je dobio svoju prepoznatljivu vizuru – klizalište, tj. Ledeni park na Trgu kralja Tomisla- va, koji smo realizirali prema grado- načelnikovoj ideji. Advent je živi projekt, a ne statični događaj koji je isti iz godine u godinu pa smo, tako, otvorili neke nove lokacije, neke čak i zatvori- li, ali ono što je najbitnije jest da je naš

24 MATICA svibanj 2018. Advent uspio vratiti na ulice onaj “dobri duh” Zagreba i pokazati našim gostima božićnu atmosferu, koja se osjeća na svakom koraku. Zagrebački advent je pun emocija, raznovrsnih sadržaja i kulturnih događanja te zrači pravom blagdanskom toplinom pa, iako nema- mo najraskošniju rasvjetu i lampice kao mnogi europski gradovi, nagrade koje smo osvojili dokazuju da su naši gosti, kao i naši sugrađani, osjetili tu posebnu atmosferu.

Nije samo “Advent” projekt koji je pokrenuo Zagreb. Zagreb već neko Obilježavanje Adventa u - S dijasporom često surađujemo vrijeme nije samo tranzitna točka Zagrebu stvorilo je odličnu pružajući potporu događajima, kongre- prema moru. Što je razlog tome? sima i sličnim manifestacijama koje or- Možete li nam dati neke turističke platformu za poticaj ganiziraju u Zagrebu, a recentni primjer pokazatelje Zagreba nakon Vaših ekonomskim, kulturnim i je naša potpora Hrvatskim svjetskim projekata? zabavnim aktivnostima te igrama. Što se tiče investicija u domo- - Obilježavanje Adventa u Zagrebu vinu, to je pitanje za našu Vladu i hrvat- stvorilo je odličnu platformu za poti- ima važnu ulogu i u ukupnom ska diplomatska tijela koja su upoznata caj ekonomskim, kulturnim i zabavnim gospodarstvu grada. s cijelom tematikom. aktivnostima te ima važnu ulogu i u ukupnome gospodarstvu grada. Za- ta. U našem gradu postoje iznimno do- Ove godine ste sponzori Hrvatsko- hvaljujući našoj intenzivnoj online i of- bri javni i privatni pružatelji medicinskih ga iseljeničkog kongresa u Osijeku, fline promociji zagrebačkog Adventa na usluga koji su prepoznati u zemljama a 2020. kongres će se održati u Za- mnogobrojnim međunarodnim sajmo- u okruženju zbog tradicije, jezika, povi- grebu. Zašto su događaji poput ovo- vima i radionicama, postali smo zani- jesnih veza i cijena, a zajedničkim dje- ga važni za Hrvatsku, ali i za Hrvate mljivo odredište i u drugim mjesecima, lovanjem sektora zdravstva i turizma koji su u inozemstvu? Kako ih može- odnosno prepoznatljivi smo kao cjelo- stvara se klima koja omogućuje daljnji mo motivirati ne samo na ulaganja godišnja city break destinacija. To nam razvoj Zagreba kao ozbiljne destinacije u gospodarstvo, nego i na povratak? najbolje potvrđuju rezultati koje bilje- medicinskoga turizma. Cilj je pozicioni- - Događaji koji ujedinjuju matičnu žimo, a prema kojima je u Zagrebu, od rati Zagreb među europske metropo- domovinu i hrvatsko iseljeništvo izni- siječnja do polovice travnja ove godine, le prepoznate po vrhunskoj, modernoj, mno su važni jer potiču jačanje surad- ostvareno 254.632 dolaska te 496.988 kvalitetnoj i dostupnoj usluzi, a među nje i daljnji razvitak međusobnih veza. noćenja, što predstavlja porast od 13% u ustanovama koje čine bazu za realiza- Uz to, ovakvi skupovi stvaraju moguć- dolascima i 19% u noćenjima. S obzirom ciju planova podjednako bi trebale su- nost iskazivanja interesa i potreba svih na rezultate koje do sada ostvarujemo, djelovati javne i privatne zdravstvene hrvatskih zajednica u svijetu, poštujući očekujemo porast i do kraja godine te ustanove. Općenito govoreći, razvoj njihove različite položaje. Veseli me da vjerujemo da će nam 2018. godina biti kvalitetnog sadržaja i ponude glavni je će se 2020. godine Hrvatski iseljenički najbolja turistička godina ikad. preduvjet za bolje rezultate jer tek kada kongres održati u Zagrebu, kada će Hr- imamo konkretan turistički proizvod, tj. vatska predsjedati Europskom unijom, Hrvatska na karti svijeta postaje znamo što nudimo i promoviramo, mo- što će biti idealna prilika za pokazivanje top destinacija za zdravstveni turi- žemo provoditi i marketinške kampanje potencijala hrvatskih iseljenika u gos- zam. Što se trenutno ulaže, koliko te njima privlačiti goste sa svih strana podarskom, kulturnom, znanstvenom, truda i novca, i što treba napraviti svijeta, a to vrijedi i za zdravstveni/me- sportskom i drugim područjima, kao i da sve naše potencijale iskoristimo dicinski turizam. za razvijanje suradnje i proaktivnog dje- do kraja i etabliramo se kao centar lovanja na jačem povezivanju naše di- izvrsnosti za zdravstvo u svijetu? Oko 3,5 milijuna Hrvata živi izvan jaspore s domovinom. n - Turistička zajednica grada Zagreba domovine. Postoji li mogućnost može razvijati zdravstveni turizam jedi- ostvarivanja suradnje s dijaspo- ENG Matica magazine interviewed City of Zagreb no u suradnji s relevantnim institucija- rom. Znamo da žele investirati u Tourism Board director Martina Bienenfeld. She told us that her office often works closely with diaspora ma, tj. u vidu dvosmjerne komunikacije svoju domovinu, kojim inicijativa- communities in providing support for congresses sa svrhom destinacijskoga menadžmen- ma im možemo pomoći? and other events staged in the nation’s capital.

MATICA svibanj 2018. 25 VIJESTI

Izložba o Ivanu Vučetiću u Policijskoj školi “Josip Jović”

ZAGREB - Prigodu za početak obilježavanja 160. godišnji- ce rođenja “oca daktiloskopije – metode za identifikaciju putem otisaka prstiju” Ivana Vučetića (Lesina/Hvar 1850. - La Plata/Argentina 1925.) iskoristili su djelatnici Muzeja policije. U auli jedine Policijske škole “Josip Jović” u Hrvat- skoj djelatnici su izložili dokumente i predmete iz fundusa Muzeja policije osnovanog prije petnaest godina, koji objašnjavaju metodu identifikacije te životopis Ivana Vu- četića. Predmeti posuđeni iz Hrvatske matice iseljenika/ Odsjeka iseljeničke baštine podsjetili su na multimedijal- nu izložbu kojom je prije deset godina hrvatskoj i inoze- mnoj javnosti predstavljen život i rad hrvatskoga iseljenika koji je svojim izumom zadužio svjetsku povijest i utemeljio put u rasvjetljavanju najzamršenijih identifikacijskih zagonetki. (Ljerka Galic)

Nova knjiga o moravskim Hrvatima

ČEŠKA - Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta Masaryk u Brnu, u prepunoj dvorani i emotivnoj atmosferi održana je nedavno prezentacija knjige “Boje hrvatske Morave” skupine autora. Knjiga govori o povijesti, jeziku i običajima moravskih Hrvata i rezultat je marljivog istraživanja do- stupnih izvora. Izdala ju je Udruga građana hrvatske naci- onalnosti u Češkoj Republici uz financijsku potporu Mini- Berlinska izložba starstva kulture ČR, Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH i Južnomoravske županije. fra Tomislava Brekala Nazočnima su se obratili dr. Miroslav Válka i mr. Eliška Le- isserová s Odsjeka za europsku etnologiju FF, Lenka Ko- NJEMAČKA - U organizaciji Hrvatskoga kulturnog društva přivová, potpredsjednica Udruge građana hrvatske naci- “Vladimir Fran Mažuranić”, koje djeluje u sastavu Hrvat- onalnosti u ČR, i Stjepanka Nenadić iz Veleposlanstva RH. ske katoličke misije Berlin, pripremljena je i u dvorani mi- Prigodni domjenak nakon prezentacije uljepšala je glaz- sije 13. travnja svečano otvorena izložba slika fra Tomi- bena skupina iz Pálave skladbama iz tradicije moravskih slava Brekala. Fra Brekalo je, od kolovoza 2017. godine, Hrvata. (cz.mvep.hr) dušobrižnik u Hrvatskoj katoličkoj misiji Berlin. Izložba je, pred velikim brojem okupljenih i zainteresiranih Hrvata, otvorena prigodnim pozdravima i govorima Stjepana Lo- zančića, predsjednika Mažuranića, zatim voditelja Misije fra Edija Sokola te Zvonka Kermca, akademskoga slikara, kao i veleposlanika RH u Berlinu Gordana Grlića Radma- na. Župnik, fra Edi Sokol, naglasio je kako se raduje likov- nim aktivnostima fra Tomislava te da nakon ove izložbe s motivima kuća iz Hrvatske treba slijediti i jedna izložba o Bosni i Hercegovini i jedna o Berlinu. Večer je dodatno uljepšala klapa Berlin izvedbom tradicionalnih napjeva. Fra Tomislav Brekalo uspio je uz pastoralni rad u mnogobrojnim župama u Hrvatskoj objaviti i nekoliko knjige te je do sada izlagao na osam samostalnih i sedam skupnih izložaba. (Hrvatski glas Berlin)

26 MATICA svibanj 2018. SAD: Tradicionalno Jurjevo u rudarskom Cokeburgu

su ove maturantice započele sviranje tamburice u ranoj mladosti, a danas su Slavlje hrvatske izrasle u izvrsne tamburašice, pjevačice i folklorašice. Edward W. Pazo je glavni predsjednik HBZ-a i predsjednik Rodi- teljske organizacije “St. George” te po- kulturne baštine nosni otac Alex i Edie Pazo, koji su ne- razdvojivi dio tamburaša u Cokeburgu. U nedjelju, u obližnjoj katoličkoj crkvi u Bentlevilleu, održana je sveta misa, čime je obilježen vrhunac slavlja sv. Jurja. Misnom slavlju prethodila je procesija predvođena s tamburaškim zborom i pjesmama sudionika. Tamburica je svi- rala i tijekom misnog slavlja, a župlja- nima je pri ulazu u crkvu uručen program s hrvatskim crkvenim pjesmama kako bi mogli pratiti i sudjelovati u pje- vanju. Župnik koji je služio misu već na samom početku pozdravio je St. Geo- rge tamburicu i goste te rekao nekoli- Mladi folkloraši iz Cokeburga

Još od ranih pedesetih godina prošlog stoljeća u ovome mjestu se održavaju proslave sv. Jurja po uzoru na proslave u Zagorju, nedaleko od Ogulina i u Draganićima blizu Karlovca te u još nekim mjestima u Hrvatskoj

Tekst: Franjo Bertović Benthworth. Prema tradiciji, u goste se pozivaju jedan ili dva ansambla izvana oš jedna lijepa proslava kako bi uveličali koncert mladeži iz Co- blagdana Jurjeva održa- keburga. na je 21. i 22. travnja u Ovogodišnji gosti bili su: Kultur- Misnom slavlju prethodila je procesija predvođena s tamburašima J nekadašnjem rudar- no-umjetničko društvo “Sveti Juraj” iz skom mjestu Cokeburgu Hamiltona u Ontariju pod vodstvom u jugozapadnome dijelu Pennsylvanije. glazbenoga direktora Branka Pahani- ko riječi o proslavama Jurjeva u Hrvat- Još od ranih pedesetih godina prošlog ća te Hrvatski folklorni ansambl “Nova skoj i Americi. stoljeća u ovome mjestu se održavaju nada” iz Detroita, s glazbenim i umjet- Proslavi, osim spomenutog, pridoni- proslave sv. Jurja po uzoru na proslave ničkim direktorom Steveom Talanom. jeli su tamburaški sastavi “Šarena”, “Be- u Zagorju, nedaleko od Ogulina i u Dra- Domaćine je predvodila muzička direk- vanda” i “Zabava”, koji su svirali za ples ganićima blizu Karlovca te u još nekim torica i koreograf Marlene Luketich-Ko- i razonodu tijekom ovoga dvodnevnog mjestima u Hrvatskoj. Proslava započi- chis. U dvosatnom programu publika je slavlja u Hrvatskome domu “St. Geor- nje u subotu, trećeg vikenda u travnju, uživala u lijepom slavlju hrvatske kultur- ge” u Cokeburgu. Čestitke Cokeburgu, Godišnjim koncertom St. George tam- ne baštine, a posebno u dijelovima u ko- djeci i roditeljima St. George tamburice burice u dvorani obližnje Srednje škole jima su sudjelovala djeca; bilo svirkom te predsjednici odsjeka 354 Bernadette tamburice, pjesmom ili igranjem kola. Luketich-Sikaras, koja je ujedno i glavna Proslava započinje u subotu, Pri kraju koncerta svečano su uruče- tajnica/blagajnica HBZ-a u Americi. n ne svjedodžbe ovogodišnjim maturan- trećeg vikenda u travnju, ticama “St. George Jr. Tamburitzans”: ENG Croats celebrated their annual St George’s Godišnjim koncertom St. George Alex Pazo, Abbey Davis i Clarine McCa- Day festival in Cokeburg, a former mining town in be. Voditelj koncertnog programa i otac southwest Pennsylvania. The event, held on the 21st tamburice u dvorani obližnje and 22nd of April, features a concert by the St George Alex Pazo u svojim čestitkama upuće- tamburitza ensemble at the auditorium of the near- Srednje škole Benthworth. nim maturanticama istaknuo je kako by Benthworth secondary school.

MATICA svibanj 2018. 27 HMI: Okrugli stol o gradišćanskohrvatskome preporoditelju Mati Meršiću Miloradiću (1850. –1928.)

Velikan kojeg treba u potpunosti ubaštiniti

Uz akademika Nikolu Benčića i zamjenika ravnatelja HMI-ja Ivana Tepeša na okruglome stolu o Miloradiću govorili su istaknuti stručnjaci mr. Đuro Vidmarović, prof. dr. Sanja Vulić, dr. Alojz Jembrih i mr. Marin Knezović

Tekst: Naida Šehović kitsch) i Velikome Borištofu (Großwa- pe. Pripada mu središnje mjesto u gra- Foto: Snježana Radoš rasdorf), a od 1878. do smrti (1928.) žu- dišćanskohrvatskoj kulturnoj povijesti. pnik u Hrvatskoj Kemlji (Horvátkimle) O velikome hrvatskom književniku i ana 25. travnja ove godi- u Mađarskoj. Tvorac je himne gradi- monografiji “Miloradić” u časopisu Ma- ne u Hrvatskoj matici ise- šćanskih Hrvata “Hrvat mi je otac i Hr- tici pisao je i mr. sc. Đuro Vidmarović, ljenika održan je okrugli vatica mat”. Pisao je na njemačkom, en- predsjednik Društva hrvatskih književ- stol o Mati Meršiću Milo- gleskom, mađarskom, ruskom, nika. Vidmarović ističe kako je Miloradić D radiću, velikom preporo- francuskom, latinskom i hrvatskom je- svojim pjesničkim radom izazvao svo- ditelju gradišćanskih Hrvata, koji su or- ziku. jevrsni preporod, kako književni, tako ganizirali Društvo hrvatskih književnika i duhovni, zapadnougarskih Hrvata, a i HMI. Mate Meršić Miloradić rođen je IZAZVAO SVOJEVRSNI PREPOROD svojim književnim djelom utemeljio je 19. rujna 1850. godine u Frakanavi (Fran- Pod pseudonimom Miloradić počinje gradišćanskohrvatski književni standard. kenau), hrvatskome selu u središnjem uređivati mnoge gradišćanskohrvatske Govoreći o autoru monografije aka- Gradišću. Miloradić je bio gradišćan- publikacije, poput Kalendara sv. Familije demiku Benčiću, poručuje nam kako je skohrvatski svećenik, matematičar, fi- (1903. – 1919.) i prvoga hrvatskog tjed- najbolji poznavatelj književnoga djela lozof, astronom te najpoznatiji gradi- nika Naših novina (1910. – 1922.). Nakon Mate Meršića Miloradića i proučavatelj šćanskohrvatski pjesnik i kulturni razdvajanja ugarsko-austrijskih terito- književne povijesti gradišćanskih Hrva- djelatnik. Bogosloviju je završio 1876. u rija 1921. dao je pokrajini Burgenland ta: “Književni kritičar, jezikoslovac, slavist, Juri (Győr). Bio je kapelan u Filežu (Ni- hrvatsko ime Gradišće. Napisao je Slov- pedagog, leksikograf, po mnogo čemu nicu hrvatskoga jezika i školske knjige za je nasljednik svoga velikoga prethod- Pod pseudonimom Miloradić fiziku i vjeronauk. Smatraju ga začetni- nika jer je svojim djelima širokog ras- počinje uređivati mnoge kom čakavske moderne poezije u hr- pona pomogao ne samo proučavanju, vatskome književnom korpusu. Bavio već i čuvanju te vrednovanju kulturne gradišćanskohrvatske publikacije, se filozofijom, astronomijom, geome- baštine i kulturne samobitnosti gradi- poput Kalendara sv. Familije (1903. trijom, matematikom, fizikom i teologi- šćanskih Hrvata. Monografija ‘Milora- jom, a svoja znanstvena djela izdavao dić’ akademika Nikole Benčića iscrpno – 1919.) i prvoga hrvatskog tjednika je u različitim znanstvenim časopisima je književno-teoretsko, književno-povi- Naših novina (1910. – 1922.). na nekoliko stranih jezika diljem Euro- jesno i kulturološki nezaobilazno djelo

28 MATICA svibanj 2018. bez kojega se ubuduće neće moći prije M. M. Miloradić smatrao da jezik ko- ći proučavanju kulturne baštine i jezika jim piše i kojim se trebaju obrazova- gradišćanskih Hrvata. Vrijednost mono- ti gradišćanski Hrvati nije zaseban dio, grafije ‘Miloradić’ u tome je što dono- već pripada zajedničkome jeziku cijelo- si obilje fotodokumentarne građe koja ga hrvatskog naroda. Na kraju dodaje nam pomaže u shvaćanju i razumijeva- kako ova monografija mora postati sa- nju stvaralačkoga genija našega velikog stavni dio cjelokupne hrvatske baštine, sunarodnjaka koji je živio izvan Hrvat- a “ovakav okrugli stol kojim obilježava- ske, izvan njezinih kulturnih, jezičnih mo 90. obljetnicu smrti velikoga Milo- i političkih događaja, a ipak je postao radića ima puni smisao tek ako ga u ci- svjetionik koji još i danas osvjetljava ci- jelosti ubaštinimo i tretiramo na jednak jeli etničkih prostor zapadnougarskoga način kao, na primjer, naše književnike narodnosnog arhipelaga.” začinjavce ili one koji pripadaju njegovu naraštaju”. Nikola Benčić ČAKAVSKA POEZIJA Na okruglome stolu o monografiji “Milo- Vidmarović ističe kako ZAVIČAJNOST I ODNOS PREMA radić” uz akademika Nikolu Benčića i za- HRVATSKOJ mjenika ravnatelja HMI-ja prof. Ivana Te- danas možemo govoriti o Dr. sc. Sanja Vulić prisjetila se prvog su- peša govorili su istaknuti stručnjaci mr. činjenici da hrvatski narod sreta s imenom M. M. Miloradića, a bilo sc. Đuro Vidmarović, predsjednik Druš- je to prije četiri desetljeća. Još kao stu- tva hrvatskih književnika, dr. sc. Sanja ima dva književna jezika: dentica imala je u rukama treću po redu Vulić, izvanredna profesorica na Odsje- hrvatski književni standard Miloradićevu objavljenu knjigu. Vulić ku za kroatologiju Hrvatskih studija, dr. je na okruglome stolu govorila o pje- sc. Alojz Jembrih, redoviti profesor na i gradišćanskohrvatski sničkome jeziku, o rijetkim i slikovitim Odsjeku za kroatologiju Hrvatskih stu- književni standard. frazemima, o vrijednostima književnih dija i mr. sc. Marin Knezović, rukovodi- djela, o turcizmima koji su uklopljeni u telj Odjela za hrvatske manjine HMI-ja. sama. Mr. sc. Đuro Vidmarović osvrnuo gradišćanskohrvatski jezik, ističe temu Skup je pozdravio zamjenik ravna- se na 90. obljetnicu ovoga istaknutoga iseljavanja u Miloradićevim pjesmama, telja HMI-ja prof. Ivan Tepeš govoreći o gradišćanskog Hrvata. Vidmarović je u njegovim temama dominira zavičaj- povijesnome kontekstu u kojem je dje- govorio o znanstvenome i književnome nost i odnos prema Hrvatskoj, a bio je lovao Miloradić. Dr. sc. Alojz Jembrih radu Meršića i to u dva razdoblja, prvo i dobar poznavatelj hrvatske književ- kronološkim uvidom ukratko je ispričao od 1876. do 1903. i drugo od 1903. do nosti. Na samome kraju akademik Ni- crtice iz biografije M. M. Miloradića, go- 1928. Nadalje ističe kako danas može- kola Benčić postavlja pitanje tko je sve vorio je i o književnikovu prvom pojav- mo govoriti o činjenici da hrvatski na- utjecao na Miloradićevo pjesništvo jer ljivanju u antologiji čakavske poezije, o rod ima dva književna jezika: hrvatski prikupljajući materijale o književniku i disertaciji akademika Benčića o Milora- književni standard i gradišćanskohrvat- za vrijeme pisanja disertacije bio je bje- diću, o diskursu Miloradićevih antipje- ski književni standard. Naglašava kako gunac i nije mogao prikupiti sve podat- ke pa tako ova monografija nije cjelo- vita. Vjerujemo kako će se naći netko tko će nastaviti istraživati lik i djelo M. M. Miloradića, velikog književnika koji je stvarao na našem jeziku u 20. stoljeću. Skupu su nazočili Jurica Čenar, istaknuti gradišćanskohrvatski književnik, Petar Tyran, glavni urednik gradišćan- skohrvatskoga tjednika Hrvatske novine, Gabriela Novak-Karral, članica Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH iz Austrije i Luka Kazimović, kustos Samoborsko- ga muzeja. n

ENG On the 25th of April the Croatian Writers’ As- sociation and the Croatian Heritage Foundation hosted a round table on Mate Meršić Miloradić (1850– Prigodna izložba uz Okrugli stol o Meršiću 1928), a major national revival figure in the Gradišće Croat community.

MATICA svibanj 2018. 29 Intervju: prof. dr. sc. Mijo Korade U potrazi za nepoznatim ili zapostavljenim likovima “Moglo bi se reći da sam se većim dijelom svojih istraživanja bavio djelatnošću hrvatskih isusovaca, osobito onima koji su djelovali izvan domovine, u susjednim i prekooceanskim zemljama”

skome institutu za povijest u Zagrebu, tivi dr. Jerka Matoša i uz potporu Hrvat- a od 1997. predaje na Hrvatskim studi- ske pokrajine Družbe Isusove. U nekim jima Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2006. aspektima taj se cilj uglavnom ostvari- promaknut je u znanstveno zvanje znan- vao, kao dobro opremljena Knjižnica stvenoga savjetnika za polje povijesti u hrvatskih povijesnih i drugih stručnih području humanističkih znanosti te u knjiga, kao internat ili dom hrvatskih naslovnoga redovitog profesora. Od studenata koji su studirali u Beču i od 2007. redoviti je profesor na Hrvatskim kojih danas djeluje u domovini lijepi broj studijima, a od jeseni 2017. u mirovini. glazbenika, umjetnika, znanstvenika iz Sudjelovao je na mnogobrojnim znan- raznih struka. Dobar niz godina u Insti- stvenim skupovima u Hrvatskoj i ino- tutu su se priređivala predavanja, sim- zemstvu te je objavio više znanstvenih poziji, izložbe, koncerti i druge manife- i stručnih članaka u hrvatskim i među- stacije, a sudjelovali smo u prvoj velikoj narodnim časopisima. Objavio je osam izložbi hrvatske baštine u Beču 1991. go- knjiga te mnogobrojne rasprave i član- dine. Danas u manjem prostoru djelu- ke, a suautor je više od dvadeset knji- je još uvijek dom za hrvatske studente. ga. Zainteresiran je za iseljeničku pro- Moja djelatnost u Institutu ograničena blematiku i rado surađuje s Hrvatskom je na prve godine postojanja, uz dobru maticom iseljenika. suradnju dr. Alojza Jembriha, a kasnijih

Iz Vaše biografije iščitavamo kako Prof. dr. sc. Mijo Korade ste bili suosnivač i prvi pročelnik Hrvatskoga povijesnog instituta u Razgovarala: Naida Šehović Beču u razdoblju od 1990. do 1992. Foto: Privatna zbirka i arhiva HMI-ja Koje su bile značajke Instituta i tko su Vam bili suradnici? ijo Korade rođen je 1947. - Hrvatskome povijesnom institutu u g. u Delkovcu, u Hrvat- Beču od njegovih početaka 1991. bio je skom zagorju. Diplomi- cilj da postane središte istraživačko-kul- rao je filozofiju i teologi- turne i odgojne djelatnosti Hrvata u M ju na Beču, uglavnom prema zamisli i inicija- Filozofsko-teološkome institutu Druž- be Isusove u Zagrebu. Crkvenu povijest Hrvatskome povijesnom studirao je u Rimu na Sveučilištu Gre- goriana, gdje je 1988. stekao doktorat. institutu u Beču bio je cilj da Kao povjesničar radio je na Povijesno- postane središte istraživačko- me institutu Družbe Isusove u Rimu (In- stitutum historicum S. I.), kao profesor kulturne i odgojne djelatnosti predavao je na Filozofsko-teološkome Hrvata u Beču, uz potporu institutu u Zagrebu, a suosnivač je i prvi Hrvatske pokrajine Družbe pročelnik Hrvatskoga povijesnog instituta u Beču. Od 1996. g. radi u Hrvat- Isusove. Katalog izložbe “Ferdinand Konšćak”

30 MATICA svibanj 2018. godina osobito bih istaknuo patera Vla- Možete li nešto reći o kulturno-po- dimira Horvata. vijesnoj izložbi ‘Isusovačka bašti- na u Hrvata: u povodu 450. obljet- U Vašoj knjizi ‘Istraživači novih nice osnutka Družbe Isusove i 500. obzorja’ govorite o istaknutim obljetnice rođenja Ignacija Loyole’? hrvatskim djelatnicima u svijetu, - Izložba u Klovićevim dvorima “Isu- znanstvenicima, profesorima, mi- sovačka baština” 1992. godine bila je sionarima, književnicima, njihovim druga u nizu takvih kulturno-povijesnih sudbinama, postignućima… Može- izložbi, nakon izložbe o pavlinima, a sli- te li nam reći nešto o istraživačima jedile su slične o franjevcima te drugim novih obzorja? redovima i pojedinim hrvatskim pokra- - U knjizi “Istraživači novih obzorja. jinama. Bile su to tada prve takve izlož- Djelovanje hrvatskih misionara i profe- be koje su imale veliku ulogu ne samo sora od 16. do 20. stoljeća” (MH, Zagreb, u upoznavanju umjetničkih djela, nego 2015.) skupio sam rezultate mojih tri- i u očuvanju umjetničke baštine. Naime, desetogodišnjih istraživanja o Hrvatima tom su se prilikom restaurirale mnoge izvan domovine. Podijelio sam ih u pet umjetnine (slike, kipovi, oltari, crkveni skupina: 1. Hrvatski misionari i istraživa- predmeti) i očuvale od propadanja. Isu- Katalog izložbe “Croatica. Hrvatske knjige či u Sjevernoj i Južnoj Americi, 2. Hrvati tiskane u Austriji od 16. do 18. st.” sovačka izložba bila je osobito važna i sudionici u svjetskim zbivanjima, 3. Hr- znamenita zbog toga što su se na njoj vati profesori i znanstvenici, 4. Hrvatski ma koji su djelovali izvan domovine, u mogle vidjeti umjetnine za koje se nije intelektualci u Beču i Monarhiji, 5. Hr- susjednim i prekooceanskim zemljama. znalo da su nastale u tom redu jer su vati u Rimu i Italiji. Cilj istraživanja bio Također je važno naglasiti da sam uvi- nakon ukinuća isusovaca 1773. bila ra- je osvijetliti djelatnost hrvatskih intelek- jek bio u potrazi za nepoznatim ili za- zasuta i raštrkana po mnogim mjesti- tualaca o kojima se malo znalo ili sko- postavljenim likovima koji su se na bilo ma i objektima. Sličan je bio slučaj i u ro ništa. Tako sam, uz ostalo, obradio koji način isticali svojom znanstvenom, pavlina. Bio je, uz to, izložen vrlo bogat misionare i istraživače u Južnoj Americi kulturnom ili književnom djelatnošću, i impresivan fond knjiga hrvatskih isu- Ignacija Szentmartonija i Franju Halle- a koji do tada nisu bili istraživani. Zbog sovačkih autora iz različitih područja ra, prve iseljeničke misionare u SAD-u toga sam u mnogim člancima i prilozi- znanosti, književnosti i kulture. Henrika Bontempa i Mihovila Gattina ma za leksikone i enciklopedije nasto- te misionara radnika u Libanonu Iva- jao umetnuti imena koja prije nisu nig- Na koji način ste uključeni u Pro- na Fiorovića. Osvijetlio sam likove koji dje bila zabilježena. Uz to sam donosio gramski odbor Trećega hrvatsko- su povezivali narode i religije, kao što nove priloge u mnogim studijama i ra- ga iseljeničkog kongresa? su diplomat u Moskvi Stjepan Dreno- spravama o starijoj kajkavskoj književ- - Prije nekoliko godina u mom kabi- czy, pisac o Armencima Josip Marino- nosti, o kulturnoj i školskoj djelatnosti netu na Hrvatskim studijima u društvu vić, i opisao diplomatsku djelatnost na te različitim znanstvenim i književnim s kolegama dr. Marinom Soptom i dr. Bliskom istoku autora hrvatske himne autorima. Ivanom Čizmićem nastala je ideja o or- Antuna Mihanovića i sl. Prvi sam istra- žio skupinu prirodoznanstvenih autora iz 18. st. Josipa Zanchija, Mihaela Lipšića, Franju Staindla te povjesničara i teolo- ga Gradišćanca Mihe Horvata. Novi su doprinosi o skupinama djelatnika, kao o hrvatskim penitencijarima u bazilici sv. Petra u Rimu, o ljekarnicima i medicin- skim autorima, a osobito o dubrovač- kim latinskim pjesnicima i piscima Beni Rogačiću, Mihi Mondegaju i drugima.

Uglavnom Vam je područje interesa iz hrvatske povijesti, filozofije… Koje Vam je područje još blisko? - Moglo bi se reći da sam se većim dijelom svojih istraživanja bavio djelat- nošću hrvatskih isusovaca, osobito oni-

MATICA svibanj 2018. 31 Tekst: Marjana Kremer i Vlatka jedan od Glasnovića. Narodna mašta Glasnović Foto: Marjana Kremer i zaodjenula ih je svojim ruhom prem- privatna zbirka Gašpara Glasnovića da se obje priče temelje na okosnici povijesne zbilje vezane uz silna umi- astavni dio prošlosti Ja- ranja i stradanja tijekom provale Mon- njeva čine mnogobroj- gola na Balkan. ni drevni običaji, na- rodne pjesme, POTJEČU IZ DALMACIJE I IZ BIH S popijevke, pripovijetke Pojam narodnosti počeo se u Janjeva- i mudre izreke. Nešto što danas nazi- ca razvijati relativno kasno, na prijela- vamo folklorom i već pomalo zabo- zu iz 19. u 20. st., zahvaljujući djelova- ravljenom baštinom, nekoć je bila ži- nju hercegovačkoga franjevca Franje votna stvarnost ovoga neobičnog Brkića i učitelja Jakova Sliškovića te iz- mjestašca na Kosovu gdje su Hrvati među dvaju svjetskih ratova. Višesto- uspješno uspjeli zadržati svoju opstoj- ljetno robovanje turskoj vlasti zatrlo je Naslovnica knjige “Ivan Rattkay: Izvješća iz Tarahumare” nost više od sedam stoljeća. Janjevci u njima osjećaj za državu i pripadnost dobro pamte prošlost svoga mjesta konceptu države, koju su oni kao tu- ganizaciji Hrvatskih iseljeničkih kongre- neovisno o povijesnim izvorima. Prvi đinsku iz dna duše prezirali. Međutim, sa. Uz nositelja i glavnog organizatora stanovnici bili su Srbi, zatim Sasi koji jako su dobro znali da ne pripadaju tih kongresa Marina Sopte te zajedno otvaraju rudarska okna i počinju ko- ni jednoj od glavnih narodnih skupi- s Čizmićem i dr. Ivanom Rogićem rađa- pati rudu. Uskoro dolaze dubrovački na na Kosovu, albanskoj i srpskoj, niti li su se razni prijedlozi, inicijative i de- trgovci i poduzetnici koji se također imaju ikakvih zajedničkih osjećaja s nji- klaracije vezano uz dva prijašnja kon- počinju naseljavati. Uz pomoć Dubrov- ma. Oduvijek su znali da su stranci na gresa. Nastojao sam svih tih godina da čana naselje zatim jača i izrasta u sa- tome prostoru te da uglavnom potje- Hrvatski studiji budu što više uključeni mostalnu crkvenu župu. ču iz Dalmacije i iz BiH (glavni rodovi u održavanje kongresa kao suorgani- Za nastanak Janjeva vezano je i ne- koji potječu iz Dubrovnika i okolice: zatori, financijskom pomoći i sudjelo- koliko legendi. Prva opisuje kako su u Glasnovići, Macukići, Ćibarići, Matići, vanjem njezinih djelatnika. Danas kao “diboku planinu”, nakon općeg pomora, Ivanovići, a iz BiH: Ivanovići i Brkići.). umirovljenik mogu biti zadovoljan ako na osami živjeli brat i sestra koji nisu Svoj su jezik nazivali “našački”, a tako bude od koristi pokoji moj savjet i po- znali da su u rodu od kojih je pote- nikada nisu nazivali srpski jer za njih ticaj mlađim kolegama da se uključe u klo novo Janjevo, dok se u drugoj pri- on nije bio “našački”. istraživanje i veću suradnju s hrvatskim či spominje strašna sudbina ljudi na- Stoljetni srpski, albanski i turski iseljeništvom. kon ratnog vremena te kako su jedini utjecaji i običaji svakako su pridoni- živući ostali Jana Palić “Nedokoljka” i jeli oblikovanju njihova ponašanja, ali Pišete li koju novu knjigu? - S kolegom dr. Stjepanom Ćosićem pripremili smo knjigu o talijanskim profesorima u Dubrovniku iz 17. i 18. sto- ljeća te zanimljiv opis grada koji je priredio jedan od tih profesora. Surađujem s nekim suradnicima u pripremi kores- pondencije fizičara Josipa Franje Domi- na koji je djelovao u Ugarskoj u 18. sto- ljeću, pa o etnografu i poslijeratnome hrvatskome misionaru u Venezueli Fra- nji Markoviću. Dosta sam već prikupio građe za neku vrstu nastavka “Istraži- vača”, o djelatnosti Hrvata izvan domovine, pa ako Bog da snage i pameti... n

ENG Mijo Korade served as a full professor with the University of Zagreb’s University Department of Croatian Studies since 2007 and went into retire- ment in 2017. He is very much interested in the is- sue of Croatian emigration and is delighted to work Janjevo (foto: Leonard Glasnović, 1985.) with the Croatian Heritage Foundation.

32 MATICA svibanj 2018. Janjevo, najstarija hrvatska dijaspora u kojoj se neprekidno živi od 14. stoljeća Narodno bogatstvo Janjevaca mora se očuvati Pojam narodnosti počeo se u Janjevaca razvijati relativno kasno, na prijelazu iz 19. u 20. st., zahvaljujući djelovanju hercegovačkoga franjevca Franje Brkića i učitelja Jakova Sliškovića

dijelu tijela nosio se mintan ili mintan- če (jaknica), odnosno jelek ili džamadan (prsluk), ispod kojeg je bila košulja s čipkanim ovratnikom. Žene nisu nosile suknje, već dimije preko kojih je bila prebačena bogato ukrašena bošča (pre- gača), a struk se vezivao kušakom (poja- som). Radnim danima nosile su nalune (natikače), a kada su izlazile izvan kuće obuvale su jemenije (cipele) slične gra- đanskim. Svečana ženska odjeća bila je vrlo skupa i živopisna pa je uz nju išao i prigodan nakit: dukati, zlatne ogrlice, đinđuve (biserne niske), curaće (naušni- ce) i prstenje. Svadbena ženska odjeća uključivala je uz mintančet, dimije, ko- šulje i fes još i terlik (papučice od safi- jana s ornamentima), duak (veo), nauš- Mladi Janjevci (sredinom 1950-ih) nice, prsten, dva reda rubija (dukata) kao nakit glave i jedan veći dukat koji svijest o stranom i davnom podrijetlu iz se obuvale kondure ili jemenije (cipele). je išao na čelo. primorskih krajeva i katolička vjera ipak Od početka 20. st. muškarci su potpu- su uspjeli sačuvati Janjevo od posrblja- no preuzeli europsku građansku nošnju. vanja i poalbančivanja. Uspostava neposrednih veza s Hrvatskom učvrstila SMISAO ZA TRGOVINU I OBRTE je osjećaj Janjevaca da su i oni ogranak Žene su, naprotiv, zadržale orijental- hrvatskoga naroda, štoviše njegova po- nu nošnju koja je nastala pod turskim vijesno najstarija dijaspora, a Hrvatska utjecajem. Udane žene na glavi su no- njihova prava domovina. Posebnosti sile fes ili otos (klupko od krpa sašiveno ove etničke podgrupe očituju se u voka- od kadife), a neudane su nosile kucelj bularu janjevačko-lepeničkoga dijalekta (pletenica) spušten niz leđa. Na glavu (koji pripada torličkoj skupini), narodnoj se stavljala i šamija (marama), vunena nošnji, narodnim pjesmama i pripovi- izvan kuće, a obična u kući. Na gornjem jetkama gdje je vidljiv srpski, albanski, turski i makedonsko-bugarski utjecaj. Uspostava neposrednih veza Nošnja odraslih muškaraca sastoja- s Hrvatskom učvrstila je la se od primjesa orijentalne i bugarske nošnje: na glavi šubara, zatim košulja, osjećaj Janjevaca da su i oni čakšire (hlače s dugim turom i uskim ogranak hrvatskoga naroda, nogavicama koje se kopčaju sa strane), mintan ili palta (kaput). Oko sredi- a Hrvatska njihova prava Nikola Ivanović Šotarov i sin Marko, oko 1902. ne tijela vezivao se pojas, a na noge su domovina.

MATICA svibanj 2018. 33 Budući da je u samom Janjevu bilo malo obradiva zemljišta, Janjevci su oduvijek imali razvijen smisao za trgovinu i obrte tako da je najvažnije zanimanje bilo trgovanje proizvodima od pleme- nitih materijala i drugih kovina (kujun- džijstvo). Trgovački putnici nazivali su se skitači, a odlazak na unaprijed ispla- nirani panađur (sajam) nazivao se skit- Crkveni zbor, u sredini sjede svećenici don Vinko i don Franc, 1950-ih njom. Od ostalih zanimanja bavili su se kolarskim zanatom, vinogradarstvom i rudarstvom, a žene su se bavile tkanjem. slavile s najviše veselja: Božić, Veligdan kalavešnica i vezan je uz pretkršćansku Duhovni i vjerski život bio je obilje- (Uskrs), Đurđevdan (Jurjevo) i Sveti (oda- proslavu ljetnoga solsticija. žen četirima svetkovinama koje su se bir određenog sveca-zaštitnika svake Govorne i jezične posebnosti Janjeva obitelji), kao i mnogobrojnim hodoča- uočljive su u narodnim pripovijetkama, šćima u Letnicu na Gulem Gospođindan rugalicama, popijevkama, ali naravno i (Veliku Gospu), Mali Gospođindan (Malu u svakidašnjem govoru. Nazivi za dije- Gospu), Gospu od Karmela i sv. Anu, za- love dana su posuđenice iz turskoga je- tim na sv. Antuna u Prištinu. zika: saba (jutro), ićindije (poslijepodne nakon zalaska sunca) i akšam (sumrak HODOČAŠĆE U LETNICU nakon zalaska sunca). Belendzika (tan- Janjevci bi na hodočašće u Letnicu (hr- ka orijentalna narukvica u nizu od 5 do vatska župa na jugoistoku Kosova) za 6), džam (staklo), ćumbe (peć), tendžera blagdan Velike Gospe kretali već od (lonac), duvar (zid), od bugarskog kro- blagdana sv. Ane, 26. srpnja, a tamo mid kromit (luk). Neki rodbinski nazivi bi ostajali sve do 19. kolovoza pa bi se su također turcizmi: adža (stric), baldu- cijeli obiteljski život preselio u Letnicu za (ženina sestra, svastika), teza (tetka gdje bi boravili u zagrađima (posebne po majci), badžanak (svaki od muževa građevine u nizu sa zajedničkim zidom dviju sestara u odnosu jedan na drugo- koji se zatvarao u krug). Međutim, sre- ga) te albanski: tota (baka), nana (majka). dišnje mjesto u pobožnosti Janjevaca zauzimalo je štovanje sv. Nikole, zaštit- JOŠ SAMO OKO 250 LJUDI nika pomoraca i putnika, a tolika pove- Janjevo je najstarija hrvatska dijaspora zanost Janjevaca na kopnu s ovim sve- u kojoj se neprekidno živi od 14. stoljeća cem vezanim uz more nesumnjivo je (1303.). Danas se oko 250 ljudi još uvi- pradavni povijesni odjek s franjevač- jek hrabro budi u ovoj udaljenoj enklavi. Trio “Zorja” u janjevačkim kim precima koji su stigli na Kosovo Još krajem osamdesetih mjestom je od- nošnjama s jadranske obale. Od srednjeg vijeka zvanjao kovački nakovanj, ispred malih Dvije članice vokalnoga trija “Zorja”, Mar- Janjevci pohode Festu svetoga Vlaha i dućana nudili su se proizvodi za svaki- jana i Tatjana, unuke Antuna Glasnovića neizostavni su dio procesije u kojoj su dašnju uporabu, čaršija je bila puna lju- koji je kao ravnatelj škole i zborovođa u u prepoznatljivim nošnjama. di, gužve i meteža, dječje trke, majčinih Janjevu djelovao sredinom 1950-ih, inici- Uz pojedine vjerske blagdane u Ja- povika, a na večer, kada se sve obavi – jatorice su ovoga zanimljivog etno-sasta- njevu vezani su i razni narodni običaji nahrani stoka, vrati iz vinograda, pro- va. Svjesne vrijednosti i potrebe čuvanja koji su se obavljali na taj dan: na Bla- vjeri zrelost obvezne namirnice - janje- tradicije janjevačkih Hrvata odlučile su u govijest su se djevojčicama od 6 mjese- vačkoga sira i suđuka te nakon što se svoj repertoar uvrstiti i pjesme koje su ci do 6 godina bušile uši, na Jurjevo tj. ispeče topla pogača – često je slijedila se pjevale u Janjevu, a do sada nisu pred- Đurđevdan slavio se početak proljeća pjesma. U Janjevu je glazbeni život bio stavljene javnosti. Ovaj trio prvi put je na- kada se spremala rifana (zabava i sije- važan dio svakidašnjice. Bilo je harmo- stupio i javno se predstavio u janjevačkim lo) koja je trajala cijelu noć gdje su vra- nikaša, violinista, tamburaša koji su re- nošnjama u HMI-ju u povodu otvorenja golasti bećari (momci) od ljubljenih dje- dovito svirali na tada čestim svadbama. izložbe fra Petra Vidića. U želji da se pje- vojaka pokušavali ukrasti pripremljeno Na dan svadbe prvo su dolazili svirači: sme janjevačkih Hrvata ne zaborave, vo- jelo i prerezati uže na ljuljačkama na gočobija (bubnjar na goču) i za njim sur- kalni trio “Zorja” namjerava snimiti CD s kojima su se one ljuljale, na blagdan sv. ladžija (frulaš), a često su se svirale čalgi- tradicijskom glazbom Janjeva. Ivana Krstitelja palila bi se slama koju je (glazbeni žanr vezan uz starogradsku su preskakala djeca, običaj se nazivao pjesmu iz Makedonije) uz dva svirača,

34 MATICA svibanj 2018. Janjevačko groblje (foto: Marjana Kremer)

Hrvatima na Kosovu prijeti izumiranje Janjevci su regionalna hrvatska manjina na Kosovu. Ime su dobili po gradu Janjevu u blizini Prištine, gdje danas većina njih na Kosovu i živi. Kad je ovaj kraj došao pod vlast Kraljevine Srbije 1912. godine, Svadba Franje Glasnovića (Mate kovača) i Regine Palić, 25.10.1953. pojačali su se progoni i iseljavanja. Od 1991. nadalje, ponajprije zbog pojačanog VELIKE OBITELJI pritiska velikosrpskog režima, provodeći Harmonij je sviran u crkvi prije Kako bi preživjeli i prehranili često ve- etničko čišćenje, a zatim od 1998. zbog nego što su postavljene orgulje. liku obitelj, Janjevci, vrijedni trgovci na nemira na Kosovu, većina njih se iselila, Kosovu, morali su putovati i na dulje ponajviše u Hrvatsku. Najviše ih je pro- Glavni “musicus movens” mjesta vrijeme prepustiti odgoj svojih potoma- tjerano 26. veljače 1993. U Hrvatskoj su bio je mjesni kovač, Mato Glasnović, ka suprugama te starijoj djeci. Tako bi s im dodjeljivana područja koja su napusti- dugih putovanja donosili razne običa- samouki tamburaš i zborovođa. li Srbi (npr. u Kistanjama). Godine 1981. je, glazbala, ali i melodije koje su putem bilo je 8.718 Hrvata na Kosovu, dok ih je čuli pa zbog toga narodna glazba Janjeva vale ujutro na dan svadbe (Aj proletela), 1998. bilo samo 1.800. Danas ih u Janje- ima utjecaje s raznih strana. Zbog utje- za sofrom (Sjaj meseče), putne (Devojči- vu ima otprilike 250. Nemaju prava kao caja okolnih naroda i zbog čestih trgo- ce, turunžice), đurđevdanske (Prošeta se nacionalna manjina. vačkih putovanja Janjevci nemaju svoju lep i mlad) ili, pak, uspavanke (Zunzar mi specifičnu melodiku, već je jaki utjecaj mentu ženiše). jedan je svirao ćemane (violina), a dru- mješovitog ritma koji je inače prisutan Kao iznimno muzikalni ljudi, Janjev- gi garnatu (klarinet). u podneblju. Osminske mjere (od 5 do ci su oduvijek bili vrsni pjevači i svirači. Harmonij je sviran u crkvi prije nego 10 osmina) češće su od četvrtinskih iako Poput ostalih naroda, i oni su stvara- što su postavljene orgulje. Glavni “mu- se javljaju i one, ali u manjem broju. U li i pjevali glazbu tijekom cijele godine. sicus movens” mjesta bio je mjesni ko- pjesmama se čuje melodika Dalmacije, Pjevalo se u kući, na polju, u crkvi, na vač, Mato Glasnović, samouki tamburaš Dubrovnika, Bosne, ali i Albanije, Srbi- putu, na poslu i svakom drugom prili- i zborovođa. Redovite probe zbora bile je te Makedonije. Ne može se zabora- kom. Zajednički se pjevalo na svadbama, su u njegovoj kući, u kavani, ali naravno viti dugogodišnja prisutnost Turaka na zagovorima (zarukama), sedenkama (sje- i u crkvi jer su Janjevci redovito pjeva- ovom području. Narod je razne glazbe- djeljkama) i ljetnim prelima kada se lju- li i na misnim slavljima. Ovaj veliki en- ne utjecaje prilagođavao svojem poima- štio kolomboć (kukuruz). Džimbiš je bila tuzijast s mješovitim zborom dobivao nju glazbenoga izražavanja. veselica na kojoj bi se okupilo nekoliko je i nagrade na zborskim natjecanjima. obitelji koje bi pjevale uz svirku i ples. Na žalost, danas se još mali broj sjeća MUZIKALNI LJUDI Narodna glazba, folklorna, ponekad janjevačke pjesme. Janjevci kao većinsko katoličko stanov- poznatog autora, sumještanina, stvore- ništvo od instrumenata su najviše kona je od naroda samog. Ponekad se ista ristili tambure koje su, kako navodi Mi- melodija nalazi u raznim selima, a pone- odrag Vasiljević, “gradsko-zanatlijska kad se na isti tekst pjeva promijenjena tekovina skorašnjeg datuma” (Narod- melodija. Narodni običaji, legende, noš- ne melodije koje se pevaju na Kosmetu; nje, ples, instrumentarij, pjesma… sve Beograd, 1950.), što sasvim odgovara to čini neraskidivo folklorno bogatstvo opisu jer je Janjevo oduvijek poznato nekog naroda i kao takvo mora se nje- kao mjesto vrijednih zanatlija. Zbirka govati i čuvati od svakog zaborava. n Miodraga Vasiljevića jedna je od rijet- kih u kojoj su zapisane pjesme koje su ENG The Janjevci are a regional ethnic Croatian se pjevale u Janjevu. Najčešće u dese- minority community in Kosovo. They are named af- tercima opjevane su ljubavne pjesme ter the city of Janjevo near Priština, where the ma- jority of them live. Since 1991 the turbulent condi- Pune klupe učenika s učiteljicom (Koj te dade, mori; Sreto devojče; Imala Gogom, sredinom 1950-ih tions in Kosovo have seen much of the community majka), svatovske – one koje su se pje- emigrate, most to Croatia.

MATICA svibanj 2018. 35 Svečano otvoreno obnovljeno Hrvatsko kazalište u Pečuhu Jedino profesionalno hrvatsko kazalište izvan Hrvatske “Hrvatsko kazalište Pečuh, nakon više od četvrt stoljeća neprekidnog djelovanja, više od 2.000 predstava, konačno dobiva svoj dugo iščekivani trajni dom”, rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek otvarajući obnovljeno kazalište

Ministrica Nina Obuljen želio proširiti kazalište početkom 2000- Koržinek govori na tih, no nije bilo mogućnosti pa je 2006. svečanosti otvaranja obnovljenog kazališta zagrebački gradonačelnik Milan Ban- dić kupio zemljište gdje je sada nova zgrada i pozornica Hrvatskoga kazali- šta. Vidaković je najavio da će 4. svibnja biti izvedena prva premijera u novome kazalištu – “Povratak Filipa Latinovicza”

Ravnatelj Hrvatskog kazališta Pečuh Slaven Vidaković

Tekst/foto: Hina dugo iščekivani trajni dom”, rekla je mi- Hrvatsko kazalište u Pečuhu, koje nistrica kulture Nina Obuljen Koržinek jedino izvan granica Hrvatske izvo- bnovljeno Hrvatsko ka- otvarajući obnovljeno kazalište. di cjelokupan repertoar na hrvat- zalište u Pečuhu sveča- Istaknula je kako je novouređena skome jeziku, počelo je rad 1992. no je otvoreno 19. trav- i suvremeno opremljena zgrada u sa- godine u sklopu manjinskoga tenja u tom gradu u južnoj mome središtu grada Pečuha nezaobi- atra Pečuha, a 1995. počelo je sa- O Mađarskoj, a u projekt lazni detalj gradske vizure, ali i rezultat mostalno djelovati kao živo sredi- obnove koji je ostvaren zajedničkim zajedničkih napora mađarskih i hrvat- šte hrvatske zajednice u Pečuhu. sredstvima mađarske vlade, gradske skih institucija te nemjerljivoga osob- Njegovanje materinskoga jezika i uprave grada Pečuha te Grada Zagre- nog angažmana mnogobrojnih poje- jačanje identiteta hrvatske zajed- ba uloženo je gotovo tri milijuna eura. dinca iz autohtone hrvatske zajednice nice, osobito mlađih generacija, “Jedino profesionalno hrvatsko kaza- koja živi na području Mađarske. Doda- temeljne su misije ove instituci- lište izvan Hrvatske – Hrvatsko kazali- la je kako je tim svečanim otvorenjem je. Osim u Pečuhu, program Hr- šte Pečuh, nakon više od četvrt stoljeća nove kazališne zgrade dosanjan dugo- vatskog kazališta izvodi se i u Bu- neprekidnog djelovanja, više od 2.000 godišnji san utemeljitelja i simbola Kaza- dimpešti te u mjestima od Bačke predstava izvedenih na mnogobrojnim lišta, svestranoga i upornoga kulturnog do Sambotela, a česta su i gosto- otvorenim i zatvorenim pečuškim kaza- djelatnika, pokojnoga Antuna Vidako- vanja izvan Mađarske. Dio pro- lišnim pozornicama, ali i u mnogobroj- vića, kojim se ostvaruje vizija “dvaju je- grama čine mađarske drame izvo- nim hrvatskim mjestima diljem Mađar- zika, dviju kultura u jednom kazalištu”. đene na hrvatskome jeziku, čime ske, u suradnji s mađarskim kolegama, Ravnatelj Hrvatskog kazališta Pečuh se jača kulturno partnerstvo dvi- ali i mnogobrojnim hrvatskim redate- Slaven Vidaković naveo je da je njegov ju zemalja. ljima i glumcima, konačno dobiva svoj otac Antun Vidaković, osnivač kazališta,

36 MATICA svibanj 2018. Otvorenjem nove kazališne zgrade dosanjan je dugogodišnji san utemeljitelja i simbola Kazališta, svestranoga i upornoga kulturnog djelatnika, pokojnoga Antuna Zgrada Hrvatskog kazališta u Pečuhu Vidakovića (1947. – 2015.).

Miroslava Krleže. Svake godine, kao i ske povijesti koja je često bila kompli- kvalitetno opremljena, odgovarajućih je do sada, radit će dječje predstave kao cirana i išla zaobilaznicama, no uspje- dimenzija i omogućuje izvedbu puno i pučke predstave, hrvatske i svjetske li smo postići ovo što vidite”, dodao je. ozbiljnijih predstava u odnosu na sta- klasike književnosti. “Jako nam je važno Gradonačelnik Pečuha Zsolt Pávo ru zgradu”, naglasio je. n očuvanje materinskog jezika, pogotovo istaknuo je kako nisu planirali da će u mladih Hrvata”, naglasio je. izvođenje radova trajati četiri godine, ENG The renovated Croatian theatre house in the Mađarski ministar ljudskih resursa no da su morali mijenjati izvođača jer southern Hungarian city of Pécs saw its grand Zoltán Balog rekao je da mađarska vla- je bilo određenih teškoća. “Sada imamo re-opening on the 19th of April. The renovation was financed to the tune of just under three million euro da snosi dvije trećine ukupne investicije. kvalitetnu suvremenu ustanovu, scena by the Government of Hungary, the City of Pécs and “Ova investicija je slika hrvatsko-mađar- je puno veća nego što je bila stara te je the City of Zagreb.

VIJESTI

Profesorica i studentice zajedno u Gradišću

AUSTRIJA - Ove akademske godine prof. zanimanje Hrvata iz sjevernoga Gradi- Sanja Vulić uvela je na Hrvatskim stu- šća. Među mnogobrojnim posjetitelji- dijima novi predmet - Nastava hrvat- ma predavanja bili su akademik Niko- skoga jezika u dijaspori za studente na- la Benčić, jezikoslovac mag. Ivo Sučić, stavničkoga smjera kroatologije. književnica Doroteja Zeichmann, tako- Nakon što je u studenome 2017. te u đer mnogi nastavnici i učitelji hrvatsko- ožujku 2017. nastavnička praksa odr- ga jezika u gimnazijama i ostalim sred- žana u Keresturu u Mađarskoj, u trav- njim školama te u osnovnim. nju je nastavljena u Gradišću u Austri- Drugo predavanje prof. Vulić održala ji, i to u trima školama u Željeznome: u je na Visokoj pedagoškoj školi u Želje- gimnaziji, u ekonomskoj i u trgovačkoj znome, na kojoj je predstojnica Katedre školi. Pri organizaciji nastavničke prak- za hrvatski jezik prof. dr. Andrea Zorka se prof. Vulić su pomogle mag. Karin Kinda Berlakovich. Riječ je o jedinome Vukman-Artner, nadzornica za dvojezično školstvo u Gra- studiju hrvatskoga jezika u Austriji. Prof. Vulić naslovila je dišću, te osobito mag. Angelika Kornfeind. Na nastavnič- svoje predavanje “Usporedba gradišćanskohrvatskih go- koj praksi u Gradišću bile su studentice Josipa Klarić i Mar- vora i govora u Hrvatskoj”. Naglasila je da govore Hrvata tina Marković. u Gradišću ne treba uspoređivati s današnjim hrvatskim Osim što je nadzirala nastavničku praksu svojih studen- normiranim hrvatskim književnim jezikom od kojega se tica, prof. Vulić održala je i dva predavanja. Prvo od njih, znatno razlikuju, nego s mnogobrojnim i danas vitalnim naslovljeno “500 ljet molisanski Hrvati u Austriji”, bilo je u čakavskim govorima, posebice onima u središnjoj Hrvat- Trajštofu u organizaciji HKD Trajštof i Znanstvenoga insti- skoj. To je potkrijepila mnogobrojnim primjerima, što je tuta gradišćanskih Hrvatov. Predavanje je pobudilo veliko studentima bilo vrlo zanimljivo. (Lidija Bogović)

MATICA svibanj 2018. 37 Sjećanje na pjesnikinju Desanku Matijević (1950. - 2018.) iz Kotora

čajnog i onog rimoka- Boki na dar toličke inspiracije (Za- vjet korjena; Posveta Gospi od Škrpjela; Ka- Pjesnički par Matijević - Sindik bio je vezan melija; Četrnaest bokeš- uz Hrvatsku. Redovito su dolazili u Rešetare kih svetaca; Nad crkvom na “Rešetaračke književne susrete” te u svetog Srđa; Po kolu sv. Tripuna; Bože; Mi vječi- Rovinj na tamošnje književne susrete. Jedno ti putnici). Uz to, korice su vrijeme vodili književni klub “Boka” sa svoje knjige autori su uljepšali medaljonima sjedištem u Kotoru u kojima su slike blaže- ne Ozane Kotorke i pripadnika slavne Bokelj- ske mornarice te fotografija ukrasnog elementa iz djevojačke nošnje bokeljskih Hrvatica. Začudo, pjesničko stvaralaštvo ovih autora ostalo je izvan vidokruga knji- ževne javnosti u zemlji matičnoga naroda premda oboje ističu svoju narod-

Majci Svako jutro kad ustanem Miriše beškot Majčinom ljubavlju spreman... Ćikara čaja s medom Pružena iz njene ruke Vrata duše otvara Da sunce u srce uđe I kada kiša pada. Od njene ljubavi Tekst: Đuro Vidmarović la”. Miroslav Sindik objavljuje zbirke Raste pogača moje duše Foto: Đ. Vidmarović; Hrvatski glasnik “Zavjet sudbine” i “Plavi horizont”. I kao maestral treperi, Desanka Matijević i Miroslav Sindik A ja joj poljupcem kažem rvatska nacionalna ma- objavili su početkom 2003. drugo “iz- Crvenu ružu srca njina u Crnoj Gori, a po- mijenjeno i dopunjeno izdanje” svoje Čuvam samo za Tebe glavito bokeljski Hrvati, zajedničke zbirke “Boki na dar”, poka- Ti je majko uberi. izgubili su svoju vodeću zavši time da potreba za lijepim stiho- Njen pogled briše bola sjene H pjesnikinju, Desanku Ma- vima nije nestala u izmučenoj zajednici Jer ona vidi kad u meni liju tuge kiše, tijević (1950. - 2018.). Rođena je u Koto- bokeljskih Hrvata. Ponovljeno izdanje, Budno me prate oči njene ru, gdje je proživjela cijeli život. Dugo osim ako je riječ o učeničkoj lektiri, nije I kada nije sa mnom godina pisala je stihove, a nekoliko knji- čest slučaj ni u sredini matičnoga naro- Tu je uz mene. ga objavila je zajedno sa svojim život- da. S obzirom na to da pjesnici koji stva- Tiha, nečujna poput sjene. nim partnerom, Mirom Sindikom iz Tivta, raju u uvjetima dijaspore uz književnu Zato ljubavlju ljubav zalijevam također pjesnikom. Oboje su proživlja- imaju i veliku narodnosnu zadaću, ovu Da duže traje, da je ima. vali dramatične trenutke tijekom srp- knjigu možemo u tom kontekstu sma- Od njene ljubavi sko-crnogorske agresije na Hrvatsku. O trati poklonom svim Hrvatima. Raste pogača moje duše tome svjedoči i činjenica što su od 1990. I kao maestral treperi, do 1997. bili prisiljeni na šutnju. Tek RIMOKATOLIČKA INSPIRACIJA A ja joj poljupcem kažem 1997. gospođa Matijević objavljuje tri Premda u ovoj zbirci koja se odlikuje Crvenu ružu srca pjesničke zbirke: “Istina trešnjinog cvi- kvalitetnim poetskim govorom nema Čuvam samo za Tebe jeta”; Boki na dar” (zajedno s Mirosla- izričitoga nacionalnog momenta, on Ti je majko uberi. vom Sindikom); “Sudbine” i “Igra anđe- se očituje iz konteksta, poglavito zavi-

38 MATICA svibanj 2018. nosnu samobitnost. Neka ovaj prikaz bude prekretnica. Prvi dio knjige “Boki na dar” pripao Začudo, je gospođi Matijević koja mu je dala naslov “Potkovica ljubavi”. Sadrži 55 pje- pjesničko sama. Drugi dio zbirke napisao je Miro- stvaralaštvo ovih slav Sindik i naslovio “Na obali”. Sadrži 53 pjesme. autora ostalo je Pjesnički par Matijević-Sindik bili su izvan vidokruga vezani uz Hrvatsku. Redovito su dolazi- književne li u Rešetare na “Rešetaračke književne susrete” te u Rovinj na tamošnje književ- javnosti u zemlji ne susrete. Jedno su vrijeme vodili knji- matičnoga ževni klub “Boka” sa sjedištem u Koto- ru. Upoznao sam ih u Rešetarima i od naroda premda tada smo tijekom sljedećih desetljeća oboje ističu svoju ostali u literarnoj i ljudskoj komunikaciji. Važno je istaknuti i njihovu suradnju s narodnosnu gradišćanskim Hrvatima, poglavito s Ro- samobitnost. bertom Hajszanom i njegovim “Panon- skim institutom” u Pinkovcu. Ondje im je objavljena zasebna pjesnička zbirka. neodržavanje prirodnih veza s književ- Gospođa Matijević bila je sklona re- nom i kulturnom sredinom matičnoga fleksivnom i pomalo pasatističkome pje- naroda. Poznato je da malene i arhipe- Zvono svetog Tripuna sničkom iskazu. Njezin je stih duži, ritam laški locirane etničke zajednice ne mogu Zvonilo je zvono Tripunovo sporiji, a stil uzvišeniji. Događaje u svije- razvijati književni jezik bez potpore ma- i kad su nam “Obraz” htjeli krasti; tu promatra s distance, ne dopuštajući tičnoga naroda. Ako te potpore nema, pekao je od bola kao žeravica da joj poremete emocionalnu ravnote- jezik se petrificira na zavičajne idiome, topovi pod rivom upereni u Kotor žu pjesme. Čak i ono nacionalno nalazi leksički siromaši i gubi utrku s jezikom u potaji teče suza s lica; se ne u drugom planu, ali je podređeno većinskoga naroda kao jezik ne samo a ruke pružene nebu određenoj pjesničkoj neutralnosti i uzvi- književnoga i stručnoga govora, već i u molitvu sklopljene šenosti. Miroslav Sindik sklon je manjim kao jezik svakodnevnog općenja. Pje- kao dva velika svica... pjesničkim formama, sentencioznosti, snički jezik Desanke Matijević (i Miro- Zvonilo je zvono Tripunovo epigrafičnosti, ubrzanijem ritmu i su- slava Sindika) upućuje i na hitnu potre- i kad su avioni bombe bacali daranju s “ovozemaljskim” teškoćama bu uspostavljanja što čvršćih kulturnih i kad su nedužne klali u kojima kao čovjek participira, a koje odnosa s matičnim narodom. i ponovo u jame gurali... detektira i imenuje. To se dobro vidi u Na sreću, iza Desanke Matijević po- Zvonilo je zvono Tripunovo pjesmi “Mrtva vatra stražari”: javilo se još nekoliko novih pjesničkih a jato galebova – liječilo rane. imena tako da nas ta činjenica ohra- Zvonilo je zvono Tripunovo Kaubojsko-srbijanske bruje i uvjerava kako Desa i Sindik nisu i kad su nas ostavili same. slutnje i zla na nebu… bili posljednji pjesnici bokeljskih Hrva- Zvonilo je zvono Tripunovo Mi tu gdje jesmo vjekovima ta. No, gubitak svakog pjesnika je nena- kad su nas tjerali – s ognjišta bespomoćno čekamo doknadiv, a za malu i arhipelaški locira- i kad se nad zastavom tuge sudnji dan, dan sumraka ili dan “D” nu manjinu kao što je hrvatska u Crnoj vijorila pjesma Boke u daljinu svejedno Gori takav gubitak još je veća tragedija. zagledana. ne možemo ubrati jutro, Izražavam sućut obitelji Matijević i Sin- Zvonilo je zvono Tripunovo zbog bolesnih strasti. dik, ali i Adrijanu Vuksanoviću, pjesniku I kad su nas vodili – na gubilišta, Milijuni gore, a vatra srca ugašena. i parlamentarnome zastupniku Hrvata dok se srce tuge razdanjivalo u Mrtvo - stražari neko novo u Skupštini Crne Gore. n novi dan... NEVINIJE JUTRO Zvonilo je zvono Tripunovo i zvonit će opet 3. veljače Zanimljiv je jezik u pjesmama ovih ENG The Croatian national minority community jer nas uprkos svemu – IMA! autora. U njihovu hrvatsku jezičnu main Montenegro has lost its greatest living poetess tricu ubacilo se dosta montenegrizama i Desanka Matijević (1950–2018). Her work as a writ- er spanned many years and saw a number of col- srbizama uz simpatične bokeljske loka- lections published together with her lifetime part- lizme, što upućuje na prekid, odnosno ner Miro Sindik.

MATICA svibanj 2018. 39 Hrvatska matica iseljenika u suradnji s Hrvatskom školom Boston i Zakladom hrvatskih studija iz Sydneyja organizira natječaj IGRAČKA U SRCU IGRAČKAO NATJEČAJU U SRCU U ovoj kategoriji sudjeluju samo skupine (primjerice škola, dječja folklorna S ciljem očuvanja hrvatskoga nacionalnoga identiteta, stjecanja novih vješti- skupina i sl.), a tema su dječje igre starih naraštaja. Radovi mogu biti u obliku inspirirana hrvatskomna i znanja djece predškolskogtradicijskom i školskog uzrastakulturom uz razvijanje jezičnih kom- videospota ili kratkog filma ne dužih od 4 minute. petencija te učenje o hrvatskoj kulturnoj i tradicijskoj baštini, Hrvatska matica Zbog veličine, molimo da sve radove iz ove kategorije pohranite na neku od iseljenika u suradnji s Hrvatskom školom Boston i Zakladom hrvatskih studija standardnih video sharing stranica (npr. YouTube), a samo poveznicu pošalje- iz Sydneyja objavljuje natječaj za djecu i mlade hrvatskih korijena u dobi 5-18 te na e-adresu organizatora-koordinatora. godina. Radove treba pratiti popratni tekst na hrvatskom jeziku (do najviše 100 riječi) Tema natječaja je igračka inspirirana hrvatskom tradicijskom kulturom, koji će sadržavati: s time da je unutar svake kategorije određena podtema i oblik (način) izrade. • naslov rada • datum (mjesec i godinu) rada KATEGORIJE • naziv škole/misije/skupine; ime, prezime i uzrast autora, tj. imena, 1. Likovni rad (pojedinačni rad i skupni rad) prezimena i uzrast djece koja su izradila skupni rad te ime i prezime 2. Fotografija (pojedinačni rad) mentora 3. Multimedija / Videospot ili film (pojedinačni i skupni rad) • e-adresu 4. Literarni rad (pojedinačni rad) 4. Literarni rad PRAVILA PO KATEGORIJAMA Tema: Igra/Igračka moje bake/moga djeda 1. Likovni rad Radovi trebaju izraziti poveznicu između bake/djeda iseljenika s djetinjstvom i Tema: Edukativna igračka inspirirana hrvatskom tradicijskom zavičajem kroz tradicijsku igru. Uz naslov, radovi trebaju sadržavati od 150 do 400 kulturom riječi. Mogu biti napisani u obliku razgovora (intervjua) ili u nekom drugom obliku, Radovi trebaju predstavljati edukativnu igračku pomoću koje dijete uči o a šalju se u formatima .doc, .docx ili .pdf na e-adresu organizatora-koordinatora. hrvatskoj tradicijskoj kulturi (primjerice slagalica ili pamtilica s motivima hr- Ispod rada treba navesti: vatske tradicijske baštine). Mogu biti napravljeni u svim tehnikama prostor- • datum (mjesec i godinu) rada no-plastičkog oblikovanja (preporučene su kiparske tehnike modeliranja kao • naziv škole/misije/centra, ime, prezime i uzrast autora te ime i prezime što su glina, metal, drvo, papir, plastične mase ili tehnike plošnog oblikovanja mentora kao što je kolaž, mozaik, freska). • e-adresu Rad treba fotografirati s nekoliko strana, a fotografije treba poslati u formatu .jpg na e-adresu organizatora-koordinatora. PRAVILA SUDJELOVANJA Fotografiju treba pratiti popratni tekst na hrvatskom jeziku (do najviše 100 Na natječaj se mogu prijaviti djeca i mladi u dobi od 5 do 18 godina, pojedi- riječi) koji će sadržavati: načno ili skupno (npr. škola, hrvatska katolička misija, hrvatski kulturni centar, • naslov rada folklorna skupina, društvo, udruga i sl.). • objašnjenje što rad (tj. fotografije) prikazuje, zašto je odabran baš taj Svaki pojedinac i skupina mogu poslati samo jedan rad po kategoriji. Radove motiv treba poslati najkasnije do 1. lipnja 2018. na sljedeće e-adrese organizato- • datum (mjesec i godinu) rada ra-koordinatora: • naziv škole/misije/centra; ime, prezime i uzrast autora, tj. imena, prezimena i uzrast djece koja su izradila skupni rad te ime i prezime Organizator-koordinator za Australiju i Novi Zeland: mentora Zaklada hrvatskih studija, Sydney • e- adresu [email protected] 2. Fotografija Organizator-koordinator za Sjevernu Ameriku i Južnu Ameriku Tradicijska igračka moje bake/moga djeda Tema: Hrvatska škola Boston Radovi trebaju izraziti poveznicu između bake/djeda iseljenika s djetinjstvom i zavičajem kroz tradicijsku igračku. Fotografije se šalju u formatu .jpg na [email protected] e-adresu organizatora-koordinatora. Fotografiju treba pratiti popratni tekst na hrvatskom (do najviše 100 riječi) Organizator-koordinator za Europu i Južnoafričku Republiku: koji će sadržavati: Hrvatska matica iseljenika, Zagreb • naslov rada [email protected] • objašnjenje što fotografija prikazuje • datum (mjesec i godinu) snimanja • naziv škole/misije/centra; ime, prezime i uzrast autora te ime i prezime Radove će ocjenjivati nezavisni stručni ocjenjivači iz Hrvatske i svijeta. Slanjem radova mentora na natječaj autori i njihovi mentori potvrđuju autentičnost i izvornost rada. Objava • e-adresu pobjedničkih radova bit će 3. rujna 2018. na stranicama Hrvatske matice iseljenika. 3. Multimedija POBJEDNIČKI RADOVI Tema: Edukativna igračka inspirirana hrvatskom tradicijskom Svi će sudionici dobiti zahvalnicu. Pobjednički radovi bit će poslani u Hrvat- kulturom sku, u Hrvatsku maticu iseljenika gdje će biti izloženi u sklopu multimedijalne izložbe hrvatskih igračaka inspiriranih tradicijskom kulturom Igračka a) Radovi trebaju prikazati proces stvaranja skupnog likovnoga rada (pod 1.). u srcu koja će se održati u prosincu 2018. godine. Na toj će izložbi stručni ocje- Mogu biti u obliku videospota ili kratkog filma ne dužih od 4 minute. njivači izabrati najbolje radove čiji će autori dobiti prigodne nagrade. b) Radovi trebaju predstavljati edukativnu igračku pomoću koje dijete uči o Na izložbi će biti izloženi i radovi partnerskih škola iz Hrvatske koje se neće hrvatskoj tradicijskoj kulturi (primjerice slagalica ili pamtilica s motivima natjecati, već će sudjelovati kao gosti. hrvatske tradicijske baštine) te trebaju biti napravljeni u digitalnom obliku. Koordinatori iz Bostona i Sydneyja mogu samostalno organizirati lokalne Tema: Tradicijska igra moje bake/moga djeda izložbe s preostalim pristiglim radovima.

Izvršenje programa je sufinancirano sredstvima Grada Zagreba. Predavanje u AMCA Toronto Hrvatska - zemlja iznimno bogate leksikografske tradicije Predavanje na temu hrvatske leksikografije s osvrtom na Leksikografski zavod Miroslav Krleža i njegova izdanja te vezu leksikografskih djela s očuvanjem i jačanjem hrvatskoga identiteta Ljubas je održala u Baka Gallery Cafeu

la prilično zanimanje. Gošća je istaknula kako je Hrvatska zemlja iznimno bogate leksikografske tradicije, a Leksikograf- ski zavod jedina hrvatska institucija koja se više od 65 godina sustavno bavi leksi- kografijom. Zavod je objavio više od 250 različitih enciklopedija, rječnika, leksiko- na i drugih leksikografskih djela koja tu- mače činjenice iz hrvatskoga naslijeđa i društvene zbilje sistematizirajući ih te po- mažući njihovu čuvanju i upotrebi. Odre- đuje se leksikografija kao čuvarica jezič- Predavanje Vlatke Vlatka Štimac Ljubas i Vinko Grubišić Štimac Ljubas u Torontu noga te kulturno-povijesnoga identiteta.

Tekst: Ana Bačić “Nemam riječi hvale za svoju hrvatska leksikografska djela: dvosvešča- duboku dirnutost i emociju ni Broz-Ivekovićev “Rječnik hrvatskoga je- lmae Matris Croaticae Alu- koju nosim zbog iskazane zika” (1901.), koji je danas mogao imati mni (AMCA) – Toronto dvadeset i koje izdanje, uvijek čuvajući ugostila je 23. ožujka hr- gostoljubivosti i skromnosti svih ispravan naziv, a sadržaj je mogao biti vatsku jezikoslovnu kroa- koji su me primili i pokazali mi potpuno u skladu s hrvatskim jezikom. A tisticu i leksikografkinju grad te odlazim doma obogaćena Drugi je Rječnik hrvatskoga ili srpskoga Vlatku Štimac Ljubas. Njezino predava- jezika JAZU (1881. - 1976.) u 23 sveska, nje bilo je o temi hrvatske leksikografije novim iskustvima i motivacijom koji je, upotpunjen i pročišćen, mogao s osvrtom na Leksikografski zavod Miro- za daljnji rad.” danas biti uzorno hrvatsko rječničko dje- slav Krleža i njegova izdanja te vezu lek- lo, smatra Grubišić. sikografskih djela s očuvanjem i jačanjem Gošća se posebno zadržala na izradi jed- Na kraju predavanja predsjednik hrvatskoga identiteta. Na predavanje nojezičnoga rječnika. Objasnila je način AMCA grupe Toronto Mustapić predao održano u Baka Gallery Cafeu u Torontu postanka jednojezičnoga rječnika hrvat- je dar - monografiju o Kanadi - gošći došli su članovi AMCA-e i ostali zaintere- skoga jezika, strukturu njegove natukni- koja je o svojim osobnim dojmovima resirani. Predsjednik AMCA grupe Toronto ce te se zatim zadržala na onim razinama kla: “Bio je to moj prvi posjet Kanadi. Ne- Krešimir Mustapić u uvodu je predstavio leksikografskoga članka kojima je mogu- mam riječi hvale za svoju duboku dirnu- Vlatku Štimac Ljubas, djelatnicu Leksi- će manipulirati hrvatskim identitetom ili, tost i emociju koju nosim zbog iskazane kografskog zavoda Miroslav Krleža u re- pak, identitet oblikovati i čuvati. gostoljubivosti i skromnosti svih koji su dakciji Hrvatske enciklopedije gdje na Slijedila su pitanja publike koja su se me primili i pokazali mi grad te odlazim mrežnome izdanju uređuje struke lingvi- odnosila uglavnom na najnovije promje- doma obogaćena novim iskustvima i mo- stike i filologije te baleta. Predavanje gos- ne u jeziku te utjecaje drugih jezika. Slu- tivacijom za daljnji rad.” n pođe Štimac Ljubas podržao je i Središ- šatelji su potaknuli živu raspravu u koju nji državni ured za Hrvate izvan RH. se uključio i prof. Vinko Grubišić. On je ENG The Almae Matris Croaticae Alumni (AMCA) Na početku predavanja AMCA gru- naglasio kako u hrvatskoj lingvistici ne association of Toronto played host to Vlatka Štimac pi Toronto darovana su izdanja Hrvatski postoji tako opširno područje struke kao Ljubas of Zagreb’s Miroslav Krleža Institute of Lexi- cography. She gave a lecture on Croatian lexicogra- opći leksikon, Hrvatski mjesni rječnik te vo- što je leksikografija jednog naroda, a kao phy that included a review of the work of the insti- dič Hrvatska: zemlja i ljudi, koja su izazva- posebnu zanimljivost spomenuo je dva tute and of its publications.

MATICA svibanj 2018. 41 Klikni – Idem doma

Elektronički izvori humanistike Virtualna izložba o Virtualni časopisi i knjige te razne svjetske baze spoznaja naša su stvarnost. Projekt “Povećanje pristupa braći Seljan elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija: e-Izvori” predstavljen je našoj javnosti na radioni- Sučelje virtualne ci “Elektronički izvori znanstvenih i izložbe o braći Seljan EMZ-a stručnih informacija” koju provodi zagrebačka Nacionalna i sveučiliš- na knjižnica u sklopu Dana otvore- nih vrata EU projekata u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, održanih od 6. do 13. svibnja 2018. Tako su zainte- resirani istraživači iz prve ruke upo- znali pozitivne prakse koje su uspješ- no zaživjele u područjima kao što su energetika, poduzetništvo, promet, zaštita okoliša, ruralni razvoj, soci- jalna uključenost te posebno u istra- živačkim projektima kulture i obrazovanja. Voditeljica projekta e-Izvori dr. sc. Aleksandra Pikić fokusirala se ovom zgodom na virtualno okružje humanistike. Protumačila je postu- pak umrežavanja e-Izvora koji NSK Piše: Vesna Kukavica dručje od La Plate do Amazone. Pove- provodi od pretprošle godine pota- zuju su se s hrvatskim iseljenicima iz- knuta nedovoljnom međunarodnom Etnografskome muzej u među 1907. i 1911., intenzivno radeći vidljivošću hrvatskih znanstvenika, Zagrebu 3. V. 2018. otvo- na buđenju njihove nacionalne svijesti. kao i zbog slabe mobilnosti znanstve- rena je nova izložba “Bra- Nekoliko puta prešli su Ande između nih novaka. Projekt e-Izvori vrijedan ća Seljan kroz prašume Argentine i Čilea. U Peru su stigli 1911. 133.760.000,00 kuna ostvaruje se u U i pustinju” i može se ra- gdje su s vladom sklopili ugovor o iz- sklopu Operativnoga programa Učin- zgledati do 18. XI. 2018. Izložba multi- gradnji puta koji bi spajao bogata nizin- koviti ljudski potencijali 2014. – 2020. medijalno dočarava ambijente u koji- ska područja s obalom, zbog čega Mir- Europskoga socijalnog fonda kako ma su boravili Seljani i cjelovito obra- ko kreće s ekspedicijom na put kroz bi se našim mladim znanstvenici- đuje njihova putovanja i istraživanja. Peru i umire u prašumi 1913. godine. ma povećao pristup međunarodnim Braća Seljan - Mirko (Karlovac, 5. IV. Stevo je nakon bratove prerane smrti časopisima i bazama podataka, što 1871. – Peru, 1913.) i Stevo (Karlovac, nastavio putovati i istraživati rude. Ži- izravno utječe na poboljšanje istraži- 19. VIII. 1876. – Ouro Preto, Brazil, 7. VI. vio je i osnovao obitelj u brazilskoj dr- vačkoga okruženja za akademsku za- 1936.) poduzimali su istraživanja u Eti- žavi Minas Gerais, gdje umire godine jednicu te otvara mogućnosti njiho- opiji i Južnoj Americi na prijelazu 19. i 1936. Vrijednu zbirku autentičnih pred- ve bolje planetarne vidljivosti. Uz dr. 20. stoljeća. U Etiopiji su djelovali u služ- meta domorodaca Etiopije (133 pred- Pikić, u projektnome timu za eduka- bi negusa (cara) Menelika II. od lipnja meta) i Južne Amerike (240 predmeta) ciju o e-Izvorima iz NSK djeluju Ivona 1899. do kraja 1901. godine, opisujući darovali su domovini Hrvatskoj i to on- Milovanović i Maja Čulić, a vi može- život i običaje mnogobrojnih etničkih dašnjem Narodnome muzeju, koja se od te pristupiti e-Izvorima znanstvenih i skupina. U Južnu Ameriku odlaze 1903. 1919. nalazi u Etnografskome muzeju stručnih informacija na ovoj povezni- godine, gdje istražuju područja Brazila u Zagrebu. Upravo je ta vrijedna ostav- ci: http://baze.nsk.hr/projekt-e-izvo- i Paragvaja, osobito kulture etničkih štinu braće Seljan u posjedu EMZ-a žu- ri/. Klikni – Idem doma! skupina iz porodice Tupi Guarani. Od djela za digitalizacijom kako bi bila dos- 1905. do 1906. usredotočuju se na po- tupna svima s jednoga mrežnog mjesta,

42 MATICA svibanj 2018. privlačeći i digitaliziranu građu o Selja- nima iz ostalih hrvatskih institucija. Vir- tualna inačica izložbe o slavnim hrvatskim istraživačima braći Seljan nalazi se na poveznici: (http://bracaseljan.emz. hr/). Na sučelju su u dvojezičnoj hrvatsko-engleskoj verziji prikazane Zbirke (predmeti, fotografije, rukopisi); Izvori (knjige, članci, literatura); slijede Zabav- ni sadržaji (kviz znanja, memory, strip). Zasebno su izdvojene interaktivne karte (Etiopija, Južna Amerika). Iz fundusa EMZ-a dostupna je sva građa: fotografije, predmeti iz Etiopije i Južne Ameri- ke, fotografije koje su braća snimila u Južnoj Americi, pisma, dnevnici, put- Iz etnografske zbirke braće ne bilježnice, razglednice i dopisnice Seljan dostupne na Mreži te knjiga “Salto del Guaira” koja je za ovu svrhu prevedena sa španjolsko- gitalizirala je knjige braće Seljan te je i prevoditelji Lučana Banek i Ana Bunčić, ga na hrvatski jezik. NSK u Zagrebu di- Gradski muzej Karlovac umrežio svoju dok su fotografije priredili Filip Beusan Zbirku Seljan, čime su nadopunili ovaj i Nina Koydl. Grafičko oblikovanje i pro- internetski projekt. Na Mreži su i član- gramiranje interaktivnih sadržaja potpi- ci koje su Seljani objavljivali u časopi- suju Irena Mihalinec i Tomislav Valent. su “Prosvjeta” u razdoblju od 1902. do Zahvaljujući pomoći iz NSK Sofije Klarin 1911. Popis literature upućuje korisni- Zadravec i vi možete uživati u prelistava- ke na e-knjige koje su objavila braća Se- nju i čitanju digitaliziranih knjiga braće ljan te na znanstvene i popularne rado- Seljan (Vidi: http://bracaseljan.emz.hr/ ve koji tematiziraju njihovo djelovanje. Album.aspx?id=6) Kroz pustinju i prašu- Dojmljiv je strip poznatoga crtača An- me: pripoviesti (Zagreb, 1943.) i Kroz pra- drije Maurovića “Grob u prašumi” s tek- šume i pustinju, koju je objavio Hrvatski stom koji potpisuje Franjo Fuis i Marcel prosvjetni klub St. Louis (1912.). Autor- Čukli, oblikovan prema knjizi Zlatka Mi- ski tim virtualne izložbe nada se da će lkovića “Braća Seljani”, a koji je izlazio ovaj internetski projekt rasti istodobno u časopisu “Zabavnik” (1943. - 1944.). sa širenjem saznanja o bogatom djelo- Dostupne su i interaktivne karte koje vanju braće Seljan e-izvorima te da će iscrtavaju putove braće Seljan s opi- informacije o ovim iznimnim istraživači- sima njihovih ekspedicija. Uz autoricu ma i putnicima s lakoćom prelaziti gra- virtualne izložbe Mariju Živković u timu nice i spajati kulture, baš kako su to ra- su bili stručna suradnica Renata Santo, dila i braća Seljan. n

Seljan Brothers Exploration Data Digitalised Zagreb’s Ethnographic Museum opened The Seljan Brot- exhibition featuring the renowned explorers Mirko and hers Through Jungle and Desert exhibition on the 3rd of Stevo Seljan can be found at the link http://bracaseljan. May. The exhibition will be open for viewing through to emz.hr/. The team that put together the consolidated the 18th of November 2018. The multimedia exhibition digital data hopes that this project will grow, that it will evokes the settings the Seljan brothers visited and pre- be expanded from electronic sources and insight into sents all of their travels and explorations. The Seljan the wealth of activity undertaken by the Seljan brot- brothers—Mirko (Karlovac, 5 April 1871 – Peru, 1913) hers and that the information concerning these excep- and Stevo (Karlovac, 19 August 1876 – Ouro Preto, Bra- tional explorers and wanderers will cross borders with zil, 7 June 1936) explored Ethiopia and South America ease and connect cultures, just as brothers Mirko and at the turn of the 20th century. The virtual version of the Stevo Seljan did.

MATICA svibanj 2018. 43 Hrvatska matica iseljenika i Sveučilište u Zagrebu pozivaju vas u Sveučilišnu školu hrvatskoga jezika i kulture 30. lipnja - 27. srpnja 2018.

Piše: dr. fra Šimun Šito Ćorić, Švicarska ([email protected])

d antičkih vremena kad je bio naseljen Ilirima, zatim pod rimskom vlašću, pa nakon doseljenja Hr- O vata u 7. stoljeću kad je bio u sastavu Zahumlja te otkad je po- četkom 14. stoljeća zajedno sa Stonom ušao u sastav Dubrovačke Republike, nikada se nije toliko kao danas spomi- njao taj poluotok autohtone vinove loze • program za osobe starije od 17 godina i maslina, zalegao između Neretvansko- • 110 sati jezične nastave ga kanala i Malostonskoga zaljeva te Pelješkoga i Mljetskoga kanala. Pelje- • tri razine (početna, srednja i napredna) šac! A Dubrovačka Republika rasla je na • male skupine temeljima prvoklasnog pomorstva, tr- govine i obrta, stvarala u mnogočemu • predavanja o hrvatskoj kulturi i jedinstvenu kulturu (graditeljstvo, knji- povijesti ževnost, slikarstvo i znanost) i civilizaci- ju (liječnička služba, ljekarništvo, karan- • raznoliki kulturni program tena – Lazaret, socijalne ustanove, • studijski izleti kanalizacija, vodovod…). Koliko god je taj dio Hrvatske tijekom povijesti imao • diploma Sveučilišne škole, ECTS-bodovi nedvojben ugled u Europi i nemalo pri- • prijave do 25. svibnja 2018. jatelja, još više su se redali neprijatelji, koji su ga htjeli prisvojiti: Bizantinci, Nor- mani, Mlečani, Osmanlije, Austrijanci, Francuzi i Srbi. Danas kad Hrvati na svojim prasta- rim ognjištima žive u svoje dvije drža- Za detaljne informacije i pristupnice javite se na: ve, u BiH i s onima koji su im se okupa- tel: (+385 1) 6115-116 cijom i naseljavanjem tijekom povijesti pridružili, i Europa je shvatila da je doš- e-mail: [email protected] lo vrijeme da Republika Hrvatska pove- (Lada Kanajet Šimić, prof.) (S)KRETANJA

Svaki je most da se život povezuje i prijateljstvo gradi O neosnovanosti i sljepoći bošnjačkih napada na Pelješki most progovorila je i Europska komisija, izjavivši da nemaju primjedbi, uvjeta ili bilo kakvih neriješenih pitanja vezanih uz tu gradnju

že i zaokruži svoje područje i dostojno jasno istaknuo: “Pelješki most ne ulazi u je potvrdio da Zvizdić ponovno djeluje (p)ostane dio nje, odredivši za to i veli- pitanja graničnog uređenja između RH samoinicijativno te podsjetio da je Vije- ku financijsku pomoć. i BiH. Napravili smo iskorake te visina će ministara lani jednoglasno usvojilo iz- Međutim, još uvijek se jedna europ- od 55 metara i rasponi od 280 metara vješće ministra prometa i komunikacija ska država, Srbija, ne odriče Dubrovnika između stupova mosta omogućuju na- BiH Ismira Juske u kojem piše da nema i njegove kulture, posebice književnost šim prijateljima u BiH neškodljiv prolaz formalnih zapreka za gradnju Pelješko- proglašava srpskom, a svaki put kad se i sve ono što je potrebno za funkcioni- ga mosta i da to ne treba povezivati s spomene ili radi na projektu konačnog ranje luke Neum.” Konvencijom o pravu mora. povezivanja Republike Hrvatske Pelješ- Član Predsjedništva BiH Dragan Čo- O neosnovanosti i sljepoći bošnjač- kim mostom, muslimanski političari iz vić također je potvrdio kako je RH usu- kih napada na Pelješki most progovo- BiH orkestrirano i na sav glas počnu glasila projekt s bosanskohercegovač- rila je i Europska komisija, izjavivši da tražiti zabranu njegove gradnje. Tako je kom stranom i u potpunosti prihvatila nemaju primjedbi, uvjeta ili bilo kakvih potpisivanje ugovora o gradnji tog mo- sve tehničke zahtjeve koje su iznijeli ek- neriješenih pitanja vezanih uz tu grad- sta u Dubrovniku opet izazvalo njihovu sperti i stručna tijela iz BiH. Uz to, parla- nju: “Komisija je vrlo pozorno analizira- “reakciju zabrane”, posebice od Stran- ment i Vijeće ministara BiH nikada nisu la projektnu prijavu Hrvatske vezanu za sufinanciranje Pelješkoga mosta. Pro- Član Predsjedništva BiH Dragan Čović također je potvrdio kako vjeravala je jesu li zadovoljeni svi uvjeti i proceduralni koraci koje zahtijevaju pra- je RH usuglasila projekt s bosanskohercegovačkom stranom vila kohezijske politike prije nego što je i u potpunosti prihvatila sve tehničke zahtjeve koje su iznijeli odobrila projekt. EK je zaključio da kada je riječ o internoj proceduri Komisije i eksperti i stručna tijela iz BiH. EU-a, ne postoje neriješeni pravni pro- blemi ili pitanja vezana za taj projekt.” ke demokratske akcije (SDA) na čelu s zatražili obustavu izgradnje Pelješkoga Unatoč svemu tome, u ovakvim su- Bakirom Izetbegovićem, ali i od aktual- mosta. “Predsjedništvo BiH nikada nije sjedskim odnosima dobro je ohrabriti nog predsjedatelja Vijeća ministara BiH usvojilo zaključak ili neki drugi službe- se: Srbima nije uspjelo ni vatrenom voj- Denisa Zvizdića. ni akt u kojemu bi iznijelo jedinstveno nom silom okupirati Dubrovnik, Ivana Oni to s očitom mrzovoljom i zavi- stajalište države Bosne i Hercegovine, Gundulića, Ruđera Boškovića i one slav- šću čine prema hrvatskom narodu i ci- a koje se odnosi na neslaganje s pro- ne oko njih, a još manje će nam moći vilizacijskim uzusima unatoč golim či- jektom Europske unije u Hrvatskoj oko ukrasti svojim šešeljevskim stajalištima njenicama. Hrvatska je još 2007. dala izgradnje Pelješkoga mosta. Javne reak- dok će se bošnjački političari, ako ne jamstvo BiH da Pelješki most ni na koji cije, izjave i prethodna pisma pojedinih svojim zdravim razumom i kulturom način neće zadirati u prava te države dužnosnika BiH samoinicijativni su akti poštenja, ubrzo pokazati silom zakona koja ima po UN-ovoj Konvenciji o pra- i pokušaji komunikacije s institucijama i u ovome gubitnicima sa svojim zlura- vu mora. Premijer Andrej Plenković je drugih država i EU-a izvan okvira ustav- dim zahtjevima i ultimatumima. I to na prigodom potpisivanja ugovora s kine- no predviđenih nadležnosti.” sramotu svoju kad sutra preko njega i skim konzorcijem China Road and Bridge Uz to, zamjenik predsjednika Vijeća oni budu prelazili jer svaki je most da Corporation o gradnji Pelješkoga mosta ministara BiH Vjekoslav Bevanda javno se život povezuje i prijateljstvo gradi! n

MATICA svibanj 2018. 45 Naši gradovi: Korčula Grad Marka Pola

Svetac zaštitnik Korčule je sv. Todor koji se slavi 29. srpnja, dok je katedrala posvećena sv. Marku. Katedrala se nalazi na najvišem dijelu poluotoka, a gradila se od početka 15. do sredine 16. stoljeća

Piše: Zvonko Ranogajec dručje lokalne samouprave grada Kor- ODLIČNA FORTIFIKACIJA Foto: Turistička zajednica grada Korčule čule čini pet naselja: Korčula, Pupnat, Reljefno gledano, Korčula je prirodni Čara, Račišće i Žrnovo. Prema zadnjem nastavak poluotoka Pelješca od kojega rad Korčula je naselje na popisu područje grada Korčule imalo ga razdvaja uski Pelješki kanal između sjeveroistoku istoimeno- je 5.662 stanovnika, a naselje Korčula Korčule i Orebića. Na otoku dominiraju ga otoka u Dubrovač- 2.856 stanovnika te je i ovo postao pro- vapnenačke stijene s izmjenama uzvisi- ko-neretvanskoj župani- stor depopulacije. Za prvog popisa stana i polja u kršu s tlom crvenicom. Naj- G ji koji spada u skupinu novništva 1857. godine Korčula je ima- viši je vrhom Klupca s 558 m.n.v. Otok srednjodalmatinskih otoka zajedno s la 2.168 stanovnika, a maksimalan broj ima izrazitu mediteransku klimu s vrlo Mljetom, Lastovom i Elafitskim otocima od 3.232 stanovnika bio je 1991. godi- blagim ljetima, vegetacija je tvrdolisna pokraj Dubrovnika. Otok Korčula je s ne. mediteranska, a od životinjskoga svi- površinom od 271 četvornim km šesti po veličini otok u Jadranu. Dugačak je 47 kilometara, dok širina varira od 5,3 km između uvale Ripna i Teklina pa do 7,8 km između poluotočića Ratak i uvale Prigradica. Grad Korčula jedan je od pet gradova u županiji, a graniči s tri su- sjedne općine: Lumbardom na istoku te Smokvicom i Blatom na zapadu. Na sjeveru grad Korčula ima morsku gra- nicu s općinom Orebić na Pelješcu. Po-

Reljefno gledano, Korčula je prirodni nastavak poluotoka Pelješca od kojega ga razdvaja uski Pelješki kanal između Korčule i Orebića. Stara gradska jezgra Korčule leži na poluotoku okruženom srednjovjekovnim zidinama

46 MATICA svibanj 2018. Za Korčulu je tipična viteška igra moreška - bojni ples s mačevima Veliki Revelin kula i vidikovac

jeta značajni su mungos i čagalj, kao i Statut grada Korčule potječe iz 13. na najvišem dijelu poluotoka, a gradi- alohtone životinje divlje svinje i jeleni. stoljeća i jedan je od najstarijih pravnih la se od početka 15. do sredine 16. sto- Grad Korčula izrazito dominira tim akata u tom dijelu Europe kojim se regu- ljeća. Posebnu vrijednost čine orgulje prometnim pravcem, u čemu je bio i nje- lira stambena gradnja i urbana kompo- orguljara Colombija koje su postavlje- gov značaj tijekom povijesti i rano kolo- zicija u obliku riblje kosti. Najljepši pri- ne u katedralu 1557., a koje je oslikao niziranje od vremena Grka u IV. st. pr. Kr. mjeri korčulanske stambene arhitekture Tintorettov učenik dok je slavni Jacopo Grci su Korčulu nazvali Korkyra Melaina su crkve, palače i kuće nastale u 15. i 16. Tintoretto oslikao oltarnu palu u kate- da bi je razlikovali od Krfa, dok su je Ri- st. u gotičkome i renesansnome stilu te drali sv. Marka koja prikazuje sv. Mar- mljani nazivali Corcyra Nigra. Grad Kor- dočaravaju snagu i bogatstvo tadašnje- ka sa sv. Bartolomejem i sv. Jeronimom. čula sagrađen je na manjem poluotoku ga korčulanskog plemstva. Pročelja kuća U suvremeno doba katedrala je uređe- s odličnim fortifikacijskim sadržajima, krase grbovi, balkoni i ostale arhitek- na brončanim kipom Isusa Krista, dje- zidinama i kulama usmjerenim prema tonske dekoracije, kao i portali crkava. lom hrvatskoga kipara Frane Kršinića. Pelješkome kanalu. Zidine ponad mora Korčulu su gradili korčulanski majsto- grad su dobro štitile, a zbog geografskog ri od vrničkoga i korčulanskoga kame- TURIZAM GLAVNA GOSPODARSKA položaja, povijesnih i kulturnih značajki na, a kamenoklesarstvo i brodogradnja GRANA grad je oduvijek bio administrativno i bile su u srednjem vijeku najznačajnije Najpoznatiji građanin Korčule zasigur- vjersko središte otoka, unatoč značaju gospodarske grane. Inače, ime Korču- no je najveći svjetski putnik iz 13. sto- ostalih dvaju naselja - Vele Luke ili Bla- le prvi put se spominje u 10. stoljeću, a ljeća Marko Polo, čiji su zapisi iz puta u ta, koji su po broju stanovnika veći od 1001. godine dolazi pod vlast Venecije, Kinu inspirirali mnoge kasnije istraživa- Korčule. Korčula je uz Boku kotorsku i slijedi vlast Zahumlja pa hrvatsko-ugar- če. Iako postoje prijepori je li rođen na Dubrovnik imala iznimno značenje pri skih kraljeva te opet Venecije od 1420. Korčuli ili Veneciji, Korčula baštini nje- ulazu u jadranski akvatorij, posebno u pa do 1707. godine. gov značaj, ime i djelovanje, a njegova sustav morskih kanala. Zato su Korču- rodna kuća na Korčuli jedna je od glav- lom kao malo kojim prostorom vladali CRKVE, PALAČE I KUĆE nih turističkih znamenitosti grada. Za- nakon Grka mnogobrojni osvajači: Ri- Svetac zaštitnik Korčule je sv. Todor koji štitni znak grada je i neobarokno stu- mljani, Mlečani, Englezi, Francuzi, Rusi, se slavi 29. srpnja, dok je katedrala po- bište kojim se ulazi u grad. Austrijanci i Talijani. svećena sv. Marku. Katedrala se nalazi Turizam je posljednjih pola stoljeća postao glavna gospodarska grana Kor- čule nakon što je brodogradnja izgubila na značaju još prošlog stoljeća. Korču- la je postala top destinacija, a središnja tvrtka u gradu je HTP Korčula s više ho- tela u svom vlasništvu. Novija kulturna manifestacija koja privlači ljubitelje kla- sične glazbe je Korčulanski barokni festival. Korčula je do kraja prošlog stoljeća bila jedno od središta hrvatskoga vater- pola u Korčulanskome plivačkom klubu, u čemu se prednjačila braća Lozica. n

ENG Korčula is the chief city of the island that bears its name, located in Dubrovnik-Neretva Coun- ty. It is part of the central Dalmatian group of is- Katedrala sv. Marka iz zraka lands along with Mljet, Lastovo and the Elaphiti is- lands near Dubrovnik.

MATICA svibanj 2018. 47 VIJESTI

Spektakl HRT-a Lijepom našom u Odžaku

BiH - U Odžaku je 4. travnja održano snimanje emisije Lijepom našom, glazbeno-scenskoga spektakla Hrvatske radiotelevizije. Emisija Lijepom našom već se više od dva desetljeća prikazuje na HRT-u i svih tih godina uspješno je vodi Branko Uvodić, poznati TV-urednik i voditelj. Jedna od tajni popular- nosti i dugovječnosti ove emisije je u tome što je u fokus stavila i manje sredine koje rijetko dobivaju medij- sku pozornost. Jedan od organizatora ovoga spektakla bio je HKD Napredak Odžak. Sport- ska dvorana u Odžaku bila je pretije- sna da primi sve zainteresirane za ovaj događaj. Procjenjuje se da je bilo oko 1.200 posjetitelja. Tu su bili i mnogobrojni gosti, među kojima vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, zatim koga života Bosne i Hercegovine i Hr- Marko Begići, Željko Jurić, Boban Rajo- prof. dr. Franjo Topić, predsjednik HKD vatske. Svojom izvedbom predstavio vić, Marija Pavković… Napredak, prof. dr. Dragan Primorac, se HKD Napredak Odžak, a nastupili Emisija Lijepom našom, snimljena u ugledni genetičar i poznati javni djelat- su i mnogi popularni glazbenici kao Odžaku, emitirana je na Hrvatskoj ra- nik, ravnatelj HMI-ja prof. Mijo Marić što su Miroslav Škoro, Neda Ukraden, dioteleviziji 14. i 21. travnja. (HKD Na- te mnogi drugi iz kulturnoga i politič- Hanka Paldum, Nedžad Salković, Ilija i predak)

Kotorvaroška večer u Stuttgartu

NJEMAČKA - U organizaciji Udru- Stuttgarta i okolice, ali i Hrvati ge kotorvaroških Hrvata, pod iz Švicarske i Austrije. Skup je sloganom “Nema raja bez rod- pozdravio i blagoslovio nazoč- noga kraja”, održana je 14. trav- ne voditelj HKM u Stuttgartu nja u Stuttgartu četvrta po redu fra Zvonko Tolić. Zatim su se Kotorvaroška večer. Prema pro- za govornicom izmjenjivali kon- cjenama organizatora, okupilo zul RH u Stuttgartu Ivan Bulaja, se oko 2.000 Hrvata. glavni konzul BiH u Stuttgartu Himnu je izvela klapa Stella Zvonko Mišković, Zoran Piličić, Maris iz Stuttgarta, a zatim su pomoćnik ministra obrane RH - se nazočnima preko videolin- podrijetlom Kotorvarošanin, te ka obratili predsjednik udruge zastupnik u njemačkome Par- Kotorvaroških Hrvata Luka Pi- lamentu Josip Juratović. Jedan ličić i kompletan tim organizatora. Zaželjeli su dobrodoš- od posebnih gostiju bio je i vlč. Adolf Visaticki, umirovljeni licu gostima i zahvalili vjernim sponzorima koji godinama svećenik kojemu mnogi Kotorvarošani mogu zahvaliti što prate ovaj hvalevrijedan skup. Naime, Kotorvaroška večer su danas živi. Publika je pjesmom za govornicom pozdra- u ove četiri godine donirala je rekordan iznos humanitar- vila svoga omiljenog biskupa mons. dr. Franju Komaricu. ne pomoći od 40.000 eura koje je poslala u rodni kraj i u U zabavnom dijelu programa nastupili su i TS Ruža, poznati Banjolučku biskupiju. Ove godine dio novca su namijenili glazbenik iz BiH Davor Badrov, folklorni sastav KUD-a Kre- i Udruzi djece s invaliditetom Bubamara u Vinkovcima. Na šimir Bad Canstatt, folklorno društvo Ruža Filderstadt, a večer su došli gosti i predstavnici svih hrvatskih udruga iz program je vodio vlč. Marko Vidović iz Prijedora.

48 MATICA svibanj 2018. Od 1951. izlazi mjesečnik Hrvatske matice iseljenika

Pronašli smo u Matici za mjesece svibanj godine…

Priprema: Hrvoje Salopek

Pišući o hrvatskoj glazbi u Gradišću Matica navodi kako je 1958. tamburaška glazba ondje dosta raširena. “Hrvatsko narodno glazbalo, tamburica, uvedeno je u Gradišću već 1923. godine. U toj godini osnovan je u Pajngertu tamburaški zbor, prvi u Gradišću. Zatim su osnovani tamburaški zborovi u Uzlopu, Novoj Gori i Dolnjoj Pulji…”

Naš istaknuti 1978. pravnik, političar i viktimolog Zvonimir Šeparović dao je intervju Matici u povodu njegova boravka u Australiji prigodom kojeg je održao niz predavanja na najvažnijim tamošnjim sveučilištima te obavio istraživanje o našoj emigraciji u Australiji s obzirom na proces asimilacije, odnosno otuđenja iseljenika. “Mislim da se odvijaju vrlo brzi procesi australijanizacije i da treba djelovati brzo ako želimo nešto postići. Vidio sam tamo našu djecu; njima je engleski jezik već važniji, to im je prvi jezik, a ne hrvatski. I to se vidi već sada, dok još žive pod okriljem U Matici je predstavljena knjiga argentinske Hrvatice Carmen oba roditelja koji govore hrvatski… 2006. Verlichak pod naslovom Los Croatas dela Argentina koja je A kako znamo jezik je jedan od bitnih objavljena na španjolskome jeziku krajem 2005. godine. O knjizi su uz autoricu činilaca identifikacije, ali – s druge govorili akademik Tonko Maroević, prevoditelj Mate Maras i zamjenik ravnatelja strane – i otuđenja”, rekao je uz ostalo HMI-ja Domagoj Ante Petrić. u razgovoru za Maticu prof. Šeparović.

MATICA svibanj 2018. 49 Pozivamo Vas na tradicionalne ljetne projekte Hrvatske matice iseljenika

ECO HERITAGE STVARANJE TASK FORCE KAZALIŠTA

Prijavite se na Matičin Prijavite se na seminar STVARANJE KAZALIŠTA koji će se volonterski projekt ECO održati od 7. do 15. srpnja na Školjiću pokraj Zadra (otok HERITAGE TASK FORCE Galovac). koji se održava Seminar je namijenjen zaljubljenicima u kazalište, vodite- od 22. 7. do 11. 8. 2018. ljima i sudionicima kazališnih amaterskih grupa koje dje- Primorsko-goranska luju izvan Hrvatske ili se planiraju osnovati. županija prepoznala je Steknite novo znanje uz veselo druženje i rad. Ostvarite vrijednost projekta ECO nove kontakte i razmijenite iskustva s kazališnim amate- HERITAGE TASK FORCE rima iz cijeloga svijeta, pod stručnim vodstvom redateljice te će ovoga ljeta biti do- i dramske pedagoginje Nine Kleflin. Program je podijeljen maćin mladima hrvatskog podrijetla koji dolaze iz čitavog u prijepodnevni teoretski dio s audio-vizualnim materija- svijeta dobrovoljno raditi na očuvanju hrvatske prirodne lima i poslijepodnevni praktični dio. Seminar završavamo i kulturne baštine. izvođenjem predstave domaćeg autora, kako bismo pred Projekt je u ovih dvadesetak godina Hrvatska matica ise- lokalnom publikom primijenili usvojeno znanje. Sadržaj ljenika realizirala gotovo u svim krajevima Hrvatske (više programa obogatit će se prigodnim tematskim predava- o projektu EHTF možete pronaći na našoj internetskoj njima te posjetom Zadru na neku od predstava koje će se stranici). prikazivati u sklopu Zadarskog ljeta. Boravak za sudionike je besplatan. Organiziran im je put Kazalište će se stvarati na otočiću Galovcu - Školjiću u neiz Zagreba i natrag, izleti tijekom vikenda na more, tečaj posrednoj blizini mjesta Preko na otoku Ugljanu, koji se hrvatskoga jezika, dramska i internetska radionica. Zauz- nalazi nasuprot Zadru. Polaznici će biti smješteni u obnov- vrat sudionici dobrovoljno obavljaju poslove prema planu ljenome franjevačkom samostanu u dvokrevetnim soba- domaćina. Pritom će upoznati kraj, družiti se i upoznavati ma s kupaonicom. međusobno, ali i s mladima Primorsko-goranske župani- Hrvatska matica iseljenika pokriva troškove seminara, je. Vjerujemo da će nam se i ove godine, kao i prijašnjih, a polaznici plaćaju samo smještaj (300 kn dnevno – puni priključiti mladi iz najmanje deset zemalja. pansion). Sve obavijesti vezane uz EHTF možete i dalje pratiti na na- Prijave se primaju do 15. lipnja. šoj internetskoj stranici www.matis.hr. Naš moto je - Kazalište je teško osmisliti, ali ga nije teš- Imate li pitanja, slobodno se javite voditeljici projekta Ni- ko stvoriti! ves Antoljak na e-mail: [email protected]. Želite li se prijaviti, poslat će Vam pristupnicu.

Informacije i prijave: Hrvatska matica iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, 10 000 Zagreb, HR-Croatia www.matis.hr E-mail adresa voditeljice projekta Nives Antoljak: [email protected] Novi povijesni roman Ivana Aralice ‘Farrell’ o hrvatskom iseljeništvu u Sjevernoj Americi Raspolovljenost na ‘Zadrtance’ i ‘Zekanovce’ U romanu “Farrell” Aralica je na potpuno nov način pristupio hrvatskom iseljeništvu u Sjevernoj Americi. Pri pisanju ovog djela koristio se historiografskom građom, memorabilijama vlastite obitelji i snažnom literarnom metaforikom

Ondje su krenuli trbuhom za kruhom snažni hrvatski mladići i muževi da bi ostvarili željeni bolji život radeći cjelod- nevno u američkim čeličanama i rudni- cima te su tamo u većini ostavili i svoje kosti. Njihov život autor opisuje sljede- ćim riječima: “Radnici koji su na ovakav način u Farrell dolazili nisu bili robovi, bili su slobodni ljudi da slobodniji nisu mogli biti, ali ima li se na umu posao koji su radili i zarada od njega, može se reći da se pravima, koja su im u toj slo- bodi dana, nisu odmaknuli mnogo dalje od prava crnačkog roblja u Farrellu. Zar ship – karta nije bila prikladna za- Predstavljanje knjige na Interliberu mjena za cijenu, na tržištu roblja, ku- pljenog crnog roba! Bila je! Pogotovu Tekst: Đuro Vidmarović stima gdje su radili. Mnogi od njih pre- kad bi sam radnik sumu za koju ga je nosili su komunističke ideje u stari kraj kompanija kupila morao Zuppi tri go- van Aralica postaje, na nakon što bi iz Amerike bili prisilno ise- dine otplaćivati.” određeni način, feno- ljeni ili su se dragovoljno zbog promidž- men u suvremenoj hr- benih razloga vratili u Hrvatsku. Aralica Ivan Aralica, Zabok, vatskoj književnosti. Go- je kao središte svoga literarnog doživ- 2011. (Snimio Đ. V.) I dine nimalo ne utječu na ljaja iskoristio svoj zavičaj u šibenskom snagu njegova književnog rukopisa. Što- zaleđu znajući mentalitet, običaje, ali i više, s godinama piše studioznija i op- povijest Hrvata koji ovdje žive, kao i ra- širnija književna djela. Sve se to odnosi zloge iseljavana koje je (i) tada poprimi- i na njegov najnoviji roman “Farrell” u lo velike razmjere. Za razliku od mnogih kojemu je na potpuno nov način pristu- publicista koji su pisali o ovoj proble- pio hrvatskom iseljeništvu u Sjevernoj matici, Aralica je vrlo otvoreno objavio Americi. Pri pisanju ovog djela koristio kako su inicijatori i poticatelji iseljava- se historiografskom građom, memora- nja bili i domaći nečasni ljudi, u kon- bilijama vlastite obitelji i snažnom lite- kretnome slučaju osoba koja je preki- rarnom metaforikom. nula teološke studije i počela se baviti U historiografiji tek je u užim kru- vrbovanjem vlastitih sunarodnjaka za govima poznato, dok je to široj javnosti odlazak u Ameriku, zarađujući pri tome gotovo nepoznato, da su Hrvati iseljeni na njihovim problemima i njihovu jadu. u SAD, poglavito iz Dalmacije, tijekom austrougarske vladavine bili rasadnici PRIHVAĆANJE TUĐIH IDEOLOGIJA i pristaše komunističke ideologije i or- Farrell je industrijski gradić u zapadno- ganizatori komunističke stranke u mje- me dijelu savezne države Pennsylanije.

MATICA svibanj 2018. 51 Aralica je znalački i psihološki izni- diskusije, a mladi natjecanje u bacanju jansirano predstavio hrvatsku zajedni- kamena s ramena. Za načelnika općine, cu u Farrellu, ističući sklonost Hrvata asimiliranoga Čeha, sve je to bilo toliko prihvaćanju tuđih ideologija i iluzija bez nerazumno i neshvatljivo da je sudio- traženja racionalnog obrazloženja i mo- nike ove pučke svečanosti smatrao lu- gućeg predviđanja negativnog raspleta. dim osobama. Njihovu ludilu pridavao Tako se u Farrellu dio vodećih Hrvata u je kao jedno od bitnih oznaka i način zajednici opredjeljuje za marksizam i le- njihova pjevanja. Te drage im gange i njinizam. Pri tome stvaraju i komunistič- rere parale su uši Amerikancima i oni ku stranku, vrbujući među siromašnim ih nisu doživljavali kao oblik autentične i socijalnim obespravljenim sunarodnja- etno baštine, već kao oblik kolektivne cima svoje nove članove. Ovu grupaciju poremećenosti. Kako bi ih spriječio u predvodio je useljenik iz Bugarske koji njegovanju takvog “ludila”, načelnik je se zvao Zekan Karanov, zbog čega su naredio žandarima da uhite sudionike svi komunisti u Farrellu nazivani znako- natjecanja kamena s ramena i pjevanja vito – Zekanovci, a Zadrtani Hrvati koji gangi te da ih odvedu u mjesnu ludnicu. toga, s velikim traumatskim iskustvom, su ostali vjerni crkvi. Uhićeni su stavljeni u luđačke košulje bili su pušteni svojim kućama. te odvođeni u bolnicu. Tek mjesni žu- “Kad se svi izopijaju, nastaje dernja- SKUČENI SVAKODNEVNI ŽIVOT pnik vrlo mudrom intervencijom uvje- va koja je neusporediva s bilo čime što Aralica vjerno opisuje život naših suna- rava gradonačelnika, ali i šefa psihijatri- se do tad od njih moglo čuti. Skupljeni rodnjaka u montažnim kućama gdje su je, kako je riječ o normalnim i zdravim oko jedne klupe deru se na jedan na- smješteni za povoljnu cijenu i gdje se ljudima, a njihovo pjevanje i sportsko čin, skupljeni oko druge na drugi, a oni odvija njihov skučeni svakodnevni život. natjecanje dio su njihove baštine, dakle oko treće na treći. Toj dernjavi nema Kao oblik etničke samobitnosti ostala njihove nacionalne samobitnosti, a ne kraja. U koje god vrijeme dana poče- im je vjera, odnosno crkva i narodni kolektivne poremećenosti. Tek nakon la, završit će tek u noći. I da se samo običaji, folklor i tradicija koju su ponijeli deru! Nego, dok se jedni deru, a drugi sa sobom kao dio vlastite samobitnosti. U široj javnosti gotovo je piju, oni treći uzimaju kamenje s hrpe, Aralica ovome trenutku pristupa poma- nepoznato da su mnogi svatko svoj kamen i bacaju ga u dalj lo humoristično, bolje rečeno tragiko- bez ikakva reda. Kad pogledaš sa stra- mično, kako bi prikazao sukob američ- Hrvati iseljeni u SAD, tijekom ne, vidiš na ledini njih, što god da radi- kog načina života s već tada započetim austrougarske vladavine, li, a iznad njihovih glava kamenje kako ‘melting-potom’ i naše hrvatske kulturne na sve strane leti u zraku.” baštine. Nakon svete mise Hrvati bi se bili rasadnici i pristaše okupljali u središtu mjesta, počeli svoje komunističke ideologije. PREUZIMANJE VJERSKIH OBILJEŽJA Drugi moment koji ističe Aralica je pre- Ivan Aralica na grobu Ksavera Šandora uzimanje vjerskih obilježja od Crkve, Đalskog u Zaboku 2011. (Snimio Đ. V.) što je pak učinila Komunistička parti- ja. Vrhunac ovog kopiranja je ponovno komičan, ali tragičan i paradigmatičan primjer kada vođa lokalnih komunista nakon povratka iz Moskve pokazuje fotografiju na kojoj je snimljen kako se rukuje sa Staljinom. Nakon toga njegovi sljedbenici, ushićeni poštovanjem prema ruci koju je u svojoj držao Sta- ljin, ljube ruku svome sunarodnjaku ko- munistu. “Zamislite, Gašpar drži Stalji- novu ruku u svojoj ruci, a Staljin drži Gašparovu ruku – ruku jednog od Ze- kana – u svojoj!” Treći moment koji želim istaknuti je objektivan prikaz grubosti s kojom se američke vlasti obračunavaju s doma- ćim komunistima. Uz pomoć mafije oni su jednostavno ubijali vodeće komuni-

52 MATICA svibanj 2018. ste, čime su ostalima dali do znanja kako im predstoji jedi- IN MEMORIAM no ponovni egzil, odnosno povratak u staru domovinu. To se događa i našim junacima. Neki od njih su nakon povrat- Umro “gastarbajterski” slikar i pisac ka stečenim novcem pomogli podići kuće svojim obiteljima, Drago Trumbetaš a neki su nastavili s političkim radom i na kraju stradali od jugoslavenskih komunista-partizana. Ivan Aralica ne bježi od pomalo ironijskog opisa uloge jednog od svojih rođaka, zapravo djedova brata koji je nakon povratka pomogao obitelji sagraditi zidanu i stabilnu kuću, zbog čega mu je Aralica zahvalan i ističe kako je mogao za- hvaljujući toj kući pisati i čitati a da mu krov ne prokišnjava i kiša ne curi na glavu. Kako je bio nježnog zdravlja u djetinj- stvu, to bi imalo za njega fatalne posljedice. Prema tome, za- luđenost promašenom ideologijom vlastita djeda razvilo se u povijesnome kontinuitetu i u jedno dobro djelo: razvio se i procvjetao književni talent Ivana Aralice. Na kraju, na sim- boličnoj razini Ivan Aralica nastav- U 81. godini života umro je hrvatski slikar i pisac Drago Trumbe- Aralica vjerno lja ovim romanom sa svojom te- taš. Bio je gastarbajter u Njemačkoj više od tri desetljeća, što je zom o povijesnoj raspolovljenosti bilo njegovo tematsko nadahnuće u slikama i književnim djelima. opisuje život naših hrvatskoga naroda, na manihejstvo Kao likovni umjetnik po duhovnom srodstvu blizak je Hlebinskoj sunarodnjaka u koje nas prati od doseljenja. To je slikarskoj školi, umjetnicima okupljenim u grupi Zemlja, a u me- obradio u romanu “Tajna Sarmat- đunarodnim okvirima stvaralaštvu Otta Dixa i Georgea Grosza. montažnim kućama skoga orla”. U rodnoj Velikoj Mlaki pohađao je pučku školu, a u Zagre- gdje su smješteni bu je završio Grafičku industrijsku školu 1956. godine. Završio za povoljnu cijenu TVRDOGLAVOST I je za ručnog slagara. ZAGULJENOST Ubrzo nakon dolaska u SR Njemačku počinje crtati, i to mo- i gdje se odvija Farrell je kao metafora dio naše tive iz rodnog Turopolja. Godine 1975. Božo Biškupić priredio njihov skučeni nacionalne stvarnosti. On je nasta- mu je samostalnu izložbu u kuli Lotrščak. Objavio je grafičku vio živjeti u Hrvatskoj i danas traje mapu Gastarbaiter, a predgovor mu je napisao Veselko Tenže- svakodnevni život. među nama i u nama. Stoga, ako ra. Hrvatski filmaš Bogdan Žižić snimio je i dokumentarni film bi se smjelo govoriti o poruci koju o Trumbetašu. nam donosi ovaj roman, ona bi se odnosila na upozorenja i I u ciklusu crteža Gastarbaiter (preko antijunaka Tončeka) te molbe da se riješimo našega hrvatskog farelizma, da ne ro- nekoliko desetljeća poslije, u svome romanu Pušači i nepušači, bujemo niti etničkoj tvrdoglavosti i zaguljenosti, ali niti zve- iskazao je tešku muku gastarbajtera koji su silom prilika otišli kanovskome internacionalizmu i komunizmu. Time je na ne- raditi u inozemstvo. Poslije toga prvog ciklusa crteža izlagao je izravan način reaktualizirana tema pokojnoga predsjednika diljem SR Njemačke, čak 60 od 1976. do 1980. godine, a o nje- Franje Tuđmana o pomirbi svih Hrvata, pomirbi uz uvjet da mu su i televizijske postaje snimile dokumentarne filmove. Za- se isključe ideologije i da povijest prepustimo stručnjacima tim je nacrtao novi ciklus Bankfurt ist Krankfurt u kojem je kritič- te da se svi zajedno kao Hrvati, “po mogućnosti normalni”, no progovorio o pokvarenosti u europskom društvu. brinemo o zajedničkoj budućnosti. Na žalost, nakon povrat- Jugokomunističke vlasti optužile su ga za širenje neprija- ka u domovinu naši junaci i dalje su ostali Zadrtanci i Zeka- teljske propagande jer su prilikom kontrole kod njega pronaš- novci, toliko nerazumno i bez nacionalne empatije ili solidar- li hrvatski emigrantski tisak. Osuđen je na godinu i pol zatvora. nosti da su jedni drugima radili o glavi. Srećom, već je postao poznatije ime u njemačkim kulturnim kru- Ivan Aralica u romanu Farrell napustio je u određenoj govima. Uskoro su se za nj zauzeli i tražili da ga se oslobodi mi- mjeri svoju raniju edukativnost, ali je zadržao principijelnost nistar Egon Bahr, književnik Heinrich Böll, ministar Hans Dietri- i etičnost. Uz to, uklopio je u cijelo djelo na efektan način iro- ch Genscher, a na kraju i njemački kancelar Willy Brandt. Akcija nijski diskurs, sarkazam i humor, što roman čini prohodnim, je urodila plodom pa je Vrhovni sud SR Hrvatske smanjio zatvor čitljivim i prihvatljivim za svaku čitateljsku dob. na pola godine, a odrobijao ga je u Zagrebu i Staroj Gradišci. Hrvatska dijaspora dobila je romanom Farell svoga sjaj- U Hrvatskoj je svoju prvu samostalnu izložbu imao tek 1995. nog zapisivača. n godine u Velikoj Gorici. Prvi dolični izložbeni prijam u domovini dočekao je 1997. godine kad mu je Muzej suvremene um- ENG In Farrell, his latest novel inspired by historical events, writ- jetnosti u Zagrebu priredio retrospektivni prikaz njegova opu- er Ivan Aralica tells of Croatians who emigrated to the United States sa. Ukupno je izlagao na više od 160 samostalnih i više od 200 of America in the early 20th century. Many were supporters of the Communist ideology and organised communist party branches in skupnih izložbi. the places they worked.

MATICA svibanj 2018. 53 Povijesne obljetnice Višegradski ugovor i

Grb Arpadovića Dubrovnik Grb Anžuvinaca Uživajući u autonomiji pod nominalnom vlašću ugarsko-hrvatskih kraljeva, Dubrovnik se početkom 15. stoljeća razvio u samostalnu gradsku Republiku koja se proširila na prostor od Neuma do Sutorine na ulazu u Boku kotorsku

su napustili običaj da se posebno kru- ne za hrvatskoga kralja. “Ako pak mi ili tko od naših nasljednika ikad ushtjed- ne raditi protiv ove naše odredbe, neka po ovoj povelji bude zauvijek slobodno, a da se i ne ogriješi o vjernost, ne samo biskupima nego i drugim dostojanstve- nicima i plemićima kraljevstva svima ko- likima i svakome za sebe, sadašnjima i kasnijima, oprijeti se i protiviti nama i našim nasljednicima”, propisivao je članak 31. Zlatne bule kralja Andrije II. iz 1222. godine. Područje srednjovjekovne Hrvatske u zajednici s Ugarskom podijeljeno je Dubrovnik 1260. na dva banata odvajanjem Slavo- nije od Hrvatske i Dalmacije. Hrvatska Piše: Željko Holjevac je vodilo stoljetni rat za hrvatsku oba- i Dalmacija bile su tada pod Splitskom lu i primorske gradove. Arpadoviće, pa- i Dubrovačkom nadbiskupijom, a Sla- ubrovnik je Višegradskim nonske vladare, zastupao je u Hrvatskoj vonija pod Zagrebačkom i Pečuškom ugovorom 27. svibnja herceg kao namjesnik kraljevske vlasti. biskupijom. 1358. potvrđen kao au- Arpadovići su kao “reges Ramae” (od tonomni i nominalni dio 1138.) nastojali priključiti i Bosnu koja UTVRĐIVANJE MNOGIH GRADOVA D Kraljevstva Hrvatske i se za bana Kulina, koji je 1189. samo- U proljeće 1241. provalili su u Ugar- Dalmacije. To je kraljevstvo tada bilo u stalno sklopio ugovor s Dubrovčanima, sko-hrvatsko kraljevstvo Mongoli (Ta- državnoj zajednici s Ugarskom i bilo je izdvojila kao samostalna država, a javi- tari) pod Batu-kanom. Opljačkali su Za- dio Ugarsko-hrvatskog kraljevstva. Time la se i dualistička Crkva bosanska s vla- greb, a kralj Bela IV. sklonio se pred je prije 660 godina položen temelj Du- stitom hijerarhijom. njima u Dalmaciju, poslije čega je po- brovačke Republike. čelo utvrđivanje mnogih naših gradova. Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije ušlo SLABI KRALJEVSKA VLAST Slabljenje kraljevske vlasti i jačanje ve- je 1102. u državnu zajednicu s Ugar- U tijeku Četvrtoga križarskog rata po- likaša, osobito poslije tatarske provale, skom, kada se ugarski kralj Koloman mogli su križari Mlečanima uoči Marti- omogućilo je uspon bribirskih knezova Arpadović “nakon održanoga sabora” nja 1202. zauzeti dobro utvrđeni Zadar, Šubića od nasljednoga županstva do s predstavnicima hrvatskih velikaša a zauzvrat su Mlečani prevezli svojim nasljednoga banstva južno od Gvozda okrunio u Biogradu na moru. Sveča- brodovima križare do Carigrada, napla- no je ušao u Zadar 1105., a tri godine tivši od njih samo polovicu svote ugo- Iako je priznavao vrhovništvo kasnije dao je povlastice Trogiranima vorene za prijevoz. Kraljevske zemljiš- kao “kralj Ugarske, Hrvatske i Dalmaci- ne darovnice velikašima, npr. krčkom susjednih sila, Dubrovnik se je”. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo naš- knezu Bartolu koji je prešao na kopno samostalno razvijao kao gradska lo se između Bizantskog Carstva koje i dobio od kralja modruško-vinodolsko je posezalo za Dalmacijom od Neretve kneštvo, ojačale su krupne velikaše i država, što je povoljno utjecalo na do Krke i Mletačke Republike s kojom oslabile kraljevsku vlast Arpadovića koji njegov prosperitet.

54 MATICA svibanj 2018. (Kapele) pa se Pavao Šubić kao primor- ski ban postupno nametnuo za gospo- dara cijele Hrvatske između Modruša i Neretve, podijelivši s Venecijom omiš- ku knežiju i proglasivši se “gospoda- rom Bosne”. Dubrovnik je za to vrijeme dobio svoj statut. Svu vlast u gradu posjedo- vala je vlastela, a obični građani-puča- ni nisu mogli sudjelovati u upravljanju gradskom državom ako su se i obogatili trgovinom, novčarstvom, pomorstvom ili drugim poslovima te postali ugledni građani. Iako je priznavao vrhovništvo susjednih sila, Dubrovnik se samostalno razvijao kao gradska država, što je povoljno utjecalo na njegov prosperi- Hrvatske zemlje 1358. godine tet pa je ondje 1318. uređena prva lje- karna u hrvatskim zemljama i jedna od žuvinac slomio je hrvatsko plemstvo i lijom, ali im je ostavljena autonomija i najstarijih u Europi. uspostavio kraljevski apsolutizam, a mi- mogućnost trgovanja po cijelom zale- rom u Zadru 18. veljače 1358. postao je đu, uključujući i srpsku državu, čak i u VENECIJA GUBI POSJEDE gospodar Jadranskoga mora. Venecija slučaju rata, ali pod uvjetom da to nije Kad su izumrli Arpadovići, Šubići su je izgubila sve svoje posjede na istoč- na kraljevu štetu. Na taj način kralj Lu- 1301. doveli na ugarsko-hrvatsko pri- noj obali Jadrana i odrekla se prava na dovik dao je Dubrovniku zaštitu i povla- jestolje francusku dinastiju Anjou (Anžu), Dalmaciju i Hrvatsku. “Mlečani su pri- šteni položaj u odnosu na dalmatinske koja je tada vladala talijanskim Napulj- stali da se odreknu i uistinu su se, pre- komune, što je omogućilo njegov samo- skim kraljevstvom i Sicilijom. Novi ugar- davajući u naše ruke na ime naše i na- stalan razvitak. sko-hrvatski kralj Karlo I. Robert radio je ših nasljednika, odrekli čitave Dalmacije na učvršćenju središnje vlasti, a hrvat- od sredine svakako Kvarnera do grani- DRŽAVNA POSEBNOST sko-slavonsko plemstvo ustalo je pro- ca Drača; svih gradova, zemalja, utvrda, Uživajući u autonomiji pod nominalnom tiv Mladena II. Šubića koji je poražen u otoka, luka i prava, koja možda bijahu vlašću ugarsko-hrvatskih kraljeva, Du- bitci pokraj Blizne nedaleko od Trogi- imali i držali te imahu i držahu u njima brovnik se početkom 15. stoljeća razvio ra. Venecija je iskoristila građanski rat bilo kojim načinom”, pisalo je u ispra- u samostalnu gradsku Republiku koja i uspostavila nadzor nad gotovo svim vi kralja Ludovika o Zadarskome miru. se proširila na prostor od Neuma do Su- gradovima na srednjojadranskoj oba- Odmah poslije toga Dubrovčani torine na ulazu u Boku kotorsku. O dr- li, a ojačala je i susjedna Bosna koja se su Višegradskim ugovorom 27. svib- žavnoj posebnosti Dubrovnika svjedo- u doba bana Stjepana II. Kotromanića nja 1358. primili obvezu plaćanja go- čio je vlastiti grb, pečat, zastava na kojoj proširila na račun hrvatskoga teritorija. dišnjega danka od 500 dukata i obvezu je bila istaknuta riječ “libertas” (slobo- Ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. An- pomaganja kralja u ratu s jednom ga- da), vlastita uprava, sudstvo i zakono- davstvo te vanjska politika, uključujući Višegradskim konzularna i diplomatska predstavniš- tva. Državna tijela Dubrovačke Repu- ugovorom kralj blike bila su Veliko i Malo vijeće, Vijeće Ludovik dao umoljenih (Senat) i knez, koji se birao je Dubrovniku svaki mjesec. “Sloboda se ne prodaje ni za sve zlato!”, uklesano je latinskim zaštitu i povlašteni riječima na dubrovačkoj tvrđavi Lovri- položaj u odnosu jenac. Stoga se možemo samo složiti s na dalmatinske ocjenom historiografije da je Višegrad- ski ugovor iz svibnja 1358. bio temelj komune, što je Dubrovačke Republike. n omogućilo njegov ENG A treaty signed in Višegrad in Hungary 660 samostalan years ago set the foundations for an independent Višegrad (tvrđava) Republic of Dubrovnik under the aegis of the Hun- razvitak. garian-Croatian kings.

MATICA svibanj 2018. 55 Govorimo hrvatski (Ne)kultura službenoga dopisivanja Nameće se pitanje što se može učiniti da se kultura dopisivanja vrati na prihvatljivu razinu. Zapravo bi svi nastavnici hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim školama trebali tomu posvetiti pozornost

ultura oslovljavanja nedvojbenim je sivanju trebaju primatelju pisma obratiti s npr. pokazateljem stupnja uljudbe poje- Poštovani (gospodine) Ravnatelju, Poštovani (gos- dinoga društva. Na žalost, zajedno s podine) profesore, Poštovana (gospođo) profeso- različitim drugim pokazateljima kul- rice, Poštovani dr. Mariću itd., ili - ako kontekst turnoga srozavanja, i taj način komune podrazumijeva titulu ili funkciju – barem s niciranja vrlo jasno pokazuje da se, gotovo uspo- Poštovani gospodine Mariću, Poštovana gospođo redno s ubrzanim tehnološkim napretkom, sve Marić itd. Umjesto s takovim načinom oslovlja- Kviše smanjuje kulturna razina društva u cjelini. vanja upućuju se pisma koja počinju samo s Po- Opadanje stupnja pismenosti donekle su (ni- štovani ili Poštovana, a nama primateljima i pri- pošto u potpunosti) smanjili suvremeni računalni Piše: Sanja Vulić mateljicama tih pisama preostaje razmišljati kim pravopisni programi koji upozoravaju na različi- ili čim nas pošiljatelji takovih pisama smatraju. te pravopisne pogrješke i zatipke. Međutim, pravopisni pro- Moram priznati da na pisma koja počinju na taj način najra- grami ne popravljaju kulturu dopisivanja koja se ponajprije dije ne odgovaram. Na žalost sve je više takovih pisama na prepoznaje pri oslovljavanju osobe kojoj se u pismu obraća- koja moram odgovoriti, premda najradije ne bih. Tješi me je- mo, posebice pri službenom dopisivanju. A u tom smo pogle- dino činjenica da studenti Hrvatskih studija (barem oni koji du kao društvo nazadovali do te mjere da već s tjeskobom studiraju kroatologiju) još uvijek znaju napisati vrlo kulturna otvaram službena elektronička pisma bojeći se – ne onoga pisma, za razliku od mnogih njihovih kolega s drugih viso- što je napisano nego kako je napisano. Naime, sve češće od koškolskih ustanova. Nameće se pitanje što se može učiniti pojedinaca, posebice iz različitih administrativnih službi rada se kultura dopisivanja vrati na prihvatljivu razinu. Zapra- zličitih ustanova stižu pisma koja počinju s: Poštovana, a za- vo bi svi nastavnici hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim tim slijedi sadržaj pisma. Pritom ta pisma nisu upućena ne- školama trebali tomu posvetiti pozornost. Osnovne načine komu općenitomu primatelju nego meni osobno. Posebice pristojnoga oslovljavanja nije teško usvojiti. S malo dobre vo- se zaprepastim kada takovo pismo dobijem od mlađih uči- lje mogla bi se podignuti kulturna razina dopisivanja te isto- telja, nastavnika i sl. Pitam se: zar te ljude, koji bi trebali dru- dobno odgajati sebe i druge u uvažavanju drugoga čovjeka, ge podučavati, nitko nije podučio da se pri službenom dopi- koje se među inim pokazuje i oslovljavanjem. n

VIJESTI

Blatu i oni izvan Blata ne žele dopustiti da taj dan padne u zaborav, već odaju dostojno priznanje i poštovanje najvećem blagdanu svoga mjesta. I ove godine je velika dvorana kluba ‘Dalmacija Sydney’ bila prepuna Blaćana i njihovih prijatelja, koji su se uz bogatu večeru i odličnu glazbu sastava “Prava liga” do 3 sata poslije ponoći prisjećali mjesta svoga rođenja. Bivša novinarka SBS-a Ivana Baćić Serdarović otvorila je večer, pozdravila sve prisutne i pročitala čestitku predsjednika Općine Blato, Ante Šeparovića, te najavila predsjednika Društva Veljka Bosnića, koji je pozdravio sve prisutne, kao i generalnoga konzula RH Hrvoja Petrušića Blatska noć u Sydneyu sa suprugom i prof. na Macquarie sveučilištu Luku Budaka. Veljko je u svome kratkom govoru zahvalio svim gostima koji su svojom prisut- AUSTRALIJA - U hrvatskome klubu ‘Dalmacija Sydney’ u velegradu Syd- nošću pridonijeli da ova večer izgleda ovako veličanstveno te svim čla- neyu, u kojem živi 3.000 Blaćana, u subotu 21. travnja svečano je pro- novima kluba koji su 53 godine promicali ovaj klub ‘Dalmaciju Sydney’, slavljen dan općine Blato i pritom odano poštovanje nebeskoj zaštitni- kao i baštinu svoje domovine i svoga Blata. ci Blata, sv. Vincenci. U kulturnome programu večeri izvedena je blatska viteška igra ‘Kump- Što je za Split sv. Duje, a za Dubrovnik sv. Vlaho, to je za nas Blaćane sv. anija’ (Ples od boja,) koja se igra u čast i slavu sv. Vincence. Te večeri nas- Vincenca. Pri svakom spomenu Blata, pri traženju njegove posebnosti i tupila je treća generacija mladih Blaćana rođenih u Australiji, koji su s prepoznatljivosti, u misli nam navire sv. Vincenca, njegova nebeska zaštit- ponosom izveli ‘Ples od boja’ i time potvrdili svoju ulugu u očuvanju svih nica koja je postala dio našeg mjesta i njegove povijesti. Stoga Blaćani u vrednota mjesta svojih roditelja. (Ivan Gavranić Sinako)

56 MATICA svibanj 2018. Jubilarni 75. košarkaški turnir HBZ-a u Americi

Pobjednici U sportskome duhu Košarkaškoga turnira 2018. su: i zajedništvu • cure 10 - 12 Farrell • dečki 10 - 12 Steelton Zanimljivo je da su prvi pobjednici turnira bili natjecatelji • cure 13 - 15 Duquesne B • dečki 13 - 15 Steelton iz grada Farrella u Pensilvaniji - odsjek 126 “Slavno ime • dečki 16 - 18 Duquesne A Isusovo”, koji su ovaj laskavi naslov osvojili i ove godine, • žene Clairton • muškarci Farrell. prigodom 75. jubileja

Mladi košarkaši iz Duquesnea primili su pobjednički pehar od Košarkaši iz Farrella pobjednici su 75. jubilarnog košarkaškog turnira predsjednika HBZ-a Edwarda Paze i potpredsjednika Franje Bertovića

Tekst: Franjo Bertović Na turniru sudjeluju djevojčice Natjecatelji ovog turnira svrstani su u timove prema životnoj dobi. Na turni- ijekom vikenda 13. - 15. i dječaci te, naravno, odrasli ru sudjeluju djevojčice i dječaci te, narav- travnja 2018. održano je u kojima još uvijek plamti no, odrasli u kojima još uvijek plamti lju- 75. košarkaško prven- bav prema ovoj lepršavoj sportskoj igri. stvo Hrvatske bratske za- ljubav prema ovoj lepršavoj Da sve protekne na zavidnoj razini i u T jednice u Americi, na ko- sportskoj igri. sportskome duhu brinu se košarkaški jem je sudjelovalo 30 košarkaških suci i organizatori turnira. Svi natjeca- timova s nešto više od 220 košarkaša. telji su članovi HBZ-a i zastupaju svoje Veliki je to ponos Hrvata u Americi da priredba seli se svake godine iz grada u odsjeke i gnijezda. nakon tolikog niza godina košarka i da- grad, što joj daje posebnu draž i privlač- Ovogodišnji domaćin natjecanja i lje okuplja na stotine košarkaša i plije- nost. Okuplja narod i promiče sportski prvenstva bio je odsjek 248 “St. Geor- ni interes golemoga broja gledatelja. duh i zajedništvo. ge” HBZ-a iz Clairtona, u Pensilvaniji te HBZ je vrlo rano uveo u svoje pro- Dugogodišnjem i popularnom na- predsjednik odsjeka - koji ujedno vrši grame mnoge sportske i kulturne pri- tjecanju u košarci iznimno su pridoni- dužnost glavnoga predsjednika HBZ-a redbe za podmladak i odrasle. Tako je jeli sportski direktori HBZ-a, počevši od - Edward W. Pazo. Sve je proteklo na za- 1940. godine organiziran prvi Nacionalni Franka Braidića, Rudyja Prpicha, Walta vidnoj razini, u sportskome duhu i za- košarkaški turnir u Garyju, u američkoj Roncevica, Mikea Krizmanicha i današ- jedništvu, kako to dolikuje našem hrvat- državi Indiani. Međutim, zbog Drugoga njega Upravitelja fraternalističkih pro- skom narodu. Zabavna večer održana je svjetskog rata, natjecanje je obustavlje- grama Dereka Luketicha-Hohna. u Hrvatskome narodnom domu (Duque- no. Nastavak je uslijedio 1947. pod po- Zanimljivo je da su prvi pobjednici sne Croatian Home) gdje je druženje na- kroviteljstvom odsjeka 170 “Croatian turnira bili natjecatelji iz grada Farrella stavljeno duboko u noć. n Sons” - danas sa sjedištem u Merrillvi- u Pensilvaniji - odsjek 126 “Slavno ime lleu, IN. Već na samome početku uočen Isusovo”, koji su ovaj laskav naslov osvo- je golemi interes mladeži i odraslih za jili i ove godine, prigodom 75. jubileja. U ENG The 75th Croatian Fraternal Union of Ameri- košarku. Zato je odluka vodstva Zajed- završnici turnira 2018. pobijedili su ko- ca basketball tournament was held in mid April in Clairton near Pittsburgh. Thirty teams pooling over nice bila čvrsta i odlučna da se nastavi šarkaše Duquesnea – odsjeka 320 “Holy 220 players faced off with the Farrell team coming godišnji košarkaški turnir. Ova sportska Cross”, također iz Pensilvanije. out the winner.

MATICA svibanj 2018. 57 Priče iz knjige Ivana – Iveka Milčeca “Pod starim hrastom” o životu hrvatskih gastarbajtera u Berlinu

Debela Bara nom i slobodnom. Neograničena boravišna i radna dozvola omogućiše joj trajno i sigurno zaposlenje. Posljedica normal- male uzvišice Glasnogovornik promatrao Baru noga života bila je porast apetita i naglo debljanje. Budući kako brzim pokretima čisti ulaz u brvnaru od da su danas vitke žene u modi nije imala nikakve izglede da noćas napadalog snijega. U promatranju pri- sebi nađe muža po mjeri pa se, da ne bude sama, priključila druži mu se korpulentni Viki-nemirnjak koji se nama pod starim hrastom. Mislim, da smo svi skupa njezinim U nije mogao načuditi brzini Barinih pokreta lo- dolaskom samo dobili jer vas ima dosta koji ste naučeni na patom za snijeg. “Reci Jura tko je zapravo Bara. Kaj znaš o neuredan život po barakama ili jeftinim hotelima za samce. njoj? Otkako se iznenada prošloga proljeća pojavila pod kroš- Kak je po naravi dobre duše ne smeta ju, kad dojde u svoje njom staroga hrasta postala je, da tak kažem, sastavnim di- zagrebačko Gračane gdje je i rođena, što za njom djeca ne- jelom naše male kolonije vu kojoj ima pajdašov iz cijele naše prilično viču: “Širša Bare g....a, neg je naša ulica!” domaje. O svakom se sve zna, a o njoj baš ništa, pak bi bilo Ne čekajući Jurinu završnu riječ, Viki se trkom uputi u lepo kad bi bar meni, znaš da sam čovjek od povjerenja, ispri- obližnju cvjećarnicu i stane pred zabezeknutu Baru s ruko- čal kaj znaš o njoj jer i sam znaš odkad me ona moja gadu- vetom prekrasnoga cvijeća. ra ostavila nemam ženske pak bi se morti mogel sa debe- lom nekak spojiti.” Zaruke Glasnogovornik promatrajuć Baru prečuje Vikijevo pitanje, na što ga ovaj laktom sukne vu rebra dajuć mu do znanja da i bokca, si čul da se naš zaljubljeni par bu za- želi odgovor. “Čekaj Viki, kam si zapel, kaj ne kužiš da smiš- ručil” upita Glasnogovornik prijatelja Štefa na ljam od kuda da počnem. Veliš da bi se možda složil s Barom što mu ovaj odgovori da je nešto o tome čuo, samo nemoj misliti da bi s njom mogel postupati kak si sa Bo- “ ali da baš u to ne vjeruje dok se oni sami ne žicom, koja je morala prati tuđe dreke da bi ti mogel dobro T izjasne. “Uostalom, Viki je još u braku pa ne papati i trusiti pivice”. Nakon ovakve “prodike” debeljko osta- vjerujem da bi se upustio u još jednu avanturu” doda bau- ne bez riječi i volje za daljnju raspravu. “Znaš li Viki” nastavi štelac Francek koji, unatoč navršene šezdesetčetvrte godine Jura svoju govoranciju “da si ti prvi kojemu bum pripovedal života, još nije podnio zahtjev za mirovinu. S druge strane, o Bari i da ti bum jezik spuknul ako buš o ovome bilo komu škrtac Tomaš predloži, da bi, možda, bilo najbolje pitati pi- pripovedal. Baru poznam već godinama, samo to nisam štel ljaricu Miciku koja raspolaže sa svim mogućim informacija- pokazati da sirota nebi postala žrtva spletki i tračeva. Nije tak ma pa ako ona potvrdi da je točno što se priča, treba se pri- dugo u Berlinu kak mi, a sim je došla, da tako kažem, u ne- premiti za veliku feštu. “Imam vijest koja je zasigurno poznato. Stanujući u ne- važnija od trača da li se kakvom mračnom, dvo- buju ili ne buju zaljublje- rišnom stanu na crno je ni zaručili” iz rukava radila slabo plaćene po- izvuče asa tračbaba slove i nitko ju nije pital Mara i slavodobitno po- za njezina ljudska prava. gleda pajdaše. “Reci, Za njemačke vlasti bila je reci kaj to može biti važ- dio onih nesretnika koji- nije od ljubavi” povikaše ma, ako se otkriju, prije- svi u jedan glas. Budući ti višegodišnja zabrana da je šutjela, nestrpljivi ulaska u tzv. zapadno- Lojzek joj zaprijeti isklju- europski raj na zemlji. čenjem iz udruge “Stari Radeći tako, od zore do hrast” podsjetivši pri- mraka, štedeći svaki pfe- tom prisutne da je ne- ning, uspije za deset go- pisano pravilo da među dina steći više od mno- članovima ne smije biti gih koji su desetljećima, nikakvih tajni ili sitnih legalno ovdje. Da ne bi živjela u vječitome strahu od izgona podvala. Vidjevši da joj prijeti opasnost od isključenja, Mara odluči se, na nagovor prijateljice, na - papirnati brak - tj. pla- podiže koštunjavu ruku i zamoli za tišinu. “Svi poznate ugo- titi nepoznatome muškarcu da je vjenča kako bi brakom ste- stitelja Zvonka koji je prevario najboljega prijatelja za 250.000 kla pravo na boravišnu i radnu dozvolu. Rečeno - učinjeno. eura. Isto tako znate da je s tim novcem u domovini otvorio Plativši zgubidanu Lotharu deset tisuća maraka, naša Bara nekoliko kafića i da, zajedno s obitelji, uživa blagodati koje postane gospođa Platzek. Nakon trogodišnjega - braka - vi- mu pruža dobro uhodani posao. Ali, batina ima dva kraja pa djevši pritom muža samo dva puta - na vjenčanju i rastavi - je tako ovih dana jedan njezin kraj dobro udario - uspješno- konačno odahne i nakon tolikih godina straha osjeti se sigur- ga - privrednika po džepu.” Marinu priču naglo prekine ški-

58 MATICA svibanj 2018. ljavi Mile primjedbi bilo loše u prizemlju bom da odugovlači otuđiti nekoliko skupih i govori ono što je odjevnih predmeta pa već svima dobro po- ih, po nižoj cijeni, pro- znato i da će, ako dati kakvom Turčinu ili tako nastavi, za ka- Arapinu. znu morati platiti Iz radoznalosti na jednu rundu. Pajda- koji će način to izvesti ši zdušno podržaše Škiljavoga, a Mara, vidjevši da vrag od- uputim se polako za njima, u prizemlje, koje je sve bilo pre- nosi šalu, nastavi u ozbiljnijem tonu. “Znate, Zvonko je uz puno kupaca, ali i - kućnih detektiva u civilu. Smijući se, gru- dobro uhodani posao u Berlinu bio vlasnik četverosobnoga pa naših tinejdžera stvorila je krug oko stalaže na kojoj su stana kojega je godinama, da to nije nitko znao, iznajmljivao bile uredno složene svilene muške košulje i skupocjene kra- na crno i zaradio veliki novac. Kako svemu jednom dođe kraj vate. Dok su se potiho dogovarali kako i na koji način strpa- tako je došao i kraj dugogodišnjem varanju Finanzamta tj. ti u torbu skupu robu, zapazih da ih sa strane ne zamjetno njemačke države. Na anonimnu prijavu odmah su u akciju promatraju dva muškarca za koje sam bio siguran da pri- stupile poreske vlasti i naš - ugledni - gospodarstvenik do- padaju kućnoj, sigurnosnoj službi. Kako bih ih preduhitrio bije diplomatskom poštom poziv da se odmah javi u Berlin i spriječio odvođenje maloljetnika na “informativni” razgo- i vlastima objasni od kuda mu novac za kupnju stana i iznaj- vor, pristupim grupi i počnem razgovor na hrvatskom jeziku. mljivanje istoga ilegalnim useljenicima u Njemačku. Ako se Svladavši prvo iznenađenje, nakon što sam im doslovce ne odazove što je moguće prije, bit će mu oduzet stan i za- ponovio njihov razgovor, priznali su da su namjeravali nešto branjen dolazak i boravak u Njemačkoj. Budući da takav stan “drpiti”, a zarađeni novac potrošiti na kolače i sladoled. Uvje- ima tržišnu vrijednost oko 200.000 eura naš se - poštenjak ravajući ih da ih se prati i da bi za njih najbolje bilo smjesta - u roku 48 sati pojavi pred ovdašnjim poreskim vlastima i napustiti robnu kuću dok ne bude prekasno, nakon kraćeg pristane, bez mnogo razmišljanja, odmah platiti 80 tisuća oklijevanja poslušaše moj savjet i napustiše KA DE WE. Dok eura kazne zbog ilegalne najamnine. Eto, dragi moji lajbeki su na drugoj strani ulice stajali i glasno se svađali, pristupim to bi bila vijest koja je važnija nego vaši tračevi o zarukama” ponovno k njima i pozovem ih na sladoled kod “Kranzlera”. završi govoranciju vidno uzbuđena Mara. Nakon njezinog U razgovoru s njima doznah da su Hrvati iz okolice Banjalu- izvještaja u brvnari nasta velika vika i galama jer je svatko ke koji se ne mogu vratiti u srušene roditeljske kuće, a i ta- htio biti u pravu. Uslijed sveopćega nereda nitko na ulazu mošnje srpske vlasti ih više ne žele u svojoj “republici”. Od ne primijeti svečano obučenu Baru i Vikija iza kojih su staja- tog susreta prošlo je nekoliko godina i ja sam zaboravio na li tamburaši spremni na Glasnogovornikov znak zasvirati avanturu prognanih bosanskih Hrvata koja se mogla završi- ulaznu pjesmu. ti za njih vrlo nepovoljno. Iznenadni jecaji Senzibilnoga ušutkaše galamđije i čita- Kad sam se ovoga Uskrsa sa ženom šetao Ilicom, vo društvo priđe zaplakanome pitajući ga kaj se dogodilo na instinktivno osjetim da se u nas zagledao jedan mladi par. što im ovaj, sav crven u licu, prstom pokaže na vrata. Pred Pristupiše nam pitajući me jesam li možda prije pet godina njima su, kao u bajci, stajali nasmiješeni zaručnici, a tambu- bio u Berlinu. Odgovorih potvrdno, a oni, gledajući se, pra- raši zasviraše Škorin hit “Milo moje”. “Fućkam ja na zakon snuše u smijeh koji me je, moram priznati, na trenutak zbu- o nevjenčanima” više za sebe reče Tomaš i uputi se prema nio, a malo i povrijedio. Vidjevši da su malo pretjerali, počeli starome hrastu sa željom da mu prvi priopći radosnu vijest. se ispričavati te nas u ime “pomirbe” pozvali na kavicu kod “Charlieja”. Predstavili su se kao Sandra i Domagoj i zahvalili Tinejdžeri za dobronamjerno upozorenje u robnoj kući KA DE WE. Tek tada mi je postalo jasno zašto su se tako slatko smijali i ra- azgovarajući u otmjenoj KA DE WE robnoj kući doznalo me promatrali. lijepo izložena muška odijela, pozornost mi U razgovoru doznah da sada žive u Zagrebu i da privuče grupa ti- se nadaju, kad se za to steknu nejdžera koji su uvjeti, povratku u rodnu Bo- R razgovarali teč- snu. Ne mogu mi, kako su re- nim hrvatskim, a što među ber- kli, dovoljno zahvaliti jer tko linskim Hrvatima nije baš čest zna kojim bi putem pošli da ih slučaj. Odmah mi je bilo jasno nisam upozorio na opasnost i da ta djeca nisu rođena ovdje. posljedice možebitnog “infor- Misleći da sam Nijemac i da ih mativnog” razgovora u nekoj ne razumijem, čuo sam kako se berlinskoj policijskoj postaji. n u smijehu dogovaraju kako ne

MATICA svibanj 2018. 59 60 MATICA svibanj 2018. LJEPOTE HRVATSKE OKOM FOTOGRAFA SKRADIN PHOTO: DEAN BATAK / ACTIVE DESTINATION

15 kilometara od Šibenika, na ulazu u Nacionalni park Krka, smjestio se romantični mediteranski grad Skradin. Cijela gradska jezgra, obilježena uskim isprepletenim ulicama, lukovima i stubištima, zaštićeni je spomenik kulture te se u njoj uglavnom nalaze kuće koje potječu iz 18. i 19. stoljeća i ožbukane su na način tipičan za Veneciju i područje njezina utjecaja. Na skradinskim ulicama pronaći ćete ugodnu atmosferu maloga dalmatinskog mjesta, osobito u vrijeme Skradinskog festivala klapskog pjevanja ili za svetkovinu Male Gospe. CRORAMA

IZLOŽBA O 35. OBLJETNICI STVARALAŠTVA STEPHANA LUPINA Izložba “Stephan Lupino”, postavlje- na u Galeriji Klovićevi dvori, predstavlja neobično stvaralaštvo fotografa, kipara i multimedijalnog autora Stephana Lupina, a prire- đena je u povodu 35. obljetnice umjetnikova stvaralaštva. Izlože- ne su najzanimljivije Lupinove skul- pture, slike i fotografije nastale od 80-ih godina prošlog stoljeća do danas. Autorica stručne koncepcije i kustosica izložbe Jasmina Bavoljak istaknula je kako je ovom izložbom došlo vrijeme da se promotri Lupi- novo neobično stvaralaštvo proi- zašlo iz njegove izvanserijske ima- ginacije i iznimno izražene potrebe za osobnom slobodom koja ne du- guje ništa konvencionalnoj kulturi.

AUSTRIJA: OBLJETNICA POGUBLJENJA ZRINSKOG I FRANKOPANA Mimohodom i polaganjem vijenaca na grob i na mjesto smaknuća te misom zadušnicom u katedrali u Bečkome Novome Mjestu u Austriji je obilježena 347. godišnjica pogubljenja hrvatskih velikana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. U prigodnim govorima naglašeno je da se za- jedničkim tradicionalnim okupljanjem Hrvata iz domovine i hrvatskih sunarodnjaka u Austriji odaje počast veli- kanima hrvatske povijesti Zrinskom i Frankopanu, kojima je hrvatski identitet, neovisnost i sloboda bio glavni cilj.

ISPRAĆEN 1. HRVCON U OPERACIJU POTPORE MIRU U LIBANONU Svečani ispraćaj 1. hrvatskoga kontingenta u operaciju potpore miru Ujedinjenih naroda u Libanonu - UNIFIL održan je u vojarni stožernoga generala Petra Stipetića u Karlovcu, a tom je prigodom ministar obrane Damir Krstičević poru- čio kako je uvjeren da će ovaj angažman Hrvatske vojske biti još jedan od doprinosa globalnoj sigurnosti i stabilno- sti. Kontingent čine 52 pripadnika, među kojima su dvije pripadnice Oružanih snaga RH. Hrvatski kontingent bit će u sastavu kontingenta talijanskih oružanih snaga zajedno s pripadnicima “Julija” brigade u sastavu satnije za opću inženjerijsku potporu. Zapovjednik 1. HRVCON-a UNIFIL je bojnik Željko Javorović, a zapovjednik inženjerijske satnije je satnik Dražen Brkić.

62 MATICA svibanj 2018. PROMOCIJA MONOGRAFIJE KULTNOGA KLUBA SALOONA U legendarnome zagrebačkom klubu Saloonu predstavljena je monografija “Od početka do uništenja” autora Dami- ra Jiraseka. Nakon nasilnog preuzimanja i njegova zatva- ranja, klub rijetko otvara vrata pa je promocija privukla mnogobrojna poznata lica koja su na Tuškancu provela svoju mladost. Zlatko Kranjčar, Mila Elegović, Boris Nov- ković, Suzy Josipović Redžepagić, Pero Zlatar i mnogi drugi prisjetili su se, listajući monografiju u koju je Jirasek uvr- stio fotografije koje i danas izazivaju veliki interes, noći HNK MOSTAR GOSTOVAO U HNK ZAGREB koje su ovdje proveli. Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Mostaru gostovalo je u Hrvatskome narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu s “Pred- stavom Hamleta u selu Mrduša Donja” Ive Brešana, koju je redatelj Ivan Leo Lemo postavio kao ironični komentar socijalističkoga konteksta uz prizivanje svijeta davnih ritu- alnih svetkovina. Mostarski “Hamlet” postavljen je na sce- nu ispunjenu bačvama raznih veličina, odnosno na veliko seosko gumno s nebom i oblacima u trećem planu, stoji u najavi. “Prostor zapravo sugerira jednu veliku krčmu na otvorenom, donjomrdušku agoru, koja je i groteskni vlaški parlament i pozornica, s Brešanovim ‘Hamletom’ kao jedi- nom točkom dnevnoga reda”, objašnjeno je.

SPORTSKE IGRE MLADIH Na glavnome zagrebačkom trgu održana je turneja Plazma Sportske igre mladih. Kampanja se sastoji od niza preven- tivnih aktivnosti i animacijskih događaja ciljano usmjerenih na promicanje zdravih stilova života u duhu sporta, kao i promicanje pozitivne kulture navijanja koja isključuje svaki oblik huliganizma, nasilja, diskriminacije i govora mržnje te poziva na ‘fair play’ igru, toleranciju i korektno navijanje.

MATICA svibanj 2018. 63 Naša Vrijeme pripreme: kuhinja 30 min

Grenadir-

1. Mia – Do posljednjeg retka marš 2. Igor Delač – Budan renadirmarš (njem. Grenadiermarsch), kako 3. Željko Bebek – Tajno još zovu krpice s krumpirom, staro je za- 4. Jelena Rozga – Najbolji dan G 5. Boris Novković – Moskva grebačko jelo još iz doba Austro-Ugarske. Danas 6. Adrijana Baković – Zaboravi se priprema diljem srednje Europe, a u Slavoniji 7. Domenica – Ljubavna limunada i Vojvodini ovo jelo zovu Nasuvo (s krumpirom). 8. Tri mušketira – Prijatelji zovite mi nju 9. Petar Grašo – Ako te pitaju 10. Mejaši – Ale, ale 11. Magazin – Titanik 12. Urban&4 – Kuća sjećanja 13. Colonia – Zadnja suza 14. Producent – Svi znaju što je ljubav 15. Pirati – Da je sreće 16. Buđenje – Budi moja 17. Bajaga & Instruktori – U sali lom 18. Vojko V feat. K. Bengalka & T. Huljić – Pasta italiana 19. Kedžo – Vojnik ljubavi 20. Antonela Doko – O čemu pričamo 21. Tonči & Madre Badessa feat. Huljigani – Šta se to čuje 22. Zdravko Čolić – Kuća puna naroda 23. Hladno Pivo feat. Josipa Lisac – Soundtrack za život 24. Mišo Kovač – Pismo moja SASTOJCI: 40 - 50 dag tijesta-krpica • 40 dag krumpira (kuhan, ogu- 25. Klapa Cambi – Najlipša si ljen i narezan na ploške) • 1 luk (sitno nasjeckan) • slanina (nare- zana na kockice) • žličica crvene paprike • peršin - za posipanje • 26. Luka Basi – Seko moja maslac ili ulje • sol • papar 27. Bang Bang – Papar i sol 28. Vanna – Najbolji ljudi PRIPREMA: U posoljenoj vodi skuhajte krumpir u ljusci. 29. Nives Celzijus – Život pogledaj Kad se skuha, ogulite ga i narežite na tanke ploške. Sku- 30. Headoneast – Svijetlimo hajte zatim krpice ili neku drugu tjesteninu. Na tavi na malo ulja popržite luk i dodajte narezan kuhani krumpir, slaninu narezanu na kockice, žličicu crvene paprike, posolite i popaprite. Dodajte skuhane krpice i zajedno promiješajte na vatri minutu, dvije. Ako želite, možete dodati nasjeckani peršin. Četvrto izdanje biciklističke utrke “Tour of Croatia” Odmah do Gira, Toura i Vuelte Šest etapa u šest dana, odvoženih 1.075 km, od Osijeka do Koprivnice, od Karlovca do Zadra, od Trogira do vrha Biokova, od Starigrada/Paklenice do Crikvenice, od Rapca na Učku, od Samobora do Trga sv. Marka u Zagrebu

Jadranskom magistralom prema Crikvenici

Tekst: Željko Rupić Foto: KL-Photo nje izdanje kategorizirao kao 2.HC (Hors koje su se vozači dva puta penjali na Categorie) utrku, što je po snazi drugi Učku, prvo s istarske strane, a zatim i pektakularne slike iz Hr- najjači rang etapnih utrka, odmah do s kvarnerske strane. Utrka je završena vatske vidjeli su u televi- elitnih Giro’d Italia, Tour de France i Vu- etapom od Samobora do Zagreba u du- zijskome prijenosu gra- elta a Espana. ljini od 151,5 km, s ciljem na Markovu đani više od 170 zemalja “Tour of Croatia primarno je sportski trgu, gdje je održano proglašenje po- S svijeta, na šest kontine- događaj, ove godine smo najviše rangi- bjednika i završna svečanost. nata, od 17. do 22. travnja, za vrijeme rana utrka u regiji, ali to je ujedno i tu- Nakon šest etapa u šest dana i od- održavanja ovogodišnjega, četvrtoga ristički važan događaj za našu zemlju”, voženih 1.075 km Bjelorus Konstantin izdanja biciklističke utrke “Tour of Cro- naglasio je u najavi događaja direktor Sivcov iz momčadi Bahraina postao je atia”. Utrka kroz Hrvatsku, od svoga po- utrke Miholjević te najavio kako se u pobjednik utrke, ispred drugoplasira- novnog pokretanja 2015. godine, pod sljedećim godinama planiraju dodatni noga Nizozemca Pietera Weeninga (Ro- vodstvom direktora i proslavljenoga popratni sadržaji tijekom same utrke: ompot), odnosno trećeplasiranoga Ka- bivšeg vozača Vladimira Miholjevića, ra- “Među ostalim, znamo da veliki broj ci- zahstanca Jevgenija Gidiča (Astana), dok sla je iz godine u godinu te je Međuna- kloturista, koji prate utrku na televizij- je najbolji hrvatski vozač bio 39-godiš- rodni biciklistički savez (UCI) ovogodiš- skim ekranima, dolaze u Hrvatsku i voze nji Radoslav Rogina (Adria Mobil) koji je čitavu rutu pa od sljedeće godine plani- zauzeo četvrto mjesto. n Start utrke pred ramo omogućiti biciklistima rekreativci- osječkom katedralom ma da samo nekoliko sati prije profesio- Uspon na 1762 metra visoki nalaca odvezu rutu najteže etape utrke.” vrh Sv. Jure na Biokovu Prva etapa vožena je od Osijeka do Koprivnice, u duljini od 227 km, a druga je, od Karlovca do Zadra, “starom ce- stom” preko Velebita, s 234,5 km, bila najdulja. Posebno atraktivan bio je za- vršetak treće etape duge 134 km, vo- žene od Trogira do vrha Biokova, kada su se vozači u posljednjih 29 kilometara, od Podgore do Svetoga Jure, najvi- šega vrha Biokova i drugoga najvišega hrvatskog vrha, okomito uspeli 1.762 metra. Četvrtoga dana utrke peloton je krenuo iz Starigrada/Paklenice do ENG From the 17th to 22nd of April people in over 171 km udaljene Crikvenice. Peta eta- 170 countries on six continents enjoyed televised images of Croatia’s spectacular landscapes, broad- pa bila je “brdska”, voženo je 156,5 km, cast during the fourth running of the Tour of Croa- od Rapca do Poklona na Učkoj, tijekom tia bicycle race.

MATICA svibanj 2018. 65 IZ SPORTA

VATERPOLISTI JUGA CO POBJEDNICI REGIONALNE LIGE Vaterpolisti Juga CO pobjednici su Jadranske regionalne lige nakon što su u velikom finalu u Dubrovniku slavili protiv zagrebačke Mladosti s 15 - 8 te veliku sezonu okončali sa svih 20 pobjeda - 18 u ligaškome dijelu i dvije na Final Fo- uru. Najbolji su u redovima Juga bili Loren Fatović i Lorenzo Renzuto s po če- tiri pogotka. Jug je u svih dosadašnjih deset izdanja lige bio u finalu, a ovo im je četvrti naslov te treći zaredom. Ovu ligu triput je osvajalo riječko Primorje, dvaput je pobjednik bio Jadran iz Herceg Novog, a jednom talijanski Pro Rec- co. Prvi naslov u ženskoj konkurenciji osvojile su vaterpolistkinje Mladosti koje su u finalu s 12 - 11 pobijedile Crvenu zvezdu.

DAVIS CUP REPREZENTACIJA U POLUFINALU Hrvatska Davis Cup reprezentacija pla- sirala se u polufinale nakon što je 8. travnja u Varaždinu Marin Čilić pobijedio za dva sata igre Kazahstanca Miha- ila Kukuškina sa 6 - 1, 6 - 1, 6 - 1 i donio hrvatskim tenisačima u četvrtfinalu nedostižno vodstvo od 3 - 1. Prethodna dva dana dvoboja naš par Ivan Dodig i Nikola Mektić svladao je kazahtansku kombinaciju s 3 - 1 u setovima, a u po- jedinačnim susretima Borna Ćorić je neočekivano izgubio od Kukuškina 1 - 3, dok je Čilić bio uvjerljiv i protiv Dmi- trija Popka 3 - 0. Hrvatska će u polufinalu u rujnu ugostiti tenisače SAD-a koji su svladali Belgiju. U dosadašnja četiri međusobna Davis Cup dvoboja naši su tenisači sva četiri puta slavili protiv Amerikanaca.

HRVATSKA POBJEDNIK LEN EUROPA KUPA Hrvatska muška vaterpolska reprezentacija pobjednik je prvog izdanja LEN Europa kupa nakon što je u finalu turnira igranog u Rijeci, prvoga tjedna travnja, svladala Španjolsku s 12 - 9. Izvrsnu utakmicu u finalu odigrao je Loren Fatović koji je postigao čak šest golova, dva je dodao Ante Vukičević, a po jedan Maro Joković, Andro Bušlje, Josip Vrlić i Javier Garcia, dok je Marko Bijač ostvario 12 obrana. Na putu do finala Hrvatska je, u grupnoj fazi turnira, svladala Francusku rezultatom 20 - 5, Srbiju 8 - 7 te Crnu Goru 10 - 5. Treće mjesto osvojila je Italija koja je s 10 - 9 bila bolja od Srbije, a kao peti su završili Cr- nogorci pobjedom 15 - 7 protiv Mađara.

66 MATICA svibanj 2018. DINAMO POBJEDOM U SPLITU KORAK DO NASLOVA PRVAKA U najvećem derbiju Prve HNL Dinamo je u Splitu pobijedio Hajduk 2 - 1 i prak- tički osigurao titulu prvaka. Nakon dugo vremena dva najveća hrvatska kluba borila su se za naslov prvaka. Hajduk, koji čeka naslov prvaka od 2005. godine, NIKO KOVAČ TRENER imao je priliku pobjedom smanjiti zaostatak za vodećim Dinamom na samo VELIKANA BAYERNA dva boda zaostatka. Pobjeda Splićana gurnula bi u borbu za titulu i aktualnog Bivši kapetan i izbornik hrvatske no- prvaka Rijeku. Međutim, unatoč odličnoj igri i nizu prilika, domaćin nije uspio gometne reprezentacije i aktualni tre- slaviti i ‘modri’ su pobjedom na Poljudu zapravo riješili pitanje prvaka. Dinamo ner Eintrachta iz Frankfurta, 46-godiš- je poveo u 14. minuti golom Marija Gavranovića, deset minuta kasnije izjed- nji Niko Kovač u novoj će sezoni biti načio je Mijo Caktaš, a pobjedu plavima donosi u 61. minuti ponovno Gavra- trener njemačkoga velikana Bayerna nović svojim drugim golom. s kojim je dogovorio trogodišnju suradnju, od 1. srpnja do 30. lipnja 2021. PERUANSKI HRVAT 11. godine. Niki Kovaču pridružit će se u NA BOSTONSKOME svojstvu pomoćnika i njegov 44-godiš- MARATONU nji brat Robert, koji taj posao obavlja Na 122. bostonskome maratonu, odr- i u Eintrachtu. Braća Kovač sinovi su žanom tradicionalno trećega pone- hrvatskih gastarbajtera koji su u po- djeljka u travnju, na kojemu je nastupi- trazi za boljim životom iz Livna otišli u lo gotovo 30.000 trkača, sjajan rezultat, tadašnji Zapadni Berlin. Niko je igrao moglo bi se reći i senzacionalan, ostva- u Bayernu od 2001. do 2003. godine, rio je Daniel Daly, rođen prije 32 godine trenersku karijeru započeo je u au- u Peruu, Hrvat po majci Dubrovkinji, strijskome Salzburgu da bi zatim bio stalno naseljen u američkom Conne- izbornik hrvatske mlade reprezenta- cticutu. Trčeći pod hrvatskom zasta- cije i nakon toga najbolje vrste koju je vom Daniel je s vremenom od 2 sata, vodio na Svjetskom prvenstvu u Brazi- 27 minuta i 54 sekunde ostvario 11. vri- lu 2014. godine. U Eintracht je stigao u jeme utrke. Hrvatskoj sportskoj javno- ožujku 2016. godine te ga je spasio od sti malo je poznato da je Daniel i 2016. ispadanja, prošle sezone klub je zavr- godine trčao za Hrvatsku na svjetskom šio na 11. poziciji Bundeslige, a ove se- prvenstvu u polumaratonu. Ovogodiš- zone još je bolji - bori se za plasman u nji pobjednici najstarijega maratona Ligu prvaka, a stigao je i do finala nje- na svijetu su Japanac Yuki Kawauchi i mačkoga Kupa. Amerikanka Desiree Linden.

MATICA svibanj 2018. 67 otkrijte svoju priču na hrvatska.hr

Ne ispunjavajte život danima, ispunite dane životom. photo by zoran jelača zoran by photo