Nad Gradom Bijeli Toranj 2 / Zip 90Dana Dan Županije Rukavina: Svi Imamo Vrhove Koje Želimo Dostići Srijedu, 14

magazin primorsko-goranske æupanije besplatni primjerak godina VI. / br. 21 rijeka / lipanj 2010.

Novi Vinodolski Nad gradom bijeli toranj 2 / zip 90dana Dan Županije Rukavina: Svi imamo vrhove koje želimo dostići srijedu, 14. travnja ove godine, Primorsko- dan produbljuje se oskudica i širi zabrinutost jer Ugoranska županija svečano je obilježila pravih rješenja nema. Komadina je optužio državni Dan Županije i sedamnaestu obljetnicu rada. Tim vrh za kupovanje vremena uz palijativne mjere i povodom ujutro je pred Središnjim križem na grob- nova vanjska zaduženja kao obrazac rada vlasti. lju Drenova, županijsko izaslanstvo predvođeno Progovorio je župan i o neoliberalnom ekonom- županom Zlatkom Komadinom i predsjednikom skom konceptu, naglasivši da filozofija profita i Županijske skupštine Marinkom Dumanićem, privatizacije ne daje rezultate, već samo ide na ruku položilo vijence i zapalilo svijeće u spomen na sve novim nepravednim preraspodjelama. poginule hrvatske branitelje s područja Primorsko- U ime laureata zahvalio se akademik Daniel goranske županije. Rukavina, usporedivši postignuće mladih alpinistica Potom je u Hrvatskom kulturnom domu na sa svekolikim životnim stremljenjima: “Svi mi imamo Sušaku održana središnja svečana akademija na ciljeve i vrhove koje želimo dostići.” Darija prima nagradu kojoj su se okupili uglednici iz svih djelatnosti i sek- tora Primorsko-goranske županije. Na svečanosti su tradicionalno dodijeljene županijske godišnje nagrade, koje su za životno djelo dobili dugogodišnji rektor Sveučilišta akademik Daniel Rukavina i filozof i teolog prof. dr. Marijan Jurčević. Godišnje nagrade dodjeljene su Češkoj besedi te alpinisticama Dariji i Iris Bostjančić, koje su prošle godine osvojile Mt. Everest. Prvi puta dodijeljena je i nagrada za počasnog građanina kojim je proglašen Dragutin Haramija, ugledni hrvatski političar s posebnim zaslugama za razvoj grada Rijeke i sjevernojadran- skog regionalnog prostora šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća, koji zbog lošijeg zdravlja nije bio prisutan na svečanosti. Dobitnici županijskih Obraćajući se skupu župan Komadina bio je priznanja prof. dr. izuzetno oštar govoreći o radu središnje vlasti, za Marijan Jurčević, Fanika koju je rekao da nema dojam je tijekom zadnje Husar, Darija Bostjančić godine, uz silne ostavke i velike korupcijske afere, i akademik Daniel uopće trošila energiju na osmišljavanje mjera za Rukavina sa županom prevladavanje krize. A da je ona duboka, to se Zlatkom Komadinom itekako osjeća u svakodnevnom životu i iz dana u

Veljača skijaški happening “Maškarani Platak” Hrvatska udruga poslodavaca, Sveučilište u subota, 13. veljače ponedjeljak, 8. veljače Rijeci i Županija, svečano uručene diplome • Spektakularnim otvaranjem u Vancouveru nedjelja, 1. veljače • Na redovnom tjednom susretu s novi- četvrtak, 11. veljače (u ranim jutarnjim satima po našem vremenu) • Na redovnom tjednom susretu župana s narima župan Komadina najavio da Županija • Na skijalištu Čelimbaša u Mrkoplju Župan započele 21. Zimske olimpijske igre. U borbu novinarima, zamjenica Nada Turina-Đurić pokreće uređenje sportsko-rekreacijskog Komadina načelniku Općine Mrkopalj Ivici za olimpijska odličja, između 2.700 sportaša i potvrdila da Županija neće pristati na rušenje centra na Platku kao županijski projekt Padaviću predao ključeve stroja za uređenje sportašica iz 82 zemlje, krenulo i 19 hrvatskih standarda i smanjivanje broja timova Hitne • U Rijeci u Narodnoj čitaonici župan Zlatko skijaških terena (ratraka) čiju je nabavu sportaša, od kojih čak 9 s područja Županije medicinske pomoći na području Županije Komadina otvorio izložbu fotografija “Sport u Županija pomogla s 400.000 kuna • U Matuljima održana XV. zvončarska srijeda, 3. veljače Primorsko-goranskoj županiji”, kao završni petak, 12. veljače smotra na kojoj je “zazvonilo” rekordnih • U Rijeci u gradskoj vijećnici 14 sudionika čin natječaja za najbolju sportsku fotografiju, • U Rijeci u sjedištu Županije Župan Zlatko tisuću i pol zvončara i maškara, a na riječkom projekta Zaklade Sveučilišta u Rijeci “Znan- koji je provela Zajednica sportova PGŽ-a Komadina primio u prvi posjet novoizabra- Korzu skuhano 700 porcija “maškarane jote” jem do sredstava, znanjem za Europu II” utorak, 9. veljače nog predsjednika Republike Hrvatske prof. nedjelja, 14. veljače svečano preuzeli diplome nakon završetka • U sjedištu Županije župan Komadina i di- dr. sc. Ivu Josipovića i tom ga je prigodom • Sedmosatnom karnevalskom povo- edukacije rektor Turističke zajednice Grada Rijeke Pe- upoznao sa županijskim razvojnim progra- rkom završio 27. riječki karneval. U povorci četvrtak, 4. veljače tar Škarpa potpisali ugovor vrijedan 70.000 mima sudjelovalo više od 8.000 maškaranih su- • Vijeće Hrvatskog olimpijskog odbora donijelo odluku da hrvatsku zastavu na ot- kuna o pokroviteljstvu Riječkog karnevala dionika koje je po krasnom sunčanom vre- varanju Zimskih olimpijskih igara u Vancou- menu gledalo više od 100.000 gledatelja veru nosi Jakov Fak, biatlonac iz Mrkoplja • U Olimpijskom parku u kanadskom Whist- petak, 5. veljače leru, u svom prvom nastupu na 21. Zimskim • U sjedištu Županije župan Zlatko Ko- olimpijskim igrama, biatlonac Jakov Fak iz madina primio u prvi službeni posjet no- Mrkoplja osvojio brončanu medalju u sprint- voimenovanog veleposlanika Ukrajine u RH erskoj utrci na deset kilometara, što je prva Borisa Zajčuka hrvatska olimpijska medalja uopće u nekoj subota, 6. veljače disciplini nordijskog skijanja • Na riječkom Korzu 14. dječja karneval- ponedjeljak, 15. veljače ska povorka po krasnom vremenu okupila • U nastavku svog prvog posjeta Županiji • Župan donio odluku da se biatlonac Jakov više od šest tisuća djece iz raznih krajeva • U sjedištu Županije predstavljeni projekti prof. Ivo Josipović posjetio gradonačelnika Fak iz Mrkoplja, osvajač brončane medalje Hrvatske novoosnovane Regionalne energetske agen- Rijeke, sudjelovao u radu Vijeća Turističke na Zimskim olimpijskim igrama u Vancou- • Širom Županije nastavljeno s bro- cije za razdoblje do 2012. godine zajednice Kvarnera, obišao Brodogradilište veru, nagradi s 40.000 kuna, a njegov klub jnim maškaranim manifestacijama: na 8. srijeda, 10. veljače “3.maj”, Lučku upravu Rijeka, te studentski s 15.000 kuna grobničkom karnevalu sudjelovalo 400 • U sjedištu Županije, na sastanku župana kampus na Trsatu, a u poslijepodnevnim srijeda, 17. veljače zvončara i maškara; maškarani vozači jadranskih županija, raspravljene implikacije satima boravio u Kraljevici i Vrbovskom • U povodu Dana neovisnosti Republike odvozili jedinstveni 19. maškarani rally Zakona o regionalnom razvoju i Strategije re- • U Rukavcu svečanom sjednicom Kosovo članovi Zajednice Albanaca PGŽ-a “Pariz-Bakar” gionalnog razvoja za budući razvoj županija Općinskog vijeća obilježen Dan općine organizirali u Rijeci i Lovranu različite mani- nedjelja, 7. veljače koje čine Jadransku Hrvatsku NUTS II regiju Matulji festacije • U Opatiji s više od stotinu vozila održana • U sjedištu Županije župan Zlatko Koma- • U opatijskom hotelu Kvarner održan spe- • Spaljivanjem pusta u brojnim mjestima Pri- 27. maškarana Balinjerada, a nakon nje u dina primio predstavnike Udruge roditelja ktakl borilačkih vještina “Opatija figt night” morja okončana sezona maškara, a najspe- maškaranoj povorci Lovranom prošetalo oko poginulih branitelja Domovinskog rata PGŽ-a tijekom kojeg je u glavnoj borbi Ivan Stanić iz ktakularnije je opet bilo u Mošćeničkoj Dragi dvije tisuće maškara, dok je veselo bilo i na • U Rijeci polaznicima trećeg ciklusa Po- opatijskog OFC-a postao novi svjetski prvak “ispaljivanjem” rakete i lansiranjem Goba Platku gdje je održan još jedan, deveti u nizu, slovne škole za studente, koju su organizirali u tajlandskom boksu (muay thai) - krivca za sve zip / 3 Dan Županije

Župan Komadina kritički je govorio o politici Vlade, na pozornici ukrašenoj “zbiljom” novinskih stranica (Snimio: M. Gracin)

Jedan od laureata za životno djelo, dugogodišnji rektor Sveučilišta akademik Daniel Rukavina, usporedio je postignuće mladih alpinistica koje su se popele na Mount Everest sa svekolikim životnim stremljenjima: Nastup KUD Punat “Svi mi imamo ciljeve i vrhove koje želimo dostići”

četvrtak, 18. veljače goranske županije za 2009. godinu - lau- u 2009. g. na cestama PGŽ-a zabilježeno potvrdili da je protiv gradonačelnika Rijeke • U Zagrebu na trgu svetog Marka prof. dr. reatima proglašeni biatlonac Jakov Fak i 4.124 prometnih nesreća što je 8 % manje Vojka Obersnela i još tri osobe podignuta sc. Ivo Josipović prisegnuo na dužnost Pred- strijeljkinja Snježana Pejčić nego godinu dana ranije, ali se broj smrtno kaznena prijava zbog potpisivanja štetnog sjednika Republike Hrvatske stradalih osoba s 35 povećao na 37 ugovora s “Tržnicama Rijeka” čime su im • U sjedištu Županije zamjenik Župana Vido- subota, 27. veljače omogućili stjecanje ekstra dobiti od 80,8 je Vujić i pročelnica Koraljka Vahtar Jurković • U Mrkoplju uz veliku feštu više od tisuću lju- milijuna kuna. Kako se optužnica temelji predstavili korisnu brošuru “Vodič za grad- di dočekalo biatlonca Jakova Faka, osvajača na ugovorima potpisanim prije 15 godina, nju” koju je Županija tiskala kao pomoć in- brončane medalje na nedavno održanim puno prije nego je on postao gradonačelnik, vestitorima u pripremi zahtjeva prije početka Zimskim olimpijskim igrama u Kanadi Obersnel je optužnicu objasnio političkim gradnje ili rekonstrukcije objekta razlozima petak, 19. veljače četvrtak, 4. ožujka • U sjedištu Županije Župan Zlatko Komadi- Ožujak • Županijsko izaslanstvo, predvođeno na s čelnicima šest ustanova u kulturi grada utorak, 23. veljače ponedjeljak, 1. ožujka županom Komadinom, u Budimpešti se sas- Rijeke potpisao ugovore vrijedne 934.000 • U Rijeci u Nadbiskupskom domu susreli • Povodom Međunarodnog dana civilne talo sa županom prijateljske županije Pešta, kuna se riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić i zaštite u Rijeci u Ružićevoj ulici, uz nazočnost a nakon toga sudjelovalo na otvaranju 33. episkop gornjokarlovački Gerasim Popović zamjenika župana prof. Vidoja Vujića, ot- međunarodnog turističkog sajma na kojem i tom prilikom izrazili želju za redovnim sus- vorene nove prostorije Područnog ureda je i Županija organizirala svoj štand retima zaštite i spašavanja i Županijskog centra 112 • U Rijeci u sjedištu Županije predstav- • U sklopu predstavljanja kvarnerske utorak, 2. ožujka ljena pregledna karta Primorsko-goranske turističke ponude na turističkom sajmu • U Rijeci u sjedištu Županije župan Zlatko županije izrađena u dva mjerila - “zidnom” u “IFT”, koji se od 24. do 28. veljače održao Komadina primio Jakova Faka iz Mrkoplja, 1:100.000 i “turističkom” u 1:150000 u Beogradu, održana press konferencija u brončanog biatlonca s netom završenih Zim- petak, 5. ožujka predstavništvu HGK u Srbiji i večer Kvarnera, skih olimpijskih igara u Vancouveru • U Rijeci u novoj dvorani na Zametu na kojima je sudjelovao i župan Zlatko Ko- • Iz Porezne uprave Rijeka potvrđeno da je svečano otvoreno 11. pojedinačno eu- madina do kraja proteklog dana u svim ispostavama ropsko muško i žensko prvenstvo u šahu, srijeda, 24. veljače na području Županije primljeno oko 60.800 organizirano pod pokroviteljstvom Primor- • Svečanom sjednicom u Mrkoplju, uz • U Bruxellesu u organizaciji Jadranske poreznih prijava na dohodak u 2009. g. te da sko-goranske županije, a koje je okupilo nazočnost Župana Zlatka Komadine, euroregije održana konferencija “Jadran- će s onim prijavama upućenim poštom taj rekordnih 425 šahista i 165 šahistkinja iz 41 započeo 48. memorijal mira - 26 smrznutih ska strategija na putu europskih integracija”. broj vjerojatno biti oko 86.000 europske zemlje partizana, u znak sjećanja na tragičnu sud- Uime Županije sudjelovala zamjenica župana • U Rijeci u hotelu Bonavia na izbornoj subota, 6. ožujka binu 26 boraca na maršu preko Matić pol- Nada Turina-Đurić skupštini stranke Lista za Rijeku po drugi put • U hotelu Kvarner u Opatiji pod supokro- jane u veljači 1944. godine četvrtak, 25. veljače zaredom za predsjednika stranke izabran viteljstvom Primorsko-goranske županije, subota, 20. veljače • Na sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke Denis Pešut na završnoj priredbi Dore, za hrvatskog • U sklopu 48. memorijala mira - 26 smrznu- odlučeno da se Rijeka i peti put kandidira za srijeda, 3. ožujka predstavnika na Eurosong izabrana pjesma tih partizana, na groblju u Mrkoplju položeni domaćinstvo Mediteranskih igara i to 2017. • U sjedištu Grada Opatije župan Zlatko Ko- “Lako je sve” u izvedbi grupe Feminem, čija vijenci na spomenik smrznutim partizanima i godine madina i gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić je članica i riječanka Nika Antolos hrvatskim braniteljima petak, 26. veljače potpisali ugovor o županijskom pokroviteljst- nedjelja, 7. ožujka ponedjeljak, 22. veljače • U sjedištu Županije održana sjednica vu HTV-ovih projekata Dora 2010. vrijedan • Na Platku, pod pokroviteljstvom PGŽ-a, • U Kulturnom domu u Čavlima održano Županijskog savjeta za sigurnost cestovnog 45.000 kuna te uz nazočnog bivšeg predsjednika RH proglašenje najboljih sportaša Primorsko- prometa na kojoj je iznesen podatak da je • Iz Policijske uprave primorsko-goranske Stjepana Mesića i župana Zlatka Komadine 4 / zip 90dana Župan Komadina predsjednika je upoznao s planovima i projektima Primorsko-goranske županije iz područja energetike I novi predsjednik naklonjen Županiji

ijekom svog prvog u Omišlju u pratnji domaćina Tslužbenog posjeta Primor- razgledao postrojenja DINE- sko-goranskoj županiji pred- Petrokemije i JANAF-a, za koje sjednik Republike Hrvatske prof. je konstatirao da po investici- Ivo Josipović u pratnji župana jama, zapošljavanju i rezulta- Zlatka Komadine posjetio je tima spadaju u sam vrh našeg Matulje, gdje su ih dočekali poduzetništva. Tom je prigodom načelnik Matulja Mario Ćiković župan Zlatko Komadina pred- i direktorica TZ Matulji Marijana Kalčić-Grlaš. Predsjednik je sjednika upoznao s planovima i primljen na “štacionu”, mat- projektima Primorsko-goranske uljskoj željezničkoj stanici, gdje županije iz područja energetike. se posebno srdačno pozdravio Na kraju dana predsjednik Ivo s malim zvončarima. Josipović se u Klenovici kod Potom, u Opatiji se pred- Novog Vinodolskog upoznao s sjednik Josipović susreo s projektom rekonstrukcije dijela liburnijskim čelnicima jedinica obale luke Klenovica odnosno lokalne samouprave i između izgradnjom lukobrana i nove ostalog raspravljao o mogućim ribarske luke. Početak realizacije rješenjima problema s dioni- ovog 15 milijuna kuna vrijednog cama Liburnia Riviera Hotela. projekta očekuje se ove jeseni. Izrazio je podršku nastojanjima lokalne samouprave da stekne A da će novi predsjednik, puna upravljačka prava nad kao i dosadašnji, biti čest i rado trenutačno “zamrznutim” vrijed- viđen gost u našoj Županiji, nosnim papirima. potvrđuje i njegova ostvarena ... i na prezentaciji u Josipović je obišao i ob- želja da se usprkos obavezama, Jadranskom naftovodu novljenu Thalassotherapiju, pojavi i na 11. Fiumanki u Rijeci a u poslijepodnevnim satima 12. lipnja, kojoj je bio pokrovitelj.

održan 28. jadranski slalom koji se ove go- • U Rijeci uz nazočnost župana Komadine predsjednik Mešihata Islamske zajednice u poslova koji je pod pokroviteljstvom Županije dine bodovao za Europski skijaški kup, pobi- otvorena nova poliklinika Medico, u čiju su Hrvatskoj organizirao Područni ured Hrvatskog zavoda jedio Francuz Anthony Obert izgradnju švicarski investitor Baloise Group • U Opatiji, 206 udjelničara - privatnih osoba, za zapošljavanje iz Rijeke i Basler osiguranje Zagreb uložili preko sto gospodarskih subjekata i regionalne samou- • Otvaranjem u HKD-u na Sušaku izložbe milijuna kuna prave (a među njima i Primorsko-goranska fotografija “Romanska Švicarska”, u Rijeci • U Vatrogasnom domu u Dražicama pred- županija) osnovali trgovačko društvo “Žičara započeli 8. Dani frankofonije i francuske kul- stavnicima DVD Jelenje predano novo vatro- Učka” s osnovnim zadatkom izgradnje žičare ture, i ove godine organizirani pod pokrovi- gasno vozilo za šumske potrebe, nabavljeno iz Medveje pod vrh Učke teljstvom PGŽ-a i uz financijsku pomoć Županije • U Vrbovskom u Domu kulture svečanom utorak, 16. ožujka • U riječkom hotelu Bonavia članovi Pri- sjednicom obilježen Dan Grada Vrbovskoga, • U Rijeci održana 10. sjednica Županijske morsko-goranskog saveza prigodnom tom prigodom godišnje nagrade Grada dobili skupštine PGŽ-a, članovi Skupštine odlučili svečanošću obilježili dvadeset godina od DVD Blaževci-Plemenitaš, Željko Mitrović i o dobitnicima županijskih nagrada za životno osnivanja Marija Jančan djelo i godišnjih županijskih nagrada • U Mrkoplju na stazama Hrvatskog biat- srijeda, 10. ožujka • Natjecatelje 11. pojedinačnog europskog srijeda, 17. ožujka lonskog centra Zagmajna, pod županijskim • Cijelo područje Županije zahvatilo veliko muškog i ženskog prvenstva u šahu u Rijeci • U sjedištu Županije župan Komadina pri- pokroviteljstvom, održan odgođeni Mara- nevrijeme, na Kvarneru praćeno orkanskom u dvorani na Zametu, dok su igrali partije 7. mio predsjednika Europske šahovske feder- ton mira, skijaško-trkačko natjecanje što se burom (na krčkom mostu izmjeren udar od kola posjetio bivši svjetski šahovski prvak i acije (ECU) Borisa Kutina i predsjednika Or- inače održava kao jedna od manifestacija 198 km/h), a u brdskom području velikim sni- šahovska legenda Anatolij Karpov ganizacijskog odbora Europskog prvenstva Memorijala mira - 26 smrznutih partizana jegom. Uz kompletan poremećaj u prometu, subota, 13. ožujka u šahu Damira Vrhovnika sa suradnicima ponedjeljak, 8. ožujka naročito pomorskom (uz potpunu izolaciju • U Rijeci u Šahovskom domu na Brajdi četvrtak, 18. ožujka • Širom Županije, razne institucije, udruge otoka) i u Gorskom kotaru, obustavljena nas- održana Skupština Europske šahovske unije • U Rijeci u dvorani na Zametu, proglašenjem i političke stranke različitim aktivnostima tava u dijelu goranskih i bakarskih škola, dok (ECU), na kojoj je bivši svjetski šahovski pr- obilježile Međunarodni dan žena, a njihovi je bura u Rijeci odnijela dio krova OŠ Kozala, vak Anatolij Karpov objavio kandidaturu za rezultata i podjelom medalja, uz nazočnost čelnici ženama podijelili na tisuće različitog a s novih objekata Sveučilišnog kampusa na predsjednika Svjetske šahovske organizacije župana Komadine svečano završeno 11. cvijeća, uglavnom ruža Trsatu nosila dijelove fasade ponedjeljak, 15. ožujka pojedinačno europsko muško i žensko utorak, 9. ožujka četvrtak, 11. ožujka • U Rijeci u sjedištu Županije župan Zlatko prvenstvo u šahu, prvaci postali Rus Jan • U Rijeci u dvorani Transadrije, uz nazočnost • U Rijeci u sjedištu Županije, na sjednici Komadina u prvi službeni posjet primio vele- Nepomnijači i Šveđanka Pia Cramling župana Komadine, na predstavljanju studije Županijskog stožera zaštite i spašavanja us- poslanicu Australije u Republici Hrvatskoj petak, 19. ožujka “LNG Terminal Omišalj i njegov sinergijski vojen plan rada stožera za 2010. godinu Beverly Mercer • U Rijeci u sjedištu Županije župan Koma- potencijal za PGŽ i šire okruženje” potvrđeno • Jednoglasnom odlukom Upravnog vijeća dina potpisao ugovore s ravnateljicom Doma da je projekt dobio suglasnost nadležnog za novog ravnatelja Doma zdravlja PGŽ-a Kantrida, glavaricom riječke Družbe ses- ministarstva imenovan Boris Ritoša tara milosrdnica i ravnateljicom Caritasovog • U Rijeci u HKD-u na Sušaku u izvedbi HKD doma Sveta Ana, vrijedne oko 400.000 kuna Teatra održana premijera drame “Metak za za dio socijalnih programa tih triju ustanova sve”, uprizorena pod županijskim pokrovi- • U Rijeci u HKD-u na Sušaku Streljački teljstvom savez PGŽ-a obilježio 60 godina streljačkog petak, 12. ožujka sporta na području Županije. Tom prigodom • U Rijeci na Rujevici i službeno počela zamjenik župana Vidoje Vujić predsjedniku izgradnja islamskog centra s džamijom, • U riječkom Narodnom učilištu zamjenik Saveza Josipu Rupčiću uručio posebno radove otvorio muftija Ševko Omerbašić, župana prof. Vidoje Vujić otvorio treći Sajam Priznanje PGŽ-a Predsjednik Josipović zip / 5 s radnicima DINE u Omišlju

U prvom službenom posjetu Primorsko- goranskoj županiji predsjednik Ivo S većinskim Josipovića posjetio vlasnikom DIOKI Matulje, Opatiju, grupe Robertom Omišalj i Klenovicu Ježićem

nedjelja, 21. ožujka iz svih 36 gradova i općina PGŽ-a imala je natječaj za privatizaciju brodogradilišta, pre- svetog Vida u Rijeci • U Lukovdolu dodjelom “Goranovog vi- priliku, u organizaciji Županije, u projektu pod da brodogradilište na pet godina ponedjeljak, 5. travnja jenca” pjesniku Petru Gudelju i uz nazočnost nazivom “Umrežimo se kazalištem” pogle- • U Kraljevici dodijeljene Nagrade • Uskrsnim ponedjeljkom završen produženi predsjednika RH Ive Josipovića otvoreno 47. dati ukupno 27 predstava koje je odigrao 31 Hrvatske zajednice tehničke kulture. Na- vikend koji je na Kvarner privukao čak 14.300 Goranovo proljeće glumac iz 8 kazališta iz cijele Hrvatske gradu za životno djelo dobio Ervin Debeuc, gostiju, ponajviše iz Njemačke, Austrije i Italije ponedjeljak, 22. ožujka dugogodišnji član foto i video klubova iz • U Krku župan Komadina sudjelovao u • Na redovnom tjednom susretu s novinari- Rijeke otkrivanju deset informativnih ploča na ma župan Komadina najavio da će ove go- srijeda, 31. ožujka novouređenoj turističkoj “maslinarskoj” stazi dine u održavanje i izgradnju na pomorskom • Na ljetnoj pozornici u Opatiji zamjenik utorak, 6. travnja dobru na području Županije biti ukupno župana prof. Vidoje Vujić otvorio izložbu su- • U sjedištu Županije župan Zlatko Ko- uloženo 31 milijun kuna venira “Kvarner Expo 10” koju je sedmi put madina primio Darka Čargonju, ravnatelja • U Državnom odvjetništvu Republike zaredom pod pokroviteljstvom Županije or- ustanove “Ivan Matetić Ronjgov” i organi- Hrvatske potvrdili da se istraga u slučaju ganiziralo Udruženje obrtnika Opatije zatore trodnevne manifestacije “Matetićevi “Tržnice Rijeka” iz nadležnosti Državnog • Općinsko vijeće Općine Lokve, nakon što dani” odvjetništva Rijeka seli u Osijek i to zbog “gu- je 29. prosinca 2009. g donijelo Odluku o srijeda, 7. travnja bitka povjerenja u objektivnost Županijskog privremenom financiranju Općine Lokve u • U sjedištu Županije zamjenik župana prof. odvjetništva u Rijeci” • U sjedištu Županije zamjenik župana prof prvom tromjesečju 2010. godine i nakon Vidoje Vujić primio sportaše - osvajače utorak, 23. ožujka Vidoje Vujić primio ravnatelje Zavoda za pro- više pokušaja, posljednjeg mogućeg dana zlatnih odličja sa svjetskih prvenstava u • Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić storno uređenje jadranskih županija napokon izglasalo Proračun Općine Lokve 2009. godini, te s predsjednicima Zajednice pokrenuo postupak razrješenja Dorisa Hras- subota, 27. ožujka za 2010. godinu, nakon čega su predsjednik športova PGŽ-a i Saveza školskih športskih ta s dužnosti Županijskog državnog odvjet- • Na streljani Vojsko na Kukuljanovu pred- Općinskog vijeća Boris Jajaš i još dva člana društava PGŽ-a potpisao ugovore o finan- nika u Rijeci jer u dvije godine nije donio meri- sjednik Županijske skupštine Marinko Vijeća s njegove nezavisne liste podnijeli os- ciranju njihovih programa ukupno vrijednih tornu odluku u predmetu “Tržnice Rijeka” Dumanić otvorio prvo strelište za lovni tavke na sve vijećničke dužnosti 2,9 milijuna kuna. Tom prilikom održana srijeda, 24. ožujka parkur - lovačku streljačku disciplinu gađanja svečana promocija Sportskog godišnjaka • Nenajavljeno, u Opatiji su se na neformal- pokretnih i letećih meta koje simuliraju ptice Travanj Zajednice športova PGŽ-a za 2009. godinu nom sastanku susreli hrvatski predsjednik u letu i zečeve u trku četvrtak, 1. travnja Ivo Josipović i predsjednik Srbije Boris Tadić • U Rijeci na izbornoj skupštini županijske • U sjedištu Županije, predsjednik Županijske četvrtak, 25. ožujka organizacije HSLS-a za novog predsjed- skupštine Marinko Dumanić i zamjenica • U riječkoj Dvorani mladosti zamjenik nika izabran prof. dr. sc. Čedomir Dundović, župana Nada Turina-Đurić primili Mirjanu župana prof. Vidoje Vujić otvorio proljetni povratnik iz HDZ-a u liberalne redove Diminić, predsjednicu Hrvatsko-njemačkog sajam. U sklopu Sajma Županija je pomo- ponedjeljak, 29. ožujka društva prijateljstva iz njemačkog grada Karl- gla nastup proizvođača autohtone hrane i • U Rijeci, na Trgu Republike Hrvatske Udru- sruhea Lovačkog saveza PGŽ-a zi invalida distrofičara PGŽ-a predano na • Kod bivšeg hotela Učka na Poklonu istarski • Nakon otvaranja Proljetnog sajma, na korištenje prilagođeno kombi-vozilo vrijedno i primorsko-goranski antifašisti obilježili 66. štandu PGŽ-a dodijeljena priznanja i na- 245 tisuća kuna, čiju je nabavu pomogla i obljetnicu osnivanja Prve istarske brigade grade pobjednicima akcije Novog lista “Moj Primorsko-goranska županija “Vladimir Gortan” najljepši vrt”, organizirane uz pomoć Primor- utorak, 30. ožujka nedjelja, 4. travnja sko-goranske županije • U riječkom brodogradilištu “3. maj” održan • Širom Županije katolički i pravoslavni vjerni- • Na riječkom Korzu prosvjedovalo pet petak, 26. ožujka zbor radnika na kojem su škverani poz- ci proslavili Uskrs. Riječki nadbiskup dr. Ivan tisuća građana, predvođenih radnicima • Povodom Svjetskog dana kazališta publika vali Vladu RH da im, ukoliko propadne drugi Devčić predvodio uskrsnu misu u katedrali brodogradilišta “3. maj” koji su od hrvatske 6 / zip 90dana Predstavljena “Čudesno lijepa” ovodom 22. svibnja – Dana Pzaštite prirode i biološke raznolikosti i 2010. godine kao Međunarodne godine biološke raznolikosti, u opatijskoj villi Angiolini predstavljen je film Bernardina Modrića “Čudesno lijepa”. Film je to o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti Primorsko-goranske županije, kojim se željelo zabilježiti sve prirodne osobitosti ovoga kraja. Malo je regija u ovom dijelu svijeta koje se mogu pohvaliti činjenicom da na tako relativno malom prostoru postoji čitava Publika na lepeza staništa, krajobraza Redatelj predstavljanju filma te brojnih biljnih, životinjskih Bernardin u opatijskoj villi i gljivarskih vrsta, kao što je Modrić Angiolini to slučaj na području PGŽ-a, istakla je Sonja Šišić, ravnateljica Javne ustanove Priroda na čiju inicijativu je i snimljen ovaj film, koji je stvaran pune dvije godine. Dvadesetpetominutni film snimljen je na tri jezika – hrvatskom, engleskom i talijanskom. O ljepotama Hrvatske i prirodnim vrijednostima Primorsko- goranske županije govorio je i ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković.

Vlade zatražili spas riječkog škvera i ostalih Zlatko Komadina predao im je posebno Komadina primio direktora Hrvatskih voda hrvatskih brodogradilišta priznanje Primorsko-goranske županije Jadranka Husarića, a razgovarali su o projek- četvrtak, 8. travnja nedjelja, 11. travnja tima vezanim uz vodoopskrbu i zaštitu voda • Župan Zlatko Komadina sudjelovao u Spli- • U svim gradskim i općinskim organizaci- na području Županije tu na sastanku župana jadranskih županija, jama SDP-a u Primorsko-goranskoj županiji • Uprava Novog lista za novog glavnog ured- na kojem se razgovaralo o procesu pripreme provedeni izbori za predsjednika ŽO SDP-a nika imenovala Branka Mijića, dugogodišnjeg za korištenje strukturnih instrumenata Kohe- PGŽ. Na izborima je moglo sudjelovati svih kolumnista i uvodničara Novog lista zijske politike Europske unije 2.578 članova SDP-a, a odazvalo se 1.522 • U Viškovu, obilježavajući Dan Općine • U Rijeci na adresi Cambierijeva ulica 2/I za- člana (59,04 %), od kojih je njih 1.511 za održana svečana sjednica Općinskog vijeća mjenica župana Nada Turina-Đurić otvorila predsjednika ponovo izabralo Zlatka Kom- • U Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku Općine Viškovo u povodu 17. obljetnice os- novu Ginekološku ordinaciju Doma zdravlja adinu održana svečana akademija kojom je Pri- nivanja Općine PGŽ-a čije je uređenje i opremanje novim ponedjeljak, 12. travnja morsko-goranska županija proslavila 17. • U Zlobinu u prepunoj crkvi svetog Ivana ultrazvukom Županija finacirala s 580 tisuća • U Opatiji, izlaganjem guvernera Hrvatske obljetnicu osnutka Krstitelja, u mjestu u kojem su rođeni njegovi kuna narodne banke Željka Rohatinskog, a • Povodom dobivanja županijske Godišnje roditelji, vrsni američki jazz pijanist Chuck • U sjedištu Grada Rijeke gradonačelnici uz nazočnost predsjednice Vlade RH nagrade, Češka beseda iz Rijeke u Češkom Marohnic održao emotivni koncert Rijeke i Opatije, te načelnici općina Matulji Jadranke Kosor i ministra financija Ivana domu na Hostima upriličila je susret s vele- subota, 17. travnja i Lovran s generalnim direktorom Hrvatskih Šukera, započela 13. konferencija “Hrvatsko poslanikom Češke Republike u RH Karelom • U Bakru na terenima Pomorske škole pod voda potpisali ugovor vrijedan 153 milijuna novčano tržište” Kuhnlom pokroviteljstvom PGŽ-a održane Četvrte županijske igre umirovljenika uz sudjelovanje kuna za drugu fazu izgradnje dijelova sustava • Fakultetsko vijeće Pomorskog fakulteta • U vijećnici Grada Rijeke predstavljen više od 500 umirovljenika odvodnje otpadnih voda na području Rijeke u Rijeci za novog dekana te visokoškolske priručnik s korisnim savjetima za stanovanje, • Na zagrebačkom Trgu bana Jelačića i Liburnije ustanove izabralo redovnog profesora kojeg je Udruga stanara suvlasnika stam- društvo “Goranin” iz Zagreba po četvrti • Prije održavanja redovne sjednice Serđa Kosa, trogodišnju funkciju će započeti benih zgrada PGŽ-a tiskala uz financijsku put održalo manifestaciju “Gorski kotar u Općinskog vijeća Općine Fužine troje obnašati početkom listopada pomoć Županije metropoli” vijećnika HSS-a i HNS-a objavilo da više • U Puntu otvoren novi dječji vrtić “Lastavi- • U Rijeci u zgradi Pomorskog i povijesnog • Na otoku Kornatu pripadnici Vatrogasne neće sudjelovati u radu Vijeća, ali je Vijeće ca” vrijedan 8,3 milijuna kuna, a nakon toga muzeja, svečanim koncertom članova više zajednice PGŽ-a u tehnici suhozida izgradili održalo valjanu sjednicu jer je sjednici prisus- u Baški započeti radovi vrijedni 11 milijuna pjevačkih zborova otvoreni 16. Matetićevi šesti veliki kameni križ u spomen na Ivicu Cr- tvovalo dovoljno drugih vijećnika kuna na izgradnji tamošnjeg dječjeg vrtića dani velina, poginulog vatrogasca iz DVD-a Tisno petak, 9. travnja • U riječkoj dvorani “Stereo” održana 14. četvrtak, 15. travnja nedjelja, 18. travnja • U Dina-Petrokemiji na otoku Krku svečano dodjela nagrade Status za vrhunska umijeća • U Rijeci u sjedištu Županije zamjenik • U Rijeci, uz pokroviteljstvo Primorsko- obilježen završetak radova na postrojenju za i vještinu sviranja. Na svečanosti pod pok- župana prof. Vidoje Vujić primio velepos- goranske županije održana 14. sportsko- proizvodnju vinil klorid monomera (VCM) čiji roviteljstvom PGŽ-a čak osam priznanja za lanicu Malezije u RH Aminahtun Karin Sha- rekreativna manifestacija “Homo si teć” i je rad zaustavljen 2002. g, a čija je obnova najbolje instrumentaliste, te dvije plakete za harhudin Riječki polumaraton, usprkos kiši - na Korzu koštala 30 milijuna eura poseban doprinos hrvatskoj glazbi dobili • U Rijeci u auli Pape Ivana Pavla II. na Trsatu trčalo više od sedam tisuća građana svih subota, 10. travnja glazbenici s područja Županije na svečanosti Zajednice tehničke kulture uzrasta • Nakon pokazne vježbe spašavanja srijeda, 14. travnja PGŽ-a Borisu Nemetu iz Klane uručena ponedjeljak, 19. travnja unesrećenog na novom mostu riječke zao- • Polaganjem vijenca za sve poginule na nagrada za životno djelo, dok su godišnje • U Rijeci u HKD-u na Sušaku, pod pokro- bilaznice iznad Rječine, pripadnici riječke Središnjem križu na groblju u Drenovi, nagrade dobili Svetozar Nilović iz Rijeke i viteljstvom Primorsko-goranske županije, stanice Hrvatske gorske službe spašavanja u započelo obilježavanje Dana Primorsko- Smiljana Mičetić iz Jelenja svečano otvoren osmi Festival znanosti Trsatskoj čitaonici svečano obilježili 50. obl- goranske županije petak, 16. travnja utorak, 20. travnja jetnicu uspješnog rada. Tog prigodom župan • U Rijeci u sjedištu Županije župan Zlatko • Na konferenciji za novinare, Željko Nuić, zip / 7

petak, 30. travnja ove Ugodine na otoku Košljunu Predstavljena “Čudesno lijepa” potpisan je Sporazum o Sporazum o međusobnoj suradnji i prijateljstvu jedinica lokalne samouprave suradnji i prijateljstvu s otoka Krka i jedinica lokalne samouprave s područja Vukovarske-srijemske županije. Sporazum su potpisali gradonačelnik Krka i načelnici krčkih općina Punat, Malinska-Dubašnica, Baška, Svečanu povelju Film je to o Dobrinj, Omišalj, Vrbnik kao potpisalo je ukupno i gradonačelnik Grada Iloka i četrnaest čelnika lokalne biološkoj i općinski načelnici šest općina s samouprave otoka Krka područja Vukovarsko-srijemske i Vukovarsko-srijemske krajobraznoj županije: općina Lovas, Nijemci, županije Nuštar, Tompojevci, Tordinci i raznolikosti Tovarnik. Nakon prvog potpisivanja Primorsko- sporazuma 2006. godine, po kojem su Krčani stipendirali goranske studente s područja Grada Vukovara i Iloka te studente županije, kojim iz općina Tovarnik i Lovas, ovogodišnjim sporazumom proširena je suradnja te je uz se željelo stipendiranje sedmoro studenata izražena i namjera čvršće suradnje zabilježiti na svim razinama. Uime Primorsko-goranske sve prirodne županije svečanom potpisivanju Sporazuma prisustvovao je osobitosti zamjenik župana prof. dr. sc. Vidoje Vujić, dok se cijelom skupu ovoga kraja pridružio vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.

član Županijske skupštine PGŽ-a, u koju je skup otvorio zamjenik župana prof. Vidoje petak, 30. travnja • Slaveći svoje nebeske zaštitnike, svetog ušao kao član HKDU-a, objavio da je prešao Vujić • U franjevačkom samostanu na Košljunu Filipa i Jakova, posebno svečano bilo u No- u HSS, čime je ta stranka dobila i trećeg • U riječkom dnevniku na talijanskom jeziku čelnici 7 krčkih jedinica lokalne samouprave vom Vinodolskom i gradu Grobniku člana Skupštine i tako osnovala novi klub “La voce del popolo” objavljen prvi prilog na sa svojih 7 kolega s područja Vukovarsko- ponedjeljak, 3. svibnja članova Županijske skupštine, za predsjed- 16 stranica o Primorsko-goranskoj županiji srijemske županije potpisali Sporazum o • U Rijeci polaganjem vijenaca na Spomenik nika izabran Ivo Zrilić pod nazivom “Qui Regione Litoraneo-Mon- međusobnoj suradnji i prijateljstvu oslobođenja na Delti i prigodnim programom četvrtak, 22. travnja tana” koji bi trebao ubuduće izlaziti svaka tri • U Gradu Grobniku uz nazočnost pred- u gradskoj vijećnici obilježena 65. obljetnica • U Rijeci održana redovna 11. sjednica mjeseca sjednika Županijske skupštine Marinka oslobođenja Rijeke Županijske skupštine Primorsko-goranske Dumanića, svečanom sjednicom Općinskog • U Mrkoplju, uz nazočnost zamjenika županije vijeća obilježen Dan Općine Čavle, tom pri- župana prof. Vidoja Vujića, svečanom sjedni- • U Rijeci u Pomorskom i povijesnom godom nagrada za životno djelo dodijeljena com Općinskog vijeća obilježen Dan Općine muzeju, župan Zlatko Komadina otvorio 4. glazbeniku Zdravku Juričiću Vidu Mrkopalj međunarodnu konferenciju o industrijskoj • U Lipi, u znak sjećanja na mještane stradale • Fakultetsko vijeće Učiteljskog fakulteta baštini “Rijeka i brodograđevno naslijeđe” od njemačkih vojnika i spaljivanje sela 1944. Sveučilišta u Rijeci za novu dekanicu izabralo koju je pod županijskim pokroviteljstvom or- g., održana tradicionalna komemoracija prof. dr. Jasnu Krstović ganizirala udruga “Pro torpedo” “Lipa pamti”, ove godine uz nazočnost Stj- • U Rijeci u HKD-u na Sušaku uz nazočnost • U Malom Lošinju u hotelu Aurora, pod utorak, 27. travnja epana Mesića, bivšeg predsjednika RH predsjednika RH prof. Ive Josipovića, pred- županijskim pokroviteljstvom, otvoren drugi • U Splitu, odbojkašice “Rijeke” pobijedile stavom “Derviš i smrt” u izvedbi glumaca međunarodni kongres o ruralnom turizmu “Split 1700” u trećoj utakmici finala doigra- Narodnog pozorišta iz Beograda, započeo petak, 23. travnja vanja i po četvrti put uzastopno osvojile Svibanj 17. međunarodni Festival malih scena • U Vrbovskom, u organizaciji Učeničkog naslov prvakinja Hrvatske subota, 1. svibnja utorak, 4. svibnja doma Željezničko tehničke škole iz Moravi- četvrtak, 29. travnja • Proslava Međunarodnog praznika rada • Obilježavajući 30. godišnjicu smrti Josipa ca održana jubilarna 35. međužupanijska • Tijekom svog prvog službenog posjeta počela prosvjedom što ga je Sindikat Istre i Broza 120 članova riječkog društva “Josip domijada – susret 600 učenika iz 14 Primorsko-goranskoj županiji predsjednik Kvarnera, uz relativno slab odaziv od samo Broz Tito” obišlo Kuću cvijeća - Titov grob srednjoškolskih domova četiri susjedne RH prof. Ivo Josipović uz pratnju župana Ko- sedamdesetak prosvjednika, organizirao na u Beogradu županije madine posjetio Matulje, u Opatiji se susreo riječkom Korzu srijeda, 5. svibnja • U lovranskom hotelu Excelsior prigodnom s liburnijskim čelnicima JLS i obišao Thalas- • Širom Županije na razne načine i po lijepom • U opatijskom hotelu Adriatic, uz nazočnost svečanošću proslavljen Dan Općine Lovran sotherapiju, u Omišlju razgledao postrojenje vremenu, proslavljen Praznik rada. Najveći župana Zlatka Komadine započeo jubilarni i blagdan svetog Jurja, sudionike svečanosti DINE-Petrokemije i JANAF-a, a na kraju se u skup tradicionalno održan u Ronjgima u dvadeset peti međunarodni znanstveno- pozdravio potpredsjednik Županijske Klenovici kod Novog Vinodolskog upoznao s organizaciji riječkog SDP-a, a skupovi orga- stručni susret stručnjaka za plin skupštine Ingo Kamenar gradnjom nove ribarske luke nizirani i u Njivicama, Veprincu i Pasjaku • U sjedištu Županije, povodom dana sv. Flo- subota, 24. travnja rijana, zaštitnika vatrogasaca, župan Zlatko • U opatijskom hotelu Adriatic održana re- Komadina primio predstavnike Vatrogasne dovna izvještajno-izborna konvencija ŽO zajednice PGŽ-a SDP-a Primorsko-goranske županije • Na riječkom Korzu, u sklopu ovogodišnjeg ponedjeljak, 26. travnja obilježavanja Euro tjedna, župan Koma- • U opatijskom hotelu Ambasador, pod pok- dina obišao županijski EU štand i dijelio roviteljstvom PGŽ-a i u organizaciji Vatro- promidžbene EU materijale gasne zajednice PGŽ-a započeo dvodnevni • Fakultetsko vijeće Akademije primijenjenih međunarodni stručni skup vatrogasaca, umjetnosti Sveučilišta u Rijeci v.d. dekana 8 / zip 90dana Prvonagrađeni u Akcija “Moj najljepši vrt” prvom dijelu akcije PGŽ-a i Novog lista su okviru nedjeljnog priloga mark iz Čavli, te Milena Guščić UNovog lista “Zelena nit”, iz Kampora na Rabu, osvojivši vrtovi Antonije Štimac a pod pokroviteljstvom Primor- novčani bon u iznosu 3.000 kn u iz Prezida, Silvane sko-goranske županije, prošle trgovačkom centru Bauhaus na godine u kolovozu pokrenuta je Kukuljanovu (a ista je trgovačka Demark iz Čavli, te akcija “Moj najljepši vrt”, čiji je kuća odlučila tom poklonu Milene Guščić iz cilj predstavljanje hortikulturnih nadodati još 500 kuna za kupnju entuzijasta s područja cijele sadnica), dok su pohvaljenima Kampora na Rabu, koji županije - od Čabra i Gerova do uručene diplome. su osvojili novčani bon. cresko-lošinskog otočja, od Kirije Oni koji su ostali kratkih rukava do Liburnije. u ovom prvom ciklusu akcije, ne Stručni žiri je dodijelio i Jednogodišnja akcija podi- trebaju pretjerano žaliti jer je već jeljena je u dva dijela - ljetno-jesen- polovicom travnja u Nedjeljnom osam pohvala, a svima ski od kolovoza do siječnja 2010. Novom listu krenuo drugi krug su uručene diplome proljetno od travnja do jeseni potrage za najljepšim vrtovima 2010. godine. Predviđeno je da na kraju svakog razdoblja stručni žiri proglasi pobjednike, pa je tako žiri u sastavu Mirta Blažević dipl. ing. agr., Željko Peran, ing. agr. (Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu), Bia Gec dipl. ing. uređenja krajobraza (Čistoća, Rijeka), Berislav Tulić, dipl. inž. (PGŽ, pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu) i urednica priloga Primorsko-goranske županije Jelena Sedlak, dodijelio 3 ravno- pravne prve nagrade te osam pohvala u prvom dijelu akcije Moj najljepši vrt. Nagrađenim vlasnicima vrtova priznanje je uručeno na Proljetnom sajmu na Trsatu Prvonagrađeni su Antonija Štimac iz Prezida, Silvana De- (Snimio: R. Brmalj)

prof. Antu Vladislavića izabralo za dekana u teu, Opatijka Jelena Kovačević , članica TAD • U Rijeci završio 17. međunarodni Festival i zaštitu okoliša sljedeće tri godine “Rijeka” osvojila srebrnu medalju u kategoriji malih scena, nagradu “Veljko Maričić” za • S riječkog Korza krenulo pedesetak auto- četvrtak, 6. svibnja do 55 kg najbolju predstavu u cjelini dobila je pred- mobila na prvu dionicu 37. Croatia Rallyja, • Na Medicinskom fakultetu u Rijeci započeli nedjelja, 9. svibnja stava “Macbeth” gruzijskog kazališta “Vaso kojeg je pod županijskim pokroviteljstvom Dana bioetike i ove godine održani pod • U Rijeci ispred Spomenika oslobođenja na Abashidze” organizirao Automobilistički savez PGŽ-a. županijskim pokroviteljstvom Delti, povodom Dan pobjede nad fašizmom • Područni ured Porezne uprave Rijeka Danas voženo pet brzinskih ispita, posljednja • U bakarsku luku prvi put pristala “Kraljica vijenac položila i delegacija Primorsko- objavio da je najveći dohodak ili plaću od na legendarnoj stazi na Preluku mora”, brod izgrađen u korčulanskom goranske županije brodogradilištu i namijenjen obuci učenika • U Rabu nizom značajnih događaja nesamostalnog rada na području Primorsko- i studenata hrvatskih pomorskih škola i obilježen Dan Grada Raba. Uime Županije goranske županije u 2009. g. zaradio djelat- fakulteta svečanostima je prisustvovao zamjenik nik u naftnoj industriji i to 1,49 milijuna kuna, župana prof. Vidoje Vujić. Tom prigodom što je više nego upola manje od najvećeg Nagrada Grada Raba uručena Žarku Vidasu dohotka u 2008. g kada je jedan pomorac • U riječkoj Dvorani mladosti u organizaciji prijavio 3,3 milijuna kuna riječkog KK “Flumen Sancti Viti” i pod utorak, 11. svibnja županijskim pokroviteljstvom održan treći • U Malom Stonu u Dubrovačko- Kup Hrvatske za košarkaše u kolicima, po- neretvanskoj županiji održan susret “jadran- bijedili igrači zagrebačke “Stele” skih” župana na kojem je usuglašen prvi ponedjeljak, 10. svibnja prijedlog regionalnih projekata Jadranske • Na redovnoj tjednoj pres konferenciji župan Hrvatske spremnih za financiranje iz EU Zlatko Komadina objavio da je, uz trideset • U opatijskom hotelu Ambasador svečanom dvoje svojih kolega, predsjednika europskih fondova akademijom obilježena 50. obljetnica osniv- pomorskih regija, potpisao Zajedničku • U sklopu obilježavanja Euro-tjedna u opati- anja i djelovanja Fakulteta za menadžment u deklaraciju europskih regionalnih vlada o jskoj Ugostiteljskoj školi održana završnica subota, 15. svibnja turizmu i ugostiteljstvu. Tom prigodom župan budućnosti europske brodogradnje gastro projekta “Mirisi i okusi EU na školskim • U Baški započela peta popularna mani- Zlatko Komadina dekanu Fakulteta prof. Joži • U Trsatskom svetištu uz središnje euharis- tanjurima” festacija “Crna ovca” Periću uručio posebno Županijsko priznanje. tijsko slavlje koje je predvodio riječki nad- četvrtak, 13. svibnja • U Gerovu održana izborna skupština petak, 7. svibnja biskup mons. dr. Ivan Devčić, proslavljen • U Viškovu na tematskoj sjednici Općinskog Lovačkog saveza PGŽ-a na kojoj je istak- • Na više lokacija u središtu Rijeke u orga- blagdan Gospe Trsatske vijeća direktor Fonda za zaštitu okoliša i en- nuto da je u protekle četiri godine na Krku i nizaciji Studentskog zbora Sveučilišta u Ri- ergetsku učinkovitost Vinko Mladineo izjavio Cresu ukupno izlovljeno 2.915 divljih svinja i jeci, održan prvi Studentski dan. Pod pokro- da će se komunalni otpad nakon zatvaranja 1.502 jelena lopatara kao alohtone divljači na viteljstvom Županije, na gatu Karoline Riječke deponija Viševac privremeno odlagati u tom području u velikom šatoru organiziran “Job fair - Od kazetu na Marišćini do izgradnje Centralne • U Biogradu na moru na svečanosti dodjele studija do zaposlenja“ • U opatijskom hotelu Ambasador, pod zone za gospodarenje otpadom ovogodišnjih “Porina”, najprestižniju nagradu županijskim pokroviteljstvom, započeo jubi- petak, 14. svibnja domaće diskografije dobili i riječki glazbenici: larni 20. bijenalni međunarodni kongres “Tur- • U Opatiji u vili Angiolina predstavljena rock album “Tvornica snova” Nina Belana izam i hotelska industrija 2010. g.” monografija “Opatijski gradski perivoji” dr. i Fiumensa dobio čak pet Porina, dok je subota, 8. svibnja sc. Koraljke Vahtar-Jurković, pročelnice Marko Tolja dobio Porina za najbolju mušku • U Ateni na europskom prvenstvu u kara- županijskog Upravnog odjela za graditeljstvo vokalnu izvedbu razgovor zip / 9 Često mislimo da Prof. dr. Marijan Jurčević samo mi imamo specifične probleme. Međutim, naši su Mi smo problemi ujedno i europski problemi, naučeni kukati, svake pojedine članice. Nismo u a ne stvarati tome ekskluzivni. Studirao sam i živio vani, i zato kada kažemo u negativnom kontekstu da “nigdje nije kao kod nas”, nismo u pravu

Crkva nema vlast, pa nema ni autoritet. Netko će reći: daje joj se čast! Ali nema tu autoriteta - prof. Marijan Jurčević 10 / zip razgovor Prof. dr. Marijan Jurčević Razgovarao: Dragan OGURLIĆ Snimio: Petar FABIJAN  aureat Županijske nagrade za životno Ldjelo 2010. pater prof. dr. Marijan Jurče- vić, ugledan je teolog dominikanac i profesor na riječkoj Teologiji, po struci i vokaciji filozof i antropolog. Visoku županijsku nagradu primio je za po- Niti smo mi ranije imali stignuća u oblastima teologije i filozofije, za izuzetan doprinos odgoju i obrazovanju brojnih socijalizam, niti imamo naraštaja studenata te za uspješno promicanje kulture dijaloga na prostorima Primorsko-go- danas kapitalizam. Mi ranske županije. Pater Marijan na Teologiji u Rijeci predaje od smo ranije imali zapravo 1966. a u riječkom dominikanskom samostanu djeluje od 1965. godine. Obrazovao se na više najprije jedan reklamni učilišta: na Katočičko bogoslovnom fakultetu u Zagrebu studirao je teologiju, zatim filozofiju, komunizam, pa zatim potom dogmatsku teologiju u Parizu, a nakon toga postiže specijalizaciju iz religiozne antro- reklamni socijalizam pologije na Teološkom fakultetu u Ottawi. Više od tri desetljeća okuplja ljude na tribina- koji i nije bio toliko ma četvrtkom u Dominikanskom samostanu u Rijeci, s temama koje intrigiraju suvremenog socijalan, pa jedan čovjeka. Pitanje Europe oblik samoupravljanja Na tribinama četvrtkom posljednjih neko- koji naravno nije bio liko godina govorite o tome kako je kršćan- stvo kulturno i svjetonazorski, u humanitetu utjecalo, formiralo Europu. Zašto ste oda- nezavisan, a danas brali tu temu? imamo reklamni - Prije svega, o tome se raspravlja već par godina i postavlja se pitanje: što je to Europa? Koji su kriteriji Europe: je li to geografija, da li su kapitalizam to granice, ili je to kultura. Iskristaliziralo se da je pojam Europe usko vezan uz pojam kulture. Nove civilizacije postanka, biblijski (židovski) bog, grčka logika i filozofija i rimsko pravo, temelji su te europske kulture. Pojedine europske zemlje su više ili manje gradile svoju kulturu na tim osnovama, pa je tako bilo i kod nas. Otkud euroskepticizam, u europskih naro- da pa onda i kod nas? - To je termin sumnje, kao što je termin i amerikanoskepticizam, ali ja mislim da je stvar u razini očekivanja. U pogledu toga mislim da i Europa i svijet u ovom tehnološkom prijelo- mnom dobu nekako očekuju čudesa. Ovoga časa, čudesa se nisu dogodila. Ponajviše ču- desa od svoje zajednice očekuju Europljani, mi još nismo u toj “igri”. Europa se još traži, to je pitanje vremena, najbolje se to vidi na primjeru Bolonje - nitko još tu nije pronašao čistu viziju, što se očekuje od tog procesa. Često mislimo da samo mi imamo specifične ne tiče samo kršćana; 95 posto bazične kr- Crkva nema vlast, pa nema ni autoritet. Netko probleme. Međutim, naši su problemi ujedno šćanske nauke je općeljudska. Recite vi meni: će reći: daje joj se čast! Ali nema tu autorite- i europski problemi, svake pojedine članice. da li se odričemo crvenog križa i kako ga do- ta. Nije tu pitanje da li bi Crkva htjela autoritet Nismo u tome ekskluzivni. Studirao sam i živio življavamo? ili ne bi - nego je naprosto takav ovaj globalni vani, i zato kada kažemo u negativnom kontekstu da “nigdje nije kao kod nas”, nismo u Crkva nema autoritet čovjek koji teško prihvaća bilo kakav autoritet izvan vlasti. Za veći autoritet Crkve potrebna pravu. Ima li Crkva autoritet u društvu? Što se Odriče li se Europa križa? Vama čini? je i veća zrelost kršćana i kulture u kojoj ona djeluje. - Ne. To tvrdim. Jer nije križ samo oznaka kr- - Ja mislim - ne! To se drži više reklamno. Jer, šćanstva, nego je to i znak humanizma, znak mi još više cijenimo taj autoritet koji dolazi od Imaju li onda autoritet karizmatici i što lju- karitasa, razumijevanja, nečinjenja zla. Križ se boljševizma - tko ima vlast, taj ima i autoritet. di od njih očekuju? zip / 11

Pitanje medija

Kao voditelj Povjerenstva za medije Riječke nadbiskupije, u kakvoj procje- njujete da su mediji poziciji, danas? - Mediji su nažalost danas na neki način ucijenjeni, reklamom, publikom, politi- kom, prodajom, ali treba reći da je netko to i dozvolio. Mislim da i gazdama danas fale kriteriji. I oni vjerojatno misle da se samo crnilo bolje prodaje. Svima nam treba, rekao bih, jedan pozitivni prevrat, da se dignemo iz tog blata. Negativnosti se moraju pobijati, a iznositi dobrota koja uvijek više svijetli.

Jurčević: I u Caritas na Škurinjama dolaze ljudi autima. I sad, što je kriza? Relativan je pojam krize

- Ne, to su pokreti koji se personaliziraju, što pojedinaca, više ne nudi čudesa. Vi ste, ako drugim ljudima, a ne ove koji uzimaju mito ili se je opet posljedica onoga o čemu stalno go- se ne varam, protivnik liječenja ljudi čude- nečasno bogate, i kojih su puni mediji. vorim; ugrožen je individualitet, personalnost, sima... Ni socijalizam, ni kapitalizam i sad te male zajednice pojedincu nude spas. - Ja bih rekao da čudesa ne padaju s neba. Ali, one nemaju tu moć, one mogu samo zano- Čudesa bi trebala nicati iz ljudskih srdaca. Neki Socijalizam valjda nije bio dobar. Što je siti. Ali, kod tih malih vjerskih zajednica, koje uvijek čine čudesa, ako gledamo neki svetački, nama donio kapitalizam? Što je s našim su trend, i gdje ljudi jedno drugoga znaju, ipak proročki primjer, ljudi koji čine dobro, koji se mentalitetom? Jesmo li odbacili socijali- treba vrednovati da se spašava personalitet. daju za druge. I danas ih ima, možda ih je teže stički, a prihvatili kapitalistički? Ako je u krizi obitelj, ako je u krizi društvo, grad, prepoznati. Ima pravednika, ljudi humanista, - Ja sam skoro 28 godina predavao marksi- čovjeku treba oslonac. koji su sretni da čine dobro, da utješe, da nau- zam. I tvrdim: niti smo mi ranije imali socija- Možda je problem u tome što Crkva, osim če... Ja bih takve ljude htio stavljati za primjer lizam, niti imamo danas kapitalizam. Mi smo 12 / zip razgovor Prof. dr. Marijan Jurčević

Premalo se piše o plemenitim ljudima i plemenitim zahvatima. Ja neću reći da je to hotimično, ali masmedia su ovoga časa ona koja formiraju politiku i vode je. Mediji manipuliraju, ali ne samo oni. Svi manipuliraju. Ovo je vrijeme “majka” za manipulatore

ranije imali zapravo najprije jedan reklamni toj našoj novostvorenoj državi. Ali, pokazuje se Čovjek bez kriterija komunizam, pa zatim reklamni socijalizam koji da je kršćanstvo fingirano, kao što je bio fingi- Tko formira današnjeg čovjeka: roditelji, i nije bio toliko socijalan, pa jedan oblik samo- ran i marksizam. odgojitelji, škole, društvo, politika, mediji, upravljanja koji naravno nije bio nezavisan, a Nismo li mi ovdje stalno u nekim transfor- facebook ili internet? danas imamo reklamni kapitalizam. macijama, prijelaznim periodima... - Sve to. Previše ponuda traži veću zrelost Ja mislim da se mi još kao država nismo sta- - Kamo sreće da smo u transformaciji. Mi, danas nego što je trebalo prije imati. Mislim, bilizirali, da ljudi još nisu postali svjesni: “moja rekao bih, uživamo vidjeti negativnosti. Umje- naravno da bi roditelji trebali dati obrazac za je to domovina”. To još nije svima leglo, meni sto da gledamo pozitivnosti i da nam one budu kriterije, jer bez kriterija danas je strašno teš- se čini. Nećete naći ni u jednim svjetskim no- primjer. Nažalost, masmedia tu daju primjer ko živjeti. No, danas je roditeljima jako teško vinama da se tako kleveće vlastita domovina, odgajati djecu. Jer djeca primaju strahovito samoblaćenja. U našim medijima prevlada- kao kod nas. A tek nastala! Eto, nismo se sta- mnogo informacija i to nekritički. Ima jedna va crna društvena kronika. Premalo se piše o bilizirali, tek smo u početku evolucijskog pro- knjiga američkog autora “Goli čovjek”. Goli plemenitim ljudima i plemenitim zahvatima. Ja cesa kao države. Još od Austro-Ugarske pro- čovjek - to je čovjek bez kriterija. Koji kriteriji lazimo nekakve državne mutacije, i napokon je neću reći da je to hotimično, ali masmedia su vladaju danas u školama? Zapitajte se koliko je to sada prošlost. Ali, još uvijek nam treba kon- ovoga časa ona koja formiraju politiku i vode omladini naprosto danas teško. Osobito, kad senzus oko nečega oko čega se svi slažu koji je. Mediji manipuliraju, ali ne samo oni. Svi ma- se formirati u ovom relativiziranom i globalizi- žive na ovom području. Postoje li neke vredno- nipuliraju. Ovo je vrijeme “majka” za manipula- ranom svijetu. Svak je sebi kriterij, svak o sebi te, neka shema ili abeceda oko koje se slažu i tore. Pa nemojte se ljutiti, ali postoje testovi za odlučuje, svak polazi od sebe. I kada mu još lijevi i desni, i liberali i anarhisti. Ja sam mislio vozače, ali ne i za novinara. Ispada da to može mediji serviraju loše primjere, ta mladost slije- da će kršćanski principi kao baza više značiti u biti svatko. deći loše primjere lako ulazi u nezgode. Danas je u ovom globaliziranom svijetu roditeljima jako teško odgajati djecu, jer djeca primaju strahovito mnogo informacija i to nekritički zip / 13

Pitanje identiteta

Jeste li Vi Riječanin? - Da. I to nije išlo brzo. Kad gledam generalno, onda jesam. Kad se uspoređujem s onima koji nose reklamu Riječana, onda kažem da nisam. Ja nisam Riječanin onoga tipa da se hvastam time da sam pao na tu grudu po rođenju, pa sam time zaslužio zvati se Riječaninom. Ali ako se vrednuje način življenja, način shvaćanja i način otvorenosti, onda ću reći da jesam. Na koncu, cijeli mi je život tu prošao. Ja sam, htio ili ne htio, Riječanin. Makar, taj sitni lokalizam nije više toliko prisutan. To je vrijeme prošlo. Danas živimo globalno.

Dr. Marijan Jurčević: Za primjer drugim ljudima treba uvijek stavljati pravednike i humaniste, a ne ove koji uzimaju mito ili se nečasno bogate, i kojih su puni mediji

O-ho-ho, pa to je jedno od najtežih pitanja; stabilizacije, inflacije, recesije, monetarne do drugoga pet-šest puta, držao predavanja, tko to formira i mene i vas u ovom globalizi- stabilnosti… Imate li osjećaj da nas stalno i radio. Strukturalno, kapitalistički sustav je ranom svijetu, u new ageu. U ovome svijetu netko treba spašavati? Iz krize. uređen da možeš raditi i zaraditi, ako želiš. Pa sam i ja bio kućepazitelj i svašta. Naši ljudi su nažalost nema tablice kriterija. - Ja pak imam dojam da smo mi naučeni kumi znali reći: Jao, ovdje sam ti ja konj-radnik. Iz povijesti, skloni ste reći, svatko uzima kati, a ne stvarati. I ovo što ću reći, to svaki dan Osjećali su se upregnutima, na rubu socijalne što mu se svidi - je li onda povijest učiteljica gledam. Je li baš tolika kriza, realno ili rekla- pravde. Istodobno, svi su imali kuće na kredit, života i kome? mno? Uvijek netko gleda te relativnosti, a istina ali su govorili: “Jao, pa kad će to moje biti! Do je, sa kriznim ljudima lakše se može manipu- - Trebala bi biti učiteljica života. Čovjeku je penzije, možda.” I to stjecanje egzistencije po- uvijek bolje da ne mora iskusiti sve ono što je lirati. To su recepti manipulacije. Čovjek tada vezano je s golemim odricanjima. I osobnim netko drugi nažalost iskusio. Čovjek je biće nije stabilan, gubi budućnost, viziju... Ali ja se tragedijama. Nitko pojma nema koliko se naših koje nije programirano prirodom. Čovjek ima uvijek pitam: da li je moj život nerealan u od- bacilo u Michigan jezero. Nitko o tome ne go- vizije, čovjek se može oduprijeti događanju, ali nosu na druge? Pa pogledajte kakve aute ljudi vori. Znate, to vam je taj “american dream of uvijek mu preostaje i metoda vlastite kože. Kad voze, sve je prva klasa. Kad sam bio u Americi, life”. To nikada ne treba idealizirati. prije 30-ak godina, tada su u Caritas dolazili pamet ne radi, onda radi koža. Ja sam nekad Ja uvijek preporučam studentima da odu starim autima. To mi je bilo nepojmljivo. Ali i mislio da će ta pamet više funkcionirati, nego vani na pet-šest mjeseci do godinu dana i da u Caritas na Škurinjama dolaze ljudi autima. I što se događa. se onda vrate kući. Onda će vidjeti kako vani sad, što je kriza? Relativan je pojam krize. funkcionira pravda i nepravda, pa će možda Recepti manipulacije Zapravo, kada nije bilo krize kod nas? To manje kukati. Jer, mi smo kukavci i danas je Govori se o krizi… Nije li ta kriza nekako je nekakvo permanentno stanje kukanja kod moda kukanja. I uvijek ima više kruha nego što uvijek uz nas, uz ovo društvo? Sjećate li se nas. Ja sam prošao Ameriku od jednog kraja mi pojedemo.  Danas je u ovom globaliziranom svijetu roditeljima jako teško odgajati djecu, jer djeca primaju strahovito mnogo informacija i to nekritički 14 / zip projekti

Županijska podrška lučkim upravama

U ribarskoj Klenovici su u tijeku pripreme za izgradnju lukobrana koji će štititi luku od vjetra i valova, a u drugoj fazi gradit će se iskrcajna luka

Napisao: Marinko KRMPOTIĆ ska sredstva koja se ostvare uplatom lučkih i Ilovik, kao i Lučkoj upravi Bakar-Kraljevica. Snimio: Petar FABIJAN uprava iznosa u visini od 20 posto ostvarenog Naravno, županijske lučke uprave kao kra-  prihoda od lučkih pristojbi, planirana u ovoj jnji korisnici sredstava dužne su raspoređeni a jednom od nedavnih redovnih tjednih godini iznosom od 1,5 milijuna kuna. iznos sredstava koristiti namjenski, a moraju Nsusreta s novinarima župan Zlatko Kom- Potpora lošinjskom akvatoriju najkasnije do 31. prosinca 2010. Odjelu za adina najavio je da će ove godine u održavanje pomorstvo, promet i veze podnijeti izvješće Investicijski fond županijskih lučkih uprava i i izgradnju na pomorskom dobru na području o načinu utroška predmetnih sredstava s Povjerenstvo za raspodjelu sredstava Primor- Županije biti ukupno uloženo 31 milijun kuna. pripadajućom financijskom dokumentacijom. sko-goranske županije određuje koja će lučka Zapravo, već desetu godinu zaredom iz uprava i u koju svrhu dobiti određenu količinu Klenovica dobija na značaju godišnjeg proračuna Primorsko-goranske novca. županije izdvajaju se, uz ostalo, i sredstva Inače, osam primorskih županijskih lučkih U veljači 2010. godine na sastanku je Povje- kojima se pomaže rad osam županijskih uprava koriste, upravljaju, izgrađuju i održavaju renstva raspoređeno sveukupno 1,9 milijuna lučkih uprava - Bakar-Kraljevica, Crikvenica, ukupno 55 razvrstanih luka otvorenih za javni kuna i to milijun kuna Lučkoj upravi Cres za Novi Vindolski, Rab, Mali Lošinj, Cres, Krk i promet, od čega 5 luka županijskog i 50 luka dogradnju trajektnog pristaništa Porozina, Opatija-Lovran-Mošćenička Draga. Sukladno lokalnog značaja. Lučkoj upravi Rab za sanaciju lukobrana zakonskim odredbama županijska su sredstva u luci Mišnjak i idejne projekte luke Rab, Među najznačajnija investicijska ulaganja u namijenjena isključivo održavanju tzv. lučke Palit i sidrenog sustava Sv. Eufemija, Lučkoj proteklom razdoblju, ističu u Županiji, treba podgradnje - operativne obale i drugih lučkih upravi Opatija-Lovran-Mošćenička Draga izdvojiti sanacije lučke podgradnje u lukama zemljišnih površina, lukobrana, lučkih ces- za istražne radove i projektnu dokument- Cres, Lopar, Vele Srakane, Bakar, Selce, tovnih i željezničkih prometnica, vodovodne, aciju uređenja luke Ičići; Lučkoj upravi Novi Rovenska, Klenovica, Volosko, Ičići, a jednako kanalizacijske, energetske i telefonske mreže, Vinodolski 110.000 kuna za dodatne radove tako značajna je izgradnja I. faze lučice Grabar objekata za sigurnost plovidbe u luci i slično, na putničkom gatu u luci Novi Vinodolski, te - izdvojenog bazena luke Cres i produženje a svota koju se u tih deset godina izdvojilo iz crikveničkoj Lučkoj upravi za elektrifikaciju operativnog mola u luci Cres za 60 metara, županijskog proračuna približava se brojci od rive u luci Selce i dovršetak radova na sanaciji utvrdice u luci Lopar, postavljanje zaštitnog 30 miljuna kuna što samo po sebi svjedoči obalnog zida “Male palade” u luci Crikvenica. valobrana u luci Mali Lošinj, te produženje o velikoj pažnji koju Županija poklanja ovim postojećeg veza i izgradnja novog veza za is- Na drugoj sjednici Povjerenstva u ožujku ustanovama. tovremeno pristajanje dvaju trajekata u svim ove godine raspodijeljeno je dodatnih 2,14 Ove godine za tu je svrhu iz proračuna milijuna kuna, Županijskim lučkim upravama vremenskim uvjetima u trajektnom pristaništu namijenjeno 5,69 milijuna kuna, a taj iz- Rab, Opatija-Lovran-Mošćenička Draga, Novi Merag. nos čine proračunska sredstva osigurana Vinodolski (milijun kuna za izgradnju lukobrana Valja istaći da je svako ulaganje u obnovu iskorištavanjem pomorskog dobra (prihodi od u luci Klenovica u I. fazi), Mali Lošinj (530.000 luka veliki događaj za svako pomorsko mjes- koncesija i naknada koje plaćaju vlasnici brod- kuna za dogradnju luke Susak u II. fazi) te do- to, što dobro ovih dana znaju u Klenovici, koja ica) u iznosu od 4,19 milijuna kuna te namjen- datna sredstva za luke Veli Lošinj, Rovenska se priprema za početak ostvarenja najveće zip / 15

Na području Županijske lučke uprave Bakar- Kraljevica, u naredne četiri godine izgradit će se oko 650 novih lučkih vezova

Županijske lučke uprave i luke

Županijska lučka uprava BAKAR- KRALJEVICA (Bakar, Bakarac, Kraljevica i Črišnjeva), sa sjedištem u Kraljevici Županijska lučka uprava CRIKVENICA (Crikvenica, Jadranovo i Selce) Županijska lučka uprava NOVI VINODOLSKI (Novi Vinodolski, Klenovica i Porto Teplo) Županijska lučka uprava OPATIJA- LOVRAN-MOŠĆENIČKA DRAGA (Mošćenička Draga, Lovran, Medveja, Ika, Volosko i Opatija), sa sjedištem u Opatiji Županijska lučka uprava RAB (Mišnjak, Goli otok - Melna, Goli otok - Tetina, Sv. Grgur, Lopar, Pudarica i Rab) Županijska lučka uprava MALI LOŠINJ (Mali Lošinj Baladarka, Čikat, Ilovik, Jadrišćica, Nerezine, Osor, Rovenska, Već desetu godinu zaredom iz godišnjeg Srakane Vele, Sv. Martin, Susak, Unije, Veli Lošinj) proračuna Primorsko-goranske županije Županijska lučka uprava CRES (Merag, Porozina, Beli, Cres, Martinšćica, Valun) izdvajaju se, uz ostalo, i sredstva kojima se Županijska lučka uprava KRK (Valbiska, Baška, Klimno, Šilo, Krk, Glavotok, pomaže rad osam županijskih lučkih uprava Malinska, Njivice, Omišalj, Voz, Punat, Stara Baška, Vrbnik) - Bakar-Kraljevica, Crikvenica, Novi Vindolski, Rab, Mali Lošinj, Cres, Krk i Opatija-Lovran- investicije u povijesti tog ribarskog mjesta, gradnju i produljenje lukobrana u njihovoj luci, Mošćenička Draga vrijednog 13 milijuna kuna, u koji će investi- rati Primorsko-goranska županija i Županijska lučka uprava, te država, odnosno, Grad Novi Vinodolski, a projekt je dobio i potporu Vlade. Gradnja lukobrana koji će štititi luku od vjetra i valova počet će najesen, nakon čega će se krenuti i u drugu fazu - u gradnju ribarske luke čime Klenovica postaje važna iskrcajna luka sjevernog Jadrana za brodove veće od petnaest metara. I na području Županijske lučke uprave Bakar – Kraljevica, doći će u naredne četiri godine do velikih promjena, najvećih još od doba Austro- Ugarske, jer se proširenjem lučkog područja očekuje oko 650 novih vezova. Pročelnik Odjela za pomorstvo, promet i veze PGŽ-a Nikola Mendrila naglašava kako je more najveća blagodat i resurs ovoga kraja, a može se koristiti uz uvjet da postoje kvalitetne luke koje će zadovoljiti potrebe domaćeg Kvalitetne luke moraju stanovništva, ali i omogućiti nautičarima da se prvenstveno zadovoljiti potrebe ovdje zadrže.  domaćeg stanovništva - Volosko 16 / zip na kafe Mario Ćiković, načelnik Općine Matulji Napisao: Davor ŽIC Snimio: Sandro RUBINIĆ 1 1 2  akon prošlogodišnjih lokalnih izbora Nnajprominentniji matuljski SDP-ovac Ma- rio Ćiković s drugog kata zgrade Općine, gdje je smještena Vijećnica i njegova bivša fotelja predsjednika Vijeća, preselio je kat niže, u ured načelnika Općine. Početkom lipnja proslavio je dvanaest mjeseci na novoj funkciji, i teško može glumiti nezadovoljstvo - započeli su radovi na novom Centru primarne zdravstvene zaštite, sportska dvorana približila se svojoj realizaciji, a radne zone privukle su pažnju ozbiljnih ino- zemnih investitora. Uza sve to, Ćikovićev man- 3 dat prepoznatljiv je po dvije stvari - stanovnik Frlanije prvi je načelnik koji nije stigao iz redova IDS-a, a izvukao je i “deblji kraj” novog zakon- skog eksperimenta o izravnom izboru lokalnih i regionalnih dužnosnika. Iako je uvjerljivo izborio načelničku poziciju, njegova koalicija u Vijeću predstavlja manjinu, što općinsku izvršnu i par- lamentarnu vlast prisiljava na svojevrsnu ko- habitaciju. - Za sad je situacija normalna. Mi smo jedno- glasno donijeli proračun za 2010. godinu u kojem su naznačeni svi kapitalni projekti i sve ono 4 što se financira u tijeku ove godine pri čemu smo postigli veliku suglasnost. Takva suradnja institucija Vijeća i načelnika može biti dobra jer izdiže Općinu iz uske stranačke politike prema općim javnim interesima. Vijeće apsolutno kontrolira načelnika i općinske službe, što mu je i zadatak, što doprinosi profesionalnijem i kvalitetnijem radu. Centar primarne zaštite i sportska dvorana Krajem prve godine mandata u realizaci- ju kreće i prva velika kapitalna investicija 1 - Načelnik Mario Ćiković • 2 - Nakon ulaganja u komunalnu infrastrukturu, slijedi podizanje - gradnja Centra primarne zdravstvene društvenog standarda stanovnika Matulja • 3 - Matuljska željeznička postaja iz 1873. godine čija zaštite. Što ona znači za Matulje i lokalnu je izgradnja omogućila turistički razvoj Opatijske rivijere • 4 - Zgrada Općine Matulji, središnji populaciju? park i župna crkva Krista Kralja - Znači puno, jer dosadašnje ambulante pri- sportske dvorane, i zatražili potvrdu glavnog broj jer se u dosadašnjih 18 godina Općine sa- marne zdravstvene zaštite bile su na jako ni- projekta što očekujemo da ćemo brzo dobiti, gradilo samo njih pet. Taj broj će se i povećati skom nivou, i nisu zadovoljavale minimalne nakon čega možemo pristupiti izgradnji ceste. s dovršetkom prostornoplanske dokument- uvjete za takvu djelatnost. Primjerice, pristup Vjerujem da ćemo do kraja godine dobiti i lo- acije, sad izrađujemo potrebne urbanističke je bio preko stepeništa, parkirališta nisu bila kacijsku dozvolu za samu dvoranu. Sredstva su planove za radnu zonu u Rupi, gdje očekujemo blizu ambulanti, zgrade su bile u lošem stanju. osigurana, dobili smo potvrdu od Ministarstva Mercedes koji će se pojaviti kao investitor na Izgradnjom novog centra dobit će se kvalitetan obrazovanja da je dvorana projektirana po svim i dobro opremljen prostor za rad liječnika, a 45 tisuća kvadrata, te za radne zone Permani i važećim standardima i mislim da ćemo u 2011. Mučići, a sve bi to trebalo biti gotovo najesen. osim toga, otvorit će se i specijalističke ambu- godini započeti i s radovima. lante - fizioterapeuti, okulisti, zubotehničari... Svako novo radno mjesto, do kojih ćemo doći Njihove će usluge, doduše, ljudi morati plaćati, Gospodarsko središte Liburnije najviše putem otvaranja radnih zona, doprinosi ali važno je da im imaju pristup bez da moraju Matulji se polako pretvaraju u gospodarsko rastu proračuna. Evo, u ovoj godini imamo pad ići u okolna mjesta. Krajem sljedeće godine središte Liburnije. Koliko će takvom imidžu proračuna od niti jedan posto, iako se zatvorila mogao bi biti pregledan i prvi pacijent. Radovi pridonijeti i najavljeni ulazak velikih stranih velika firma “Metal Opatija” koja nije plaćala do- su počeli 3. svibnja, a nakon zemljanih radova investitora u radne zone? prinose u proračun, što znači da se u radnim kreće se na betoniranje. Izvođač je predložio i zonama otvorilo stotinjak novih radnih mjesta skraćeni period investicije - umjesto planiranih - Upravo mijenjamo plan prostorne zone kraj Nikasa, gdje bi jedna velika austrijska kompanija koja su to kompenzirala. Na području Mat- 18 mjeseci, vjeruju da posao mogu završiti u ulja imamo jako puno prostora - jedna smo samo 12 mjeseci. željela napraviti trgovački centar na 100 tisuća kvadrata. Radimo na tome da se ponovo ot- od najvećih jedinica lokalne samouprave u Drugi veliki matuljski projekt je sportska vori i lokalni izlaz na autocestu, takozvani “čvor Primorsko-goranskoj županiji, a prostor je da- dvorana. Kako napreduje njena realizacija? Trinajstići”, u čemu imamo podršku Županije nas jako vrijedan resurs. Recimo, Grad Rijeka je - Malo nas je “zakačio” novi zakon po kojem i Autoceste Rijeka-Zagreb. Vjerujem da će taj po površini četiri puta manji od Općine Matulji. prvo treba napraviti prilaznu cestu, pa tek onda čvor dodatno povećati potražnju za našim rad- Privlačnim cijenama komunalnog doprinosa i krenuti u gradnju dvorane. Dobili smo doz- nim zonama, ali već sad se radi 13 objekata komunalne naknade tražit ćemo da nas što više volu za prilaznu cestu i zelenu površinu ispred unutar područja Općine Matulji, što je značajan investitora vidi kao mjesto za dobru investiciju.  zip / 17 Želimo dobro iskoristiti veličinu Općine

Općina ugodnog življenja

Danas Matulji predstavljaju jedno od najfrekventnijih mjesta u Županiji za naseljavanje a sve više mladih ljudi izabire ovu općinu za svoj dom. Uz razvoj radnih zona, smanjivat će se i nezaposlenost, koja je već sad na razinama zapadnih zemalja i iznosi oko šest do sedam posto. Načelnik Mario Ćiković prognozira kako će Matulji izgledati za dva ili tri politička mandata. - Nadam se da će ova naša radna zona na zapadu biti barem jednaka, ako ne i bolja od onoga što se sada Na području Matulja imamo jako puno prostora događa na Kukuljanovu. Te radne zone otvorit će nova radna mjesta, a Općina - jedna smo od najvećih jedinica lokalne će imati proračun s kojim bi se dignuo i životni standard. Dosad smo ulagali u samouprave u Primorsko-goranskoj županiji komunalnu infrastrukturu, opremili smo radne zone strujom, vodom i kvalitetnim - a prostor je danas jako vrijedan resurs. komunikacijama - autocestom, željezničkom prugom, a sad ćemo raditi na društvenom standardu za stanovnike Recimo, Grad Rijeka je po površini četiri puta Matulja. Nedostaje nam kulturnih sadržaja, morat ćemo proširiti kapacitete manji od Općine Matulji. Privlačnim cijenama vrtića, želimo škole dovesti u situaciju da rade u jednoj smjeni... Mislim da ćemo komunalnog doprinosa i komunalne naknade od Matulja stvoriti brend - kao Općine ugodnog življenja i poželjnog mjesta za tražit ćemo da nas što više investitora vidi kao doseljavanje. mjesto za dobru investiciju 18 / zip akcije Umrežimo se kazalištemTi si važan... dođi u kazalište!

Koko Kokone riječkog Kazališta lutaka

Pripremio: Dragan OGURLIĆ linska, Omišalj, Krk, Vrh, Novi Vinodolski, Fotografije: Arhiva ZiP i PGŽ Mošćenička Draga, Lovran, Opatija, Matulji,  Kastav, Bribir, Tribalj, Kostrena, Kraljevica, povodu 27. ožujka – Svjetskog dana Crikvenica, Klana, Jelenje-Dražice, Bakar, Ukazališta Primorsko-goranska županija Čavle, Viškovo, Cres, Rijeka, Mali Lošinj i Rab. opet je uspjela svoje područje premrežiti - U svim tim mjestima stranovništvo je u prij- kazalištem. U želji da publika svakog grada epodnevnim i poslijepodnevnim satima mo- i općine barem jednom godišnje pogle- glo pogledati neke od odabranih predstava: da kazališnu predstavu u Uredu Županije “Ježeva kućica” Dječjeg kazališta “Smješko” izračunali su da bi za takav pothvat trebalo iz- iz Zagreba; “Roda i lisac”, “Krava Ružica” i vesti dvadesetak predstava, kojima će graviti- “Pale sam na svijetu” zagrebačke Male scene; rati mještani iz 36 jedinica lokalne samouprave “Telefon” i “Matematika” Thearto projekta iz naše Županije. Akciju je, kao i prošle godine, Zagreba; “Münchausen” Teatron produkcije iz pod motom “Ti si važan... dođi u kazalište!” Zagreba; “Metak za sve” HKD Teatra iz Rijeke; vodila stručna suradnica Rajna Miloš, nekada “Kako sam došao na svijet” i “Cabares Caba- kazališna djelatnica i menadžerica, kojoj je rei” Zijaha Sokolovića, “Pizzaman” Kazališta JAK iz Malog Lošinja i “Koka Kokone” Grad- Zijah Sokolović nastupio je na Rabu i Cresu uspjelo organizirati ovu jedinstvenu kulturnu skog kazališta lutaka Rijeka. sinhronizaciju. kazalište JAK iz Malog Lošinja (“Pizzaman”), Rabljani su, primjerice, došli “na svoje” - Kombinirajući kvalitetu predstava i tehničke dok je Vili Matula s “Münchausenom” nastu- pogledavši dva i pol satnu legendarnu pred- mogućnosti, odabrano je osam kazališta pio u Cresu. stavu “Cabares, Cabarei” Zijaha Sokolovića, odnosno njihovih 12 naslova, u kojima igra 31 čija je predstava o tome “kako je došao na svi- Akcija je prvi put ušla i u ustanove s poseb- glumac. Budući da gotovo svako veće mjesto jet” uprizorena i u Malom Lošinju. U Gorskom nim potrebama, primjerice za školsku djecu u Županiji ima kulturni centar ili dom kulture, kotaru kroz nastupe u pet sredina nastojao se koja se nalaze na rehabilitaciji u crikveničkoj raspoređeno je 29 izvedaba u dva dana 26. obuhvatiti što veći broj goranskih osnovaca. U Thalasoterapiji, a tako i u Centar za rehabilit- i 27. ožujka po mjestima koja imaju kazališne OŠ “Petar Zrinski” u Čabru osnovci su mogli aciju Fortica u Kraljevici. Posebna zahvala za uvjete za prihvat predstava, čime smo otvorili pogledati Ćopićevu “Ježevu kućicu”, a istog podršku akciji ide pojedincima i ustanovama mogućnost žiteljima svih obližnjih mjesta da dana u susretu s predstavom “Roda i lisac” koje su se priključile projektu, ali i ravnateljima uz mali napor putovanja toga dana također Zvjezdane Ladike uživali su školarci iz Vr- centara za kulturu, direktorima škola i pred- budu kazališna publika, reći će Rajna Miloš. bovskog, Ravne Gore i Skrada, Delnica, Brod stavnicima mjesta širom županije koji su po- Projektom “Umrežimo se kazalištem” Moravica te Fužina, Mrkoplja i Lokava. Liburni- kazali spremnost i zanimanje za teatar. obuhvaćeni su Čabar, Vrbovsko, Ravna Gora, jske općine i gradovi gledali su “Pale sam na Za čitav projekt osigurano je iz županijskog Skrad, Delnice, Brod Moravice, Lokve, Fužine, svijetu” Jensa Sigsgaarda, a vinodolske “Tele- proračuna oko 150.000 kuna, a predstave je Mrkopalj, Punat, Baška, Vrbnik, Dobrinj, Ma- fon” Thearto projekta. U Viškovu je gostovalo pogledalo između 4.500 i 5.000 gledatelja.  zip / 19

Ispunjeno gledalište dvorane u Krku Povodom Svjetskog dana kazališta 26. i 27. ožujka na području 36 općina i gradova širom Primorsko-goranske “Kravu Ružicu” vidjela je publika županije izvedeno je 29 predstava, u Krku i Novom Vinodolskom odnosno 12 naslova sa 8 izvođača i 31 glumcem

Glumci su gostovali i u Centru za rehabilitaciju Fortica u Kraljevici

Vili Matula oduševio je Cresane “Münchausenom” 20 / zip obljetnice Udruga slijepih Primorsko-goranske županije Kuglanje je opstalo kao najatraktivnija sportska disciplina među slijepima Lokalna uprava sve do današnjih dana pomaže, država zakazala

Sportovi u kojima članovi Udruge postižu vrhunske rezultate

- Sport, šah i radioamaterizam jesu aktivnosti vezane za pojedince. Kuglanje raznorodne aktivnosti, ali sama logika se kao sportska disciplina pojavilo opravdava zajedništvo kada su u pitanju sredinom šezdesetih godina i opstalo članovi Udruge slijepih. Upravo ove kao najatraktivnija sportska disciplina aktivnosti omogućavaju maksimalnu među slijepima sve do današnjih samostalnost. Šah je veoma pogodan dana. Pikado se pojavio prije desetak jer ne iziskuje posebna sredstva i uvjete. godina - objašnjava Miočić - pa smo Prije šezdesetak godina Udruga je nabavili takozvani “govoreći” pikado djelovala u Splitskoj ulici, ali smo se koji omogućava da se tim sportom bave vrlo brzo preselili u vlastite prostorije, i slijepe osobe. To je najpopularnija ovdje na Pavlinskom trgu - kazuje disciplina među slijepima i svaki dolazak nam Miočić. - Prostorija u kojoj naši u Udrugu pruža mogućnost pojedincima Udruga djeluje u vlastitim prostorijama na članovi igraju šah i elektronički pikado da se okušaju u bacanju strelica. Pavlinskom trgu od vrha do dna ispunjena je peharima, Radioamaterizam je pak područje pokalima, nagradama koje su članovi tehničke kulture i predstavlja oblik osvajali tijekom godina u Hrvatskoj, komunikacije među ljudima. Kod slijepih ali i izvan naših granica. Šahu pripada osoba to je vid rekreacije, a kada posebno mjesto u integraciji slijepih - je u pitanju natjecateljska disciplina objašnjava Miočić. primjerena slijepima tada je riječ o Od ostalog rolbal je specifična radioamaterskoj goniometriji. Slijepi sportska disciplina primjerena radioamater mora u što kraćem roku potrebama i mogućnostima slijepih. pomoću prijemnika otkriti u prirodi To je igra sa zvučnom loptom u locirane odašiljače. U pitanju je brzina, primjerenom dvoranskom prostoru. spretnost i umješnost kretanja slijepe Atletski višeboj i gimnastika su sportske osobe nepoznatim terenom. Šahu pripada posebno mjesto u integraciji slijepih Udruga slijepih zip / 21 Udruga slijepih Primorsko-goranske županije obljetnice Primorsko- goranske županije ušla je u sedmo desetljeće rada. Broji 545 članova na teritoriju čitave Županije, dok u Rijeci živi oko Elektronički kućicu u Bakarcu kod igrališta Sansovo, os- pikado vrlo je novali smo Edukacijski centar slijepih. Reno- 400 članova popularan među virali smo kuću, u međuvremenu dopremili još slijepima jedan kontejner, uredili sanitarni čvor pa naši članovi doista mogu uživati od svibnja do listopada na otvorenom. Uredili smo šetnicu do mora s rukohvatima u dužini tristotinjak metara, gdje se naši članovi odmaraju, a sportske susrete u šahu, potezanju konopa i visećoj kuglani redovno organiziramo s udrugama iz Istarske i Karlovačke županije. Fizioterapeuti umjesto telefonista Kada se osvrnuo na rad Udruge u proteklih šezdeset godina, Miočić je posebno naglasio ponos zbog obilježavanja tako značajne obljetnice, ali i dozu nezadovoljstva zbog nedostatne brige i sluha za brže rješavanje zahtjeva i životnih potreba slijepih osoba. Prva obljetnica koju su u Udruzi slijepih obilježili davne 1959. godine bila je i prva de- setljetka, jer su osnovani 1949. godine. I pitanje financiranja Udruge mijenjalo se sukladno vremenu. Tako je u početku financiranje diktirao centralistički sistem, pa potom preko Udruženja slijepih Hrvatske, a tek s vremenom se u financiranje Udruge uključila Napisala: Slavica KLEVA u sustav naše zemlje diskriminaciju prema i jedinica teritorijalnog ustroja. Danas je to u Snimio: Petar FABIJAN slijepima, ali i diskriminaciju među slijepima. najvećoj mjeri Primorsko-goranska županija.  Naime, jedino su civilne slijepe osobe kao os- Zapošljavanje slijepih osoba također je imalo Udruga slijepih Primorsko-goranske obe sa 100-postotnim invaliditetom ispuštene svojih mijena, kazuje nam Miočić. Stanovite županije ušla je u sedmo desetljeće života i iz skupine onih koji su i dalje oslobođeni promjene nastale su početkom devedesetih rada. Izdavanjem publikacije “Različitost nije plaćanja cestarina, unatoč njihovim stvarnim godina kada je došlo do zastoja u zapošljavanju prepreka uspješnosti” prošle godine, obilježili potrebama da putujući iz mjesta u mjesto tre- slijepih, u stambenom zbrinjavanju, ali ist- su šezdeset godina uspješnog djelovanja, baju pratioca za kojeg također trebaju platiti odobno se poboljšava stanje u školovanju sli- podsjetili na početke stvaranje Udruge, prijevoznu kartu. Članovi Hrvatskog saveza jepih osoba, na višoj razini je opskrba slijepih nedaće i uspjehe koje su postigli tijekom 60 slijepih energično se protive takvim rješenjima pomagalima, ali i neki drugi segmenti života godina rada. Udruga broji 545 članova na teri- i to bez obzira na uzrok njihove sljepoće - su kvalitetniji. Tako Miočić podsjeća da su toriju čitave Županije, dok u Rijeci živi oko 400 mišljenja je Miočić. nekadašnja zanimanja, kao primjerice telefoni- članova. Nije sve crno sta na kojima su se uglavnom zapošljavale slij- U razgovoru s predsjednikom Udruge epe osobe, u opadanju. - No, da ne bi bilo sve crno, moram naglasiti Dušanom Miočićem, koji ponosno ističe - I tehnologija, automatizacija je napravila da je na toj funkciji punih dvadeset godina, da su naši članovi Udruge vrlo aktivni na svim poljima. Upravo traju pripreme za pojedinačno svoje, potražnja za telefonistima je minimalna, doznajemo o njihovim aktivnostima, sva- ali se istovremeno otvaraju nova radna mjesta, prvenstvo Hrvatske u šahu koje će se održati kodnevnom radu i druženju, te o mnogobro- primjerice traženi su fizioterapeuti. Prilika je u Premanturi kraj Pule. Također tradicionalno jnim nedaćama koje nastoje rješavati svim reći da se trenutno školuje osmero djece koja održavamo prijateljske susrete s kolegama iz dopuštenim zakonskim sredstvima. su uključena u redovni sustav osmogodišnjeg Slovenije, točnije Udrugom iz Ljubljane. Svake - Nakon što su iz dva zakona koje je razma- školovanja, dvoje srednjoškolaca, dva stu- druge godine smo kod njih u gostima, ove trao Sabor “ispali slijepi”, odnosno najprije je denta, ali i troje predškolske djece. Dva defek- izglasan Zakon o udžbenicima koji ne predviđa godine je riječ o uzvratnom susretu, mi smo tologa rade s našom djecom u OŠ Pećine dva nikakvo rješenje za financiranje izrade domaćini - pojašnjava Miočić. puta tjedno i vrlo smo zadovoljni. Što se tiče udžbenika za slijepu djecu, odnosno knjiga na - Zahvaljujući velikodušnoj donaciji Primor- lokalne uprave i samouprave, mi smo izuzetno brajici, ovih dana je upućen i tekst nacrta Za- sko-goranske županije od 200 tisuća kuna, ali zadovoljni suradnjom i pomaganjem, ali država kona o javnim cestama koji će ponovo uvesti i Grada Kraljevice koji nam je darovao teren i je totalno zatajila - mišljenja je Miočić.  22 / zip obljetnice Dom “Sveta Ana”, Rijeka U “sigurnoj kući” zlostavljane žene dožive veliku promjenu Štićenica postala donatorica

Nikad neću zaboraviti djevojku koja je u ratnim godinama stigla k nama. Ostala je u drugom stanju s momkom s jednog otoka, no on kao ni svekrva nisu htjeli ni čuti za nju, a kamoli za dijete, odnosno unuče. Jednu sam je noć zatekla u kuhinji depresivnu i punu crnih misli. “Teta časna, ja ću se ubiti!” Mjesto gdje rekla mi je u jednom trenutku, a ja joj nisam znala što odgovoriti, toliko me zatekla svojom izjavom. I samo mi je u jednom trenutku prostrujala misao: “A se rađa tko će sutra pripremiti ribu za goste, pa ti jedina znaš skuhati ribu!” Očekivali smo jednu delegaciju donatora, prisjeća se ravnateljica Samardžić. “E, pa ja nada u stvarno ne znam tko je tu lud”, nasmijala se štićenica, skočila sa stola i sutradan pripremila božanstveni ručak. Ta je djevojka otišla k roditeljima u Njemačku gdje su izbjegli, udala se za bogatog sretniji život industrijalca namještajem i kada nas je prije nekoliko godina posjetila došla je i rekla: “Evo, stigla donatorica, i ja želim prilogom pridonijeti boljim uvjetima života za zlostavljane žene kao što sam i ja bila.”

U odnosu na ukupne podatke kroz cijelo vrijeme rada Doma, statistika kaže da se 32 posto žena snašlo, 34 posto vratilo u obitelj zlostavljača, 28 posto ih se osamostalilo a 6 posto tražilo premještaj

Nažalost, ne smanjuje se broj žena i djece žrtava obiteljskog nasilja zip / 23 obljetnice Dom “Sveta Ana”, Rijeka

Za vrijeme boravka u Domu žene s Ravnateljica djecom same Doma, sestra kuhaju i vode M. Suzana domaćinstvo Samardžić

Napisala: Slavica KLEVA Dom kao prije nekoliko godina, no u sva- djetetom u rukama, ali potpuno oslobođene Snimio: Petar FABIJAN kom slučaju surađujemo sa svim takvim i svih zala kojima su bile godinama izložene, ru-  sličnim kućama na teritoriju cijele države kama svog bivšeg supruga ili dečka. ad bi zidovi mogli upijati bolne jecaje, - podsjeća ravnateljica. - Od ožujka 2001. - Žene se uglavnom u Domu zadržavaju oko Ka jastuci šaputati o isplakanim suzama, godine ustanova je registrirana u sustavu so- tri mjeseca, ili kako je regulirano pravilnikom, tada bi i riječko tajno sklonište za zlostavljane cijalne skrbi kao ustanova za žrtve nasilja i “dok traje potreba”. No, nastojimo da to bude žene i djecu bilo veliko kao trgovački centar. A za trideset mjesta sredstva su osigurana od vrijeme u kojem će one biti sigurne, zaštićene, imalo bi se što pripovijedati jer je kroz sedam- Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, jed- uspiju se doškolovati, zaposliti i stabilizirati naest godina, koliko postoji Caritasov dom za nim dijelom nam pomaže Primorsko-goran- sebe i traumatizirano dijete. Tek kada žena os- žene i djecu - žrtve obiteljskog nasilja, Dom ska županija, manjim dijelom i Grad, ali kao jeti sigurnost da sama stupi u život, unajmi stan što znate, sredstva su uvijek nedostatna, jer “Sveta Ana”, prošlo više od tisuću nevinih i tada pomažemo. Zahvaljujući austrijskom osim smještaja, o žrtvama nasilja brine cjelok- duša koje su na svojoj koži i nutrini osjetile Caritasu koji donira kompletno opremanje sta- upni stručni tim psihologa, socijalnih radnika, veliku bol. na polovnim ali dobro uščuvanim namještajem liječnika, pedagoga, održavaju se tretmani za i potrebnim uređajima, neki ugodniji život može U razgovoru s ravnateljicom Doma, sestrom psihološko osnaživanje. Vjerujte, za majke i početi - podsjeća naša sugovornica. M. Suzanom Samardžić doznajemo kako je djecu smještene u Domu najvažnije je da se ustanova s radom počela sredinom 1993. go- osjete prihvaćenima i da ih se bez predrasuda - Za vrijeme boravka u Domu žene s djecom dine u suradnji s austrijskim Caritasom, ali i uvažava. Kada stignu u Dom većina je žena same kuhaju, vode domaćinstvo, pripremaju zalaganjem koordinatora za prostor Hrvatske i apatična, bez inicijative, svaka je umotana u jelovnik po unaprijed planiranom programu. Is- Bosne i Hercegovine Petera Quendlera. Prvot- svoju tugu. Svakoj ponaosob daje se vrijeme tovremeno se nalaze pod 24-satnom paskom na namjena Doma bila je privremeno utočište da nam sama priđe, da se otvori, ništa se ne stručnih osoba. One se podvrgavaju psihote- ugroženima iz područja tada zahvaćenih radi na prisili, niti na brzinu. Vrijeme čini puno, stiranju, obavlja se procjena njihova stanja, so- ratnim vihorom, siromašnima, prognanima, ali osjećaj povjerenja koje korisnici steknu cijalni radnik i policija ih ne prate 24 sata, već izbjeglim ženama sa svojom djecom... No, prema stručnom timu Doma, na koje se mogu mi, u okviru Doma. One čiste, održavaju svoje podsjeća sestra Samardžić, od prvog trenutka osloniti i uvijek zatražiti pomoć za sebe i dijete, sobe i prostorije, imamo perilice za rublje, ra- osnivanja uspostavljena je odlična suradnja neizmjeran je - kaže naša sugovornica. dionice, učionice, savjetodavnu sobu, oni sami s institucijama, domovima zdravlja, Crvenim - Otvoreno je i Savjetovalište Doma “Sveta održavaju vrt, sade cvijeće, imamo prekrasno križem, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ana” koje se nalazi u okviru novoizgrađenog igralište za djecu, povrtnjak i voćnjak, imamo Dječjim vrtićem, KBC-om Rijeka, UNHCR- Caritasovog doma na Škurinjama, Osječka sve uvjete kako bi bile sretnije i koliko-toliko om, Ljekarnom Jadran, Gradom Rijeka i ulica 84 a. Imamo tri stambene jedinice, za pri- opuštenije, bez napetosti da će se ponoviti Primorsko-goranskom županijom. Svakako, jem i otpust korisnika, i u tu prostoriju ne smije noćne more, udarci, masnice, ružne riječi, gal- naglašava duhovnu pomoć svećenika, re- doći ni policija ni socijalni radnik, druga pros- ama i sve ono što je ženu potjeralo da pronađe dovnica i laika raznih župa, uz vojsku volon- torija je praktički dnevni boravak za susret oca spas za sebe i dijete. tera koja je tijekom svih ovih godina svesrdno i djeteta, a u trećoj prostoriji se nalazi stručni - Da samo znate koliko su te žene snažne! pomagala u radu i zbrinjavanju napaćenih tim koji nadzire susrete uz pomoć policije. Kada dođu, izgledaju strašno. Ne vode računa duša. ni o osobnoj higijeni, najmanje što žele u tom Nijedan se zlostavljač nije pokajao Najvažnije je da se osjete prihvaćenima trenutku je vidjeti i brinuti se za vlastito dijete! Pitamo ravnateljicu kakva su njezina iskust- Pa ipak se radi o godinama zlostavljanoj ženi - U našem su Domu našle utočište osobe iz va tijekom svih ovih godina u odnosu na koja u utočištu konačno vidi malo svjetla u svih krajeva, Hrvatske, Srbije, Bosne i Herce- zlostavljača, postoji li svjetlo na kraju tunela? svom životu. Te žene izgledaju kao da im je govine, bez obzira na vjeroispovijest i naciona- - Nažalost, u ovih sedamnaest godina nisam 60, a ne 25 godina života. No, to su uobičajene lnost, žrtve nasilja, žene iz miješanih brakova, vidjela, a ni čula da se ijedan zlostavljač po- reakcije i ponašanja na koja smo navikli. No, no malo-pomalo, kako je ratni vihor jenjavao, kajao, niti jedan slučaj nije završio hepiendom kako vrijeme odmiče, tako promatrate nevjero- tako se i broj izbjeglica smanjivao, ali ne i broj - rezignirano će naša sugovornica prisjećajući jatnu metamorfozu kod tih žena, brinu o djetetu, žena žrtava obiteljskog nasilja. se raznih mladih žena koje su krajnjim fizičkim gledaju ga drugačijim pogledom, punim ljubavi, Danas u Domu postoji smještaj za 13-ero i psihičkim naporima pronalazile utočište u počinju se smijati, zabavljati, tražiti interes i za djece i 26 žena. Otvaranjem skloništa po skloništu, odnosno Domu, a nakon nekoliko druge stvari, za rad i ponovno uključivanje u cijeloj Hrvatskoj nema tolikog pritiska na naš godina javile sretne, zadovoljne, zaposlene, s zajednicu. 24 / zip kartulina Novi Vinodolski Novi Vinodolski - kameniti grad primorske arhitekture Nad gradom bijeli toranj Novi Vinodolski zip / 25 karakterizira spoj starog Napisala: Mira KRAJNOVIĆ ZELJAK Snimio: Petar FABIJAN kamenitog grada,  primorske arhitekture i revni se taj gradić postavio na ono “Dmjesto, gdje se trideset kilometara bijelih pročelja, koji se dugi Vinodol dokanča do mora. Okolina No- vog sa svojim prirodnim krasotama spada među najljepše u Primorju. Četiri se velike od mora uzdiže u staroj ceste dokančaju ovdje: jedna primorska dolazeći od Crikvenice i Selca, koju prati bu- jezgri do crkve i tornja i jno zelenilo smokve i uljike, druga se spušta rodnim Vinodolom sa drevnoga Bribira, treća ogleda u moru, što mu građena osamdesetih godina (19. stoljeća, op.a.), a nazvana Rudolfinskom cestom, što s morske strane daje se u velikim umjetnim okučima spušta sa tamnih šuma Velike Kapele, spajajući Ogulin prepoznatljivu vizuru, i s morem, i četvrta, koja se vijuga dubokim ka- menim dragama prema Senju. Pozadinu No- novog, modernog grada, vome čine strme vapnene stijene, koje prate sa sjeveroistočne strane čitavi Vindol. Vinodol- koji velikim koracima ska Rječina, ljeti tek suho korito, a u proljeće kroči u turizam i želi postati top destinacija hrvatskog turizma

3 26 / zip Grad sporta kartulina Novi Vinodolski Grad Novi Vinodolski je i grad sporta. U njemu djeluje petnaestak sportskih U nekadašnjem turističkom naselju Zagori izgrađen je klubova, koji okupljaju puno djece i jedan od najljepših resorta u Hrvatskoj - Novi Spa Hotels mladih, koji na natjecanjima postižu & Resort - s devet bazena, restoranima, dječjim gradom, izuzetne rezultate. Među njima se garažom, i najvećim wellnessom u ovom dijelu Europe posebno ističu mlade rukometašice Ženskog rukometnog kluba Vinodol, višestruke državne prvakinje u svojim dobnim kategorijama. Tu su NK Vinodol, Košarkaški klub Vinodol, Jedriličarski klub Burin, boćarski klubovi, šahovski, kuglački, plivački, teniski, ronilački, sportsko-ribolovni, moto klub i planinarsko društvo.

Čuvari običaja Igralište NK Vinodol

Novljani su posebno ponosni na svoje svaka kuća, a poneka i više nošnji, čak i bogato naslijeđe u pjesmi, običaju, kolu malenih za djecu, koja nastavljaju tradiciju od i sopilama te ženskoj i muškoj narodnoj malih nogu. Novljani su u svojim narodnim Razvojni planovi nošnji, koje čuvaju od zaborava prenoseći nošnjama pozirali prije tri godine poznatom svoju kulturnu tradiciju na djecu i mlade. umjetničkom fotografu Šimi Strikomanu na Grada Novog Stari običaji njeguju se u KUD-u Ilija Dorčić, rivi. Procjenjuje se da je u nošnjama tada Katedri Čakavskog sabora Novljansko kolo poziralo oko šesto ljudi. Vinodolskog, osim i Mesopustarskom društvu te u Osnovnoj Najbolji čuvar tradicije i novljanskog školi Ivana Mažuranića. U narodnom izvornog folklora je KUD Ilija Dorčić, koji turizma, okrenuti novljanskom kolu sudjeluju aktivno i mladi njeguje izvornu novljansku narodnu pjesmu, i stari, igrajući ga u narodnim nošnjama. sopnju sopil, tanac uz sopile, novljansko su i gospodarskim Usred kola “pivači” pjevaju u parovima narodno kolo u kojem parovi muškaraca junačke narodne pjesme, koje vuku porijeklo pjevaju junačke narodne pjesme, narodne djelatnostima. iz vremena borbi protiv Turaka i Mlečana, pjesme koje pjevaju ženski i muški dueti, a obogaćene su događajima iz kasnijih zborne narodne pjesme i novljansku narodnu Već ove jeseni u vremena. Za kolo je karakterističan vrlo nošnju. KUD je osnovan 1951. godine, a spori korak. No, igraju se u kolu tri koraka, u svom sastavu ima i Pučke pivače, koji akvatoriju gradske spori, takozvani senjski, brzi, tzv. arbanaški njeguju klapsku domaću i dalmatinsku pučku i življi, tzv. poskočica. Za kolo se oblači pjesmu, a u Novom uspješno djeluje i muška luke kreće gradnja novljanska narodna nošnja, koju ima gotovo klapa Vinčace. marine, koju Novljani Novljani su posebno ponosni na sanjaju već tridesetak svoje bogato naslijeđe u pjesmi, običaju, kolu i sopilama te ženskoj i godina muškoj narodnoj nošnji zip / 27

U frankopanskom kaštelu djeluje Gradska uprava te Narodni muzej i galerija Turnac

i jesen plaha bujica, dolazeći sa sjeveroza- bira, Novog i Ledenica s knezovima Frankop- asama, intrigira posjetitelje i turiste. Ta je ulica, pada ulazi ispod samoga Novoga u novljan- anima, koji su stolovali u Vinodolu. I upravo taj koju je projektirao arhitekt Idis Turato, dobitnik sku luku, pa je na zapadnoj strani zamuljuje datum, 6. siječanj, izabrali su Novljani za svoj Plavog cvijeta Hrvatske turističke zajednice, sitnim pijeskom... Uz more se posložila zelena Dan Grada. a tijekom cijele godine ona je najveći dnevni otvorena draga Lišanj, gdje podigoše Novljani Današnji, moderni Novi Vinodolski atrakti- boravak Novljana i turista. U njoj su se nanizali svoje kupalište radi prekrasnoga pijeska, ko- van je turistički grad, poznat po pješčanim i kafići s terasama i mali dućani, a šetnicu krase jim su obale pličine prekrite. Na uzanom traku, stjenovitim plažama, stoljetnom parku, bu- drvoredi črnika i cvijeće. što se izmed ceste i obale proteže, koče se jnoj vegetaciji, ladanjskim vilama i luksuznim U samom središtu grada dominira franko- danas prastare ruševine tamnoga grada Lo- apartmanima te starim i novim hotelima, u koji panski kaštel s četvrtastom kulom, u kojemu je para, a nedaleko od obale posadio se nasred rado dolaze turisti iz cijeloga svijeta, grad koji smještena, danas moderno uređena, Narodna mora mali zeleni otočić Sv. Marin s kapelom je prije dvije godine dobio i prestižno europ- čitaonica i knjižnica, osnovana 1845. za vri- i jednom tunarom... Grad novljanski (kaštel) sko priznanje za uređen okoliš, čisto more jeme ilirskog i hrvatskog preporoda. U kaštelu sazidan je usred mjesta...” - tako je o Novom i ekologiju “Srebrni cvijet Europe”, čime se djeluje i Gradska uprava te Narodni muzej i zapisao putopisac Emilij Laszowski 1902. go- Novljani posebno ponose. galerija Turnac, a u blizini je moderni stambeni dine u knjizi “Hrvatske povijesne građevine”. kompleks s Trgom Ivana Mažuranića i Korzom Turistički pionir primorskog kraja Kolijevka hrvatskog zakonodavstva hrvatskih branitelja. Upravo te suprotnosti Godine 1878. Novi Vinodolski se zbog zim- - spoj starog i novog, privlače mnoge, koji Drevni grad Novi Vinodolski, nekad zvan zelene vegetacije i blage mediteranske klime, uživaju u uskim kamenitim uličicama Staroga Novigrad, naseljen je u kontinuitetu već od čistog mora i zraka, poslije Opatije, uvrštava grada, u kojem je trobrodna stolna crkva sv. antike, o čemu svjedoče brojni spomenici u red turističkih pionira primorskoga kraja i Filipa i Jakova s 36 metara visokim zvonikom kulture, među kojima su zidine rimske utvrde prije dvije godine, nizom prigodnih priredbi i iz početka šesnaestog stoljeća, i modernoj Lopsica (Lopar), ostaci samostana fratara pav- događanja obilježio je veliku turističku obl- gradskoj šetnici sa sjenovitim ugostiteljskim lina, stolna crkva sv. Filipa i Jakova, crkvica jetnicu - 130 godina organizirane turističke terasama. sv. Trojice, crkvica sv. Marina na istoimenom djelatnosti. otočiću, frankopanski kaštel s kulom, kuća Novi Vinodolski karakterizira spoj starog ka- Novi Spa Hotels & Resort braće Mažuranića, osnovna škola osnovana menitog grada, primorske arhitekture i bijelih Uz glavnu Gradsku plažu Lišanj i hotel- 1786., Čitaonica i knjižnica iz 1845., Narodni pročelja, koji se od mora uzdiže u staroj jezgri ski kompleks, kojeg čini stari hotel Lišanj, muzej galerija, stari dio grada, kao i autentični do crkve i tornja i ogleda u moru, što mu s sagrađen 1892., smjestio se i novi mali privat- izvorni folklor. U Frankopanskom kaštelu u morske strane daje prepoznatljivu vizuru, i ni hotel Tamaris. U uvali Lišanj Novljani su središtu Novog potpisan je 6. siječnja 1288. novog, modernog grada, koji velikim korac- prije više od stotinu godina posadili park, koji godine Vinodolski zakon, prvi pravni akt u ima kroči u turizam i želi postati top desti- nosi ime slavnog Novljanina, bana pučanina i tadašnjoj Europi o zaštiti ljudskih prava, koji su nacija hrvatskog turizma. U njemu je jedna od hrvatskog književnika Ivana Mažuranića. To je sastavila i potpisala devetorica predstavnika najljepših ulica u Hrvatskoj - Korzo hrvatskih danas jedan od najljepših parkova u Hrvats- ondašnjih vinodolskih općina, Trsata, Grob- branitelja, koji svojim futurističkim i neobičnim koj, s gustom borovom šumom i mediterans- nika, Bakra, Hreljina, Drivenika, Grižana, Bri- valovitim izgledom, s bijelim jedrima na ter- kim raslinjem, uz samo more, s pogledom na 28 / zip Ružica Vinodola kartulina Novi Vinodolski Tijekom ljetnih mjeseci u Novom se za turiste priprema niz zanimljivih priredbi i kulturno-zabavnih događanja. Među njima svakako su dva velika projekta - Ljetni karneval u srpnju, na kojem se okupi i do dvije tisuće karnevalista i desetak tisuća gledatelja. Cijeli Novi tada je na nogama, svi kafići i restorani rade tijekom cijele noći, sve je podređeno zabavi i dobrom ugođaju gostiju. Karneval je posebno zanimljiv strancima, koji uglavnom snimaju šarenu, veselu karnevalsku povorku, a mnogi od njih i sami se uključuju u karnevalsko ludovanje. Drugi veliki projekt je “Ružica Vinodola”, koji se održava u kolovozu tijekom više dana na području Grada Novog Vinodolskog i Vinodolske općine. “Ružica Vinodola” nastala je na predlošku starih zapisa vezanih uz trgadbu - berbu grožđa u Vinodolu, kada se nakon berbe u vinogradima birala najljepša i najvrednija beračica, koju bi berači ovjenčanu vinovom lozom u povorci uz pjesmu i svirku otpratili u grad. Na osnovi legende, nastala je moderna priča o “Ružici Vinodola”, gdje se mlade djevojke u stiliziranim vinodolskim nošnjama natječu u vinogradarskim i vinarskim vještinama, a najuspješniju strogi suci i žiri proglašavaju “Ružicom Vinodola”. Cijeli program je dobro osmišljen jer se održava na povijesnim lokalitetima Bribira te Starog grada u Novom i bakljama osvijetljenim vinogradima Pavlomira i na gradskim trgovima, gdje se na svakom koraku čuje glazba ili klapska pjesma, nude starinska jela, autohtoni suveniri te ostala gastro ponuda. “Ružica Vinodola” privuče i do petnaestak tisuća posjetitelja.

Tijekom ljetnih mjeseci u Novom se za turiste priprema niz zanimljivih priredbi i kulturno-zabavnih događanja. Među njima se svakako posebno ističu dva velika projekta - Ljetni karneval u srpnju i “Ružica Grad i Turistička zajednica, uz pomoć Vinodola” u Primorsko-goranske županije u cilju Među uskim kamenitim revitalizacije zaleđa realizirali su mnoge uličicama Staroga grada kolovozu projekte poput atraktivnih vidikovaca Misa u stolnoj crkvi sv. Filipa i Jakova zip / 29

Ljeti je cijeli Novi na nogama, rade svi kafići i restorani, trgovine i štandovi - sve je podređeno zabavi i dobrom ugođaju gostiju otočić Sv. Marin. Grad Novi Vinodolski kandi- je oko osamdeset milijuna kuna. U planu je Povile, Smokvica i Sibinj, koja žive uglavnom dirao je projekt uređenja parka za dobivanje gradnja i pratećih sadržaja te zapošljavanje od turizma, novljansko zeleno zaleđe sve je sredstava iz europskih fondova. pedesetak radnika. U novljanskom predjelu zanimljivije za razvoj ruralnog, lovnog, pusto- U nekadašnjem turističkom naselju Za- Pavlomir posljednih petnaestak godina kultivi- lovnog, rekreativnog turizma, ali isto tako i za gori izgrađen je jedan od najljepših resorta u rano je i posađeno tridesetak hektara vinogra- razvoj poljoprivrede, posebno vinogradarstva i Hrvatskoj - Novi Spa Hotels & Resort, na rada, iz kojih Vinarija Pavlomir godišnje dobiva voćarstva te stočarstva. zini četiri zvjezdice, u kojemu se odjednom u oko sto tisuća litara kvalitetnih vina s geograf- Grad i Turistička zajednica, uz pomoć Pri- apartmanima i hotelu može smjestiti oko 1.500 skim podrijetlom, koja se plasiraju uglavnom morsko-goranske županije u cilju revitalizacije gostiju. U naselju je devet bazena, restorani, na Kvarneru i širem tržištu te na crikveničko- zaleđa realizirali su mnoge projekte poput dječji grad, garaža s petsto parkirnih mjesta, vinodolskom području. atraktivnih vidikovaca, šetnica i planinarskih te i najveći wellness u ovom dijelu Europe, na Prostornim planom uređenja Grada Novog biciklističkih staza, a trenutno je u tijeku restu- deset tisuća četvornih metara, koji ima sve Vinodolskog predviđene su dvije poduzetničke aracija i uređenje staklene kapelice u Krmpota- sadržaje kakve imaju takvi veliki centri u svije- zone, u Novom zona Zapad i u zaleđu Kargač, ma, jedinstvene zavjetne kapelice sagrađene tu. U resortu je zaposleno tristotinjak radnika, koje ulaze u finalizaciju. U poduzetničkoj zoni prije stotinjak godina od željezne konstrukcije no recesija i svjetska kriza učinili su svoje te Zapad u tijeku je ishođenje građevinske doku- i stakla u secesijskom stilu. Kapelica će već kapaciteti tijekom većeg dijela godine nisu bili mentacije za izgradnju infrastrukture, unatoč ovog ljeta za razgledavanje biti dostupna turis- popunjeni prema planovima investitora - Ho- činjenici da u njoj već godinama djeluju mnogi tima i ostalim posjetiteljima novljanskog zaleđa. tela Novi d.o.o. iz Novog Vinodolskog. Osim gospodarski subjekti, koji su otkupili zemljišta Također, Grad kroz razne poticajne mjere i hotelskih kapaciteta, rivijera Novi Vinodolski od nekadašnjeg DI Vinodol u stečaju i sagradili subvencionirane kamate na kredite pomaže u raspolaže s desetak tisuća postelja u dobro svoje poslovne objekte. U toj zoni predviđene realizaciji razvojnih programa u starom franko- uređenim privatnim apartmanima i vilama te su uslužne i gospodarske djelatnosti, koje ne panskom gradiću Ledenicama, selima Donjem pansionima i odmaralištima. zagađuju okoliš. U Klenovici su u tijeku pri- Zagonu, Bateru i Brezama te Krmpotama, kako Novljansku rivijeru karakterizira i odlična preme za izgradnju lukobrana koji će štititi luku bi se stanovnici zadržali na svojim posjedima gastronomska ponuda, posebno u konobama od vjetra i valova. Uz turizam, koji se posljed- i mogli živjeti od turizma ili poljoprivrede i s ribljim specijalitetima, među kojima se nude i nih desetljeća intenzivno razvija u Klenovici, stočarstva. U tom cilju, prošle je godine vodu jela kakva se ne mogu nigdje naručiti. ribarstvo, koje je nekad bilo glavna djelatnost iz sustava Vodovoda Žrnovnica dobilo sedam stanovnika, još uvijek je prisutno, a još više će sela oko Batera, a u daljnim planovima je vodi- Ništa bez gospodarstva se razvijati kada Klenovica profunkcionira kao fikacija Breza i Krmpota te pet sela Gornjeg Razvojni planovi Grada Novog Vinodolskog, iskrcajna luka sjevernog Jadrana. Zagona, koja su stanovnici zbog teških uvjeta osim turizma, okrenuti su i gospodarskim života napustili prije tridesetak godina. U cilju djelatnostima. Već ove jeseni u akvatoriju Revitalizacija sela u zaleđu revitalizacije tih sela, koja nekadašnji žitelji stal- gradske luke kreće gradnja marine, koju Nov- Grad Novi Vinodolski proteže se na 252 no posjećuju i obnavljaju svoje starine, Grad ljani sanjaju već tridesetak godina. Riječ je o četvorna kilometra. Uz dvadesetak kilometara Novi Vinodolski je investirao u dovođenje os- marini s oko 250 vezova za brodove od šest obale, gdje su se, uz Novi i Klenovicu, na- novne infrastrukture - struje, vode, telefona i do dvadesetak metara, a vrijednost investicije nizala i mala romantična primorska mjestašca asfaltiranih cesta. 30 / zip Minimalni i dodatni uvjeti projekti Kvarner family Standard “Kvarer family” podrazumijeva da nositelj oznake tog standarda zadovoljava sve minimalne kategorizacijske uvjete propisane za nositelja tri zvjezdice, ali i da je zadovoljio i neke dodatne uvjete vezane uz minimalnu površinu okućnice, broj parkirnih mjesta, veličinu vrta, da gostima eventualno nudi neke od dodatnih sadržaja poput roštilja, bazena, jacuzzija, suncobrana ili ležaljki, da isto tako dodatnim sadržajima unutar samog objekta obogaćuje svoju ponudu i naglašava elemente ovog podneblja te da radi na Na području Županije na tržištu se danas za Dr. Zdenko Cerović, voditelj stručnog tima svojoj stalnoj edukaciji prema standardima goste “tuče” oko 32 tisuće različitih objekata za unaprjeđenje razine usluga smještaja u propisanim “Kvarner family” pravilima. - apartmana, soba i kuća domaćinstvu

Napisao: Mladen TRINAJSTIĆ Značajni prihodi (pr)ocjenjivati povjerenstva kakva će biti us- Fotografije: Mladen TRINAJSTIĆ i Arhiva ZiP Govoreći o “Kvarner family” standardima i trojena kako na lokalnoj razini (pod kapom  projektu čije su aktivnosti sada već u završnoj lokalnih TZ-a), tako i ona na županijskoj ra- Pružanje usluga smještaja u domaćinstvu, fazi, voditelj stručnog tima zaduženog za zini - naglasila je tijekom nedavnog, u Krku u javnosti udomaćeno i kao “kućna radi- njegovu pripremu naglasio je kako su inici- održanog koordinacijskog sastanka direktora nost” specifičnost je hrvatskog, ali i turizma jatori cijelog posla, predstavnici primorsko- turističkih ureda svih TZ-a s područja PGŽ-a na cijelom Kvarneru. Iako u bližoj prošlost goranske županijske uprave shvatili važnost Gordana Medved, direktorica TZ PGŽ-a. često nedovoljno vrednovani, omalovažavani, i značaj obiteljskog smještaja u ukupnoj gos- Istaknula je i kako se unutar sustava TZ-a marginalizirani i potpuno promašeno nazivani podarskoj i socijalnoj slici ovog kraja. - Sh- trenutno vrlo intenzivno radi na uvođenju i segmentom prevladane “zimmer frei” po- vatili su da privatni smještaj u ovoj Županiji uhodavanju mehanizama, pravila i opera- nude koja nema budućnost, sjevernojadran- godišnje okrene čak milijardu kuna. Svi za- tivnih postavki tog ambicioznog projekta ko- ski iznajmljivači zahvaljujući organiziranim jedno shvatili smo da je to ogroman novac, jemu je glavni cilj postizanje boljeg tržišnog i smišljenim naporima turističkih znalaca i ali i da se na području naše Županije čak 11 pozicioniranja, marketinške prepoznatljivo- županijskih struktura iznova sada i službeno tisuća obitelji legalno bavi djelatnošću koja sti i unaprjeđenja rada primorsko-goranskih dobivaju poziciju jedne od ključnih poluga nekima služi tek za popunjavanje kućnog iznajmljivača smještaja u domaćinstvu. domaćeg turizma. Projekt “Kvarner family” na budžeta, a nekima je i važan, ako ne i osnovni kojem u sklopu aktivnosti izraslih na strateškim Iznajmljivači će kroz sustav “Kvarner fami- izvor prihoda. Napokon, shvaćena je i “regis- razvojnim planovima PGŽ-a, posebice lyja” dobivati prepoznatljivost, tržišnu bren- trirana” činjenica da se na ovom prostoru u Glavnog plana razvoja turizma, već neko vri- diranost, mogućnost da ga potencijalni tom segmentu samo od PDV-a godišnje ube- jeme rade stručnjaci Fakulteta za menadžment gost brže i lakše otkrije, a samom gostu re oko 200 milijuna kuna te da nekih 96 mili- u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, isti će standard davati garanciju da spo- juna kuna od privatnog smještaja uprihode ali i oko njih okupljeni operativci iz sustava menuti iznamljivač uistinu ima “ono nešto”, turističke agencije na svojim provizijama. Sve TZ-a i iznajmljivačkih udruženja, iznajmljivače objašnjava dr. Cerović, koji je važnu ulogu su to velike i značajne brojke koje govore ko- s kvarnerskog i goranskog područja sada odigrao i u postupku stvaranja Glavnog iznova vraća na osunčanu stranu ulice. liki je današnji razmjer, ali i potencijal ovog plana razvoja turizma Županije. Iznajmljivači segmenta turističke ponude. To nam ukazuje uključeni u “Kvarner family” bit će pravi po- Naglašavanje posebnosti i da ovom dijelu našeg turizma konačno tre- slovni partneri Županiji, HTZ-u, TZ-u PGŽ-a bamo početi prilaziti na smišljeniji i dorađeniji Cilj projekta “Kvarner family” stvaranje je i lokalnim turističkim zajednicama i kroz ovaj način, što “Kvarner familyjem” nadvojbeno i i uvođenje u uporabu novog tržišnog bran- će sustav imati mogućnost učinkovitijeg činimo - kaže dr. Cerović. da kojim se žele stvoriti standardi koji bi utjecanja na poslovne okvire u kojima djeluju iznajmljivačima s ovog područja trebali osig- Objašnjavajući motive pokretanja aktivnosti a kućnu radinost s vremenom će se uistinu urati bolju prepoznatljivost, posebno u sferi na uvođenju novih iznajmljivačkih standarda, podići na znatno višu razinu. novih tehnologija kao što je internet. bolje rečeno “obrazaca rada”, on naglašava Predstavljajući okupljenim direktorima TZ-a kako su izrađivači projekta u postupku ana- - Sustav “Kvarner familyja” u suštini je vrlo nedavno radnu verziju “uputstava za upor- lize trenutnog stanja na tom planu došli do jednostavan - naglašava dr. Zdenko Cerović, abu” Kvarner familyja, voditelj izrađivačkog voditelj stručnog tima koji već dvije godine spoznaje kako kvarnerski iznajmljivači u prosjeku godišnje zarade oko 36 tisuća kuna tima istaknuo je kako će jedan od proved- kreira, bistri i teše projekt koji će unaprijediti benih ciljeva u idućem trogodišnjem razdo- razinu usluga smještaja u domaćinstvu, ali neto te kako je prosječna iskorištenost nji- blju biti da se u spomenuti sustav uključi i pridonijeti boljem tržišnom pozicioniranju hovih kapaciteta tek 41 dan. To je objektivo trećinu od ukupnog broja iznajmljivača. samih iznajmljivača. - Standardi na ko- gledano jako malo i ukazuje nam koliko je Direktorica TZ PGŽ-a rekla je kako nakon jima radimo u prvom će redu naglašavati zapravo izražena potreba za smišljenim i or- niza već provedenih radionica, sastanaka i obiteljsku komponentu cijele priče, ali i au- ganiziranim djelovanjem. Nabrajajući brojke tohtonost, gostoljubivost, tradiciju, kvalitetu i koje oslikavaju “nulto stanje” i trenutačnu dogovora pripreme projekta “Kvarner fam- slične elemente ponude naših pružatelja uslu- iznajmljivačku svakodnevicu na području ily” ulaze u završnu fazu te kako nakon ga smještaja u domaćinstvu. “Kvarner fam- Županije, Cerović nije zaboravio spomenuti i rasprave u kojoj su sudjelovali čelnici pri- ily” standard zamišljen je kao dobrovoljan vid da se na tržištu danas za goste “tuče” oko 32 morsko-goranskih TZ-a slijede subregion- nadopune postojećih kategorizacijskih mod- tisuće različitih objekata (apartmana, soba, alna prezentacijska okupljanja i razgovori ela i neće forsirati zvjezdice, već stav da je kuća). sa samim iznajmljivačima. Po završetku nositelj te oznake predan poslu kojim se bavi. postupka pripreme sustava svi iznamljivači Smisao mu nije tek da se fasade iznamljivača Tržišna brendiranost na svoju bi kućnu adresu trebali dobiti i svo- “ukrase” još jednom dopadljivom pločicom, - Budući nositelji oznake “Kvarner fam- jevrsno “motivacijsko pismo” u kojemu će već da potencijalnom posjetitelju dade sig- ily” morat će imati rješenje o kategorizaciji im detaljno biti obrazloženi ciljevi i smisao nal kako je njegov domaćin “nešto drugo i svojih smještajnih objekata na minimalno tri samog projekta, kao i konkretne prednosti i posebno” u odnosu na sve one iznajmljivače zvjezdice, a izgledom svojih objekata i po- uvjeti koje će morati zadovoljiti svi koji se u koji tu oznaku nemaju. nudom morat će zadovoljiti kriterije koje će nj žele uključiti.  zip / 31

Dobrovoljno u poboljšanje kvalitete smještaja

Svjesni značaja “kućne Privatni smještaj radinosti” u našoj županiji U brojne aktivnosti vezane uz pripremu i doradu sustava “Kvarner family” koji bi, godišnje okrene vjeruju njegovi kreatori, uskoro trebao zaživjeti, bio je uključen i Berislav Tulić, čak milijardu kuna pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu PGŽ-a, - samo od PDV-a tijela koje je naručitelj cijelog tog projekta. Predstavnici županijske vlasti u potpunosti godišnje se ubere su svjesni gospodarskog, društvenog i socijalnog značenja “kućne radinosti” koja nosi polovicu turističkog prometa oko 200 milijuna na ovom području. - Uvođenjem sustava standarda koji je uz ostalo predviđen i kuna a oko 96 Glavnim planom razvoja turizma PGŽ-a i koji bi čim skorije trebao zaživjeti, milijuna kuna od nastojimo pridonijeti podizanju kvalitete Berislav Tulić Gordana Medved tog segmenta naše turističke ponude, ali privatnog smještaja i prepoznatljivosti ne samo robne markice koja će u sklopu ovog projekta nastati, uprihode turističke već i cijele ove regije koja oduvijek živi za i od turizma. Cilj nam je bio osmisliti i u agencije na svojim djelo provesti sustav koji će se temeljiti na dobrovljnom uključivanju, povezivanju, organiziranju pružatelja takvih usluga provizijama. Sve su čijom će primjenom u konačnici korist izvlačiti svi, dakle i iznajmljivači, ali i turisti to velike i značajne - zaključio je Tulić. brojke 32 / zip reportaža Astronomski centar Rijeka

Caffe bar u sklopu Centra Približili zvijezde mnogima

Najprije o ograničenjima: nedjelja i ponedjeljak su neradni, a oni koji žele koristiti zvjezdarnicu trebaju imati na umu da je pogled na zvijezde moguć samo kad je lijepo vrijeme, što znači da korištenje teleskopa nema smisla ako je vrijeme oblačno. Za sve ostalo - samo je nebo granica zip / 33

Napisao: Marinko KRMPOTIĆ ponudu Astronomskog centra Rijeka zain- Snimio: Petar FABIJAN teresiran i nezanemariv broj turista pa se  stoga prva godina rada - podsjetimo, AC Ri- a adresi Sveti Križ 33, inače najvišoj jeka otvoren je 2. travnja 2009. godine - može Ntočki Grada Rijeke, već desetak godina smatrati vrlo uspješnom. Potvrđuje nam to i uspješno djeluje zvjezdarnica, a od prošle Andrea Cvitan, voditeljica Astronomskog je godine tu smješten Astronomski centar centra Rijeka, koja predstavljajući ovu ustan- Rijeka, pažnje vrijedna nova ustanova koja ovu kaže: Sve je više posjeta najmlađih sjajnom kombinacijom zanimljivih sadržaja “Zaista smo zadovoljni jer je zanimanje (planetarij, teleskop, zvjezdarnica...) privlači sve veće i vjerujem da smo mnogima u ovoj pažnju kako onih koji se vrlo ozbiljno bave prvoj godini približili naše ‘prvo susjedstvo’, astronomijom, tako i običnog puka iz kojeg odnosno Sunčev sustav. Reakcije su za sada se regrutiraju budući zvjezdoljupci. Da je gle- odlične i vjerujem da će mnogi iznova dolazi- danje u zvijezde “in” potvrđuje i podatak da ti, neki već i jesu”, ističe Cvitan dodajući kako su u prvoj godini rada u Astronomskom cen- su nedjelja i ponedjeljak neradni, a od utorka do subote radno vrijeme je od 8 do 22 sata. tru1 zabilježili gotovo 15.000 posjetitelja - od čega je planetarij posjetilo 11.000 ljudi. Caffe bar u sklopu Centra radi svaki dan od ponedjeljka do nedjelje od 8 do 24, a petkom Prva godina - uspješna i subotom od 8 do 2 ujutro. To su rezultati koji ne potvrđuju samo Kasno u noć održavaju se često i tzv. noćna očigledan interes za ovu Riječanima i promatranja. “Tijekom dana i poslijepodneva stanovnicima ovog kraja sve zanimljiviju in- provodimo posebne programe za škole i stituciju, već svjedoče i o činjenici da je za vrtiće kojih je sve više, a za građanstvo je naš

Astronomski centar nalazi se na najvišoj točki Rijeke 34 / zip reportaža Astronomski centar Rijeka

Idealno za promatranje neba i - poeziju

Godina 2009., inače Međunarodna godina astronomije, u Rijeci je obilježena na najljepši mogući način, otvorenjem Astronomskog centra Rijeka, jedinog centra takve vrste u Hrvatskoj. Rijeka sport d.o.o., tvrtka u vlasništvu Grada Rijeke, i Grad Rijeka rekonstruirali su vojnu utvrdu koja je 2001. godine preuređena u zvjezdarnicu, a uz nova ulaganja prerasla je u suvremeni objekt koji objedinjuje zvjezdarnicu i planetarij te prateće prostorije za predavanja i radne aktivnosti. Navedeno financijsko ulaganje predstavlja najveće ulaganje u tehničku kulturu u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. U sklopu Centra održavaju se prezentacije i filmovi u planetariju za širu javnost, redovne aktivnosti Akademsko- astronomskog društva Rijeka te posebni projekti, kao što su prezentacije proizvoda i usluga raznih tvrtki, kongresi, manifestacije i slično. Druga godina rada donosi nove planove i ideje koje se temelje na događanjima koja su se već odvijala (Noć muzeja, Međunarodni dan planetarija, Dan dječjih vrtića, Božić u planetariju i dr.) a koja će se dodatno razvijati i širiti uz redovni program koji već sada ide ukorak s europskim i svjetskim planetarijima. Uz to u tijeku predstojećeg ljeta u planu je, ističe voditeljica Cvitan, praćenje velike pomrčine Sunca koja će se dogoditi 11. srpnja i najviše zahvatiti Pacifik, Čile i Uskršnje otoke. “S projektorima u planetariju i ostalom tehnikom mi ćemo i našim posjetiteljima omogućiti da gotovo kao na licu mjesta uživaju u ovom prirodnom spektaklu te ih upoznati s karakteristikama te prirodne pojave”, govori Cvitan dodajući kao će se u Astronomskom centru odvijati i dio Riječkih ljetnih večeri, posebno onaj dio vezan uz poeziju! E - to bi zaista moglo biti sjajno! Prekrasan pogled na nebo, zvjezdama osut planetarij, tiha glazba i poezija...

Da je gledanje u zvijezde “in” potvrđuje i podatak da su u prvoj godini rada u Astronomskom centru zabilježili gotovo 15.000 posjetitelja - od čega je planetarij posjetilo 11.000 ljudi Objekat u brdu 1 zip / 35 U sklopu Astronomskog centra Rijeka svoje redovne programe realizira i Akademsko-astronomsko društvo Rijeka, koje je aktivno već 36 godina. Pedesetak članova bavi se znanstvenim radom i izdavanjem časopisa Polaris. Njihov rad i angažman doprinose popularizaciji astronomije i samog Astronomskog centra Rijeka. Direktor Rijeka sporta Zlatan Hreljac ističe kako je upravo zahvaljujući idejama Akademskog astronomskog društva Rijeka i velikog angažmana Grada Rijeke došlo do osnivanja Astronomskog centra Rijeka u današnjem obliku. Bitno je naglasiti da se već upravo prilikom gradnje i rekonstrukcije Centra pazilo na svjetlosno onečišćenje, a arhitektonski studio AGA, na čelu s arhitektom Vladijem Bralićem, izuzetno je ukomponirao ovaj objekat u 2 3 samo brdo a svojim interijerom učinio ga dijelom svemira.

1 -Nekadašnja vojna utvrdu na Svetom Križu preuređena je 2001. godine u zvjezdarnicu, a 2009. u Astronomski centar • 2 - Sferna kupola planetarija promjera je 8 metara • 3 - Centar je dobitnik županijske nagrade u sklopu akcije “Plavi cvijet” – posebna nagrada u kategoriji “Turistička ponuda ili zanimljivost” Centar, kako zvjezdarnica tako i planetarij, naj- svjetske organizacije koja broji oko 700 članova zanimljiviji u predvečernjim i večernjim satima, iz 35 različitih zemalja, a više tehničkih i stručnih točnije od 19.30 počinju zbivanja u planetariju, podataka o Astronomskom centru Rijeka rekli a četvrtkom, petkom i subotom ta su zbivanja su nam u službi prodaje i marketinga Rijeka i dodatno pojačana dodatnim sadržajima u sporta d.o.o., tvrtke koja upravlja Astronoms- planetariju te predavanjima. kim centrom Rijeka: Također, oni koji žele koristiti zvjezdarnicu “Posebnosti Astronomskog centra Rijeka su trebaju imati na umu da je pogled na zvijezde to što je dvorana planetarija opremljena najsu- moguć samo kad je lijepo vrijeme, što znači da vremenijom digitalnom tehnologijom, točnije korištenje teleskopa nema smisla ako je vrijeme naš planetarij jedini je planetarij s digitalnom oblačno”, govori Cvitan uz koju su u Astronom- tehnologijom u Hrvatskoj i šire (najbliži slični skom centru Rijeka uposlena još i dva stručna su u Milanu i Beču)! Također, jedini smo as- voditelja, odnosno operatera planetarija. tronomski centar u Hrvatskoj i šire koji objedinjuje zvjezdarnicu i planetarij te jedan od rijetkih Lakše do Mliječne staze centara u Europi koji objedinjuje zvjezdarnicu i U prvoj godini rada uživati se moglo u projek- planetarij koji su dostupni na gradskoj liniji ja- cijama filmova (“Pogled na planete”, “Dva mala vnog prijevoza. Zahvaljujući ovim prednostima komada stakla” i “Vibrato”), stručno vođenim postali smo dobitnici županijske nagrade u prezentacijama za sve dobne skupine (“Vodič sklopu akcije ‘Plavi cvijet’, zaradivši posebnu noćnim nebom - jesen, zima i proljeće”, “Šetnja nagradu u kategoriji ‘Turistička ponuda ili za- Sunčevim sustavom”, “Svemir: na vama je da nimljivost’. Planetarij Astronomskog centra ga otkrijete”, “Božić u planetariju”, “Kad se Rijeka sastoji se od sferne kupole promjera 8 metara, srca planetarija sa suvremenim digi- Sunce i Mjesec spoje”), projekcijama i stručno talnim projektorima, In Space System (RSA vođenim prezentacijama za organizirane grupe Cosmos) kontrolnog pulta, audiosustava škola i vrtića (“Moj prvi pogled u nebo”, “Susret Dolby Surround, pedeset sjedećih mjesta i 2 s astronomijom”), ljetnim programima za turiste mjesta za osobe s invaliditetom te klimatizirane na engleskom jeziku, programima u zvjezdar- dvorane amfiteatarskog oblika. Projekcija se nici te više prigodnih programa poput koncera- vrši pomoću digitalnog sustava s pet projekta, stručnih skupova, prezentacija, zabavno- tora i njima je moguće prikazati oko 118.000 edukativnih manifestacija, izložbi, konferencija, zvijezda, Sunce, Mjesec, Mliječni put i druge Projekcija se vrši pomoću digitalnog festivala, seminara... pojave na zvjezdanom nebu, kao i razne slike sustava s pet projektora. Njima se može Neizostavno se mora spomenuti i činjenica da te filmove. Projektori također omogućuju pro- prikazati oko 118.000 zvijezda, Sunce, je riječki planetarij odnedavno postao članom matranje noćnog neba u bilo koje vrijeme i s Mjesec, planeti, Mliječni put i druge Međunarodne udruge planetarija (International bilo koje lokacije na zemaljskoj kugli”, ističu u pojave na zvjezdanom nebu planetarium sociaty - IPS), krovne strukovne marketingu.  36 / zip vizitka Turistička agencija Aurea International, Krk Nakon 12 godina podstanarstva i dvije godine mukotrpne gradnje, agencija 2002. godine seli u svoj poslovni prostor uklopljen u poslovnu zgradu Curicta, na samom ulazu u grad

Krk Na proslavi održanoj u hotelu Malin ove godine su se po prvi put okupili svi koji su tijekom protekla dva desetljeća radili u Aurei

Napisao: Mladen TRINAJSTIĆ doslovce sjedeći na kuhinjskim stolicama cijelog Kvarnera također postaje obilježje Fotografije: Mladen TRINAJSTIĆ i Arhiva ZiP pokrenule smo aktivnosti koje su, na naše agencije.  nemalo iznenađenje, krenule izuzetno dobro. Djelatnost agencije s vremenom se širila Turistička agencija Aurea International iz Sjećam se da je naše prvo računalo danas pa je unutar kuće ustrojena i danas također Krka ove godine obilježava dvadesetu obl- smiješnih performasi koštalo nevjerojatnih uspješna tvrtka za posredovanje u trgovanju jetnicu svog poslovanja. Jedna od najstarijih 9 tisuća njemačkih maraka, pravo malo bo- nekretninama. Obrt je 1994. transformiran i najdugovječnijih privatnih turističkih agencija gatstvo - govori Josipa, koja je još 1989. go- u društvo s ograničenom odgovornošću, dine ustrojila obrt za marketing (iz kojeg se na ovom području među onima osnovanim a vođenje tvrtke u svoje ruke uzima mlađa kasnije razvila agencija). - Uskoro smo pop- nakon osamostaljenja Hrvatske, svoj “krsni sestra Svjetlana, također iskusna turistička unili sve apartmane i sobe koje su nam bile list” dobila je 13. travnja 1990. godine, dan djelatnica koja je proteklih godina obnašala i povjerene i sve je izgledalo bajno - prisjetila nakon što su u Hrvatskom saboru stvoreni za- dužnost predsjednice TZ Grada Krka. Josipa se početničkih dana Svjetlana dodavši kako konski temelji nužni za osnutak i početak po- Cvelić-Bonifačić i Svjetlana Volarić naglasile su za bajkovitim početkom ubrzo slijedila slovanja subjekata te vrste. Početak agencije su kako je uz kvalitetan kadar, vrijedne mlade manje ružičasta vremena obilježena ratnim Aurea International d.o.o. - tvrtke koja je s vre- ljude kojih se u dosadašnjem radu agencije događanjima koja su mnoge poslovne sub- menom izrasla u pravi turistički i poduzetnički ondje izmijenilo 20, najveća kvaliteta njihove jekte, posebice one u turizmu stavila na veliku brand grada i otoka Krka, kako to uvijek biva, tvrtke oduvijek bila kreativnost, ali i sposob- kušnju. bio je skroman, samozatajan, ali u isto vrijeme nost brze prilagodbe uvijek dinamičnom obilježen vizijom i ambicijom njenih vlasnica - Umjesto punjenja apartmana, ljeto 1991. turističkom tržištu. godine obilježile su evakuacije gostiju, orga- i osnivačica, sestara Josipe Cvelić-Bonifačić Važan je čist obraz i Svjetlane Volarić koje su već tada znale što niziranje i traženje najsigurnijeg puta kući za Aurea International, naglašava njena direk- žele, ali i kako do toga stići. mnoge koji su se tih dana zatekli na otoku. Te smo godine usred sezone morali zatvoriti torica Svjetlana Volarić, u ovom trenutku ima - Počeli smo vrlo skromno kao obrtnici vrata agencije, ali nasreću, nije dugo ostalo 5 stalno zaposlenih, podosta sezonaca i ljudi u sferi turističkog posredovanja. Agenciju tako. I u takvim smo se okolnostima uspjeli s kojima povremeno surađuje, bilo da se radi smo otvorile u podstanarskim prostorijama održati, što nije bilo lako i nezahtjevno. Preko o turističkim vodičima ili ljudima drugih pro- obiteljske kuće Jurešić odakle smo malo po- noći smo bili prisiljeni tražiti nova tržišta, krei- fesija bez kojih ni jedna agencija ne može. tom preselile u prizemlje zgrade u vlasništvu rati nove i drugačije aranžmane i boriti se za Poduzetne sestre jednim od svojih najvećih obitelji Petković gdje smo ostali punih 12 go- goste koji su i u takvim vremenima pokazivali postignuća u dva desetljeća dugom radu dina - istaknula je Josipa Cvelić-Bonifačić, volju za dolazak na naše more i otok Krk. svoje tvrtke drže činjenicu da unatoč tome što danas prekaljena turistička stručnjakinja za- od prvog dana rade s ljudima i tuđim novcem, poslena u Valamaru, jednoj od vodećih hotel- Uspješni ribarsko-koćarski izleti danas imaju čist obraz te uzdignuta čela i bez skih grupaciju u našoj zemlji. Upravo je ona sa Tih smo godina posebnu pažnju počeli trunke nelagode mogu razgovarati sa svim svojom mlađom sestrom Svjetlanom prije dva poklanjati promoviranju ronilačkog turizma svojim poslovnim partnerima i suradnicima. desetljeća započela uspješnu priču s kojom i brodarsko-izletničke ponude, segmenata - Činjenica da su nam vjerni ostali brojni su dobro upoznati brojni sezonski posjetitelji koji su i danas važan dio naše ponude i po gosti, ali i naši iznamljivači, potvrđuje kako je grada Krka, ali i mnogi otočani, iznajmljivači kojima smo s vremenom postali vrlo poznati i sve što smo i kako smo radile bilo na mjestu apartmana, soba i kuća koji su brigu o rezer- prepoznatljivi. 1992. godine Ranko Bonifačić te da je i naša najbliža okolina to prepoznala. vacijama i punjenju svojih kapaciteta povjerili i Nikola Žic, koji su do tad ribarili na brodu Krk je malo mjesto i lako je doći na loš glas, toj agenciji. Popaj, kupuju brod Zlatopružica koji malo po- a činjenica da i nakon puna dva desetljeća Evakuacije turista umjesto punjenja tom postaje zaštitnim znakom Auree i njenih rada imamo čvrstu i vjernu bazu gostiju, ali ribarsko-koćarskih izleta kakavi se uspješno i iznajmljivača, dakle onih koji nam povjer- apartmana provode i danas. Godinu kasnije počinje su- avaju vođenje svojih smještajnih kapaciteta, - U iznajmljenom prostoru opremljenom radnja s roniocima iz Villacha, a promocija najveća nam je satisfakcija za sve godine sa svih strana posuđenim namještajem, ljepota krčkog podmorja kao i plavih dubina rada - zaključuju naše sugovornice. 2 Agencija zip / 37 s vizijom

Svjetlana Volarić i Josipa Cvelić Bonifačić u agenciji

Brod Zlatopružica koji je Među prvima na on-line tržištu odavna postao zaštitnim znakon agencije u večernjem Aurea International dobila je ime po turističkom ribolovu koji je i latinskom nazivu za otok Krk - “zlatni danas važan i prepoznatljiv dio otok” iliti insula aurea. Agencija je, ponude Auree naglašavaju Volarić i Cvelić-Bonifačić, oduvijek prepoznatljiva po svojoj inovativnosti na planu nuđenja cjelovitih aranžmana i posebnih paketa. I danas se tako u njihovoj ponudi mogu naći višednevni smještajni paketi, bilo da se radi o aranžmanima namijenjenim ljubiteljima šetnji, brdskog biciklizma, trekinga ili “jahanja” wakeboard dasaka na ski liftu na Dunatu. Među prvima su se orijentirali i na on-line tržište pa je internetsko poslovanje danas jedan od važnijih, ako ne i ključnih načina njihova rada. Specijalizirani informatički mjesečnik BUG 2002. godine uvrstio je internetske stranice Auree International u red 50 najboljih web stranica u Hrvatskoj.

Tvrtka koja je s vremenom izrasla u pravi turistički i poduzetnički brend Grada i otoka Krka, počela je vrlo skromno kao posrednička agencija u podstanarskim prostorijama 38 / zip Ribički razgovori - Milorad Antolić, predsjednik ŠRD “Šaran” i ribič sport Ribolov Željko Andrijević Jezero Tribalj - prestižna šaranska voda Prosječna dubina jezera je 4 metra, a ribolov je vrlo atraktivan jer nema loma, neravnina na dnu i udica ne zapinje. Od ribljih vrsta najviše je zastupljen šaran, a ima i amura, soma, smuđa, klena, žutooke, babuške i bjelice

Šaran-kapitalac u rukama predsjednika ŠRD “Šaran” - takvi primjerci se ulove, slikaju i puštaju nazad u jezero

Nedostatna turistička valorizacija

Ljudi u vodstvu ribolovnog društva, ribiči i lokalna turistička zajednica već nekoliko godina pokušavaju nametnuti temu o razvoju specifičnog oblika turizma, ribolovnog turizma. U Hrvatskoj nažalost, zaključuju, o tome se samo priča, ali dobro je i to, znači da se prepoznaju mogućnosti. Kao u nizu primjera, jezero Tribalj ostaje još jedan neiskorišten turistički potencijal, iz kojeg bi drugi u Europi i te kako znali ubrati prihode, zaposliti ljude, te podići standard ljudima koji oko njega žive. Jezero i brana temeljito Zahvaljujući geografskom zip / 39 položaju i uzmorskoj klimi, popravljeni ribolov na jezeru se odvija tijekom cijele kalendarske Tijekom 2007. godine brana na godine akumulacijskom jezeru Tribalj, objekt u sklopu HE Vinodol, temeljito je popravljena. Dvadeset pet godina nakon izgradnje prvi put se pristupilo njezinom remontu, popravcima. Radovi su izvedeni na uzvodnom pokosu brane dugačkom 951 metar i visokom 8,7 metara, stradalom od erozije i obrušavanja kamenog pokrova koji je do sada bio samo nasut. Stavljen je novi pokrov čije je kamenje učvršćeno betonom za tijelo. Pored radova na oblozi, uz jezero je izgrađen podest za šetnicu, postavljena rasvjeta duž nje te tri prilaza za osobe s invaliditetom. Za popravak i uređenje obale akumulacije investitor HEP je izdvojio preko 6 milijuna kuna.

Napisao: Zdravko KLEVA Jezero Tibalj jedinstveno je kao šaranska Što se tiče sportskih manifestacija na jezeru Snimili: Zdravko KLEVA i Petar FABIJAN voda i po tome što je smješteno samo 7 ki- - tumači Milorad Antolić - ovdje se odvijaju  lometara od mora, Crikvenice. Na takvom geo- natjecanja u dvije discipline: u lovu ribe udicom grafskom položaju i s takvom klimom, ribolov rvatska ima oko 200 ribolovnih voda na plovak i u disciplini lov šarana. Mi svake na jezeru se odvija tijekom cijele kalendarske među kojima se po svojoj atraktivnosti godine održavamo naš tradicionalni “Šaranski H godine. U proljeće ribolovne pozicije su ug- ali i malobrojnosti posebno izdvajaju šaranske kup” 10., 11. i 12. lipnja. Dolaze nam ekipe iz lavnom na sjevernoj, plićoj obali jezera. Voda vode. U njima, sama riječ govori, prevladava cijele Hrvatske. Lov šarana neprekidno traje 72 je tu toplija te riba prilazi u potrazi za hranom i riba šaran, omiljen trofej svakog ribiča. U sa- sata bez obzira na vremenske uvjete, ekipa se tu se mrijesti. Zimi se zavlači dublje, gdje joj je mom vrhu tih šaranski ribolovnih destinacija u toplije, pa se i ribolovci okupljaju na uređenoj ne miče s pozicije. Sva uhvaćena riba, nakon Hrvatskoj svoje je mjesto zauzelo jezero Tribalj šetnici sve do uz branu, a ljeti je negdje na sre- vaganja, pušta se u vodu. u mjestu Triblju u Vinodolskoj općini. dini jezera. Naime, cijelo jezero odnosno nje- Jezero za izlet, šetnju, uživanje, Jezero Tribalj je akumulacija stvorena izgrad- gova obala pruža ribičima pozicije s kojih mogu njom brane 1982. godine za potrebe HE Trib- doživjeti trenutke čiju ljepotu, uzbudljivost i ali ne za kupanje alj i postrojenja Petrokemije INA Omišalj, koja neponovljivost samo oni znaju i mogu osjetiti. Prava je rijetkost proći uz tribaljsku akumulac- jezersku vodu koriste kao tehničku. U jezero Prosječna dubina jezera je 4 metra, a ribolov iju i ne vidjeti negdje uz njezinu obalu šator i rib- utječe potok Dubračina iz smjera Drivenika i ra- je vrlo atraktivan jer nema loma, neravnina na arske štapove. Za lijepog vremena, uz jezero na zlijeva na površinu od 42 hektara. Širina mu je dnu, udica ne zapinje. Od ribljih vrsta najviše je obnovljenoj i uređenoj šetnici sretnu se šetači, 800, a dužina 900 metara. Kada je puno, jezero zastupljen šaran, a ima i amura, soma, smuđa, obitelji s djecom, izletnici koji se opuštaju uz sadrži milijun dvije stotine tisuća kubika vode. klena, žutooke, babuške i bjelice. roštilj. Okoliš je čist, ne može se pronaći nika- Sportsko-ribolovna destinacija Mjesto za natjecanje, kav odbačen otpadak. Svi, čini se, imaju pravi Za rejting istaknute i uvijek posjećene sports- odmor i ribičke trofeje odnos prema jezeru, režimu koji na njemu vla- ko-ribolovne destinacije, kakav jezero Tribalj da. Nema kupača, jer je kupanje zabranjeno, Jezero se svake godine poribljava sa 2.000 danas uživa, zasluge treba pripisati Športskom kao i bilo kakva plovidba. Nema ni krivolovaca. kg šarana, 500 kg amura i 6 do 8 pari smuđa. ribolovnom društvu “Šaran” iz Triblja. Društvo Riječju, raj u kojem ipak dominiraju ribiči. je osnovano 1990. godine i u samo dvadeset Manja količina ne smije biti i to je minimum do godina postojanja uspjelo je, vođeno entuzi- kojeg se došlo na osnovi mjerenja i ispitivanja Željko Andrijević je iz Rovinja. Na jezeru jazmom i naklonjenosti prirodi i sportu, stvoriti stručnjaka. Poribljavanje je obveza Ribolovnog provede vikende tijekom dva i pol mjeseca ribolovno odredište koje iz dana u dan privlači društva “Šaran”, a parametre za određivanje godišnje. Privlače ga, kaže, lijepi primjerci ribe sve zahtjevnije i sve brojnije ribiče. minimuma količina poribljavanja stručnjaci koja se da ovdje uloviti i ovdašnje ribolovno donose na osnovi broja ribolovaca, ribolovnih - Ribolovna destinacija ne može se stvoriti društvo čiji je član. Ljudi lijepo vode udrugu, dana i ostalih prirodnih uvjeta. Najveći broj pošteno rade, čuvaju jezero, naglašava. Na preko noći - reći će predsjednik ŠRD “Šaran” stalnih posjetitelja i ribolovaca dolazi iz Rijeke, Triblju lovi već petu godinu, a rekord mu je Milorad Antolić, jedan od veterana u društvu i nešto malo iz Crikevnice. Ribolovno društvo bio preko 18 kilograma težak šaran. Naravno, iskusni ribolovac. proda na godinu oko 90 godišnjih, stalnih ri- - Mi već 7-8 godina imamo posebna bolovnih dozvola, što je ujedno i broj stalnih slikao ga je i pustio. ograničenja vezano za dopuštenu količinu članova društva. - Međutim, mi prodajemo Nebojša Raičević iz Rijeke nedjeljom na jeze- godišnjeg i dnevnog izlova. Tako da kod nas, - reći će predsjednik Antolić - zadovoljavajući ro povede suprugu i pozove prijatelje. Zalogaji ako kupite godišnju ribolovnu dozvolu, možete broj dnevnih ribolovnih dozvola i to ribičima pojedeni uz vodu, na zraku i pod hladom topola tijekom te godine odnijeti 8 šarana do četiri kilo- iz unutrašnjosti Hrvatske i ribolovnih dozvola slasniji su, uglas će družina. grama težine. Ulovljenog šarana od četiri i više u ljetnim mjesecima. Čovjek dođe s obitelj na Vladimir Malkoč iz Krasice ribolovom se bavi kilograma, nakon vaganja, eventualno foto- more, a inače je ribič. I dok mu se obitelj kupa grafiranja, obavezni ste pustiti natrag u vodu. na moru, on uživa ovdje. Tako da mi na godinu od dvanaeste godine, a Tirbalj mu je ribolov- Na taj način kroz nekoliko godina stvorili smo prodamo negdje oko 700 dnevnih ribolovnih na baza tek godinu dana. Do sada je lovio po jednu od najznačajnijih ribolovnih šaranskih dozvola. Stranci dolaze, mada u tom segmentu Slavoniji. Uspoređujući slavonska ribolovna destinacija u Hrvatskoj. Da nismo imali takav nisam zadovoljan. Strance privlače šarani od područja s Tribaljskim jezerom kaže da tamo pristup, danas bi Tibaljsko jezero vjerojatno bilo preko 20 kilograma, a mi takve još nemamo. Ali ima malo više šume, šaša uz vodu, a što se tiče prazna bara. za godinu-dvije i ovdje će ih stranci moći loviti. vode, ribe i ostaloga, sve je isto. 40 / zip sport Juraj Divjakinja, jedriličar Jedriličari se u Opatiji dosta osipaju, pa je Juraj najčešće prisiljen trenirati sam

Za potrebe snimanja mladog jedriličara gumenjakom je vukao njegov trener Damir Nakrst

Razgovarao: Boris PEROVIĆ Nakon prelaska na laser radial Jurju više njim, prema smjenama u školi i obavezama. Snimio: Petar FABIJAN odgovara slabiji vjetar zbog veće kvadrature – Nalazimo se kako kome odgovara, kad  jedara. Vrlo brzo se prilagodio novoj klasi, lani nema njega uskače trener Sanjin Šikić. Navikli ladi opatijski jedriličar Juraj Divjakin- je ponovo bio juniorski prvak Hrvatske i treći smo jedan na drugoga, treninzi su nam već Mja prošlog ljeta osvojio je u Brazilu među seniorima. uhodani, surađujemo gotovo rutinski. Na brončanu medalju na svjetskom prvenstvu – Protekle zime nije bilo većih regata, s moru smo skoro svaki dan, pogotovo ljeti, klase laser 4.7, što je njegov daleko najveći proljećem smo počeli pripreme za svjetsko ju- kad bez škole imam više vremena. Sad kad uspjeh u dosadašnjoj karijeri, a ni njegov klub niorsko prvenstvo u Škotskoj u srpnju, koje će je dulji dan, vani smo već u šest sati ujutro, Opatija ne može se pohvaliti značajnijim rezul- biti kruna sezone. da iskoristimo tramontanu jer kasnije nema to- tatom. Posljedica je to desetogodišnjeg vrijed- liko vjetra. Triput na tjedan imam i kondicijske U Škotskoj Juraj neće biti jedini hrvatski nog rada na opatijskom mulu i na moru ispred treninge navečer, radim s trenericom Tanjom predstavnik, uz njega će jedriti i Crikveničan Opatije, gdje Juraj gotovo svakodnevno tre- Petković. nira, tražeći tramontanu u svojim jedrima. Nenad Bugarin, koji je na kriterijskoj ljestvici u ovom trenutku na prvome mjestu. – Medalja iz Brazila je velik uspjeh, ali nije Grad Opatija konkretno pomaže i moj najdraži doseg. Nekako mi više znači – Znamo se već godinama, i on je bio u Sljedeće godine Juraj planira prijeći u laser treće mjesto na Europskom prvenstvu opti- reprezentaciji optimista zajedno sa mnom, standard, za koji će trebati dodatno dobiti na mista 2007. godine, to mi je s 15 godina bila kasnije smo zajedno jedrili i u laseru 4.7 i sada u kilaži, ali ne misli potpuno otpisivati ni radial, prva međunarodna medalja tako visokog ran- radialu. S njegovim klubom Valom Opatija ima pogotovo u uvjetima jakog vjetra. ga. U optimistima je vrlo teško osvojiti odličje, odlične odnose, tako da često surađujemo, – Nadam se da ću uspjeti nastaviti treni- jako je velika konkurencija, tako da smatram radimo zajedno kad nam obaveze dopuštaju rati i za godinu dana kada upišem fakultet. to svojim velikim uspjehom. jer znamo da možemo napredovati samo ako Imam u planu upisati pravo, vjerujem da ću pomažemo jedni drugima. Preko ljeta imamo Zavolio more i barke uspjeti usklađivati sve obaveze, i sportske i zajedničke treninge, potičemo jedan drugoga fakultetske. Zasad mi sa školom ide dobro, Juraj je počeo jedriti sa sedam godina, u na što bolji angažman. završavam treći razred Hotelijersko-turističke tako ranoj dobi za sport ga je zainteresirao Hvatanje tramontane škole, dosad se nisam trebao previše dvije godine stariji brat koji je također jedrio. ispričavati na račun sporta. U klubu je Juraj trenutno najbolji jedriličar, – Već u školi jedrenja zavolio sam more i Grad Opatija zna prepoznati prave sportske a budući da je u suprotnoj školskoj smjeni barke, ostao sam u ovom sportu evo već de- vrijednosti, pa je tako Juraj lani izabran za od drugih klupskih kolega vršnjaka te s obzi- set godina. S radom i treniranjem su došli i re- najboljeg sportaša Grada, jednako kao i dvije rom da se jedriličari u Opatiji dosta osipaju, zultati, od kojih su u optimistima najznačajniji, godine ranije, nakon uspjeha u optimistu. osim europske bronce, dva druga mjesta u najčešće je prisiljen trenirati sam. – Gradski trofeji već tri godine dolaze u državi u team raceu, s klupskim kolegama. – Žao mi je što zbog fakultetskih obaveza više obitelj budući da je između mojih dviju nagra- ne trenira vrhunski jedriličar Marko Šestan koji Dobri rezultati opatijskih optimista dokaz su da sestra Kjara proglašena najboljom opatije imao izvrsne rezultate. Tu je još moja sestra da se u klubu kvalitetno radi, za što je zaslužan jskom sportašicom. Da se jedrenje u Opatiji Kjara i teško je pronaći još nekoga s kim bih trener Damir Nakrst, i sam nekadašnji uspješni cijeni, govori i podatak da je klub tri uzastopne trenirao i mogao se uspoređivati, s prelaskom jedriličar. godine najbolji sportski kolektiv u gradu. Osim u više klase većina ih odustane. Ima nekoliko – Nakon završetka staža u optimistima toga, podržavaju nas i financijski, najveći izvor jedriličara u kostrenskom Galebu s kojima prešao sam te zime na laser 4.7, s kojim je sredstava dobivamo upravo iz Grada. Meni u početku bilo malo problema jer je trebalo bih mogao raditi, ali teško se usklađujemo Grad konkretno pomaže kroz skrb mladih, uskladiti sve obaveze i u školi i u klubu. Zato i nedostaje nam vremena da bih ja došao u svake godine dobijem novo jedro i novi jarbol, odmah nije bilo previše uspjeha, ali na jesen, u Kostrenu ili oni kod mene u Opatiju. Šteta što a klubu je prije tri godine kupljen novi gumen- rujnu, bio sam već drugi na državnom prven- je Tina Mihelić, koja je ponikla u Opatiji i koju jak. Pomaže mi i Županija, sve zajedno se us- stvu. Uskočio sam te godine i u laser radial, dobro poznajem, otišla u Split jer bi se uz nju pijevam “krpati” da mogu trenirati i odlaziti na želeći iskusiti i tu višu klasu koja me je čekala moglo puno napredovati. regate. U sustavu financiranja drže me dobri po završetku juniorskog staža i odmah postao Suradnja s trenerom Damirom Nakrstom je rezultati, da oni izostanu, ne znam kako bih seniorski prvak Hrvatske. izvrsna, Juraj ističe mogućnost dogovora s dalje.  zip / 41 sport Juraj Divjakinja, jedriličar Najbolji sportaš Sport i Bolonja ne idu skupa

Trener Damir Nakrst objašnjava da je i u drugim klubovima malo jedriličara u Opatije na laser radialu jer je problem u prijelazu u tu klasu financijska situacija, a i školske, odnosno fakultetske obaveze, koje se sve teže usklađuju s jedriličarskim. treningu već u – Najveći problem je Bolonja, uz koju se gotovo nemoguće baviti sportom. To se pokazalo na primjeru našeg Marka Šestana koji je osvajao medalje na šest ujutro svjetskim i europskim prvenstvima, ali je morao prekinuti karijeru nakon upisa na Tehnički fakultet. Isti je slučaj i s našom odličnom jedriličarkom Linom Stock, koja je morala birati između jedrenja i studija. Vrhunski sportaši na fakultetima u teoriji imaju olakšice u vidu oslobađanja od obaveznog pohađanja predavanja, ali uvijek se nađe neki profesor koji studentu neće dati potpis i omogućiti mu pristup ispitu ako nije redovit na nastavi. Zato se gotovo svi odlučuju za studij, nauštrb sporta od kojega u konačnici ne mogu živjeti.

Gradski trofeji već tri godine dolaze u obitelj Divjakinja budući da je između Jurajevih dviju nagrada sestra Kjara proglašena najboljom opatijskom sportašicom. Da se jedrenje u Opatiji cijeni, govori i podatak da je klub tri uzastopne godine

Juraj Divjakinja, brončani sa najbolji sportski svjetskog prvenstva u Brazilu, na moru ispred Opatije kolektiv u gradu 42 / zip baština Rapska lađa Pa i sam poluotok Raba kao da ima oblik lađe... – od Velebita do Rapske fijere i Bresta

Priredio: Hrvoje HODAK Rapska lađa - Fotografije (nove): Goran NOVOTNY; (stare): privatna zbirka Tihomira MAROEVIĆA neprocjenjivi dio naslijeđa rapske  pokretne kulturne Predstavljanjem triju maketa rapske lađe na baštine izložbi pod nazivom “Priča o rapskoj laji”, što je u sklopu programa proslave 9. svibnja, Dana grada Raba, bila postavljena u prostoru crkvice sv. Nikole u Rabu, na najljepši mogući način nastavljen je baštinski značajan projekt vraćanja u život jedinstvene “Rapske lađe - crne strijele mora”, iniciran od članova predsjedništva rapskog ogranka Matice hrvatske, entuzijasta, rapskih brodograditelja i zaljubljenika u rapsku maritimnu povijest. Na otvaranju izložbe nakon uvodne riječi predsjednika Ogranka MH Rab gospodina Josipa Andrića, uz pohvale ovoj vrijednoj i dobro osmišljenoj inicijativi, svoju punu potporu projektu obećali su gradonačelnik Grada Raba Zdenko Antešić, pročelnik za pomorstvo, promet i veze PGŽ-a kap. Nikola Mendrila, kao i prodekan Pomorskog fakulteta u Rijeci dr. sc. Josip Pičuljan, rođen 1934., i maketar zalju- jeklo, gradnja, namjena, statistike... potiču od Robert Mohović. bljenik u rapsku lađu Ivan Šegota zvani Mile. svećeničkih i franjevačkih župnih kronika. Spasonosni mozaik Brodograditeljska radionica sa stogodišnjom Ovdje osobito moram istaći pok. Rabljanina tradicijom u drvenoj brodogradnji jamac je pot- fra Odorika Badurinu koji je na osobit način Što projekt revitalizacije rapske lađe znači za puno uspješnog rekonstruiranja rapske lađe. zadužio nas Rabljane slažući Veliku Kampor- otok Rab ali i za cjelokupnu hrvatsku pokretnu Tome u prilog ide i činjenica da smo u tijeku baštinu, pitali smo Josipa Andrića koji nam je projekta pronašli i zagubljenu maketu koju je sku kroniku i niz važnih povijesnih zapisa. Po- kazao: Josipov pokojni otac Josip Pičuljan, 1897- vijesno značenje njegova rada tek će se morati - Zahvaljujući ovom projektu spašen je jedan 1988, izradio 1968., po narudžbi pokojnog valorizirati kako bi mu pripalo visoko zaslužno autohtoni i vrlo vrijedni dio rapske pokretne gradskog tajnika Vjekoslava Legca, za Grad mjesto među osobama koje su zadužile otok kulturne baštine. U slaganju tog “spasonosnog Rab. Činjenica je da je Katolička crkva majka Rab. Pomoć u projektu pružili su i marljivi mozaika” za rapsku lađu vrlo vrijednu pomoć hrvatske povijesno-kulturne baštine, pa tako i građani otoka nizom korisnih informacija i star- dali su doajen hrvatske drvene brodogradnje povijesni podaci koji su sačuvani o lađi: pori- ih sačuvanih fotografija među kojima posebno 1 zip / 43 ističem jedinu pronađenu fotografiju s razape- tim križnim jedrom na lađi, zaključuje Andrić. Čemu je sve služila “laja” Ono što je karakteristično za izložbu, ali i za čitav projekt, jest aktivno uključivanje rapskih učenika u “Priču o rapskoj laji”. Oni su, naime, svojim likovnim i literarnim radovima na čakavštini, nastalima pod vodstvom učiteljica Edite Sušić Duzić i Jasne Vidas Vidović, dali značajan doprinos uspjehu izložbe. “Priča o rapskoj laji” nakon Raba uspješno je predstavljena i u foajeu HNK u Varaždinu, a doznajemo kako se popis gradova koje će ova zanimljiva izložba posjetiti svakim danom povećava. Na redu su Senj, Gospić (odakle su s Velebita dol- azile grede na Rab), Rijeka, Opatija, Bakar, Krk, Lošinj, Novalja, Pag, Zadar... Famozna lađa (“laja”) iako neprocjenjivi dio naslijeđa rapske pokretne kulturne baštine, tek je ovom inicijativom dobila svoju novu priliku za novi život. Rapska je lađa naime, kako nam priča brodograditelj Josip Pičuljan, bila nasušna 2 3 potreba i jedino sredstvo od mora koje je služilo kako za ribarenje, tako i za prijevoz ljudi, robe, ljetine i svega ostalog. Valjalo je njome osim na ribe, odlaziti i na barbatska polja i vinograde do kojih nije bilo dobroga kopnenoga puta. Lađom su se odvozile pčele na Velebit na kasniji cvat, odvozilo se sukno brnistre do Senja, a odatle krojačima do rijeke Gacke pokraj Otočca na stap. Njome su odvoženi i razni poljoprivredni proizvodi s otoka te žito u mlin u Žrnovnicu. Poznato je da se na starim dvorima Zrinskih i Frankopana posebno cijenila delicija od suhog štoklja (hobotnice) s Raba, a rapskom su lađom rapski kmetovi odvozili plemićima “u grad” nji- 4 hov dio svojih proizvoda s njihove zemlje. Zato i ne čudi podatak iz Arhiva Župnog ureda u Barbatu koji navodi da je 31.12.1843. pri popisu samo u toj župi popisano 38 lađa, a ako znamo da je Barbat tada imao svega 40 kućnih brojeva, jasno je da je gotovo svako barbatsko ognjište imalo jednu lađu. Projekt izgradnje replike rapske lađe No lađa je bila i puno više od prijevoznog sredstva, bila je invencija jednog naraštaja koji je znao prevladati prepreke koje je život na otoku stavljao pred njih, značajna stepenica 1 - Pod starim zidinama Raba...• 2 - Jedna od maketa rapske lađe na izložbi pod nazivom u razvoju obiteljskog gospodarstva. Rapska “Priča o rapskoj laji” • 3 - Dio članova rapskog ogranka Matice hrvatske koji aktivno sudjeluju lađa je blistavi primjer praktičnog brodogra- u projektu • 4 - Zdenko Antešić, Ivan Šegota-Mile, Josip Pičuljan, župan Zlatko Komadina i diteljskog razmišljanja i vješto sublimiranih Josip Andrić, na sastanku oko revitalizacije rapske lađe nautičkih spoznaja starih Rabljana, predaka velikih rapskih brodograditelja koji kroz čitavo 20. stoljeće pa sve do današnjih dana svjetlaju pramcem i krmom “na špic” te veslima koja su rapske lađe, došlo je konačno vrijeme da se obraz jadranske brodogradnje. zbog zakona poluge i što boljeg stabiliteta lađe njen baštinski značaj prepozna i zaštiti. U tu bila položena na dugački poprečni igo, bilo je svrhu prema riječima predsjednika rapskog Iako počeci izrade i korištenja rapske lađe moguće s više vještih veslačkih ruku postizati i nisu poznati, zna se da se ona gradila od debla ogranka MH Josipa Andrića u suradnji Ma- velike brzine. Mali površinski otpor i mogućnost tice, Pomorskog fakulteta u Rijeci, Ureda za velebitske smreke i to odsječene u neposred- uzdužnog hvatanja više širih valova na otvore- pomorstvo PGŽ-a i Grada Raba pokrenut je noj blizini otoka, a sam raspon oborenog debla nom moru, davali su joj iznimne karakteristike određivao je i dimenzije lađe. Deblo se rušilo koje su je činile pogodnom i za snažnu buru i projekt izgradnje replike rapske lađe koji će biti u točno određeno doba godine, a zatim se za jugo. Ni vez joj nije trebao, zaštićena crnim kandidiran za financiranje sredstvima iz pret- prije dubljenja dvije godine sušilo na otoku. Za blakom (katranom) izvlačila se na obalu i ostav- pristupnih fondova EU, sa željom i namjerom ostale dijelove lađe, vesla i madire koristio se ljala bočno oslonjena na igo, bila je idealna za da novoizgrađena rapska lađa u srpnju 2012. hrast. otočne uvjete - malo je tražila, a davala je puno. godine bude predstavnik hrvatske pomorske Uska lađa dužine i do 9 metara od udubljen- Iako je s novim načinima izrade brodova neg- baštine na najvećem susretu starih drvenih og debla najvjerojatnije se s vremenom počela dje pred početak Prvog svjetskog rata gotovo brodova što se svake četiri godine održava u bočno nadograđivati madirima i daskama. S u potpunosti prestala gradnja, pa i korištenje francuskom gradu Brestu.  44 / zip oko nas Prof. dr. Ante Škrobonja Liječnik mora biti kompletna ličnost

Od Hipokrata sam naučio da uvijek pogledam što su moji prethodnici učinili, iskusili i zamislili – dr. Ante Škrobonja

Napisala: Barbara ČALUŠIĆ da Rijeke iz 2001. godine, dr. Ante Škrobonja nog predmeta posjećuju i Aleju glagoljaša, a Snimio: Petar FABIJAN može se pohvaliti posljednjom, državnom na- prolazeći kroz Istru, Škrobonja im nudi jedan  gradom “Ivan Filipović” dobivenom prošle go- poseban pogled na nju, njezinu povijest i um- dine za promicanje pedagoške treorije i prakse jetnost, nudeći naučena znanja od njegovih Već na prvi pogled, bogata biografija prof. za područje visokog školstva, ali i nagradom velikih učitelja, barba Branka i tete Rade, dr. Ante Škrobonje umirovljenog profesora istog ranga iz 2006. u području biomedicinskih odnosno Branka Fučića i Radmile Matejčić. riječkog Medicinskog fakulteta daje naslutiti znanosti, pa je time i jedini riječki znanstvenik s Pritom će ustvrditi da sakralno slikarstvo nije da je riječ o osobi s mnoštvom interesa koji se, dvije najviše državne nagrade. nastalo zbog umjetnosti, već da bi prikazalo iako na prvi pogled nespojivi, u razgovoru s praktički život običnim smrtnicima dok će neke njim počinju preklapati i stvarati posve prirodnu Osebujan pogled na medicinu prihvaćene povijesne činjenice demantirati cjelinu. Dugogodišnji rad na fakultetu na kojem Škrobonja je godinama na Medicinskom medicinskim razmišljanjem. danas djeluje kao vanjski suradnik, niz objav- fakultetu radio kao voditelj kolegija Uvod u - Počinjem studentima tumačiti život od ljenih članaka u uglednim svjetskim časopisima medicinu i povijest medicine, te Povijest sto- začeća preko rađanja do smrti jer se brojne (objavio je ukupno, sam ili u koautorstvu, dva matologije, osmislio je kolegij Povijest hrvatske istarske freske mogu intrepretirati i s biološkog sveučilišna udžbenika i četiri knjige, te 120 medicine na poslijediplomskom studiju što stajališta. Porod je tu vjerojatno najzanimljivija naslova u stručnim i znanstvenim časopisima), je za sada prvi i jedini takav slučaj na hrvats- tema. Vrlo često ćete vidjeti ženu koja leži. Uz rad na znastvenim projektima, volontiranje u kim medicinskim fakultetima, a njegov iz- nju je jedna žena, druga sprema pelene, treća Crvenom križu, začetak rock-fotografije na borni kolegij Medicina zavičaja nikad ne može kuha i to je zapravo zdravstveno-odgojna ovim prostorima - samo su neke od stavaka u uključiti onoliko studenata koliko se prijavi za poruka koju treba znati pročitati i u njoj postaje njegovoj biografiji. Njegov renesansni pristup u pohađanje. jasno što tko radi u jednom od najčešćih tema svemu što radi, bilo profesionalno ili pak volon- Naime, Škrobonja je profesor koji svoje stu- medicine – rođenju, objašnjava Škrobonja koji terski, možda se najbolje vidi u njegovoj profe- dente uči o medicini i njezinim dostignućima, će za Dvigrad reći da nije napušten zbog kuge, sionalnoj karijeri: radu sa studentima i pristupu iz jedne vrlo osobite i osobne, humanističke kako razmišljaju oni koji ne poznaju medicinu, medicini kao znanosti koja nema samo svoju perspektive. Sve to iz razloga jer, kako kaže, već zbog malarije koju je prouzrokovao teren s “up to date” sadašnjost već i bogatu povijest. čovjek, a posebice liječnik mora biti kompletna puno vode, a posljedično i komaraca. Medic- Od najznačajnijih nagrada, osim Nagrade Gra- ličnost. Tako njegovi studenti u sklopu izbor- inu nalazi u Gračišću u čavlima na crkvi Majke zip / 45

Dugogodišnji rad na fakultetu, niz objavljenih članaka u uglednim svjetskim časopisima, rad na znastvenim projektima, najviše državne nagrade, volontiranje u Crvenom križu, začetak rock- fotografije na ovim prostorima - samo su neke od stavaka u biografiji dr. Ante Škrobonje

dr. Ante Škrobonja: kao dobitnik Državne nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti u znanstvenom području biomedicinskih znanosti (2006. g ) i Godišnje nagrade «Ivan Filipović» za promicanje pedagoške teorije i prakse za područje visokog školstva (2009. g) jedini je riječki znanstvenik s dvije najviše državne Nisam svirao s nagrade Uraganima, ali sam im bio logistika – Škrobonjina snimka Uragana bila je ujedno i naslovnica prve ploče s antologijskom “Školjkom”

Božje na placu koje su kriomice u znak zavjeta medicinu rada. U Vipavi je, kako kaže, vidio i stvaranju povijesti, a istovremeno je i interpre- zabijale nerotkinje. radio sve što podrazumijeva posao jednog tira na svoj način, vjerojatno je i razlog što se liječnika. njegovo spominje kao ime prvog rock fotografa Povijest medicine - učiteljica liječnika - U te tri godine koliko sam boravio u Vipavi na području bivše države. Baveći se fotografi- Prema njegovom mišljenju u medicini je po- probao sam sve: od poroda na cesti, ski- jom Škrobonja je kao član foto klubova “Col- vijest osobito važna i svi moraju znati što su danja mrtvaca s tavana do smrti najstarije or”, “Nova Gorica” i “Rijeka” sudjelovao na njihovi prethodnici učinili, što su iskusili i što su mještanke koja je umrla 15 dana prije svog 100. preko 200 kolektivnih i 17 samostalnih izložbi, učinili. rođendana, prisjeća se Škrobonja. a dobitnik je i četrdesetak nagrada i priznanja - Od Hipokrata sam naučio da uvijek po- A kad njegovo sjećanje krene još dalje, u među kojima se posebno ističe nagrada Tošo gledam što su moji prethodnici učinili, iskusili vrijeme prije medicine i znanosti, nemoguće Dabac iz 1988. godine. Njegove rane fotografi- i zamislili. Kad pogledate hrvatsku medicin- je zaobići Sušačku gimnaziju uz koju ga vežu je koje je kao gimnazijalac i student snimio sa sku bibliografiju vidjet ćete da ovaj narod ima dvije važne stavke njegove biografije – volo- skromnom fotografskom tehnikom među inim mnogo toga napisano i da su učinili puno u ntiranje u Crvenom križu i rock gledan očima pričaju i priču o začetku riječkog rocka koji i u okviru svoga vremena i prostora bez obzira fotografije. njegovom albumu započinje s Uraganima. Uz što se današnjim mladim znastvenicima nabija Uragane gdje je s fotoaparatom umjesto instru- da sve mora biti up to date. Jedan Findrele je Prvi rock fotograf na području bivše države menta bio praktički član benda, njegova arhiva 50-tih godina objavljivao posvuda u svijetu, a Škrobonja je, naime, bio prvi predsjednik Te- iz šezdesetih uključuje snimke Kockara, Sono- nije imao internet - časopis American Journal renske jednice Crvenog križa osnovane u je- ra, Sirena, Sinova mora i ostalih riječkih grupa. of Gynaecology objavio je 1951. godine nje- sen 1960. godine. Kao gimnazijalac i student gov članak o vakuum ekstraktoru. Premda su svesrdno je sudjelovao u nizu humanitarnih - Nisam svirao s Uraganima, ali sam im bio i drugdje eksperimentirali s jodnom tinkturom, aktivnosti od prikupljanja i distribucije pomoći logistika. Tih šezdesetih godina počela se riječki kirurg Antonio Grossich je prvi objavio stradalima u velikim elementarnim nepogoda- stvarati jedna nova generacija Riječana. Up- svoja iskustva u svjetski relevantnom časopisu. ma u Skoplju, Banjaluci i Crnoj Gori, pokretao ravo ta je generacija prihvatila rock kao nešto Prije akademske karijere Škrobonja je radio aktive u srednjim školama i organizirao brojne svoje i Rijeka je danas zahvaljujući tome apso- kao liječnik opće prakse u slovenskoj Vipavi i javnozdravstvene akcije terenske jedinice. lutno rockerski grad u kojem cajke nikad neće riječkom Domu zdravlja gdje je specijalizirao Njegova sklonost da naprosto sudjeluje u zaživjeti, zaključuje Škrobonja. 46 / zip oko nas Anđelko Manestar, Dramalj Zaslužujemo dostojanstveniji život u starosti

Crikvenički umirovljenici ove zime organizirali su vrlo uspjelu maškaranu povorku Umirovljenici razumiju da je gospodarska Vezan uz Istru i Crikvenicu kriza, ali traže da se teret krize ravnomjernije Anđelko Manestar je nakon završetka studija radio najprije u dječjem domu i školi u Livadama u Istri, potom u rasporedi, jer su mirovine u prosjeku dva i osnovnoj školi Vodice na Ćićariji, zatim u školi u Dramlju te u Osnovnoj pol puta manje od plaća, što je na samom školi Vladimira Nazora u Crikvenici. U Narodnom sveučilištu Crikvenica bio dnu Europe, kaže Anđelko Manestar, je direktor, zatim je bio i dva mandata direktor u Vinodolskoj tiskari u Crikvenici, predsjednik Udruge umirovljenika Grada iz koje je otišao u mirovinu 1987. godine. Dugo godina surađivao je u Crikvenice i Općine Vinodolske lokalnim novinama, Novom listu i ostalim novinama u Hrvatskoj. Dobitnik je Ordena Manestar: Sadašnja takozvana rada sa srebrnim vijencem i mnogih “švicarska formula” za priznanja. usklađivanje mirovina doprinijela je osiromašivanju umirovljenika zip / 47

Napisala: Mira KRAJNOVIĆ ZELJAK Snimio: Petar FABIJAN  nđelko Manestar dvadeset je godina na Ačelu jedne od najbrojnijih udruga umirovljenika u Primorsko-goranskoj županiji - Udru- ge umirovljenika Grada Crikvenice i Vinodol- ske općine, a i potpredsjednik je Matice umirovljenika Primorsko-goranske županije. Udruga broji više od dvije tisuće članova. Po- vod za razgovor su sveprisutna financijska kriza i položaj umirovljenika te dva nova projekta koji se provode u Crikvenici - program Pomoć u kući te izgradnja doma za starije i nemoćne U Crikvenici nedostaje osobe kategorije četiri zvjezdice. prostor za okupljanje Peti mandat ste predsjednik Udruge umirovljenika umirovljenika Grada Crikvenice i Općine - Anđelko Manestar Vinodolske. Kakav je standard umirovljenika s vašeg područja s obzirom na krizne godine? kulturno-prosvjetne i sportske aktivnosti, umirovljenika. U našem prostoru u Ulici Ljube - Umirovljenici razumiju da je gospodarska koji se godišnje donose na skupštinama na Stipanića 2 u Crikvenici članovi mogu pročitati kriza, ali traže da se teret krize ravnomjernije prijedlog Izvršnog odbora i mene kao pred- dnevni i tjedni tisak, pogledati televizijski pro- rasporedi, jer su mirovine u prosjeku dva i pol sjednika. Socijalni program obuhvaća posjet gram ili neki film na DVD-u ili DVD druženja puta manje od plaća, što je na samom dnu starijim nemoćnim osobama u domovima s naših putovanja. Ljudi u starijoj dobi su ug- Europe. Naši umirovljenici su svojim napornim umirovljenika i njihovom stanovima, i prema lavnom usamljeni i željni su druženja, što im radom i doprinosom za vrijeme radnog vijeka svojim mogućnostima, onim jako ugroženim prema našim mogućnostima i omogućavamo. stvorili dovoljno novih vrijednosti na temelju pomažemo iz financijski skromnih sredstava. kojih zaslužuju dostojanstveniji život u sta- U tom programu aktivno surađujemo s Gra- Na području Grada Crikvenice uvodi se rosti. Programom gospodarskog oporavka dom Crikvenicom i Općinom Vinodolskom. program Pomoć u kući... za umirovljenike predviđaju se samo restrik- Obje lokalne jedinice u svojim proračunima - To je vrlo korisno i mi smo, prema traženju, tivne mjere bez prijedloga za poboljšanje i imaju za te svrhe proračunska sredstva koja Gradu dali spisak ljudi koje bi s naše strane rješavanje njihovih teških i nagomilanih prob- redovno doznačuju Udruzi. lema. Mirovine su i dalje zamrznute, još od trebali obuhvatiti. Dali smo petnaestak imena lanjskog “kriznog zakona”. Prošli tečajeve informatike naših članova. Kulturni program obuhvaća posjet Hrvats- U Crikvenici djeluje još jedna udruga Većina prepuštena na milost i nemilost kom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u umirovljenika - Udruga umirovljenika Sama činjenica da su mirovine zamrznute, Rijeci, a 120 članova ima stalnu pretplatu za “Sunce”. Kakva je suradnja dviju udru- a da cijene koje vitalno pogađaju umirovljen- predstave i to više od deset godina, a glav- ga? ike rastu, jasno pokazuje kako i na koji način ni akter oko toga je Vesna Prijić, koja je kao se obezvrjeđuju mirovine i umirovljenike gura članica Izvršnog odbora zadužena za kult- - Ta udruga je vrlo aktivna i treba im čestitati. u daljnje siromaštvo, nastavlja Manestar. uru, sport i rekreaciju. Redovno posjećujemo Naša je želja da suradnja bude bolja. Neki Postojeće stanje je neodrživo i najviše ga trpe Istarske toplice, a cijene su prihvatljive i plaća umirovljenici članovi su obje udruge. umirovljenici, jer su mirovine ispod četrdeset se u tri obroka. Uz to, redovno se održavaju Prije umirovljenja dugo godina ste bili posto prosječne plaće. Sadašnja takozvana sportske igre umirovljenika uz Dan starijih ravnatelj Osnovne škole Vladimira Nazora “švicarska formula” za usklađivanje mirovina osoba, 1. listopada, i surađujemo godinama u Crikvenici. Surađujete li i danas s vašom doprinijela je osiromašivanju umirovljenika. s mnogim udrugama umirovljenika, s ko- Za usklađivanje mirovina trebalo bi uvesti for- jima se družimo na zajedničkim okupljan- školom i postoji li suradnja Udruge s mlad- mulu koja bi osigurala postupni rast mirovina jima ili natjecanjima. Također, svake godine ima? u odnosu na prosječnu plaću, zato što je održavamo humanitarni bal za socijalne svrhe. - Škola me ne zaboravlja, pozivaju me na sadašnja razlika prevelika i stvorila je od većeg Ove godine organizirali smo u karnevalskom svoje svečanosti, posebno pri obilježavanju broja umirovljenika socijalne slučajeve. šatoru otvoreni maškarani turnir u pikadu, gdje Dana škole. Statutom Udruge je predviđeno Hoće li umirovljenici u takvoj situaciji je bilo okupljeno više od dvadeset ekipa, koje da institucije mogu postati kolektivni članovi moći koristiti dugoočekivani dom, čija su se natječući dobro zabavile, a najboljima naše udruge, ali to za sada slabije ide, no nad- su podijeljene medalje i pokali, nakon čega je izgradnja počinje u Crikvenici? amo se da će i to krenuti pa ćemo i s mladima održan domjenak. - Izgradnja doma umirovljenika visoke kat- iz škola ostvariti suradnju na ekološkim pro- egorije za smještaj umirovljenika i starijih Vaša udruga organizira i različite tečajeve jektima. osoba neće riješiti probleme umirovljenika za svoje članove? Autor ste publikacije o povijesti vašeg zbog visokih cijena smještaja. S mirovinom - Prošle godine imali smo tri tečaja informa- rodnog mjesta Dramlja? od oko dvije tisuće kuna i manjom, većina tike za naše članove. Educirano je šezdeset naših umirovljenika i dalje će biti prepuštena članova po dvadeset sati, a interes postoji i - Najprije sam objavio mali separat u sklopu na milost i nemilost, jer Grad Crikvenica, kako dalje te ćemo tečaj ponoviti i ove godine. Poje- Vinodolskog zbornika, koji je izdvojen kao sada stvari stoje, neće moći subvencionirati dini članovi uključeni su u Planinarsko društvo publikacija. Sada radim na proširenju i vje- dio troškova ni za one najugroženije kojih ima “Strilež”. U planu je osnivanje literarne sekcije rujem da će knjiga “Povijest Dramlja” biti iz- mnogo na našem području. jer imamo članove koji pišu pjesme i prozu. dana za dvije godine. Knjiga će imati podatke Vaša udruga je vrlo aktivna, kako ocjenju- Razmišlja se i o osnivanju još nekih sekcija o početku i nastanku Dramlja, kulturnom, jete njezin rad? poput likovne, pjevačkog zbora i folklorne... prosvjetnom, sportskom i ostalom životu tog - Pretpostavljam da je rad korektan i do- Što nedostaje umirovljenicima u Crikvenici? malog primorskog mjesta, čija povijest seže u bar. Imamo socijalni program, program - U Crikvenici nedostaje prostor za okupljanje antiku. 48 / zip eko etno Poljoprivredna zadruga “Plodovi Vinodola” Poljoprivredna zadruga Plodovi Vinodola oživjet će vinodolsku Smokve - novi vinodolski brand dolinu - Mihovil Juriša Kvaliteta vinodolskih smokava je potvrđena, ali se ide i dalje u pokusnu proizvodnju pekmeza od suhih smokava s cimetom, čokoladom i bademima te s lavandom. Cilj je preradom doći do novog vinodolskog branda koji bi se temeljio na otkupu i preradi smokava, u cilju suvenirske prodaje u malim serijama. Na prezentaciji vinodolske smokve i proizvoda od nje radi se intenzivno, a uz ostalo predstavljaju se na raznim manifestacijama i sajmovima. Tako u Triblju na “Danima smokav i sportskog ribolova” predstavljaju se proizvodi od smokava, ali i održavaju predavanja o popularizaciji sadnje smokava u Vinodolskoj dolini.

Na tragu vinodolske tradicije

Ciljevi osnivanja zadruge su oživljavanje poljoprivrede u Vinodolskoj dolini na temelju revitalizacije vinogradarstva, voćarstva, Tri vinske ceste maslinarstva, proizvodnje krmnog bilja, Vizija razvoja Vinodolske doline do Križišća i cijelog priobalnog pojasa povrća, ljekovitog bilja, stočarske proizvodnje Crikvenice i Novog Vinodolskog su tri vinske ceste, uz koje su već podignuti i razvijanja agroturizma. Od sadašnjih 3.156 nasadi vinograda i agroturistički objekti. Jedan krak trebao bi ići smjerom Šarari hektara obradivo je tek pet posto površina, - Ladvić - Crikvenica, drugi Grižane - Podbadanj - Crikvenica, a treći Novi a cilj je doći do deset posto. Na to obvezuje Vinodolski - Pavlomir - Bribir - Grižane - vinodolska tradicija... Tribalj - Drivenik - Križišće. zip / 49 eko etno Poljoprivredna zadruga “Plodovi Vinodola”

Zadruga je prošle godine plasirala Zadruga je 1.730 voćnih eksperimentalno sadnica i maslina. posadila lavandu Novi maslinici na pola hektara u posađeni su u Triblju, a početni Bribiru i Driveniku rezultati ohrabruju

Napisala: Mira KRAJNOVIĆ ZELJAK - Na to nas obvezuje vinodolska tradicija, sada smokve, kojih je u Vinodolu evidentirao Snimio: Petar FABIJAN kada je u Vinodolu bilo 614 hektara pod vino- oko 3.660, ušla u finalizaciju te otkupljuje  gradima i 420 hektara voćnjaka, što znači da je plodove smokve u Zadružnom centru za ot- zelenu Vinodolsku dolinu ili Vallis vinearia svaki treći hektar bio pod višegodišnjim nasad- kup i preradu. U posljednje dvije godine otku- Upolako se vraća vinogradarstvo, po ko- ima. Posjedi su danas opustjeli, a nekad uredni pljeno je oko 3,5 tona smokava, koje su prošle jemu je još u antičko doba dobila ime, ali i os- vinogradi i voćnjaci zarasli su u žbunje i šikaru, tehnički i tehnološki postupak sušenja u mod- što se posljednjih godina nastoji promijeniti - tale kulture, koje su nekad bile zastupljene u ernoj zadružnoj sušari u Bribiru. Također, u cilju kaže Mihovil Juriša. Vinodolu, posebno smokve i trešnje, koje, uz brendiranja vinodolske smokve na sajmovima vino, postaju brand toga područja. Posljednjih su predstavljeni pekmezi i džemovi od suhih godina prišlo se revitalizaciji vinogradarstva, Poticaji za nabavu sadnog materijala smokava s lavandom, bademom, čokoladom, voćarstva, maslinarstva, proizvodnji ljekovitog - Upravo na tragu tradicije vinogradarstva bilja, povrća i ostalih poljoprivrednih kultura te i starih autohtonih sorta vele i miće žlahtine, praline od smokava, rakije od smokve, kolači ći razvoju stočarstva, a za sve to najveću zaslugu žumića, vrbića, bilana i debeljana, želimo vratiti i drugo, namijenjeni suvenirskoj prodaji. u proizvodnju izvorne sorte vele i miće žlahtine ima Poljoprivredna zadruga Plodovi Vinodola, Spašavanje obiteljsko-poljoprivrednih koju je osnovala Općina Vinodolska 19. srpnja te je prošle godine u vinogradima u Bribiru, 2005. godine, zajedno s 24 osnivača s područja Grižanima i Driveniku posađeno 480 loznih cij- gospodarstava epova tih sorta, a postupno će se vratiti i ostale Općine Vinodolske i Grada Crikvenice. Među U Vinodolu je u tijeku i zanimljiv pilot-projekt osnivače Poljoprivredne zadruge uključili su vinodolske stare sorte vinove loze. sadnje jedanaest sorta međuvrsnih križanaca se i gradovi Crikvenica i Novi Vinodolski, na Zadruga je prošle godine plasirala 1.730 voćnih stolnih sorta grožđa uvezenih iz Mađarske. čijim područjima se također u sklopu obiteljsko sadnica i maslina, od toga 1.050 sadnica mas- Prema riječima Mihovila Juriše, pokazalo se da – poljoprivrednih gospodarstava provode pro- lina, čime su se stekli uvjeti u tri maslinika koji, uz četiri sorte mogu biti zanimljive za podizanje jekti sadnje nekadašnjih vinodolskih kultura. županijske, stječu pravo i na državne poticaje. većih nasada u ekološkom uzgoju bez primjene Oživjeti opustjele posjede Proizvedene su i prve kapi vinodolskog maslino- vog ulje izuzetne kvalitete, iz mladih vinodolskih pesticida. Stoga je u planu sadnja na deset Među osnivačima zasigurno je najzaslužniji maslinika, koje je predstavljeno na sajmu vina u hektara te četiri stolne sorte grožđa, koje su Mihovil Juriša, diplomirani agronom, koji se na- Crikvenici. Posađeni su i novi maslinici u Bribiru u suradnji s Agronomskim fakultetom Zagreb, kon četrdesetak godina vratio u rodni Vinodol i Driveniku, Crikvenici i zaleđu Novog Vinodol- izdvojene po kakvoći i ostalim parametrima, i svoje stručno znanje i iskustvo stavio u funk- skog, čiji se rod očekuje u narednim godinama. a čije će praćenje biti nastavljeno . Uvjet za ciju revitalizacije poljoprivrede Vinodola. Iako podizanje tih trajnih nasada je navodnjavanje. je Mihovil Juriša u mirovini, on ne miruje, pred- Također, iskazan je velik interes za sadnju tradicionalne vinodolske smokve te je u posljed- Paralelno s razvojem vinogradstava, sjednik je Nadzornog odbora Zadruge i sva- maslinarstva i voćarstva u Vinodolu su u tijeku kodnevno je s direktorom Željkom Lončarićem nje tri godine posađeno je 480 sadnica, a post- i projekti za navodnjavanje i okrupnjavanje na terenu. Od osnivanja zadruga i obiteljska oji interes i za sadnju jabuka, trešanja, marelica, poljoprivrednog zemljišta, bez čega neće poljoprivredna gospodarstva imala su značajnu badema i lješnjaka. potporu Općine Vinodolske da se zadruga pro- - Naša je orijentacija da i dalje potičemo sad- biti značajnije proizvodnje. Navodnjavanje je filira kao Centar za održivi razvoj poljoprivrede nju smokava, maslina i trešanja u Vinodolu. Od planirano iz Tribaljskog jezera i izvora koji imaju Općine Vinodolske, Grada Crikvenice i Grada osnutka Zadruge pokrenut je 21 pilot-program dosta vode. Novog Vindolskog. u vinogradarstvu, voćarstvu i maslinarstvu, u U sklopu Zadruge djeluje i petnaestak Ciljevi osnivanja zadruge bili su da se na sklopu kojih je ukupno zasađeno 7.220 sadnica, obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava koja temelju elaborata oživljavanja poljoprivrede prvenstveno smokve, trešnje i masline. Tako, na se bave stočarskom proizvodnjom i proizvod- maslinu otpada 3.440 stabala, smokvu 610. No, u Vinodolskoj dolini, ali i u crikveničkom prio- njom mlijeka te značajan broj pčelara s više od najviše je zasađeno loznih cijepova, čak 12.600. balju i zaleđu Novog Vinodolskog razvijaju 800 pčelinjih košnica. Zbog sve skuplje stočne projekti revitalizacije vinogradarstva, voćarstva, Pritom je vrlo značajno da Primorsko-goranska županija daje i dalje poticaj za nabavu sadnog hrane, čija je proizvodnja u Vinodolu skuplja i do maslinarstva, proizvodnje krmnog bilja, povrća, 30 posto nego u ostalim dijelovima Hrvatske, ljekovitog bilja, stočarske proizvodnje i potican- materijala i to 50 posto cijene za više od 300 traže se modaliteti kako pomoći da se ta gos- je razvijanja agroturizma u suradnji s turističkim loznih cijepova i za više od 50 sadnica voćki po podarstva održe. Stav je zadruge, da se pored zajednicama. Osim toga, ciljevi su također jednom obiteljskom gospodarstvu, a Općina da se postupno ulazi u programe uređenja Vinodolska u poticaju sudjeluje s 30 posto, tako državnih poticaja za područja s težim uvjetima zemljišta u suradnji s obiteljskim gospodarst- da krajnji korisnik, odnosno vlasnik OPG-a plati privređivanja, na razini lokalnih jednica formira vima, kako bi se u jednom dužem periodu od samo 20 posto cijene voćke ili loznog cijepa. fond novčanih poticaja u stočarstvu, kako bi sadašnjih 3.156 hektara, od kojih je obradivo Isto tako poticaje daju i gradovi Crikvenica i Novi im se pomoglo u održanju svojih OPG-a, što pet posto, došlo do deset posto obradivih pol- Vinodolski – naveo je dalje Juriša. je Grad Novi Vinodolski već učinio, a Općina joprivrednih površina. Osim novih nasada, Zadruga je iz starih na- Vinodolska planira to činiti i u 2010. godini.  50 / zip eko etno Gastronomski kult Rapske torte Budući da Rapska torta spada među tzv. suhe kolače, ta joj odlika trajnosti, uz neospornu sladokusnu izvrsnost, samo dodatno podiže popularnost diljem Hrvatske, ali i izvan njenih granica. Upravo zbog delikatnosti njene izrade, u rapskim krugovima moguće je pronaći tek desetak vrsnih nasljednica izvorne izrade prave Rapske torte

Najpoznatiji Rapska torta je gastronomski rapski kolač doživljaj

Napisao i snimio: Hrvoje HODAK nije izlazila iz okvira gradskih zidina, dodala er-Expo 2005., prve nagrade HTZ-a u sklopu  još jedan osebujan sastojak identitetu staro- akcije Volim Hrvatsku i osvojenog Plavog cvi- Iako se njezina originalna receptura na ga grada. jeta, pa sve do Plakete Grada Raba za promicanje tradicionalnih vrijednosti, rapskog tur- Rabu još do prije dvadesetak godina smatra- Vrijedan gastrosuvenir la dobro čuvanom tajnom, na više od 800 go- izma i kulture življenja. Zahvaljujući prvenstveno domišljatosti dina staru vještinu spravljanja Rapske torte, Godine 2008. Ministarstvo mora, pro- gospođe Vilme Brne, u novije vrijeme Rapska najslađeg i najpoznatijeg rapskog kolača već meta i infrastrukture dodijelilo im je oznaku torta pokazala se izuzetno vrijednim gastro- odavno pravo ne polažu samo časne bene- Hrvatski otočni proizvod za Rapsku tortu, suvenirom, ili točnije gastrosimbolom Grada diktinke. Naime, godina pojavljivanja ove a istu oznaku dobili su i 2009. za rapske Raba. Kada je gospođa Vilma otvorila privat- jedinstvene slastice na otoku Rabu vezuje mustaćone i baškotine. U Opatiji 2. travnja nu slastičarnicu, 1. svibnja 1996., njezin sin se uz papu Aleksandra III. koji je 1177. go- ove godine Pekarnica slastica “Vilma” osvo- Josip imao je tek 14 godina. Nakon Vilminog jila je drugo mjesto za kontinuiranu kvalitetu dine ploveći od talijanske luke Vasto prema odlaska u mirovinu 2006. Josip je preuzeo Veneciji, gdje se imao naći s carem Fried- i unaprjeđenje dizajna ambalaže u kategoriji posao pa je tako u 24. godini postao jedan od prehrambeni proizvod, a drugo mjesto pri- richom I. Barbarossom, praćen s deset galija najmlađih poduzetnika na Rabu. Danas Pe- pristao najprije u komiškoj, zatim u zadarskoj palo im je i na svibanjskim Plodovima Dal- karnica slastica “Vilma” upošljava za rapske macije u Splitu u kategoriji “naj proizvod”. te kao posljednjoj prije cilja, rapskoj luci. prilike značajnih deset stalnih radnika, a broj Papi, koji je tom prigodom posvetio i rapsku zaposlenih tijekom ljetne turističke sezone Male tajne Rapske torte katedralu Uznesenja Marijina, navodno su naraste i do petnaest. - U vremenu kada je u taj posao krenula upravo časne benediktinke priredile jedinst- Rapsku tortu koju su nekad davno sprav- moja majka - napomenuo nam je Josip ven kolač na hostiji - rapsku tortu. ljale samo redovnice za izuzetne prigode, Brna - bilo je dovoljno napraviti dobar proiz- Postoje, naravno, i drukčije postavke koje gospođa Vilma i njezin sin Josip iznijeli su na vod. Danas - dodaje on - uz dobar proizvod govore da je kolač na Rab stigao zajedno s tržište kao dobro osmišljen promotivni adut izuzetno je važno poraditi i na kvalitetnom Papom te da u talijanskom gradu Sieni, rod- vlastite pekarske proizvodnje te su tako u marketingu te stalno širiti prepoznatljiv asor- nom gradu Alexsandra III., i danas postoji po suradnji s ostalim rapskim, ali i kvarnerskim timan proizvoda. S tim u vezi započeli smo s okusu i sastavu istovjetan kolač pod imenom turističkim subjektima, putem brojnih prezen- proizvodnjom čokoladnih pralina, čokoladnih “Ricciarelli di Siena”, no to svakako ne mi- tacija i međunarodnih turističkih sajmova namaza i zaleđenih proizvoda od lisnatog jenja činjenicu da se Rapska torta duboko dodatno promovirali i rapsku gastroponudu. tijesta. Naravno, osim Rapskoj torti, našem ukorijenila u brižno čuvanu rapsku tradiciju te Nisu, naravno, izostale ni brojne nagrade - od najjačem brandu, jednaku pažnju u pripravi da je tajna njenog spravljanja, koja stoljećima one za najoriginalniji suvenir u sklopu Kvarn- poklanjamo i ostalim našim proizvodima, 1 zip / 51 eko etno Gastronomski kult Rapske torte poput spomenutih mustaćona i baškotina, ali i medenjaka, ušećernih badema (mandu- lata) te ostalih vrsta torta i kolača za posebne prigode, vjenčanja, krstitke, rođendane... Uvjeren sam da ćemo i s našim novim proizvodima uspjeti oduševiti i one najizbirljivije sladokusce. O tome koliko rapske slatke delicije mogu biti popularne među turistima najbolje svjedoče gužve na “Vilminom” štandu tijekom Rabske fjere na kojoj kontinuirano sudjeluju od njenih početaka, a u trenutku nastajanja ove reportaže u pekarnici “Vilma” upravo se pakirala posebno naručena Rap- ska torta za bečko vjenčanje jednog austrijskog para. Budući da Rapska torta spada među tzv. suhe kolače, ta joj odlika trajnosti, uz neospornu sladokusnu izvrsnost, samo dodatno podiže popularnost diljem Hrvatske, ali i izvan njenih granica. 2 Tajnama recepture i spravljanja ove autohtone rapske delicije gospođu Vilmu poučio je njen pokojni kolega Božo Sokolić, no da bi se ovladalo vještinom pripreme Rapske torte potrebna je uistinu dugotrajna vježba. Iako je najuobičajeniji oblik Rapske torte baštun ili prut (štanga), ona se tradicionalno sprav- ljala u obliku puža, a servirala se na čipki posuta šećerom u prahu te ukrašena bijelim cvjetovima. Rapska torta tako osim svojim delikatnim okusom u kojem uz decentnu aro- mu narančine i limunove kore te maraskina, kao glavni sastojak dominira mendula, pli- jeni i svojim atraktivnim izgledom, odnosno načinom na koji se ukusno punjenje polaže na podlogu od izuzetno tankog, gotovo pro- zirnog tijesta nalik hostiji. Odabrani krug nasljednica Ono po čemu se vrlo lako uočava razlika između majstora i početnika u izradi Rapske torte, svakako je sama završnica sladokusne kreacije. Naime, tek će iskusna ruka znati uskim trakicama tijesta filigranski obrubiti 3 čitavo slatko punjenje ta ga na taj način dodatno učvrstiti za podlogu, osobito ako se radi o Rapskoj torti pužnog oblika. Upravo zbog delikatnosti njene izrade, u rapskim krugovima moguće je pronaći tek desetak vrsnih nasljednica izvorne izrade prave Rapske torte, koje su s puno ljubavi i poštovanja prema tradiciji uspjele ovladati ovom slatkom samostanskom vještinom i to uglavnom posredstvom svojih nonica ili teta. Među njih desetak svakako spadaju gospođe Sonja Pende, Dunja Brnjac, Marija Umiljenović, Tamara Kocijan i Božena Štokić. Dakle, ukoliko niste u mogućnosti doći do “Vilmine” torte u nekoj od trgovina na koje je razgranata njihova prodajna mreža, za pravi doživljaj Rapske torte gotovo je neminovno doći na Rab, jer niti jedan recept, niti jedno objašnjenje “korak po korak” ne može zami- jeniti vještinu i iskustvo domaćih sladopek- arica među kojima, također, ponekad postoje malene razlike u nijansama doziranja tijekom • 1 -Vilma i Josip Brna rapski su kolač iznijeli na tržište kao dobro osmišljen promotivni adut višednevnog procesa pripremanja ove jedin- vlastite pekarske proizvodnje • 2 - Rapska torta pužnog oblika • 3 - Kočija pekarnice “Vilma” stvene delicije.  na štandu eko-etno proizvoda u Rijeci 52 / zip pet pitanja Denis Razumović Razz, glazbenik Denis Razumović ove je godine dobio dvije nagrade Status; u kategoriji pop rock i urbane glazbe kao najbolji puhač u Hrvatskoj, te u kategoriji jazz glazbe kao najbolji jazz alt saksofonist

Napisao: Davor ŽIC sam kupio bila je grupe “Clash” i taj me je mera, a ovim CD-om ću se potpuno otvoriti Snimio: Sandro RUBINIĆ zvuk umiksan s pubertetskim ludilom total- publici jer ću u svojim kompozicijama svirati  no izbacio iz dotadašnjih dječačkih kanona alt, tenor i sopran saksofon te u određenim ponašanja i razmišljanja. Pohodio sam kon- stvarima flautu, i gitaru na kojoj sam sve certe “Termita”, “Parafa” i “Mrtvog kanala” te numere i komponirao, a i pjevat ću skat / POSLJEDNJE DVIJE GODINE 1 i odlazio na koncerte hrpe drugih riječkih tehnikom na nekim pjesmama. Inače, velik OSVAJAŠ NAGRADU “STATUS”. KOLIKO bendova koji su bujali u to vrijeme... I sam je broj gostiju na ovom mom projektu što će NAGRADE IMAJU UTJECAJA NA KARI- sam oformio trio osebujnog imena “DDT” (ha, rezultirati širokim spektrom interpretatorskih JERU? ha, užas) koji je nastupio samo jednom i to pristupa i stilova. Jedno ime se ipak poseb- - Prošle godine sam dobio nagradu Status kao predgrupa grupi “Delirijum” u diskoteci no ističe, jer je u snimanju većine materi- u kategoriji za jazz glazbu kao najbolji jazz alt “Dva boda” na Trsatu. Iz tog perioda goto- jala sudjelovao moj prijatelj i vjerni suradnik saksofonist u Hrvatskoj, a ove godine sam vo 18-satnog dnevnog “radnog vremena” Spartaco Črnjarić. Materijal za CD bi trebao u dobio dvije nagrade Status i to u kategoriji provedenog u kavani hotela Kontinental, na potpunosti biti zgotovljen do kraja ovog ljeta, pop rock i urbane glazbe kao najbolji puhač u ogradi ispred nje i bircevima u istom kvartu, a realno očekujem da bi mogao biti objavljen Hrvatskoj, te naravno i u kategoriji jazz glazbe iz onih bezbrižnih dana i večeri provedenih u početkom slijedeće godine. kao najbolji jazz alt saksofonist. Prvi put sam Kružnoj ulici, u starom “Palachu” i oko njega, nagradu Status dobio 2003. godine a prije ljetnih večernjih šetnji od plaže Glavanovo / PROŠAO SI DALEK PUT OD SAMO- toga sam godinama redovno bivao nominiran 4 pa do “Borca” nakon kasnog kupanja na UKOG SVIRANJA NA GITARI DO JEDNOG ali nagrada nije stizala. Pećinama, dandanas sačuvao sam mnoga OD NAJBOLJIH DOMAĆIH JAZZ GLAZBE- Iako su meni ove nagrade jako drage i puno prijateljstva muzičkih frikova s kojima sam NIKA. KAKO SAD GLEDAŠ NA TO PUT- mi znače, mislim da je pomalo smiješno tvrdi- tada izgrađivao svoje glazbeno iskustvo. OVANJE I BI LI IŠTA PROMIJENIO? ti da je neko bolji od nekog drugog na hrvats- Kad sam prije dvije godine čuo da se or- - Moje promišljanje umjetnosti je potpu- koj jazz i urbanoj sceni gdje stvarno ima puno ganizira manifestacija koja će okupiti gotovo no neraskidivo vezano za način života koji kvalitetnih i visokoobrazovanih glazbenika, sve najvažnije aktere riječke rock scene, vodim, sredinu iz koje sam ponikao, Modigli- kompozitora, voditelja orkestara... Ona je poželio sam napraviti svoju verziju vrlo pop- anijeve slike u koje sam se zaljubljivao, glasa više ocjena recentnog rada, jer je dobiva po- ularnih pjesama Termita pa sam se uhvatio saksofona Art Peppera koji me je ganuo do jedinac koji se na neki način najviše istaknuo prearanžiranja originalnih skladbi i skladanja najdubljih osjećaja, poruka Milesove glazbe svojim radom tokom godine a posebnu svojevrsnog potpuria kojega sam nazvao o percepciji svemira, tako da bi se tu teško važnost ima to što nagradu Status dodjeljuju “Termiti Hommage”. Tu su zastupljene tri što dalo promjeniti. Jednom sam bez ikakvih sami glazbenici - dakle ljudi iz struke. skladbe ukomponirane u jednu cjelinu - problema ušao u sistem jedne visokoškolske “Kišni razdraganci”, “Mama, s razlogom se ustanove ali sam se onda totalno izgubio u 2 / OBRADA TRI VELIKA HITA TERMITA brineš” i “Vjeran pas”. Iako su pjesme jazz- labirintima birokracije, školstva, regula, i ne- POKAZALA JE DA ROCK I JAZZ ODLIČNO erskom intervencijom izmijenjene do nepre- sposoban za prilagodbu tome nastavio sam FUNKCIONIRAJU ZAJEDNO. KAKO SI poznatljivosti, ali sam kao posebne goste, njegovati ideju slušanja “unutrašnjeg glasa”, DOŠAO NA IDEJU ZA TAKVU GLAZBENU radi autentičnosti, pozvao dva važna člana nastavio sam kopati po svojim resursima ide- FUZIJU? “Termita” - Kralja i Pepija – da sudjeluju u sni- ja i kreativnosti i mislim da sam imao sreće! manju, a oni su dodali prepoznatljiv “termitski - Pa eto, ja sam se počeo za glazbu zani- Bog mi je dao na dar kreativnost i moja je sound” cijelom projektu. Trenutno radim na mati, u smislu nekakvih prvih pokušaja svi- dužnost i misija da ju oblikujem, oplemenju- materijalu za svoj novi CD na kojemu će biti ranja na gitari, tamo negdje u šestom raz- jem, razvijem u glazbeno štivo, u tonove koji uvrštene samo moje autorske skladbe uz ovu redu osnovne škole. Kad sam išao u sedmi će ljude potaknuti na razmišljanje... stvar kao bonus track. razred već su moji roditelji uspjeli posuditi nekakvu sasvim solidnu, lijepu akustičnu 5 / KAD BI SLAGAO NAJBOLJI JAZZ gitaru s kojom sam se ja naprosto stopio i 3 / IZLAZAK PRVOG CD-a ČEKAO SI SASTAV SVIH VREMENA, TKO BI U NJE- nisam se odvajao od tog instrumenta. Svaki, ČETIRI GODINE, A OD NJEGOVA IZLASKA MU SVIRAO? ali baš svaki, slobodni trenutak provodio sam PROŠLE SU VEĆ TRI. AKO MATEMATIKA - Pa to uopće nije lako pitanje! Napravio “svirajući” i možete misliti kako je to zvučalo! NE LAŽE, TREBAO BI USKORO IZDATI NOVI bih par bendova, toliko je puno velikih jazz Ali brzo sam napredovao i onda se dogo- NOSAČ ZVUKA? glazbenika koji su utjecali na moje formiranje dio trenutak spoznaje... Prva LP ploča koju - Evo, snimio sam 6 od 12 planiranih nu- glazbenog ukusa.  zip / 53

Jazzer rockerskog izričaja

Kad sam prije dvije godine čuo da se organizira manifestacija koja će okupiti gotovo sve najvažnije aktere riječke rock scene, poželio sam napraviti svoju verziju vrlo popularnih pjesama Termita. Dandanas sačuvao sam mnoga prijateljstva muzičkih frikova s kojima sam nekada izgrađivao svoje glazbeno iskustvo 54 / zip Primorsko Adamićeva 10, 51000 Rijeka -goranska T; ++385 51 351-600 F: ++385 51 212-948 infopgž županija [email protected] • www.pgz.hr

Grad Rijeka Grad Mali Lošinj Općina Fužine Općina Mošćenička Draga Korzo 16, 51000 Rijeka 51550 Mali Lošinj, 51322 Fužine, 51417 Mošćenička Draga, T: ++385 51 209 333 Riva lošinjskih kapetana 7 Dr.Franje Račkog 19 Trg slobode 7 F: ++385 51 209 520 T: ++385 51 231 056 T: ++385 51 829 500 / 829 503 T: ++385 51 737 536 / 737 621 [email protected] • www.rijeka.hr F: ++385 51 232 307 F: ++385 51 835 768 F: ++385 51 737 210 Gradonačelnik: mr. sc. Vojko Obersnel [email protected] [email protected] [email protected] Predsjednica vijeća: [email protected] • www.mali-losinj.hr www.fuzine.hr Općinski načelnik: Ratko Salamon Dorotea Pešić-Bukovac Gradonačelnik: Gari Cappelli Općinski načelnik: Marinko Kauzlarić Predsjednik vijeća: Nedeljko Dražul Predsjednik vijeća: Anto Nedić Predsjednik vijeća: Đuro Radošević Grad Bakar Općina Mrkopalj 51222 Bakar, Primorje 39 Grad Novi Vinodolski Općina Jelenje 51315 Mrkopalj, Stari kraj 3 T: ++385 51 455 710 51250 Novi Vinodolski , 51218 Dražice, T ++385 51 833 131 F: ++385 51 455 741 Trg Vinodolskog zakona 1 Dražičkih boraca 64 F ++385 51 833 101 [email protected] • www.bakar.hr T: ++385 51 245 045 T: ++385 51 208 080 [email protected] Gradonačelnik: Tomislav Klarić F: ++385 51 244 409 F: ++385 51 208 090 www.mrkopalj.hr Predsjednik vijeća: Milan Rončević [email protected] [email protected] Općinski načelnik: Ivica Padavić www.novi-vinodolski.hr www.jelenje.hr Predsjednik vijeća: Mario Blašković Grad Cres Općinski načelnik: Branko Juretić Gradonačelnik: Oleg Butković 51557 Cres, Creskog statuta 15 Predsjednik vijeća: Damir Maršanić Predsjednik vijeća: Neven Pavelić Općina Omišalj T: ++385 51 661 950 / 661 954 51513 Omišalj, Prikešte 11 F: ++385 51 571 331 Općina Klana Grad Opatija T: ++385 51 661 970 [email protected] • www.cres.hr 51217 Klana, Klana 33 51410 Opatija, Maršala Tita 3 F ++385 51 661 980 Gradonačelnik: Kristijan Jurjako T: ++385 51 808 205 T: ++385 51 701 322 [email protected] • www.omisalj.hr Predsjednik vijeća: Marčelo Damijanjević F: ++385 51 808 708 F: ++385 51 701 316 Općinski načelnik: Tomo Sparožić [email protected] • www.klana.hr Grad Crikvenica [email protected] • www.opatija.hr Općinski načelnik: Matija Laginja Predsjednik vijeća: Nikola Dapčić 51260 Crikvenica, Gradonačelnik: Ivo Dujmić Predsjednik vijeća: Dorijan Valenčić Kralja Tomislava 85 Predsjednik vijeća: O’Brien Sclaunich Općina Punat T: ++385 51 455 400 Općina Kostrena 51521 Punat, Novi put 2 F: ++385 51 242 009 Grad Rab 51221 Kostrena, T: ++385 51 854 140 [email protected] 51280 Rab, Sv. Lucija 38 F: ++385 51 854 840 www.crikvenica.hr Trg Municipium Arba 2 T: ++385 51 209 000 [email protected] Gradonačelnik: Damir Rukavina T: ++385 51 777 460 F: ++385 51 289 400 www.opcina.punat.hr Predsjednik vijeća: F: ++385 51 724 777 [email protected] Općinski načelnik: Mladen Juranić prof. dr. sc. Dragan Magaš [email protected] • www.rab.hr www.kostrena.hr Predsjednik vijeća: Marijan Kereži Gradonačelnik: Zdenko Antešić Općinski načelnik: Miroslav Uljan Grad Čabar Predsjednik vijeća: Berislav Dumić Predsjednica vijeća: Ankica Lörinc Općina Ravna Gora 51306 Čabar, 51314 Ravna Gora, Narodnog oslobođenja 2 Grad Vrbovsko Općina Lokve Ivana Gorana Kovačića 177 T: ++385 51 821 042 / 821 008 51326 Vrbovsko, 51316 Lokve, T ++385 51 829 450 F: ++385 51 821 137 Goranska ulica 1 Šetalište Golubinjak 6 F ++385 51 829 460 [email protected] • www.cabar.hr T: ++385 51 875 115 / 875 228 T: ++385 51 831 336 / 831 255 [email protected] Gradonačelnik: Željko Erent F: ++385 51 875 008 F: ++385 51 508 077 www.ravnagora.hr Predsjednik vijeća: Zdravko Tomac [email protected] [email protected] • www.lokve.hr Općinski načelnik: Anđelko Florijan Gradonačelnik: Željko Mirković Općinski načelnik: Anton Mihelčić Predsjednica vijeća: Jasna Škorić Grad Delnice Predsjednik vijeća: Dražen Mufić Predsjednik vijeća: Vladimir Habazin 51300 Delnice, Općina Skrad Trg 138. brigade HV 4 Općina Baška Općina Lopar 51311 Skrad, T: ++385 51 812 055 51523 Baška, Palada 88 51281 Lopar, Lopar BB J. Blaževića Blaža 8 F: ++385 51 812 037 T: ++385 51 750 550 T: ++385 51 775 593 T: ++385 51 810 680 / 810 620 [email protected] F: ++385 51 750 560 F: ++385 51 775 597 F: ++385 51 810 680 www.delnice.hr [email protected] [email protected] [email protected] • www.skrad.hr Gradonačelnik: Marijan Pleše www.baska.hr www.opcina-lopar.hr Općinski načelnik: Damir Grgurić Predsjednik vijeća: Mladen Mauhar Općinski načelnik: Toni Juranić Općinski načelnik: Alen Andreškić Predsjednik vijeća: Ivan Crnković Predsjednik vijeća: dr. Ivan Juranić Predsjednik Vijeća: Damir Paparić Grad Kastav Općina Vinodolska 51215 Kastav, Općina Brod Moravice Općina Lovran 51253 Bribir, Bribir 34 Zakona kastafskega 3 51312 Brod Moravice, 51415 Lovran, T: ++385 51 248 006 T: ++385 51 691 452 Šetalište maršala Tita 41 Stjepana Radića 1 F: ++385 51 248 007 F: ++385 51 691 454 T: ++385 51 291 045 T: ++385 51 817 180 / 817 355 [email protected] [email protected] • www.kastav.hr F: ++385 51 294 862 F: ++385 51 817 002 www.vinodol.hr Gradonačelnik: Ivica Lukanović [email protected] [email protected] Općinski načelnik: Ivica Crnić Predsjednik vijeća: Dalibor Ćiković www.opcinalovran.hr www.brodmoravice.hr Predsjednica vijeća: Olga Antonić Dukić Općinski načelnik: Emil Gržin Općinski načelnik: Dragutin Crnković Grad Kraljevica Predsjednica vijeća: Đurđica Tancabel Predsjednik vijeća: Branimir Svetličić Općina Viškovo 51262 Kraljevica, Frankopanska 1A Općina Malinska-Dubašnica 51216 Viškovo, Vozišće 3 T: ++385 51 282 450 Općina Čavle 51511 Malinska, T: ++385 51 503 770 / 503 772 F: ++385 51 281 419 51219 Čavle, Čavle 206 Lina Bolmarčića 22 F: ++385 51 257 521 [email protected] T: ++385 51 208 310 T: ++385 51 750 500 [email protected] www.kraljevica.hr F: ++385 51 208 311 F: ++385 51 859 322 www.opcina-viskovo.com Gradonačelnik: Josip Turina [email protected] • www.cavle.hr [email protected] • www.malinska.hr Općinski načelnik: Goran Petrc Predsjednik vijeća: Alen Vidović Općinski načelnik: Željko Lambaša Općinski načelnik: Anton Spicijarić Predsjednik vijeća: Igor Rubeša Predsjednik vijeća: Josip Čargonja Predsjednik vijeća: Josip Sormilić Grad Krk Općina Vrbnik 51500 Krk, Općina Dobrinj Općina Matulji 51516 Vrbnik, Trg Škujica 7 Trg Josipa bana Jelačića 2 51514 Dobrinj, Dobrinj 103 51211 Matulji, T: ++385 51 857 099 / 857 310 T: ++385 51 401 100 / 401 112 T: ++385 51 848 344 Trg Maršala Tita 11 F: ++385 51 857 099 F: ++385 51 221 126 / 401 151 F: ++385 51 848 141 T ++385 51 274 114 [email protected] [email protected] [email protected] F: ++385 51 274 114 www.opcina-vrbnik.hr www.grad-krk.hr www.dobrinj.com [email protected] • www.matulji.hr Općinska načelnica: Gradonačelnik: Darijo Vasilić Općinski načelnik: Neven Komadina Općinski načelnik: Mario Ćiković Marija Dujmović-Pavan Predsjednik vijeća: Josip Staničić Predsjednik vijeća: Alen Šamanić Predsjednik vijeća: Željko Grbac Predsjednik vijeća: Slavko Zahija Župan: Zlatko Komadina zip / 55 Zamjenici: prof.dr.sc. Vidoje Vujić, Nada Turina-Đurić Predsjednik Skupštine: Marinko Dumanić

gradovi Županijski upravni odjeli: Ustanove u kulturi i javne ustanove PGŽ Kabinet župana općine Adamićeva 10/III, Rijeka T ++385 51 351 604 F ++385 51 351 643 [email protected] v. d. voditeljica: Nada Milošević

Ured Županije Adamićeva 10/V, Rijeka Pomorski i povijesni T ++385 51 351 612 muzej Hrvatskog primorja F ++385 51 351 613 Muzejski trg 1, [email protected] 51000 Rijeka [email protected] Ravnateljica: Predstojnik: Branko Škrobonja Margita Cvjetinović Starac T: ++385 51 Ured unutarnje revizije 213-578, 335-772 Adamićeva 10/III, Rijeka F: ++385 51 213-578 T ++385 51 351 642 pomorski-povijesni-muzej F ++385 51 351 643 @ri.htnet.hr [email protected] v.d. predstojnica Melita Raukar

Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu Žrtava fašizma 17, Rijeka T ++385 51 301 200 F ++385 51 212 182 [email protected] Prirodoslovni muzej Pročelnik: Berislav Tulić Lorenzov prolaz 1, 51000 Rijeka Upravni odjel za Ravnatelj: pomorstvo, promet i veze Marin Kirinčić Ciottina 17b/I, Rijeka T: ++385 51 553-669 T: ++385 51 351 952 F: ++385 51 553-669 F: ++385 51 351 953 [email protected] [email protected] www.prirodoslovni.com Pročelnik: Nikola Mendrila

Upravni odjel za proračun i financije Adamićeva 10/VI, Rijeka T: ++385 51 351 672 F: ++385 51 351 673 [email protected] [email protected] Pročelnica: Bosiljka Kalčić Ustanova Ivan Matetić Ronjgov Upravni odjel za Ronjgi 1, 51516 Viškovo obrazovanje, kulturu i sport Ravnatelj: Darko Čargonja Ciottina 17b/I, Rijeka T: ++385 51 257-340 T: ++385 51 351 882 F: ++385 51 503-790 F: ++385 51 351 883 [email protected] OPĆI PODACI GOSPODARSTVO [email protected] www.ustanova-ronjgov.hr Ukupno stanovništvo...... 305.505 Udio Županije u ukupnom prihodu [email protected] Pročelnica: mr. sc. Jasna Blažević Najviše stanovnika Republike Hrvatske ...... 5,6 % Grad Rijeka...... 144.043 Izvoz roba...... 563 milijuna USD Upravni odjel za upravljanje Najmanje stanovnika Uvoz roba...... 1072 milijuna USD imovinom i opće poslove Općina Brod Moravice...... 985 Splitska 2/I, Rijeka Javna ustanova Priroda TERITORIJ T: ++385 51 351 822 Ustanova za upravljanje zaštićenim Gradova ...... 14 F: ++385 51 351 803 dijelovima prirode u PGŽ Površina kopna...... 3.588 km2 Općina ...... 22 [email protected] Grivica 4, 51000 Rijeka Dužina morske obale...... 1.065 km Pročelnik: Vladimir Čekada Ravnateljica: Sonja Šišić Naselja...... 510 T: 00385-51-352-400 Najveći otoci Upravni odjel za F: 00385-51-352-401 STRUKTURA PRIHODA PO Cres i Krk...... 40.578 ha zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb [email protected] DJELATNOSTIMA Najmanji otok ...... Ciottina 17b/I, Rijeka www.ju-priroda.hr Trgovina ...... 43 % T: ++385 51 351 922 Boljkovac (Rab)...... 0,11 ha Prerađivačka industrija ...... 23,4 % F: ++385 51 351 923 [email protected], Prijevoz, skladištenje i veze ...... 9,1 % Najviši planinski vrh Kula - Bjelolasica...... 1.534 m.n.v. [email protected] Građevinarstvo ...... 8,4 % v. d. pročelnika: mr. sc. Ivo Afrić Poslovanje nekretninama, Najviše naselje Javna ustanova Zavod za prostorno iznajmljivanje i poslovne usluge ...7,4 % Begovo Razdolje...... 1.060 m.n.v. Upravni odjel za uređenje Primorsko-goranske Hoteli i restauranti ...... 4,5 % graditeljstvo i zaštitu okoliša županije Riva10/I, Rijeka Splitska 2/II, Rijeka T ++385 51 351 202 INFRASTRUKTURA Izvori statističkih podataka: Hrvatska Ravnatelj: Ceste...... 3.490 km gospodarska komora-Županijska komora Rijeka; F ++385 51 351 203 prof. dr. sc. Mladen Črnjar Statistički ljetopis Primorsko-goranske županije [email protected], T: ++385 51 351 772 Željeznice...... 135,5 km 2008. Odsjek za statistiku Ureda državne uprave [email protected] F: ++385 51 212 436 Luke...... 86 u Primorsko-goranskoj županiji i FINA Pročelnica: [email protected] Zračne luke...... 4 Gospodarski podaci se odnose na 2008. godinu. dr. sc. Koraljka Vahtar-Jurković www.zavod.pgz.hr 56 / zip info zip

AKCIJA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE I NOVOG LISTA Moj najljepši vrt

Pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, a u okviru STRUČNI ŽIRI AKCIJE “MOJ nedjeljnog priloga Novog lista “Zelena nit”, traje akcija “Moj NAJLJEPŠI VRT”: najljepši vrt”. Cilj akcije je ukazati na važnost uzgajanja kultura i Mirta Blažević dipl. ing. agr., Željko njihovu raznolikost na području Županije, a kroz zapise o vrtovi- Peran, ing. agr. (Hrvatski zavod za ma (is)pričati svakodnevne priče o ljudima našega kraja. U obzir poljoprivrednu savjetodavnu službu), za natjecanje dolaze vrtovi, okućnice i balkoni, s područja cijele Bia Gec dipl. ing. uređenja krajobraza Primorsko-goranske županije. (Čistoća, Rijeka), Berislav Tulić, dipl. inž. (PGŽ, pročelnik Upravnog odjela Prijave, odnosno poziv novinarima da vas posjete, zajedno s za turizam, poduzetništvo i poljo- najviše tri fotografije vašeg vrta (veličine do 500 kb) i kraćim opi- privredu) i urednica priloga Jelena som, moguće je poslati na mail: Sedlak [email protected] ili zemaljsku adresu: Koncem rujna 2010. Stručni žiri će Novi list (za Zelenu nit) proglasiti pobjednike ovog dijela ak- Zvonimirova 20 a cije i to tri prvoplasirana, koji će biti 51000 Rijeka nagrađeni prigodnim nagradama.

DOBITNICI NAGRADNE KRIŽALJKE IZ 20. BROJA ZIP-a (pristiglo 412 koverti, dopisnica i razglednica)

Ručak/večera za dvije Knjiga „Petnaest godina CD Dječjeg festivala osobe u Planinskom centru zeleno-plave Županije“ „Kvarnerić 2009“ „Petehovac“ Ivan Kvaternik Ani Antonac Mate Mavrić Velike Drage 2 Bribirska 8 Lučići 45 51 312 Brod Moravice 51 000 Rijeka 51 216 Viškovo Robert Picco Ivanka Baričević Zlatica Mijatović Bribirska 8 Franje Brentinija 3 Milice Jadranić 21 51 000 Rijeka 51 000 Rijeka 51 000 Rijeka Natalia Renčić Marija Barić Marija Pavačić Japlenički put 3 Palit 26 Žminjska 9 51 280 Rab 51 512 Njivice 51 000 Rijeka Patrizia Crespi Poklon komplet PGŽ (torba + Poklon bon za kupnju eko- E. Kumičića 6 držač za torbu) proizvoda u zadruzi „Zeleno 51 000 Rijeka i plavo“ Ljiljana Božičević Antonia Čizmić Livio Hrelja Bjanižov 18 Osiječka 30 Njivi 8 51 513 Omišalj 51 000 Rijeka 51 215 Kastav Ines Džidara Tamara Damjanić Ivan Maligec Basaričekova 44 Jože Grabovšeka 17 Braće Branchetta 23 51 260 Crikvenica 51 000 Rijeka 51 000 Rijeka Mira Gašparović Dora Krpina Mira Roberti Plavnička 9 Cvetkov trg 12 Omladinska 3 51 521 Punat 51 000 Rijeka 51 222 Bakar Diana Grgurić Doris Kušić Monografija Petra Trinajstića Balokovićeva 63 Drage Šćitara 2 „Primorsko-goranska 10 020 Zagreb 51 000 Rijeka županija“ Jasna Zibar Erika Malnar Prstojević Loris Bonicioli Drenovski put 43 Selska 23 Kružna 4 51 000 Rijeka 51 317 Crni Lug Predbiljeæi se i besplatno primaj poπtom magazin 51 000 Rijeka Poklon bon za Thalasso Hrvoje Martinović Primorsko-goranske æupanije zelenoiplavo Vladimir Janeš Wellness Centar Opatija Kvaternikova 70A [email protected] • www.pgz.hr • tel: 051 / 351 612 51 000 Rijeka B. Šoštarića 21 Fran Babić 51 304 Gerovo Snežana Nikšić Dolčina 1 Impressum: zelenoiplavo, magazin PGŽ • ISSN 1845-5220 • Izlazi 4 puta godišnje • Godina VI • Kristina Juranić Giuseppea Carabina 8/4 51 215 Kastav Grbica 19 51 000 Rijeka Broj 21 • Lipanj 2010. • Izdavač: Primorsko-goranska županija, Adamićeva 10, Rijeka • [email protected] Ivan Črnjarić 51 551 Veli Lošinj Božica Novaković • www.pgz.hr • tel: 051 / 351 612 • Za izdavača: Zlatko Komadina • Odgovorni urednik: Branko Rukavac 71 Kralja Tomislava 13 Knjiga „Školski brodovi Škrobonja • Glavni urednik: Dragan Ogurlić • Autori tekstova: Dragan Ogurlić, Marinko Krmpotić, Pomorske škole Bakar“ 51 211 Matulji 51 326 Vrbovsko Zdenka Jelušić Mirta Dremil Tino Paravić Boris Perović, Barbara Čalušić, Davor Žic, Slavica Kleva, Mladen Trinajstić, Mira Krajnović Zeljak, Banj 64 Primorska 3c Krasica 58 Zdravko Kleva, Hrvoje Hodak, Branko Škrobonja (kronika) • Fotografije: Petar Fabijan, Mladen 51 000 Rijeka 51 262 Kraljevica 51 224 Krasica Trinajstić, Sandro Rubinić, Mira Krajnović Zeljak, Hrvoje Hodak • Naslovnica: Petar Fabijan • Gorana Rubčić Nada Gallat Lea Šumanovac Radetići 7 Franje Čandeka 36 Strossmayerova 107 Ilustracija: Vjekoslav Vojo Radoičić • Lektor: Jasna Škorić • Likovno oblikovanje: Ivica Oreb • 51 211 Matulji 51 000 Rijeka 32 275 Bošnjaci Marketing i produkcija: Makol marketing, Rijeka, narudžba oglasa na e-mail: [email protected] ili Ljubica Vadla Nives Živković Ljerka Tibljaš fax 051 / 677 226 • Tisak: Radin, Sv. Nedjelja • Naklada: 15.000 • Idući broj magazina ‘’Zeleno i Sveti križ 22 Cavtatska 2A Bujska 34 plavo’’ izlazi u u rujnu 2010. 51 000 Rijeka 51 000 Rijeka 51 000 Rijeka zip / 57 križaljka Novi Vinodolski

Rješenja traženih pojmova i vašu adresu (najjeftinije na dopisnici), pošaljite (ili Nagrade za točne odgovore iz ove križaljke osobno donesite) do 16. rujna 2010. g na adresu: 3 ručka/večere za dvije osobe u restoranu „Stancija Kovačići“ Rukavac Primorsko-goranska županija 3 poklon bona za kupnju eko-proizvoda u zadruzi „Zeleno i plavo“ Magazin „Zeleno i plavo“ (za nagradnu križaljku), Adamićeva 10, 51000 Rijeka Izvlačenje dobitnika bit će 16. rujna 2010. g na Kanalu RI u emisiji „Od mora do 3 foto-monografije Petra Trinajstića „Primorsko-goranska županija“ gorja – Županijske teme“, a rezultate objavljujemo u sljedećem broju. 3 knjige „Školski brodovi Pomorske škole Bakar“ Rješenja traženih pojmova iz prošlog broja: 3 knjige Josipa Deželjina „Rab kroz stoljeća“ Bio je na Korzu, Che: GUEVARA; naziv Korza od 1946. do 1949. g, Korzo: 5 knjiga Dragana Ogurlića i Voje Radoičića „Štorije“ CRVENE ARMIJE; projektirao Korzo, Antun: GNAMB; povjesničar karnevala, Saša: 5 poklon kompleta PGŽ (kemijska + držač za torbu) DMITROVIĆ; nekadašnje „streljivo“ za karneval: KORIJANDOLI 15 kompleta „EU tjedan u PGŽ“ (blok + trakica za mobitel) 58 / zip pijat Restoran “Stancija Kovačići”

Recept Carpaccio od junetine

Sastojci: Svježi juneći biftek, riga, ekstradjevičansko maslinovo ulje, aceto balsamico, sol, papar, kapari, tvrdi ovčji sir, klice, prepečenac. Rigu začiniti soli, maslinovim uljem i acetom balsamicom i prekriti je tanko rezanim junećim biftekom. Naribati tvrdog ovčjeg sira, dekorirati klicama i kaparima, po potrebi dodati papra i soli te sve začiniti maslinovim uljem. Poslužiti uz topli prepečenac.

Restoran “Stancija Kovačići” gljivama, šumskom voću te mediteranskom Rukavac 51, Matulji bilju iz vlastita začinskog vrta... Tel: 051 272-106 Radno vrijeme: 12 – 23 sata, utorkom zatvoreno Vinko Frlan, u dvostrukoj ulozi vlasnika i  glavnog kuhara, odlučio je maksimu “domaće je najbolje” unijeti u čitavu filozofiju hrane pa Rukavcu ponad Matulja, mjestu gdje se sva jela baziraju na domaćoj proizvodnji - Use miješaju planinski zrak s Učke i miris mora Opatijske rivijere smjestila se u kuhinji “Stancije Kovačići” svakodnevno se “Stancija Kovačići”, koja je u kratko vrijeme peče domaći kruh, radi se domaća tjestenina, postala nezaobilazno utočište za ljubitelje pripremaju ukusni deserti poput kroštate i kvalitetne domaće hrane. Mediteranska specijaliteti kuće kao što je biftek izrezan na kuhinja, koju ovaj restoran njeguje, počiva kockice, sotiran na maslacu i maslinovom ulju na autohtonim lokalnim proizvodima (ovčjoj te poslužen na fritaji od rige. skuti, zarebreniku, šparogama, kvarnerskom Rustikalnim interijerom Stancije Kovačići škampu, maslinovu ulju…). Ponuda jela dominiraju mali detalji iz “bakine škrinje” prilagođena je sezonskom dobu pa tijekom i prirodni materijali poput drva i kamena, zime jelovnikom dominiraju “kapuz i fažol” te idealno mjesto za svadbene proslave, maneštre, koji u toplim ljetnim danima mjesto obiteljska druženja, ali i produktivan poslovni ustupaju šumskim plodovima: šparogama, ručak. Tekst: Dragan Ogurlić Ilustracija: Vjekoslav Vojo Radoičić

rema drevnoj predaji, prije sedam stotina godina I zaista, kad su Trsatske stube bile skoro gotove, anđeli su iz Nazareta na Trsat donijeli svetu vidio je vrag da škale umjesto u gostionicu vode pravo kuću Majke Božje, koju su nakon nekoliko u crkvu! Razljućen, počeo je proklinjati, psovati kao godina premjestili u talijanski Loreto. U neko vrijeme Turčin i stao na sve strane bacati kamenje što je bilo nakon tog događaja gospodar Trsata bio je knez Martin posloženo za dovršenje stepenica. A kad mu je jedan Frankopan. Znajući da mnogo hodočasnika želi doći na mići vražić još rekao kako je čuo gdje fratri govore da Trsat u Svetište Majke Božje, on je htio napraviti stube će svaki kršćanin, koji se na koljenima bude uspinjao od Rijeke do Trsata, ali nikako nije mogao naći zidare po skalinama do Trsata, dobiti oprost od toliko grijeha za taj posao. Bio je sav očajan, kad mu je odjednom na koliko je skalina, prokleo je vrag vlastitu rabotu i vrata zakucao sam vrag. pritom rekao da nijedan čovjek neće moći te stepenice - Ja ću tu skalu fabrikat - reče mu vrag - ma ti mi pobrojiti kako nitko nikad ne bi saznao koliko ih točno moras prometit da će ta skala drito na ostariju pejat, ku ima. ću ja tamo gore stavit. Eto, zbog toga ljudi još i danas nisu posve sigurni Knez, koji nije pravo znao što bi mu na to odgovorio, koliko stuba imaju Trsatske skale. Jedni govore ovako, na koncu je ipak rekao neka radi po svojoj volji, samo a drugi onako. Da stvar bude gora, na vrhu se stepenica neka napravi stepenice koje su narodu jako potrebne. i danas može vidjeti jedna gostionica. A zemljišna Ali je svejedno otišao do fratara, da se i s njima čestica na kojoj je izgrađena nosi upravo vražji broj: posavjetuje oko posla koji se mora napraviti. Fratri 666. I to je živa istina. su rekli knezu neka slobodno pusti da vrag te skaline napravi jer će se oni moliti Bogu, a Bog će uslišiti molbe da škale ne pođu u gostionicu nego pravo do svetišta. Rijeka (Trsatska gradina) U rimsko doba na mjestu današnjeg Trsata (gradine) nalazila se rimska “Trsatica” koju su Hrvati, dolaskom u ove krajeve, obnovili. Od tada je Trsat potpadao pod Vinodolsku knežiju. Godine 1225. Trsat pripada knezovima krčkim - Frankopanima i pod njihovom vlašću je, s manjim promjenama sve do 1670. Primorsko - goranska æupanija godine. Feldmaršal i vojni zapovjednik AdamiÊeva 10 Austrijskog primorja grof Laval Nugent HR - 51000 Rijeka 1826. godine kupuje Trsat, te ga obnavlja i popravlja. +385 51 351 600 [email protected] www.pgz.hr