KALI SARA” Obraćam S Nekoliko Uvodnih Riječi Za Naš Časopis “Phralipen”

GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Tema broja: PhralipenUvodna riječLEGALIZACIJA ROMSKIH NASELJA

GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Nakladnik / Publisher: Drage Romkinje i Romi, poštova- SAVEZ ROMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ni čitatelji, sa zadovoljstvom Vam se “KALI SARA” obraćam s nekoliko uvodnih riječi za naš časopis “Phralipen”. Često se su- Za nakladnika / For the publisher: srećemo kroz aktivnosti koje pokre- Suzana Krčmar će Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”, a koje su namijenjene Urednice / Editors: svima nama i našem zajedničkom na- stojanju da izgradimo pravednije i Andrea Šimek, Maja Grubišić ravnopravnije društvo za romsku zajednicu i ostvarimo suživot u našoj Redakcija / Redaction: domovini Hrvatskoj. Andrea Šimek, Ivana Karamarko, Maja Grubišić, Emir Grbić, Stanoje Nikolić, Franjo Horvat, Čedo Problemi romske nacionalne ma- Todorović, Matjaš Oršoš, Elvis Kralj, Josip Ignac njine u Hrvatskoj još uvijek su veliki, jer oni obuhvaćaju temeljne druš- Suradnici / In cooperation with: tvene vrijednosti na području obra- Branko Petrović, Branko Đurđević, Mario Balog, zovanja, zapošljavanja, stanovanja, Robert Radić, Ratko Lukić, Stevo Gjurdjević, zdravstvene zaštite i socijalnih pra- Željko Oršoš, Ivan Balog, Marko Oršoš, Vjeran va. Na svim tim područjima Savez Balog, Marko Balog, Daliver Oršuš, Josip Petrović, Eduard Oršoš, Adam Oršoš, Damir Oršoš, Zlatko Roma u Republici Hrvatskoj “KALI Bogdan, Ivica Bogdan, Marijan Bogdan, Sadik SARA” priprema, sudjeluje i provodi Krasnić, Armend Mutiši, Ibrahim Punušković, Veli Huseini različite projekte, nastoji pratiti sta- nje na terenu, aktivirati institucije, ostvariti suradnju između romskog Prijevod na romski jezik / Rromani translation: stanovništva i organa lokalne uprave Ljatif Demir i samouprave, kao i na nivou države.

Prijevod na bajaški / Rromani translation: O postojećim problemima treba govoriti, nudeći istvremeno mogućno- Elvis Kralj, Perica Radosavljević sti i načine za njihovo najučinkoviti- je rješavanje. Isto tako treba istica- Prijevod na engleski jezik / English translation: ti pozitivne primjere suradnje među Barbara Tartaglia Roca Romima, zajedničke akcije radi po- boljšanja životnih uvjeta, njegovati Zato zahvaljujem svima u SRRH “KALI SARA”, kao i suradnicima sa Grafički urednik / Art director: našu tradiciju i kulturne vrijednosti te ih približavati hrvatskom narodu terena i svima ostalima koji sudjelu- Mladen Grubišić i drugim narodima s kojima živimo. ju u realizaciji, a posebno Vama čita- Potaknuti upravo tom željom, odluči- teljima koji ćete biti najbolji pokaza- Grafička priprema i tisak / Design & Print: li smo se na pripremu i objavljivanje telj da li smo uspjeli u ostvarenju ci- ovog časopisa. Archetype d.o.o. lja koji smo si zadali. U četiri broja koja ćemo objaviti ti- Naklada / Print edition: jekom ove godine ispričat ćemo ak- 2000 primjeraka tualne, ali i povijesne životne priče, U ime izdavača, popratiti obilježavanja romskih na-

ISSN 1849-8256 cionalnih praznika - Svjetskog dana Roma, Međunarodnog dana sje-

Kontakt / Contact: ćanja na romske žrtve genocida / Samudaripen i Svjetskog dana rom- SAVEZ ROMA U REPUBLICI HRVATSKOJ skog jezika, pratiti aktualna doga- “KALI SARA” đanja u romskim naseljima diljem Braće Cvijića 7, 10 000 Zagreb Hrvatske, u susjednim nam zemlja- Suzana Krčmar, Tel./fax: 01/8887 673 ma regije i među romskom zajedni- Predsjednica Saveza Roma Mob: 095 8265 806 www.kalisara.hr com diljem svijeta. u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”

BROJ 01 / GODINA 2015. GODINA 2017. TEMAPHRALIPEN BROJA

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Sadržaj 3

Tema broja: Tema broja: Auschwitz 4 Studijsko putovanje članova Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” 12

Intervju: Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine 18

Aktualnosti: Svjetski dan romskog jezika u nazivu ulice 29

Prikupljanje i praćenje baznih podataka za učinkovitu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma 32

Događanja po županijama: Grad Zagreb 34 Međimurska županija 34 Primorsko-goranska županija 35 Sisačko-moslavačka županija 35 Varaždinska županija 38

Kultura: Najveći europski jazz glazbenik: Django Reinhardt 41 Bronislawa Wajs, romska rjesnikinja 42 Muzej romske kulture Brno 46 Premijera filma “Pravednica Romkinja” 50

Savjetovanje: Kako ostvariti pravo na socijalnu pomoć: osnovne informacije 56

Aktivnosti u Hrvatskom saboru: Standardizacija romskog jezika: Samudaripen 58

Najave događanja: Svjetski dan Roma 59

GODINA 2017. TEMA BROJA

4 Auschwitz

“ONI KOJI SE NE SJEĆAJU PROŠLOSTI OSUĐENI SU PONAVLJATI JE.” “THOSE WHO DO NOT REMEMBER THE PAST ARE CONDEMNED TO REPEAT IT.” George Santayana

Piše: Maja Grubišić Precise numbers are still debated, SRRH “KALI SARA” but according to the US Holocaust Memorial Museum, the German SS Precizni brojevi žrtava još su i da- systematically killed at least 960, nas podložni raspravama, ali prema 000 of the 1, 095, 000 Jews deported podacima američkog Memorijalnog to the camp. Other victims includ- muzeja holokausta, u logoru Aus- ed approximately 74, 000 Poles of chwitz, njemački SS je ubio najmanje: the 147, 000 Poles deported, 21, 000 Roma of the 23, 000 Roma deported, 15, 000 Soviet prisoners of war and 960 000 Židova od 1 095 000 at least 12, 000 from other nation- deportiranih; alities of the 25, 000 other nation- 74 000 Poljaka od 147 000 deporti- alities deported. More people died ranih; at Auschwitz than at any other Nazi 21 000 Roma od 23 000 deporti- concentration camp and probably ranih; than at any death camp in history. 15 000 sovjetskih ratnih zaro- The Soviet troops found grisly bljenika od 15 000 deportiranih; evidence of the horror. About 7, 000 najmanje 12 000 ljudi, pripadnika starving prisoners were found alive drugih nacionalnosti od 25 000 in the camp. deportiranih. Millions of items of clothing Sovjetske trupe pronašle su straš- that once belonged to men, wom- ni dokaz užasa. U logoru su zatekli oko en and children were discovered 7 000 živih, izgladnjelih zatvorenika. along with 6, 350kg of human hair.

BROJ 0101 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

GODINA 2017. TEMA BROJA

Milijuni odjevnih predmeta koji su ne- The Auschwitz museum holds more 6 koć pripadali muškarcima, ženama i than 100, 000 pairs of shoes, 12, 000 djeci otkriveni su zajedno s 6 350 kg kitchen utensils, 3, 800 suitcases ljudske kose. Muzej Auschwitz posje- and 350 striped camp garments. The duje više od 100 000 pari cipela, 12 first Nazi base in Auschwitz, named 000 komada posuđa, 3 800 kovčega after the nearby Silesian town of i 350 prugastih odora. Prva nacistič- Oświęcim, was set up in May 1940, ka baza u Auschwitzu nazvana je po 37 miles west of Krakow. Now known obližnjem gradu Oświęcim. Osnovana as Auschwitz I, the site covered 40 Kosu žena ubijenih u je u svibnju 1940, 37 kilometara zapad- square kilometres. plinskim komorama, tešu no od Krakova. Danas je poznata kao oko 1.950 kg SS je prodavao Auschwitz I, a obuhvaćala je površinu In January 1942, the Nazi party kao sirovinu za izradu od 40 km2. decided to roll out the “Final Solu- njemačkog tekstila, po tion”. Camps dedicated solely to the U siječnju 1942. nacistička je extermination of Jews had been cre- cijeni od 50 pfeninga po stranka odlučila donijeti “konačno rje- ated before, but this was formalised kilogramu. šenje”. Kampovi namijenjeni isključi- by SS Lieutenant General Reinhard vo istrebljenju Židova bili su stvoreni Heydrich in a speech at the Wannsee “Tragovi vodikovog prije, ali postali su službeno potvrđeni conference. The extermination camp cijanida, osnovne otrovne govorom SS generala-pukovnika Re- Auschwitz II (or Auschwitz-Birk- komponente pesticide inharda Heydricha na Wannsee kon- enau) was opened in the same year. ferenciji. U istom razdoblju otvoren Cyklon B pronađeni su na je i logor istrebljenja Auschwitz II (ili With its sections separated by ispitanim uzorcima kose.” Auschwitz-Birkenau). barbed-wire fences, Auschwitz II had the largest prisoner population — Dr. J. Z. Robel, direktor Sa svojim odjelima odijeljenim of any of the three main camps. In Instituta za forenzička bodljikavim ogradama, Auschwitz II January 1942, the first chamber us- istraživanja u Krakowu imao je najveću populaciju zatvoreni- ing lethal Zyklon B gas was built on ka računajući sva tri glavna kampa. U the camp. This building was judged siječnju 1942. na kampu je izgrađena inadequate for killing on the scale Hair of women murdered in prva komora koja je koristila letalni the Nazis wanted, and four further plin Zyklon B. Ova zgrada ocijenjena chambers were built. These were the gas chambers, weighing je neadekvatnom za ubojstvo, na lje- used for systematic genocide right approx.. 1,950 kgs. Victims’ stvici koju su nacisti postavili, pa su up until November 1944, two months hair was sold by the SS as a izgrađene još četiri prostorije. Ko- before the camp was liberated. raw material for the german ristile su se za sustavni genocid sve textile industry at a cost of do studenog 1944, dva mjeseca prije This is not the limit of the horrors oslobođenja logora. of Auschwitz I. It was also the site of 50 pfennigs per kilogram. disturbing medical experimentation To nije bio kraj užasa u logoru Aus- on Jewish and Roma prisoners, in- “Traces of hydrogen chwitz I. Bilo je to i mjesto zastrašuju- cluding castration, sterilisation and cyanide, the basic poisonous ćih medicinskih pokusa na židovskim testing how they were affected by component of Zyklon B i romskim zatvorenicima, uključujući contagious diseases. The infamous pesticide, were found in the kastraciju, sterilizaciju i testiranja “Angel of Death”, SS captain Dr Jo- na zarazne bolesti. Zloglasni “Anđeo sef Mengele, was one of the physi- examined hair.” smrti”, kapetan SS-a Josef Mengele, cians practising here. His particular bio je jedan od liječnika koji je ovdje interest was experimenting on twins. — Dr. J. Z. Robel, director of the obavljao svoju praksu. Njegov osobit Institute of forensic research in interes bilo je eksperimentiranje na According to the numbers pro- Krakow blizancima. vided by the US Holocaust Memo- rial Museum, Auschwitz was the Prema brojevima koje je dao ame- site of the most deaths (1. 1 million) rički Memorijalni muzej holokausta, of any of the six dedicated extermi- Auschwitz je mjesto najvećeg broja nation camps. By these estimates, umrlih (1, 1 milijun), više od bilo kojeg Auschwitz was the site of at least drugog od šest predodređenih likvi- one out of every six deaths during dacijskih logora. Prema navedenim the Holocaust. The only camp with procjenama, Auschwitz je bio mjesto comparable figures was Treblinka in najmanje jedne od svakih šest smrti north-east Poland, where about 850, tijekom holokausta. Jedini kamp s us- 000 are thought to have died.

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Dana 27. siječnja 1945. sovjetski vojnici ušli su u koncentracijski logor Auschwitz na jugozapadu Poljske. Samo nekoliko dana ranije, nacisti su evakuirali mjesto najvećeg masovnog ubojstva ljudi u povijesti čovječanstva.

On 27 January 1945 Soviet soldiers entered the gates of the Auschwitz concentration camp complex in south-west Poland. The site had been evacuated by the Nazis just days earlier. Thus ended the largest mass murder in a single location in human history.

GODINA 2017. TEMA BROJA

8 Limenke koje su sadržavale ciklon b, pesticid korišten za ubijanje žrtava u plinskim komorama.

Canisters which contained zyklon b, a pesticide used for killing victims in the gas chambers.

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

GODINA 2017. TEMA BROJA

Tekstil izrađen od ženske Textiles made from the 10 kose žena koje su pogubljene hair of women murdered in u plinskim komorama. the gas chambers.

“Makroskopskim, “Macroscopic, microscopic mikroskopskim i and micrometric mikrometričkim pregledom examination of the two uzoraka kose uzetih iz hair formations taken from dokazano je da se radi two pieces of haircloth o ljudskoj kosi, gotovo u proves that it is human potpunosti možemo tvrditi o hair, most probably ženskoj kosi.” women’s hair.”

— Prof. J. Olbrycht, direktor — Professor J. Olbrycht,director institute za forenzičku medicine, of the Institute of Forensic Jagiellonian Sveučilišta Medicine, Jagiellonian University

poredivim brojkama bio je logor Tre- The third camp, Auschwitz III, blinka u sjeveroistočnoj Poljskoj, za also called Monowitz, was opened in koji se procjenjuje da je mjesto smrti October 1942. It was predominantly od oko 850 000 osoba. used as a base for imprisoned labourers working for the German chemical Treći kamp, Auschwitz III, tako- company IG Farben. đer zvan Monowitz, otvoren je u listopadu 1942. godine. Pretežno je služio According to the Auschwitz-Birk- kao baza za zatvorene radnike koji enau memorial museum, an estimat- rade za njemačku kemijsku tvrtku ed 10, 000 labourers are thought IG Farben. Prema muzeju Auschwi- to have died there. Once they were tz-Birkenau, misli se da je umrlo oko judged incapable of work, most were 10 000 radnika. Nakon što su procije- njeni kao nesposobni za rad, većina je killed with a phenol injection to the ubijena s injekcijom fenola u srce. heart.

SS je počeo evakuirati logor sre- The SS began to evacuate the dinom siječnja 1945. godine. Oko 60 camp in mid-January 1945. About 000 zatvorenika bilo je prisiljeno oti- 60, 000 prisoners were forced to ći cca 48 km zapadno, kako bi mogli march 30 miles westwards where biti ukrcani u vlakove prema drugim they could board trains to other con- koncentracijskim logorima. centration camps.

BROJ 0101 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

U muzeju se nalazi više od The museum holds more than 100 000 pari cipela. 100, 000 pairs of shoes.

U muzeju se nalazi više od The museum holds more than 12 000 komada posuđa. 12, 000 kitchen utensils.

Muzej ima 350 prugastih The museum holds 350 odora. striped camp garments.

Američki memorijalni muzej ho- The US Holocaust Memorial Mu- lokausta procjenjuje da je 15 000 po- seum estimates 15, 000 died during ginulo tijekom putovanja, a nacisti su the journey, with the Nazis killing ubijali svakoga tko je zaostao. Pretpo- anyone who fell behind. More than stavlja se da je više od 7 000 nacistič- 7, 000 Nazi personnel are thought to kog osoblja služilo u Auschwitzu, ali have served at Auschwitz but just a je samo nekoliko stotina optuženo za few hundred have been prosecuted zločine počinjene tamo. for the crimes committed there.

GODINA 2017. STUDIJSKO PUTOVANJE

12 Studijsko putovanje članova Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” Auschwitz-Krakow- Brno-Bratislava

Savez Roma u Republici Hrvatskoj «KALI SARA» organizirao je studijsko putovanje za svoje članove s ciljem zajedničkog obilaska logora Auschwitz kao povijesnog mjesta stradanja velikog broja Roma u Drugom svjetskom ratu, te posjete Muzeju romske kulture u Brnu. Pored stručnog usavršavanja, članovi Saveza su se međusobno bolje upoznali kroz neobavezno druženje i razgovore. Usvojeno znanje i dojmove s putovanja po povratku su prenijeli u svoje životne sredine.

Piše: Ivana Karamarko kođer zvan Auschwitz-Monowitz) katedrala iz 14. stoljeća. Godine 1978. Foto: Emir Grbić uspostavljen u listopadu 1942.Nakon povijesna jezgra Krakowa postala je SRRH “KALI SARA” obilaska logora, za sve sudionike je prvo mjesto upisano na listu svjetske organiziran ručak te je uslijedio na- baštine UNESCO-a. 26. veljače – 01. ožujka 2017. stavak putovanja prema Krakowu i smještaj u hotelu Campanille. Treći dan, grupa je krenula na Dvadeset osam članova Saveza put prema Brnu, drugom gradu po Roma u Republici Hrvatskoj «KALI Krakow je smješten u južnoj Polj- veličini u Republici Češkoj. U gradu, SARA», predstavnika Roma iz župa- skoj, drugi je grad po veličini, te važ- smještenom na sutokou rijeka Svita- nija, krenulo je iz Zagreba u noći sa no kulturno, gospodarsko i turistič- ve i Svratke, nalazi se niz povjesnih nedjelje na ponedjeljak, 26. veljače ko središte Poljske. Grad je primjer znamenitosti poput Bazilike sv. Pe- 2017. godine, prema Auschwitzu u bogate barokne arhitekture i sklada. tra i Pavla, dvorca Špilberk, Bazilike Poljskoj. Uz pratnju stručnog vodiča Prema legendi, osnovao ga je vojvoda gospina uznesenja, Muzeja Moravske organiziran je obilazak dvaju od uku- Krak koji je na tom mjestu ubio zmaja. i druge, a Vila Tugendhat, arhitekton- pno tri logora uspostavljena u Dru- Organizirani obilazak grada za našu sko remek-djelo njemačkog arhitekta gom svjetskom ratu – Auschwitz I i grupu, uključivao je najvažnije grad- Ludwiga Miesa van der Rohea, sagra- Auschwitz – Birkenau. ske znamenitosti. đena 1930. godine, ušla je 2001. godine na listu zaštićene baštine UNES- Kompleks koncentracijskog logo- Posjetili smo kraljevski dvorac CO-a. ra u Auschwitzu bio je najveći takve Wawel smješten na brdu iznad rije- vrste koje je uspostavio nacistički ke Visle. Bio je sjedište poljskih kra- Grupa SRRH «KALI SARA» po- režim. Uključivao je tri glavna kam- ljeva, više od pet stotina godina. U sjetila je i Muzej romske kulture u pa: Auschwitz I, uspostavljen u trav- njemu Poljaci čuvaju najdragocjenije Brnu koji pruža cjelovit prikaz povi- nju 1940, Auschwitz II (također zvan umjetničko djelo u zemlji, slavni por- jesti, tradicije, kulture i načina živo- Auschwitz-Birkenau) uspostavljen u tret Leonarda da Vincija Dama s her- ta Roma kroz stoljeća. Dojmljivom listopadu 1941. te Auschwitz III (ta- melinom. U sklopu dvorca nalazi se i prikazu života romske zajednice do-

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

GODINA 2017. TEMASTUDIJSKO BROJA PUTOVANJE

prinose slike, putokazi, lutke u narod- nim nošnjama, književna djela, video prikazi života jedne romske obitelji i dr. Nakon ručka, grupa je krenula na put prema Bratislavi. Smjestili su se u hotelu Chopin, a nakon toga, obišli su i upoznali grad Bratislavu, najveći i glavni grad Slovačke. Grad je smje- šten na obali rijeke Dunav. Na 1000 metara iznad obale Dunava, smješten je dvorac Bratislavsky hrad. Dvorac je iz 15. stoljeća. Prvo se koristio kao kraljevska rezidencija, nakon toga kao sjemenište, a zatim kao vojarna.

Pored dvorca nalazi se zgrada slo- vačkog parlamenta i vidikovac s kojeg se pruža prekrasan pogled na grad i na rijeku Dunav.Četvrti dan nakon do- ručka i šetnje gradskom jezgrom Bra- tislave te organiziranog ručka grupa je krenula natrag prema Zagrebu.

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Istrebljenje europskih Roma

Nauka o "superiornosti" i "inferiornosti" rasa i njihovoj podjeli na "članove glavne rase" i "subhumane" bila je temelj za državne aktivnosti u nacional socijalizmu. Poput Židova, Sinti i Romi proglašeni su "ljudima stranih rasa", koje je trebalo isključiti iz "nacionalne zajednice" i konačno "istrijebiti". Njihova sustavna diskriminacija kulminirala je prije svega u "Nurembergovim zakonima". Proračunate (smišljene) medijske kampanje podržale su mjere marginalizacije i pomogle u pripremi temelja za "konačno rješenje".

GODINA 2017. TEMASTUDIJSKO BROJA PUTOVANJE

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

GODINA 2017. INTERVJU / INTERVIEW

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Intervju: Aleksandar Tolnauer, 19 predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Interview: Aleksandar Tolnauer, President of the Council for National Minorities of the Republic of Croatia

Andrea Šimek & Maja Grubišić Andrea Šimek i Maja Grubišić SRRH “KALI SARA” SRRH “KALI SARA” “Hrvatska ima dvadeset You have been holding the office Budući da ste od samog osniva- of President of the Council for dvije nacionalne manjine nja (2002. godine) predsjednik National Minorities of the Gov- i vrlo je teško u takvom Savjeta za nacionalne manjine ernment of the Republic of Croa- slučaju arikulirati i Vlade RH, kako biste u nekoliko tia since it was first established rečenica opisali rad i ulogu ove in 2002. How would you describe uskladiti sve interese, što se institucije? Jeste li zadovoljni the work and the role of this in- željelo postići Savjetom za rezultatima rada i postoji li neki stitution in a few sentences? Are nacionalne manjine. Mnogi segment u oblasti djelovanja Sa- you satisfied with the results and su u to sumnjali te su mislili vjeta za koji smatrate da zahtije- is there a segment of the Council’s va još aktivnije djelovanje? scope of activities which you think da će ova institucija biti tek should be more active? jedno tijelo koje se osniva Savjet za nacionalne manjine reda radi, odnosno kako bi The Council for National Minor- Republike Hrvatske ustanovljen je se zadovoljila međunarodna 2002. godine, Ustavnim zakonom o ities of the Republic of Croatia was pravima nacionalnih manjina, kao established in 2002, pursuant to the zajednica. Ali, moram Constitutional Act on the Rights of krovno tijelo svih nacionalnih ma- reći da činjenice govore National Minorities. It was set up as njina u Republici Hrvatskoj. Tada the umbrella body of all national mi- drugačije…” se o tome raspravljalo pod stanovi- norities in the Republic of Croatia. tim utjecajem međunarodne zajed- At the time, the issue was discussed “There are twenty-two nice, odnosno postojale su sugestije under a certain influence from the Europske komisije jer je Hrvatska u international community, that is, sug- national minorities living to vrijeme bila kandidat za ulazak u gestions were brought forward by the in Croatia and in such Europsku uniju. Hrvatska ima dvade- European Commission as at that time circumstances it is very set dvije nacionalne manjine i vrlo je Croatia was a candidate country for difficult to articulate and teško u takvom slučaju artikulirati i EU accession. There are twenty-two uskladiti sve interese, što se željelo national minorities living in Croatia harmonize all the interests. postići Savjetom za nacionalne ma- and in such circumstances it is very This was to be achieved njine. Mnogi su u to sumnjali te su difficult to articulate and harmo- through the Council for nize all the interests. This was to be mislili da će ova institucija biti tek National Minorities. Many jedno tijelo koje se osniva reda radi, achieved through the Council for Na- odnosno kako bi se zadovoljila među- tional Minorities. Many people were people were suspicious of narodna zajednica. Ali moram reći, suspicious of it and thought that this it and thought that this iako je teško govoriti “pro domo sua” institution would be just another body institution would be just (sam za sebe), da činjenice govore founded perfunctorily in order to content the international community. But another body founded drugačije te ih se može lako provje- I have to say, at the risk of sounding riti u svim dokumentima donesenim perfunctorily in order to self-promoting, that the Council has content the international u proteklih petnaest godina rada Sa- proved them wrong. It is a fact easily vjeta. verifiable in all the documents that community. I have to say have been produced in the last 15 that the Council has proved Savjet za nacionalne manjine sa- years of the Council’s work. The Coun- them wrong.” stoji se od osam zastupnika nacional- cil for National Minorities consists of nih manjina, koji automatski ulaze u 8 Members of Parliament represent- Savjet, od sedam izabranih članova atives of national minorities who en- iz Vijeća nacionalnih manjina i od ter the Council ex officio, of 7 elected pet osoba iz civilnog sektora koje su members from the National Minor-

GODINA 2017. INTERVJU / INTERVIEW

pripadnici nacionalnih manjina te su ities Councils in regional and local 20 poznate i priznate u sredinama u ko- self-government units and 5 citizens jima djeluju, zbog svog rada i zasluga. who are members of national minor- Savjet stoga obuhvaća tri segmenta ities and are known and recognized - civilni dio, lokalnu i regionalnu sa- for their work and merits in their re- moupravu i zakonodavni dio preko spective communities. So the Council zastupnika. Članovi Savjeta, uz osam encompasses 3 segments - citizens, zastupnika koji su pripadnici nacio- local and regional self-government and the legislative power through the nalnih manjina, uključuju i predstav- Members of Parliament. The Council “U proteklih 15 godina nike ostalih manjina, pa i oni imaju includes members belonging to other izravan utjecaj. Time je Savjet za na- minorities than those represented by Savjet za nacionalne cionalne manjine, kao krovno tijelo, the eight Members of Parliament and manjine postigao je svoj cilj. na jednom mjestu artikulirao politi- in this way they also have a direct im- Etablirao je, odnosno uveo ku manjina i zastupljenost svih. pact. Thus the idea to formulate mi- nacionalne manjine u javni, nority policies in one place where all politički i kulturni život.” Iako je Savjet savjetodavno tijelo, the minorities are represented - in the kako sugerira i sam naziv, ono ipak Council for National Minorities as an ima i mnoge druge ovlasti i moguć- umbrella body - was translated into “Over the past 15 years, nosti djelovanja, koje su određene reality. Although the Council - as the the Council for National člancima 35. i 36. Ustvanog zako- name itself suggests - is an advisory Minorities has succeeded na o nacionalnim manjinama. Tako body, it still has great powers under in achieving its goal, which Savjet može, sukladno proceduri, Articles 35 and 36 of the Constitution- is to assert the status of kontaktirati i postavljati pitanja sva- al Act on National Minorities, regulat- ing its activities and authorities. Thus, national minorities, i.e. kome u ovoj zemlji, primjerice svim the Council can, in accordance with to introduce national ministarstvima, predsjedništvu Vla- the procedure, contact and ask ques- minorities into the public, de i drugima. To znači da je Ustavni tions to everybody in this country: to political and cultural life.” zakon stvari postavio supsidijarno - all ministries, the government pres- odlučivanje o zajedničkim pitanjima idency, and others. This implies that preneseno je na niži stupanj društve- the Constitutional Act has set things ne organizacije, kao prvo tijelo koje up on a subsidiary basis, meaning that nastoji promaći rješenje, a viša vlast decision-making on common issues samo nadopunjuje političko odluči- has been transferred to a lower level vanje. Slikovito ću se izraziti kako bi of social organization. The Council uloga Savjeta bila još jasnija - posto- is thus the first body through which je li primjedbe ili nerješeni problemi solutions are sought, and the high- prvo se odlazi na Općinski sud, a ne er instance of authority has only the na Vrhovni. Kada govorim o tome što role of complementing political deci- je Savjet učinio, moram najprije reći sion-making. To make it even clear- er I will use a metaphor: if you have da smo još uvijek nezadovoljni činje- some remarks or problems you want nicom da nas neki iz većine smatraju to solve, the first instance to turn to “bankomatom” za nacionalne manji- is the Municipal and not the Supreme ne. Court. So, this is the main role of the Council. When talking about what the Savjet, sukladno Ustavnom zako- Council has done so far, I must first nu, dodijeljuje sredstva za potrebe say that we are unhappy with the fact kulturne autonomije nacionalnih ma- that a part of the majority considers njina, ali ističem da je to samo jedna us as an “ATM” for national minorities od njegovih uloga. Imao je izuzetno because the Council, in accordance važnu ulogu u implementaciji Ustav- with the Constitutional Act, allocates nog zakona o nacionalnim manjina- funds for the needs of national minori- ma u ostalu zakonsku legislativu Hr- ties’ cultural autonomy. I must empha- vatske. Primjerice kod zapošljavanja, size, however, that that is just one of kod problema nacionalnih manjina u its many roles. The Council played an extremely important part in the imple- područjima gdje su ih gotovo ignori- mentation of the Constitutional Act on rale lokalne i regionalne vlasti, odno- National Minorities in other pieces of sno - Savjet stavlja bitna pitanja na Croatian legislation. Also, we played dnevni red jer mu tu mogućnost daje an important role in national minor- Ustavni zakon. Nadalje, Savjet preko ities’ employment and in addressing svog predsjednika sudjeluje u radu the problems of national minorities Vlade u manjinskim pitanjima, za in areas where they were virtually što se bilo dosta teško izboriti. Iako ignored by local and regional author- ne može donositi odluke jer nema iz- ities. To summarize, the Council puts

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

vršnu vlast, svakako može predlagati important questions on the agenda, i sugerirati. since this power is vested to it by the 21 U proteklih 15 godina Savjet za Constitutional Act. Furthermore, the nacionalne manjine postigao je svoj Council, through its President, partic- cilj. Etablirao je, odnosno uveo na- ipates in the Government’s work relat- cionalne manjine u javni, politički i ed to minority issues. This right was kulturni život. To je u godinama prije difficult to obtain. Although the Coun- cil cannot adopt decisions because it 2000. bilo moguće samo u spornim has no executive power, it can make situacijama, u kojima su se manjina- proposals and suggestions. Over the “Romska nacionalna ma osporavali zahtjevi za njihovim past 15 years, the Council for National manjina, nažalost, ulazi pravima. Minorities has succeeded in achieving u one nacionalne manjine its goal, which is to assert the status of koje još uvijek imaju najviše Koji problemi, po Vašem mišlje- national minorities, i. e. to introduce problema u Republici nju, još uvijek postoje za uklju- national minorities into the public, Hrvatskoj. Za to ima više čivanje nacionalnih manjina, political and cultural life, which in the years before 2000 happened only in razloga, objektivnih, ali i posebno romske, u hrvatsko društvo? Mogu li pripadnici rom- controversial situations in cases when subjektivnih. Mislim da smo ske nacionalne manjine ikako na minorities where denied the requests mi u Savjetu za nacionalne to utjecati? to exercise their rights. manjine prepoznali pitanja koja tište romsku Romska nacionalna manjina, na- In your opinion, which problems nacionalnu manjinu, a koja žalost, ulazi u one nacionalne ma- are still confronting national minorities, especially the Roma na- njine koje još uvijek imaju najviše su specifična zbog više tional minority, regarding their stvari. Zajedničkim radom, problema u Republici Hrvatskoj. Za inclusion into Croatian society? u kojem i sam sudjelujem, to ima više razloga, objektivnih, ali i Is there anything that members of rješavamo ta pitanja, možda subjektivnih. Mislim da smo mi u Sa- the Roma national minority could vjetu za nacionalne manjine prepo- do to improve the situation? ne brzinom koja bi svakoga znali pitanja koja tište romsku naci- zadovoljila, ali ustrajemo i onalnu manjinu, a koja su specifična The Roma national minority, un- nastavljamo.” zbog više stvari. Prvo, Romi nemaju fortunately, counts among the nation- matičnu državu. Drugo, njihova je al minorities that still face the biggest “The Roma national povijest drugačija, kao i način života number of problems in the Republic minority, unfortunately, koji, bez obzira na sve mijene, ostaje of Croatia. There are several reasons counts among the national jednim dijelom tradicionalan. for this, both objective and subjective. I think that in the Council for Nation- minorities that still face Ovdje moram reći da je Republi- al Minorities we have identified the the biggest number of problems burdening the Roma nation- ka Hrvatska direktno uključila Rome problems in the Republic of al minority, which is specific because u rješavanje tih problema. Već treći of several reasons. First, the Roma Croatia. There are several mandat Romi imaju svog zastupnika reasons for this, both have no home state. Second, the Roma u Hrvatskom saboru, a to je vrlo važ- differ by their history and lifestyle, objective and subjective. no. Ti zastupnici, a naročito zastu- which, regardless of all the changes, I think that in the Council pnik Veljko Kajtazi, pokrenuli su ona remains traditional, at least in part. for National Minorities pitanja koja su od krucijalnog znača- Here I have to say that the Republic of we have identified the ja za sve, a posebno za Rome. To su Croatia directly involved the Roma in problems burdening the životna pitanja i pitanja etabliranja solving these problems. For instance, Roma national minority, u društvu, jer da bi se netko mogao the Roma have had their represent- etablirati u društvu potrebno je ka- ative in the Croatian Parliament for which is specific because of three terms in a row, and that is very several reasons. All these kvo-takvo obrazovanje. Dakle, Rome muči pitanje obrazovanja, stanova- important. Those Members of Parlia- issues and problems are on nja, zdravstvene zaštite i državljan- ment, and especially MP Veljko Kajta- zi, have raised the issues that are of the agenda and, regardless stva, a sva su ona došla na dnevni red of all the difficulties crucial importance to everyone, and te su, uz sve poteškoće koje postoje, especially to the Roma. These issues involved, great progress napravljeni veliki pomaci. Zajednič- concern life and self-affirmation in has been made. By means kim radom, u kojem i sam sudjelu- society, and the most important thing of joint efforts, in which I jem, rješavamo ta pitanja, možda ne for a person to be able to assert his participate, we resolve these brzinom koja bi svakoga zadovoljila, place in some society is his education. issued, perhaps not at the ali ustrajemo i nastavljamo. The Roma are struggling with issues speed that everyone would of education, housing, healthcare and Mislim da romska zajednica citizenship. All these issues and prob- find satisfactory, but we ima perspektivu. Vidim da naroči- lems are on the agenda and, regardless persevere and we carry on.” to mladi ljudi ipak prihvaćaju stan- of all the difficulties involved, great drade koji vladaju u društvu. Stvara progress has been made. By means

GODINA 2017. INTERVJU / INTERVIEW

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

se atmosfera bez straha i nelagode, of joint efforts, in which I participate, zbog kojih se Romi inače, kada i za- we resolve these issues, perhaps not 23 vrše neku višu školu, prestanu izjaš- at the speed that everyone would find njavati kao Romi. Na stvaranju takve satisfactory, but we persevere and we atmosfere radi i romska zajednica. carry on. I think the Roma community Isto tako, nama je u Savjetu dobro stands a chance. I see that people, es- poznata i razdijeljenost u romskoj pecially the young, finally accept the zajednici. Stoga ističem da ako se prevailing standards in the society. Also, an atmosphere is being created želi doći do cilja u rješavanju tih pi- “Svi mi moramo stvarati that will eliminate the fear and dis- tanja, treba shvatiti da je zajednički comfort by reason of which the Roma, uvjete da i društvo cilj uvijek iznad osobnih i partikular- when they finish higher education, pripremimo za integraciju nih interesa koji u nekom trenutku, stop declaring themselves as Roma. nažalost, prevladaju. Tada dolazi do jer, moram to otvoreno reći, The Roma community is working on bespotrebnih sučeljavanja i sukoba this. Another problem is the division još uvijek, u jednom dijelu zbog taština i osobnih ambicija, što existing in the Roma community. We društva, postoje predrasude je karakteristično upravo u romskoj in the Council are very much aware of i stereotipi o Romima.” zajednici. this. I must underline that if one wants to reach the goal of solving the above Smatrate li da je hrvatsko druš- mentioned problems, one should re- “… it is up to all of us to tvo tolerantno prema nacional- alize that the common goal should al- create the right conditions nim manjinama? Je li se dogodio ways be given priority over personal neki pomak u ovom razdoblju? and particular interests. Regrettably, and to prepare the at some point these interests prevail society itself for minority and lead to unnecessary confronta- Prvo bih rekao da ne volim riječ tions and conflicts because of vanity integration. Because one tolerancija jer u prijevodu ona znači part of our society, we have and personal ambitions, which is char- trpljenje. Radije upotrebljavam izraz acteristic in the Roma community. to openly admit, still has suživot. Je li hrvatsko društvo spre- prejudices and perpetuates mno za suživot? Specifičnost hrvat- Do you consider that Croatian so- stereotypes about the Roma skog društva prvenstveno je u tome ciety is tolerant towards national što je Republika Hrvatska nakon ti- minorities? Has there been any people.” suću godina izborila svoju samostal- progress in the past period? nost i to u krvavom ratu. Rat ostavlja posljedice, posebice što je u rat bila First of all I have to say that I do involvirana i jedna nacionalna manji- not like the word “tolerant”, because na. Priznajemo li to ili ne, hrvatsko je it originally meant “able to bear and društvo imalo više faza. endure”. Tolerance is the capacity to endure hardship and pain. Therefore Prvo, u ratno doba, bilo je teško I am more inclined to speak in terms of “coexistence”. Is Croatian society očekivati visoki stupanj, kako vi to ready for coexistence? The specific- kažete, tolerancije. U tom vremenu ity of Croatian society is first of all i tim okolnostima, što je logično, ši- that after 1000 years the Republic of rila se netrpeljivost prema drugom Croatia gained independence in a gory i drugačijem. S vremenom je posti- war, and this entails consequences. gnut ogroman napredak i to je neos- Especially since one national minor- porno. U zadnjih dvadeset pet godina ity was involved in the war. Croatian on se očituje u uspostavljanju prava society has gone through several stag- nacionalnih manjina, pri čemu mi- es, whether or not we wish to admit. slim na Ustavni zakon i ukupnu le- First, in the war, it was difficult to -ex gislativu. Današnjim stanjem nismo pect a high degree of, as you say, toler- u potpunosti zadovoljni, ali treba se ance. At that time and in those circum- podsjetiti kako je bilo prije. stances, understandably, there was a rising tide of intolerance towards the Primjerice, ovaj naš današnji su- Other and different. However, over time, huge progress has been achieved sret i intervju za vaš časopis prije bi and this is indisputable. In these 25 bio nezamisliv. Svakako smo došli na years, enormous progress has been jedan zavidni stupanj u kojem manji- made in establishing the rights of na- ne aktivno sudjeluju u političkom i tional minorities, and here I am re- javnom životu. Ne smijemo zaboravi- ferring to the Constitutional Act and ti da su manjine odigrale veliku ulogu the overall legislation. We are not en- pri ulasku Hrvatske u Europsku uni- tirely satisfied with today’s situation, ju. Upravo je poglavlje dvadeset tri, but we need to remember what things a to je pitanje pravosuđa i manjina, used to be like before. For example,

GODINA 2017. INTERVJU / INTERVIEW

bilo zadnje u pregovorima. Manjinski our today’s meeting and interview for 24 zastupnici, udruge i druge ustanove your newspaper would have been un- civilnog društva tu su odigrale pozi- thinkable. Certainly we have come to tivnu ulogu. Međutim, nakon ulaska an enviable level of minorities’ active u Europsku uniju sve su te činjenice participation in political and public određene političke grupacije počele life. We must not forget that minor- dovoditi u pitanje. Tako smo nedavno ities played a vital role in Croatia’s accession to the European Union. For od jedne političke grupacije čuli “fan- instance, Chapter 23, addressing the tastičnu” formulaciju - da bi manjine judiciary and minorities, was the last “Hrvatska može biti trebalo osloboditi tereta donošenja chapter in our accession negotiations zadovoljna i ponosna da se odluka. To u “prijevodu” znači da ih and Members of Parliament repre- na tako malom prostoru treba isključiti od odlučivanja. To se senting national minorities, associa- zasigurno neće dogoditi, naročito u nalaze 22 nacionalne tions of national minorities and other ovim okolnostima. Bez obzira na već, civil society organizations played a manjine koje su integrirane da tako kažem, izlizanu izjavu “ma- very positive role in closing this Chap- u Republiku Hrvatsku, njine su naše bogatstvo”, ne smije se ter. However, after the country’s EU jasno sa svojim identitetom. zaboraviti činjenica da su one odigra- accession, certain political groups started questioning these facts. Thus To treba održati, na tome le svoju ulogu na mnogim područjima i nakon ulaska Hrvatske u Europsku we have recently heard one political radimo i ja sam u tom dijelu uniju. Primjerice, doprinijele su, što group putting forward a bizarre sug- optimista.” još uvijek čine, afirmaciji hrvatskog gestion that “minorities should be re- turizma u svojim matičnim zemlja- lieved of the decision-making burden”. This translates to mean that they need ma. Isto tako, manjime postavljaju “Croatia can be pleased and to be excluded from the decision-mak- pitanja na područjima kojih se drugi proud to have 22 national ing process. This will certainly not ni ne sjete, a tiču se dnevnoga poli- happen, especially in the present cir- minorities on such a small tičkog života. I u trenucima kada je cumstances. Not only because of the territory that are integrated Hrvatska bila u nezavidnim politič- (now overused and therefore empty) into the Republic of Croatia, kim okolnostima manjine su kao ko- motto “minorities are our wealth”, while clearly maintaining alicioni partner podržavale političku but because we must not forget the priču u Republici Hrvatskoj. Ne na fact that minorities have played their their identity. This should be štetu većine, kao što to neki nastoje part in many fields even after Croatia fostered, we are working on prikazati, već upravo obrnuto - s ci- joined the European Union. For exam- it and I am optimistic in that ljem uspostavljanja i održavanja sta- ple, minorities have been contributing bilnosti u ovoj zemlji. to the affirmation of Croatian tourism part.” in their home countries. Similarly, minorities are raising questions about Kako ocjenjujete zastupljenost many areas of everyday political life, nacionalnih manjina u hrvatskim which others do not even think of ad- medijima? dressing. And at times when Croatia found itself in unenviable political cir- Mediji su kao rak rana na koju mi cumstances, minorities, as a coalition upozoravamo, što je ponekad vrlo partner, supported the political stabil- iritantno. Prvenstveno javni servisi ity in the Republic of Croatia, but not Hrvatske radiotelevizije koji se uop- to the detriment of the majority, as će ne pridržavaju onoga što propisuje some are trying to falsely portray, but Zakon i što su potpisali s Vladom Re- quite the contrary, with the purpose of publike Hrvatske. establishing and maintaining stability in this country. Često nam se predbacuje da nismo medijski stručnjaci, što je istina, What is your assessment of the ali ono o čemu govorim jasno je vid- degree of coverage and presence ljivo iz godišnjeg izvješća HRT-a. Su- of national minorities in the Croa- tian media? kladno Ustavnom zakonu svake nam godine, korektno i na vrijeme, HRT The media are the cancer we have dostavlja izvješće o proizvedenim i been warning about. At some points, suproizvedenim emisijama na tele- it becomes irritating. The media, and vizijskim i radijskim programima. I am primarily referring to the public Stoga, zaključci o kojima sam govo- services of the Croatian Radio Tele- rio i na seminaru “Mediji i nacional- vision (HRT), completely fail to fulfil ne manjine u Republici Hrvatskoj”, their commitments under the nation- održanom 16. svibnja 2017. u Opatiji, al law and the contracts they signed u organizaciji Ureda za ljudska pra- with the Government of the Republic va i prava nacionalnih manjina Vlade of Croatia. When we point to this fact,

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

RH, proizlaze iz službenih izvješća they often slap us down by saying that dobivenih od medija. we are not media experts, which in- 25 deed we are not, but it is so blatantly U Republici Hrvatskoj živi 7, 67 obvious from the HRT’s own annual posto pripadnika nacionalnih manji- report on produced and coproduced na, a u zadnjoj godini u četiri progra- TV and radio programmes, which ma bili su zastupljeni s 0, 37 posto. the HRT submits to us every year in Problematičan je i način na koji se line with the Constitutional Act. The first problem which I will underline, manjine prikazuju, a to je uglavnom s and of which I also spoke a few days “Preko Savjeta smo negativnom konotacijom i u kontek- ago in Opatija, at the seminar enti- stu skandala. Emisije o nacionalnim tled “Media and National Minorities pokrenuli mnoga pitanja manjinama generalno nisu loše, ali in the Republic of Croatia” organized vezana za ostvarivanje primjetno je da se one ne razvijaju by the Government Office for Human kulturne autonomije Roma kao neki drugi informativni progra- Rights and Rights of National Minor- mi. Na taj način ostaju u istim forma- ities, is evident from the official re- i mnogo toga je napravljeno. ma, getoizirane, da se tako izrazim, ports received from the media. 7. 67% Naš rad, donesene odluke u dvije emisije - Prizma i Manjinski of Croatian citizens are members of te razlika u stanju koje national minorities. The percentage mozaik. Krivnja nije na ljudima koji je prethodilo i stanju te emisije rade, već je posljedica gle- of their representation on the four danja na manjinske programe kao na channels of Croatian Television in danas, najbolji su i vrlo nužno zlo. Sukladno Sporazumu o one year was 0. 37%. These data are transparentni pokazatelji. prihvaćanju regionalnih jezika koji not presented by minority represent- Mislim da je romska je Republika Hrvatska potpisala još atives, the president of the Council or anyone else, but by the official re- zajednica na dobrom putu.” 1997. godine, postoji obveza prikazi- port that was delivered properly and vanja programa na jeziku nacional- timely. Equally problematic is the way “Through the Council we nih manjina, a koja se već godinama in which minorities are represented. ne poštuje. Generally, national minorities can be have raised many questions found on prime time television only on on how to create conditions Nadalje, novinari koji rade na occasions when they are involved in for making cultural programu, osim nekoliko etabliranih some sort of scandal, or in any other novinara, uopće ne poznaju manjin- story in which they are not shown in autonomy a reality. Much sku problematiku. U zadnje vrijeme a positive light. TV shows on nation- has been done. But rather odnos HRT-a prema nacionalnim al minorities are not bad, but it is no- than just talking about it, manjinama gori je od maćehinskog, ticeable that they are not developing it is better to get people to što pokazuje i činjenica da u tzv. in comparison to other information udarnim terminima mjesto u me- programmes. They remain in the same see what things used to look dijima dobivaju ljudi koji napadaju format, ghettoized, so to speak, in two like, what we have achieved, manjine i iznose neistine o njima. S shows - Prism and Minority Mosaic. It which decisions we have is not the fault of the people who work druge strane, manjinski predstav- on these shows; it is rather the conse- made, as everything is very nici koji na optužbe i neistine žele quence of perceiving minority shows transparent. I think the odgovoriti ne dobivaju minutažu on TV as an unwelcome imposition, Roma community is on the već im se sugerira da demantij daju like “a third wheel”, so to say. As for u pisanom obliku. To je nedopusti- the obligation to air programmes in the right track.” vo. Ovaj problem sigurno ćemo raz- languages of national minorities, un- matrati na sjednici Savjeta i to neće der the Agreement on the Acceptance biti prvi puta. Ovakvo ponašanje je of Regional Languages signed by the diskriminantno prema nacionalnim Republic of Croatia in 1997, it has not manjinama i to možemo dokazati. been met for years. Also, journalists Cilj o kojem govore i svi normativni working on the programme, except for dokumenti inkorporiranje je manjin- a few who are already well-known, do skog programa u sve programe, kao not have sufficient knowledge of -mi uvjeta za upoznavanje većinskog sta- nority issues. Thirdly, HRT’s neglect novništva s manjinskim problemima. of minorities has worsen lately and prime time is given to people who at- To je osobito značajno u situaciji u tack minorities and tell many untruths kojoj, prema službenim podacima, about them, while minority represent- samo 6 posto stanovništva kupuje atives who are supposed to respond tiskane medije pa je televizija glavni to these accusations are not given any način informiranja. Slika koju stvara television time at all, but are told to televizija oblikuje javno mnijenje pa submit their denial in writing. That is je prikazivanje manjina kao tereta something inadmissible. Even though društva koji stalno nešto zahtijeva, ili we have been discussing this problem, kao aktera političkih ili nekih drugih it will certainly be debated again at

GODINA 2017. INTERVJU / INTERVIEW

the Council because it has grown out 26 afera, stvaranje negativnog javnog of all proportion. We consider this be- mišljenja kod većinskog stanovniš- haviour to be discriminatory against tva. Ako se nikada ne afirmira pozi- national minorities, and we can prove tivno djelovanje manjina, percepcija it. Those who have attempted to justi- je nužno negativna. Cijela manjinska fy this kind of behaviour had no case. problematika je osjetljiva, a mediji The goal should be, as defined in all koji bi trebali pružati realnu sliku to the existing normative documents, ne čine. to incorporate minority programme into all the programmes, because this “Uvijek ističem ogroman S obzirom na Vaš dugogodišnji is the only way for the majority to get rad s nacionalnim manjinama familiar with minority issues. All the doprinos romske zajednice biste li mogli izdvojiti neke pozi- more so, since in Croatia, according na području obrazovanja. tivne primjere, posebice one koji to the available data, only 6% of the Mnogi ne znaju da Romi se odnose na romsku nacionalnu population, mainly because of the eco- nomic situation, buys printed media, imaju svoju katedru na manjinu te koje možete istaknuti so television is the main source of in- Filozofskom fakultetu kao smjernice za budući rad i su- formation. The image created by tel- Sveučilišta u Zagrebu.” radnju? evision shapes public opinion. There- fore portraying minorities as a burden Kako da ne! Ja uvijek ističem on the society who are always solicit- “Every time I have the ogroman doprinos romske zajedni- ing for this, that and the other thing or chance, I praise the huge ce na području obrazovanja. Mnogi showing them in contexts of political ne znaju da Romi imaju svoju kate- or some other kind of affair, and nev- progress made in the field dru na Filozofskom fakultetu Sve- er asserting one single thing minori- of education concerning the učilišta u Zagrebu. U Hrvatskoj je ties are good at inevitably affects the Roma community.” ispred Filozofskog fakulteta u Za- perception of the majority population grebu postavljena dvojezična ploča and shapes negative public opinion. na romskom i na hrvatskom jeziku, The whole minority problem is sen- što je jedinstveno u Europi, a mi- sitive as it is, and the media which is slim i u svijetu. Preko Savjeta smo supposed to present a realistic picture pokrenuli mnoga pitanja vezana za fails to do so. ostvarivanje kulturne autonomije Roma i mnogo toga je napravljeno. Given your long-standing work Naš rad, donesene odluke te razlika with national minorities, could u stanju koje je prethodilo i stanju you cite some positive examples, especially those relating to the danas, najbolji su i vrlo transparen- Roma national minority, which ti pokazatelji. Mislim da je romska you can point out as guidelines for zajednica na dobrom putu. Njen sa- future work and cooperation? borski zastupnik, gospodin Kajtazi, stavio je mnoga pitanja o kojima su Of course! Every time I have the svi šutjeli, na dnevni red. Pred gene- chance, not just now with you and racijom divnih mladih ljudi romske your readers, but every time I meet nacionalne pripadnosti stoje moguć- people from the international com- nosti koje njihovi roditelji nisu imali. munity or, for example, ambassadors Ja ih pozivam da ih iskoriste jer to je and others, I praise the huge pro- prvenstveno dobro za njih, pa onda gress made in the field of education i za lakšu integraciju u društvo. Svi concerning the Roma community. mi moramo stvarati uvjete da i druš- There is now a department of Rom- tvo pripremimo za integraciju jer, ani language, literature and culture moram to otvoreno reći, još uvijek, at the Faculty of Humanities and u jednom dijelu društva, postoje pre- Social Sciences at Zagreb Universi- drasude i stereotipi o Romima. Od te ty, which many people do not know about. There is a plaque displayed at činjenice ne treba bježati već raditi the Faculty with a bilingual inscrip- na tome da se ljudima pokaže bo- tion in Croatian and Romani. This is gatstvo romske kulture. Primjerice, the only plaque of the kind in Europe, nepoznato je da su Romi donijeli kla- and I think, in the world. Through the rinet, da je jedan od najboljih svjet- Council we have raised many ques- skih jazz gitarista Django Reinhardt tions on how to create conditions for po nacionalnosti Rom te mnogo toga making cultural autonomy a reality. drugog što pokazuje utjecaj romske Much has been done. But rather than kulture. Romska nacionalna manji- just talking about it, it is better to get na je naša autohtona manjina koja je people to see what things used to look na ovim prostorima od 13. stoljeća, like, what we have achieved, which de-

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

a to mnoge druge nisu. Možemo biti cisions we have made, as everything optimistični te istovremeno svjesni is very transparent. I think the Roma 27 svoje odgovornosti. Isto tako, Romi community is on the right track. It is trebaju poraditi na svojim antagoniz- present in the community, and its rep- mima koji ih onemogućavaju u sagle- resentative, Mr Kajtazi, has raised a davanju cjeline. Manje je bitno tko je lot of questions, of which others had predsjednik, a tko nije od ostvarenja not spoken. There is a new generation of wonderful young people who have zasluženog društvenog statusa za sve many opportunities that their parents Rome. did not have. I urge them to seize these “Romi trebaju poraditi opportunities primarily to their own na svojim antagonizmima Kako manjine obogaćuju kulturu benefit, and then it will be very easy koji ih onemogućavaju u Hrvatske? for them to integrate into the society. sagledavanju cjeline. Manje On the other hand, it is up to all of us Izjava “manjine su naše bogat- to create the right conditions and to je bitno tko je predsjednik, stvo” možda već gubi na značaju jer prepare the society itself for minority a tko nije od ostvarenja svi je govore, ali nitko je ne argumen- integration. Because one part of our zasluženog društvenog tira. Preporučam knjigu Kruh naš society, we have to openly admit, still has prejudices and perpetuates ste- statusa za sve Rome.” Predraga Matvejevića koja se osvr- će na esenciju hrvatske povijesti. U reotypes about the Roma people. We knjizi je jasno prikazano da su u na- should not dodge the issue, but rather “Likewise, the Roma need to stanku i razvoju hrvatske kulture, sa strive to show people the richness of preko 80 posto, sudjelovali pripadni- Roma culture. For example, people do resolve the problems I have not know that the Roma invented the ci nacionalnih manjina, gledano po mentioned. They should clarinet and the jazz guitar (Django današnjim kriterijima. put a stop to antagonism Reinhardt). There are many examples of influences of Roma culture. Final- and stop caring who is or O tome je govorio i pisao Antun ly, the Roma national minority is our who is not the president. Gustav Matoš: “…Nacionalne kulture indigenous minority. They have lived They should look at the big su po svome postanku i izvoru plod here since the 13th century, unlike picture not only to help that tuđinskog utjecaja. Ono što je u naro- many others. All these facts give rise du najbolje plod je tuđih kalamova… to optimism, but improving the future community, but to bring it Snaga narodne kulture nije u sposob- is always up to us. Likewise, the Roma by joint forces to the status nosti odbacivanja, eliminacije, već u need to resolve the problems I have it deserves and which it is moći primanja, apsorbiranja što više mentioned. They should put a stop to antagonism and stop caring who is or capable to acquire.” tuđih kulturnih elemenata. ” Spome- nut ću i kratki izvadak iz rasprave who is not the president. They should sa Sorbonne, Predraga Matvejevi- look at the big picture not only to help that community, but to bring it by joint ća. Bit će objavljen u njegovoj knjizi forces to the status it deserves and Brodolom, a sadrži popis preko dvi- which it is capable to acquire. je stotine imena ljudi koji su imali ogroman utjecaj na ono što se smatra In what way do minorities enrich hrvatskom kulturom. Svi oni bi po Croatian culture? današnjim kriterijima bili pripadnici nacionalnih manjina, stoga zaključu- The expression “minorities are jem da ako to u ono vrijeme nije bio our wealth” is losing its significance problem, ne bi trebao biti ni danas. because everybody’s saying it, but no one presents any arguments. I invite U toj činjenici sadržana je po- everyone to look at Croatian history vijest ovih prostora te moramo biti and to read the book called Our Bread svjesni njenog značaja i gledati je s by Predrag Matvejević. National mi- ponosom. Nažalost, u društvu postoji norities’ members account, by today’s criterion, for over 80% of Croatian vrlo negativna reminescencija - stal- history’s essence, or so to say its cen- no se vraćamo na ratove koji su dav- tral cultural part. Even Antun Gustav no prohujali. To je vezano uz sasvim Matoš wrote: “. . . National cultures druga pitanja - “bježanja” u prošlost are, in their birth and source, the fruit zbog nemogućnosti rješavanja tre- of foreign influence. What is best in nutnih problema. U takvoj situaciji a nation is the fruit of foreign grafts. svoje ćemo propuste staviti u drugi . . . The strength of a nation’s culture plan i isticati nešto drugo, što nije ni lies not in its ability to reject and elim- rješenje, a nije ni aktualno. Takvog inate, but in its ability to receive and ponašanja se treba kloniti jer stvara absorb as many foreign cultural ele- lošu atmosferu i podjele u društvu. ments as possible. ”A short excerpt Nacionalne manjine sastavni su dio from a lecture at the Sorbonne, also

GODINA 2017. INTERVJU / INTERVIEW

našeg društva i njihov postotak od 7, by Predrag Matvejevic, which will be 28 67 posto je, za zemlju koja ima 4 mi- published in his new book The Ship- lijuna stanovnika, ozbiljan postotak. wreck, also talks about it. It lists the Hrvatska može biti zadovoljna i po- names of over two hundred people nosna da se na tako malom prostoru who had a tremendous impact on nalaze 22 nacionalne manjine koje what is considered Croatian culture. su integrirane u Republiku Hrvatsku, According to today’s criteria, all of jasno sa svojim identitetom. To tre- them would be members of national minorities, so if that was not a problem at that time, it should not be a “Kada je teško i nemamo problem today. It should be our pride. These are the facts. This is the history rješenja, uzrok problema of this part of the globe, and many for- ćemo prebaciti na slabijeg, get its importance for everything that na drugog i drugačijeg. U is happening or will yet happen. Un- situaciji u kojoj je većini fortunately, our society is inclined to very negative reminiscence. We keep teško ne može se tražiti looking back to the wars that have razumijevanje za probleme long passed when discussing quite dif- drugih i drugačijih. Često ferent issues. When you have no solu- tion for a problem, then you are sort ne primijećujemo da se radi of trying to draw attention away from o zajedničkim problemima your failures by pointing out to some- koji se ni u čemu ne thing that does not solve the problem razlikuju.” and is not topical at all, but only cre- ates a bad atmosphere and divisions in the society. This is something we “We have already seen in should avoid. National minorities are history, a hundred times, an integral part of this society and for a country with 4 million people, 7. 67% that when things get rough is a serious percentage. Croatia can be and when we have no pleased and proud to have 22 national solutions, guilt is imputed minorities on such a small territory to the weaker, the Other that are integrated into the Republic of Croatia, while clearly maintaining and different. The fact is their identity. This should be fostered, that life got tough for the we are working on it and I am optimis- majority of people, so it is tic in that part. I am also optimistic about what is happening right now, difficult to expect them to and I am saying this without any ten- be understanding of the ba održati, na tome radimo i ja sam dency to sweet-talk anyone. Regard- problems of the Other and u tom dijelu optimista. Optimist sam less of all the difficulties, the current different. People often fail government, with which members of i u pogledu trenutnih događanja ve- to understand that these zanih uz koalicijski odnos pripadnika the minority are in a coalition rela- nacionalnih manjina sa sadašnjom tionship, should create and is creating problems confront the Vladom. conditions to keep and prevent from majority and minorities diminishing the reached level of na- alike and that they are Podržavam stvaranje uvjeta koji tional minorities’ rights. Many resort omogućuju da, bez obzira na sve po- to hate speech and to, as you say, in- absolutely the same.” teškoće, prava nacionalnih manjina tolerance. Policies emerge which are ostanu na postignutoj razini. Kod trying to impute the cause of existing mnogih se pojavljuje govor mržnje problems to the Other and different. i ono što vi nazivate ne-tolerancija. But that is déjà vu. We have already Problemi se pokušavaju projicirati seen in history, a hundred times, that na drugo i drugačije. Takvo pona- when things get rough and when we šanje je “déjà vu” - već viđeno u po- have no solutions, guilt is imputed to vijesti stotinu puta. Kada je teško i the weaker, the Other and different. nemamo rješenja, uzrok problema The fact is that life got tough for the ćemo prebaciti na slabijeg, na dru- majority of people, so it is difficult to gog i drugačijeg. U situaciji u kojoj je expect them to be understanding of većini teško ne može se tražiti razu- the problems of the Other and differ- mijevanje za probleme drugih i dru- ent. People often fail to understand gačijih. Često ne primijećujemo da se that these problems confront the ma- radi o zajedničkim problemima koji jority and minorities alike and that se ni u čemu ne razlikuju. they are absolutely the same.

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Svjetski dan romskog jezika 29 u nazivu ulice

Dana 25. svibnja 2012. Piše: Andrea Šimek Dopis d kare o gnđit s đe nume godine Hrvatski sabor je SRRH “KALI SARA” “5. Studeni” pntru đirižal am Fond postao prvi parlament numur uljicur š trgur am varušu Za- Savez Roma u Republici Hrvat- greb (Br. :152/01-17-IK) mnat aj 10. u svijetu koji je priznao skoj “KALI SARA” poslao je 10. si- siječnja varušuluj Zagreb (Varušuluj Svjetski dan romskog ječnja 2017. Gradu Zagrebu, Odboru skupštini varuš Zagreb; Odbor d či- jezika kao nacionalni za imenovanje naselja, ulica i trgova mal d kompnj, ulicur š trgur). Kare praznik Roma. Te iste dopis s prijedlogom uvrštavanja ime- o gnđit asta kutotu aj Savez Bjašilor godine “KALI SARA” je na “5. Studeni” u Fond imena ulica i am Republika Hrvatska “Kali Sara u suradnji s Hrvatskom trgova u Gradu Zagrebu. Tim je po- “(Braće Cvijića 7, 10 000 Zagreb). vodom 25. siječnja Odbor održao Ku ala gnd 25. siječnja, Odbor o cnut poštom pripremila i tiskala sjednicu na kojoj je u ime predlagate- sjednic p še , am numilje kare o gnđit poštansku markicu i kovertu lja govorila gospođa Suzana Krčmar, asta o svtit Suzana Krčmar, preds- Svjetskog dana romskog predsjednica SRRH “KALI SARA”. jednica SRRH “KALI SARA “. jezika u nakladi 100 000 primjeraka. Izvadak iz govora: Skučala dm še o svtit:

“Pojam 5. studeni značajan je za “pojam 5. studeni aj značajan d romsku zajednicu jer se na taj dan bjšme, daje k p aje zuv s cnje Mare obilježava Svjetski dan romskog je- zuva ljimba d bjaš š gnđesk k šinjiva zika. Vjerujem da su neki od Vas već dm voj mar o fost p a fel zljilje a noš- sudjelovali na svečanostima koje tre kari an fkut ku ala gnd. . . Inditetu

GODINA 2017. AKTUALNOSTI

smo tim povodom organizirali. Iden- lu bjašilor aj tare ljigat š d ljimba d 30 titet Roma čvrsto je vezan uz romski bjaš š baš daje Savez Bjašilor am Re- jezik zbog čega Savez Roma u Repu- publika Hrvatska “KALI SARA” kaš blici Hrvatskoj “KALI SARA”, kao š krovna d bjaš organizal, kare asta krovna romska organizacija koja ove ann cnje zeše ejj d knd aj, ku asta in- godine obilježava deset godina posto- icijativ gnđesk s dov p važnost s fijenj janja, ovom inicijativom naglašava toc uključlic ka ej še as bjaš nacion- važnost ravnopravnog uključivanja aln manjin am kust asta varuš. pripadnika romske nacionalne ma- U suradnji s Ministarstvom njine u život Zagreba. Sve je zapo- Kutotu o kizdlit 2008. an knd am kulture Republike Hrvatske čelo 2008. godine kada je u izdanju izdanje “KALI SARA” kari a tunše o – Povjerenstvom za “KALI SARE”, koja je tada radila kao lukrat ka Urtšije d pomaknlal anvcal, UNESCO, Udruga “KALI Udruga za promicanje obrazovanja bjaši am Republika Hrvatska, lu toc SARA” je pripremila Roma u Republici Hrvatskoj, javno- aj predstavlit elšš Bjšešći - Hrvcešći projekt i dokumentaciju za sti predstavljen prvi Romsko - hrvat- š Hrvcešći - Bjšešće vorbe kari ljo f ski i hrvatsko - romski rječnik Veljka kut Veljko Kajtazi kari o fost d idej s priznavanje romskog jezika Kajtazija, idejnog začetnika obilježa- scije zuva ljima d bjaš, a alše preds- i Svjetskog dana romskog vanja dana romskog jezika te prvog jednik Urtšije d am vcal d bjaš “KALI jezika kao nematerijalne predsjednika Udruge za obrazovanje SARA”. Brbeci š ej kari as kunuskuc svjetske baštine. Dana Roma “KALI SARA”. Međunarod- , astrnš am Zagreb , ku ala gnd or 7. studenog 2015. godine ni stručnjaci i uglednici okupljeni u krenlit muđunarodn incijativ d se Zagrebu tom su prigodom inicirali baš am čast p amtplale p datum 5. Opća skupština UNESCO-a proglašavanje 5. studenog Svjetskim studeni zber Mare zuv ljimba d bjaš. proglasila je 5. studeni danom romskog jezika. Godinu ka- Svjetski dan romskog jezika snije, 5. studenog 2009. godine, u Om an maj poslje, 5. studeni dijelom svjetske baštine. Zagrebu je na Međunarodnom sim- 2009. an am Zagreb aj p Međunarod- poziju u organizaciji Udruge “KALI nom simpoziju am organizal Urtšije SARA” podržana međunarodna inici- “KALI SARA” zuva d potpor međun- jativa da se datum 5. studeni progla- arodn inccijativ s fij datumola 5. stu- si Svjetskim danom romskog jezika. deni zbirat Mare zuv ljimba d bjaš, a Tradicija održavanja Međunarodnog tradcij d cnjal Međunarodnog sim- simpozija povodom Svjetskog dana pozij pntru Mare zuva ljimba d bjaš s romskog jezika nastavljena je do da- cnje inka pn p asts. Tot anu simpozij nas. Svake godine na Simpoziju se faše alta temm ku aljij pod temur, a obrađuju druge teme, a sve s ciljem toče as mnaće p pzal š raznolikst očuvanja i standardizacije romskog bjšešći ljimb, tradicij, kultur š kum s jezika te očuvanja tradicije, kulture kust. i romskog načina života. Tom prigodom dodijeljuju se dvije nagrade Ku aje prilik s d dovv nagradur d za životno djelo - “Ferenc Sztojka”i lukru d kust - Ferenc Sztojka “š “Šaip “Šaip Jusuf”, nazvane prema velika- Jusuf” čimat dp hej mar kunuskuc nima koji su započeli standardizaciju kari or kizdlit standardizacij bjšešći romskoga jezika. ljimb. Hrvatski sabor o 25. svibnja 2012. an, p incijativ saborskog Hrvatski sabor je 25. svibnja 2012. zastupnika Veljka Kajtazija, opukat godine, na inicijativu saborskog za- Ankujal d potpor međunarodn inci- stupnika Veljka Kajtazija, prihvatio jativ d s rmje 5. studeni - Mare zuv Zaključak o potpori međunarodnoj ljimba d bjaš. inicijativi za ustanovljenje 5. studenog - Svjetskim danom romskog jezi- Aje še or dat am unu graj toc kari ka. Prijedlog su jednoglasno podržali as am Hrvatski sabor or fost d aje. svi članovi Hrvatskog sabora. Iste Am ala an ku prilika dm cnjal Sim- godine, prilikom održavanja Simpo- pozija Mare zuv ljimba d bjaš 5. stu- zija Svjetskog dana romskoga jezika, duni 2012. an, p elše sor o fost cnut prvi puta je održano predavanje na predavlal p ljimba d bjaš p Filozofski romskom jeziku na Filozofskom fa- fakultet Sveučilišta am Zagreb. kultetu Sveučilišta u Zagrebu. U suradnji s predstavnicima Filozofskog Ku lukrala ku predsjedniši fakulteta u Zagrebu, u sklopu Kate- Filozofski fakultet am Zagreb, am dre za indologiju, počeo je s radom sklop ku Katedra d indologij, o

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

izborni kolegij Uvod u romski jezik kizdlit ku lukru izborni kolegij uvod I i II te Uvod u književnost i kulturu am ljimba d bjaš unu š doj š Uvod am 31 Roma. Godinu kasnije, 5. prosinca književnost š kultur d bjaš. Om an 2013. godine, uz prisustvo saborskog poslje , 5. prosinca 2013. an , svečano zastupnika Veljka Kajtazija i prof. dr. aj postavlit š dsfkut p dov ljimb ploč sc. Damira Borasa, tadašnjeg dekana p alu Zagreb Filozofski fakulte, kari Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sve- or dsfkut zastupnik Veljko Kajtazi š

čano je postavljena dvojezična ploča dekan fakultet prof. dr. Damir Boras. ispred Filozofskog fakulteta. Time Prijedlog za imenovanje je obilježena prva godina uvođenja Ku aje aj obilježlit om an d knd ulice “5. studeni Svjetski so bgat bjšešći ljimb š bjšešći kn- romskog jezika i romske književnosti dan romskog jezika” pred u visokoškolsku nastavu u Hrvatskoj. jiževnost am naltiškul nastav am U akademskoj godini 2016/2017. u Hrvatska. Am akademijsk an 2016. gradskim Odborom za nastavu je uveden sveučilišni diplom- /2017. am nastav aj bgat sveučilišni imenovanje naselja, ulica i ski studij Romistike koji se izvodi na diplomskistudij Romistik kare s cnji trgova Grada Zagreba. Odsjeku za indologiju i dalekoistoč- p Odsjek d indologij š d dparćeistočn ne studije na Filozofskom fakultetu u studij p Filozofski fakultet am Za- Zagrebu. greb.

Opća skupština UNESCO-a je Opć skupštin UNESCO-A aj zuva 7. studenog 2015. godine prihvatila 7. studenog 2015. an apukat incijati- inicijativu Republike Hrvatske te je va Republike Hrvatske š je službeno službeno proglasila 5. studeni kao o szs d zuva 5. studeni kaš Mare zuva Svjetski dan romskog jezika. Prijed- ljimba d bjaš. log je jednoglasno usvojen, bez rasprave. Svjetski dan romskog jezika Aje še so dat am unu graj aj osvo- danas se u Republici Hrvatskoj slavi jlit , frd svtal. Mare zuva ljimba d bjaš kao romski nacionalni praznik i za- asts s am RH cnji ka bjšešći nacion- uzeo je ravnopravno mjesto s druga alni zuva nostr š o lot ravnopravn dva romska praznika - Svjetskim da- lok ku alčilje dov bjšešći prznikur. nom Roma i Međunarodnim danom - Mare zuva d bjaš š Međunarodnim sjećanja na romske žrtve genocida / zuv adus am fire p bjaši noštri geno- Samudaripen. cida / Samudaripena.

GODINA 2017. AKTUALNOSTI

32 Prikupljanje i praćenje baznih podataka za učinkovitu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma Astrnûal ö pratlal baznih podataka dm uncikovit provedb nacionaln strategij d ukljuclal p bjaö

Andrea Šimek i Maja Grubišić Projekt îAstrnûal ö pratlal baznih SRRH “KALI SARA” podataka dm uncikovit provedb nacionaln strategij d ukljuclal p bjaöî Projekt “Prikupljanje i praće- mn zajedica ambijala Ecorys Hrvat- nje baznih podataka za učinkovitu ska d. o. o. ö urtöija Centar d mirovn provedbu Nacionalne strategije za studij, a am korist ured d prava alu uključivanje Roma” provodi zajedni- ominjilor, ö prava nacionaln manjin ca ponuditelja Ecorys Hrvatska d. o. Vlede Republike Hrvatske. o. i udruga Centar za mirovne studije. Projekt se provodi u korist Ureda Projekt aj financirlit pm program za ljudska prava i prava nacionalnih IPA 2012. Europsk unij, a projek- manjina Vlade Republike Hrvatske. Financiran je programom IPA 2012 tn aktivnost o trajli pnp 1. kolovoza Europske unije, a projektne aktiv- 2018. an. nosti trajat će do 1. kolovoza 2018. godine. Glavne aktivnosti uključuju Glavn aktivnostur ukljuceleöce provedbu potrebnih istraživačkih, providb d rnd d istraûivlal, anali- analitičkih i edukacijskih aktivno- tickih ö edukacijskih aktivnosti ö aktivnosti kreiranja on-line platform d

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

sti, kao i aktivnosti kreiranja on-li- pratlal provedb d predmetnih doku- ne platforme za praćenje provedbe mentur k cilj d unapredlal d sustav 33 predmetnih dokumenata. Sve to pro- pratlal krajnjih ucinkur javn politik vodi se s ciljem unapređenja sustava usmerlit intergracij pripadnikolur praćenja krajnjih učinaka javne poli- nacinaln manjin d bjaö. tike usmjerene integraciji pripadnika romske nacionalne manjine. Na P predstavlal projekt kare so cnut predstavljanju projekta, koje se odr- žalo 15. ožujka 2017. godine u hotelu 15. oûujka 2017. an am hotel Interna- International u Zagrebu, saborski tional saborski zastupnik Veljko Ka- zastupnik Veljko Kajtazi istaknuo jtazi o svtit kum d bjaö zajednic dm je kako romska zajednica od sličnih afele projektur aöcapt reölal dm tri- projekata očekuje rješavanje gorućih bala problemurlje d bjaö, a nu fokus pitanja vezanih uz Rome, a ne foku- d radionic, edukacij ö zakasnilt pri- siranje na radionice, edukacije i za- kuplal podatkur. “Romska zajednica od pokrenutih projekata očekuje rješavanje gorućih pitanja vezanih uz Rome, a ne fokusiranje na radionice, edukacije i zakašnjelo prikupljanje podataka. Rome i romske udruge moramo uključivati kao same nositelje projekata, a nikako tražiti legitimitet njihovim naknadnim uključivanjem. “ —Veljko Kajtazi, saborski zastupnik

kašnjelo prikupljanje podataka. Isto Isto aöa zastupniku o zs k bjaöi tako, zastupnik je naglasio da Rome ö urtöije d bjaö trb s ukljuclenj k ö i romske udruge moramo uključi- sngur nositelj projektur, a niö kum s vati kao same nositelje projekata, a koce legitimitet a lor naknadn uklju- nikako tražiti legitimitet njihovim clal öo fost pn aku. naknadnim uključivanjem, što je do sada bio slučaj. Izrazio je i zabrinu- Ortat ö buje daje k tek am 2017. an tost jer su se tek u 2017. godini počeli sa strnûe bazne podatkur d provedb sakupljati bazni podaci za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje nacionaln strategij d ukljucelal bjaö Roma čija je provedba bila predvi- kare aj provedb gndit d vreme dla đena za razdoblje od 2013. do 2020. 2013. pnla 2020. an ö o spus kum s godine. Istaknuo je i kako se zalaže aûut dla nacionaln institucij ö mini- da nacionalne institucije i ministar- starstvo, p kare una öade maj mare stva, na kojima ujedno leži i najveća odgovornost d provedb strategij, am odgovornost za provedbu Strategije, bij okvir d astrns afel podatkur p na- ponude okvir za skupljanje takvih cin ankrizut. Am asta projekt sud- podataka na pouzdaniji način. U jelovleöci ö predsjedniöci nacionaln ovom projektu sudjeluju i predstav- manjin d bjaö am lokaln ö regionaln nici romske nacionalne manjine u jednic am svojstv mapista, pomaga- lokalnim i regionalnim jedinicama kao mapisti, pomagači i informatori, cur ö informatur knd or saborski zas- a saborski zastupnik Veljko Kajtazi i tupnik Veljko Kajtazi ö predsjednica predsjednica Saveza Roma u Repu- saveza d bjaö am Republika Hrvatska blici Hrvatskoj “KALI SARA” Suzana îKALI SARAî Suzana Krcmar, clanu Krčmar članovi su Upravnog odbora. upravnog odbora.

GODINA 2017. AKTUALNOSTI

34 Događanja po županijama

Grad Zagreb Sastanak predstavnika Policijske akademije sa pripadnicima romske nacionalne manjine Sastanaku predstavnikurjalu Policijskej akademije š pripadnikurj romske nacionalnej manjinej

Piše: SRRH “KALI SARA”

Dana 7. veljače u prostorijama Zuva 7. Veljače, n prostoru Polici- Policijske akademije održan je sasta- jske akademije n Zagreb održit nak predstavnika Akademije s prije sastanaku ku predstavnikurlje padnicima romske nacionalne ma- Akademije ku pripadnikurj romske njine, koji su izrazili interes za upis nacionalne m anjine karje a izrazit na Akademiju. Svi zainteresirani interesu s se upisaske n Akademije. upoznati su s načinom prijave, testi- Toc zainterersc a upoznait načinu ranjima za upis i postupkom upisa na alu prijave , testiric de upisu š upis- Akademiju, a što je propisano objav- ala n akademije, a de objavjale š nat- ljenim natječajem za upis. ječaju de upisu.

Međimurska županija

Sastanak sa studentima romske nacionalne manjine iz Međimurske županije Sastanku ku studenci romilor nacionalnej manjinej îm Međimurska županija

Piše: Unija a lu Romilor îm Republika SRRH “KALI SARA” Hrvatska “KALI SARA” u organi- zilit la zua 13. februaru la anusta îm Savez Roma u Republici Hrvat- prostorijurlje dă udrugă îm Zagreb, skoj «KALI SARA» organizirao je, 13. sastanak ku studenci dăm Međimur- veljače 2017. u prostorijama Saveza ska županija, a ku sudjelovalala a lu u Zagrebu, sastanak sa studentima iz Branko Sušec, pročelniku dă Društ- Međimurske županije, a uz sudjelovanje Branka Sušeca, pročelnika za venă djelatnostur îm Međimurska obrazovanje u Gradu Čakovcu. Raz- županija. Su svătităsă dă mogućnos- govaralo se o mogućnostima za upis tur dă skrijală šî dă stipendiranjur a i za stipendiranje studenata romske lu studencilor dă a lu romilor nacion- nacionalne manjine. alnă manjină.

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Primorsko-goranska županija 35

Novi Vinodolski - sastanak sa svrhom pružanja pomoći romskim obiteljima Novi Vinodolski-sastanak ku gndu d aûutat lu bajaöilor

Piše: SRRH “KALI SARA”

Dana 3. travnja 2017. u organi- Zuva 3. travanj, am organizacija zaciji gradonačelnika Novog Vino- lu gradonacelniku Novog Vinodol- dolskog, gospodina Velimira Piš- skog, domnuluj Velimira Piökulica, kulića, a uz sudjelovanje saborskog ö ku sudjelovlala saborskog zastup- zastupnika Veljka Kajtazija, održan nika Veljka Kajtazija, so cnut sas- je sastanak sa svrhom pružanja po- tanak ku gndu d aûutat lu bjaöilor moći romskim obiteljima koje žive kare kust am urce uvjetur. P sas- u neadekvatnim uvjetima. Sastanku tanak or fost ö ravnatelju Centra d su prisustvovali i ravnatelj Centra za socijalna skrb Crikvenica, nacelnik socijalnu skrb Crikvenica, načelnik PPCrikvenica, ravnatelju osnovne PP Crikvenica, ravnatelj Osnovne ökole Ivan Maûuranic, predsjednik škole Ivan Mažuranić, predsjednik alu varuöuluj vijece Novog Vinodol- Gradskog vijeća Novog Vinodolskog, skog, predstavnici varuöuluj Novog predstavnici Grada Novog Vinodol- Vinodolskog ö pucke pravobranitel- skog, predstavnici pučke pravobra- jice-regionalnog ureda Rijeka, ka ö niteljice - regionalnog ureda Rijeka i predstavnici d bjaö obitelji dm Novi predstavnica romskih obitelji iz No- vog Vinodolskog. Razgovaralo se na- Vinodolski. So svtit kum sar reö- činima rješavanja stambenih i soci- li stambeni ö socijalni problemur d jalnih problema romskih obitelji koje bjaö familij kare kust aiö, ö kum sar ovdje žive te o dovozu kontejnera za aduöe kontenjerur d alor smjeötaj. njihov smještaj. Nakon sastanka sa- Dp sastankola soborski zastupnik borski zastupnik Veljko Kajtazi obi- Veljko Kajtazi o mers pla toc bjaöi am šao je romske obitelji na Novoj Krasi. Novoj Krasi.

Sisačko-moslavačka županija Popovača - izgradnja ceste u romskom naselju Popovača - a izgradit drumu n satu alu romirol

Piše: SRRH “KALI SARA”

Dana 21. veljče, u Popovači su Zuva 21. veljača, n Popovača sa se sastali saborski zastupnik Veljko sastavit saborski zastupniku Veljko Kajtazi i gradonačelnik Popovače Jo- Kajtazi še Gradonačelniku alu Pop- sip Mišković, uz prisustvo predstav- ovačej Josip Mišković š ku je preds- nika Vijeća romske nacionalne ma- jdniku Vijeća alu romilor de Sisačko njine Sisačko-moslavačke županije -moslavačkej županije domnu Stano- gospodina Stanoje Nikolića kako bi je Nikolić kum aurbja de izgradit dru- razgovarali o izgradnji ceste u romskom naselju Donja Gračenica. U mu ili cesta n satu alu romirol Donja istom naselju već su legalizirana 34 Gračenica. N isti sat sa legalizirit 34 objekta koja su u vlasništvu romskih objektur tj, keš karje je n vlasništvo obitelji. alu romirol.

GODINA 2017. AKTUALNOSTI

36 Sisačko-moslavačka županija Sastanak u Sisku - pomoć obitelji Vasiljević koja je u požaru ostala bez obiteljskog doma Sastanaku n Sisak - ažutale alu familijej Vasiljević karje n fok armas frde obiteljske kase

Pu pozivu alu zastupnikuluj Vel- Piše: jko Kajtazi Gradonaćelnica alu trgu SRRH “KALI SARA” Sisaku Kristina Ikić Baniček š predstavniku Vijeća romskej nacional- Na poziv saborskog zastupni- nej manjine Sisačko-moslavačkej ka Veljka Kajtazija, gradonačelnice županije Stanoje Nikolić 13. Ožujku grada Sisaka Kristine Ikić Baniček i 2017 anu. Adržit sastanaku alu ma- predsjednika Vijeća romske nacio- jmult institucija a karje puatje sa nalne manjine Sisačko-moslavačke ažute n majbun život alu familijej županije Stanoje Nikolića, 13. ožuj- Vasiljević n loku alu C poljane pntru ka 2017. godine održan je sastanak požar n kasa alor. Domnu Kajtazi ku predstavnika nekoliko institucija. suradnikur aluj pu teren , afost la fa- Njihova im nadležnost omogućava milije Vasiljević š majnklo sa obratit pružanje pomoći obitelji Vasiljević, la institucije de majdpartje pomoć. s područja Capreških poljana, koji Dogradonačelniku alu Sisakuluj, su zbog požara ostali bez obiteljske Marko Krička azes ke je trgu spre- kuće. mit se izdvojaske materijalne banji n majmarje pomoć kum afost š n sluća- Gospodin Kajtazi sa svojim su- ju alu Dragoljub Nikolić karje isto n radnicima na terenu posjetio je obi- an n dret avut isto požar n kase š isa telj Vasiljević nakon čega se obratio odobrit pomoću ku 10. 000, 00 mi de nadležnim institucijama za konkret- kunje. domnu Krička azs ku je ar put- nu pomoć. Dogradonačelnik Siska ja se osigurjaske će trijebe. Marko Krička rekao je da je Grad Sisak spreman izdvojiti materijalna Domnu Goran Groš dn firme Ko- sredstva u vrijednosti ostalih jed- munalac Sisak azes ke ažute ku po- nokratnih novčanih pomoći. Grad Si- moću se vzaske š se aduke će trijebe sak pomogao je i prošle godine kada de materijal la lok karje trijebe, ali ku je obitelj Dragoljuba Nikolića u poža- banji nupuatje sa ažute, š ako lumja ru ostala bez kuće. Gospodin Krička karje lukrjaze ku jel sngurj adunat 7. je nadodao da obitelj Vasiljević može 000, 00 mi de kunje. Duamna Alen- napraviti i popis svih materijalnih ka Ljubišić dn Centru socijalne skr- stvari kao što je odjeća, knjige za bi Sisak azes ke ageset smještaj de školu i ostalo, a što ne uključuje sa- je š de familija alu Vasiljević še adat naciju krovišta i poslati ga na adresu jednokratna pomoć de mnkarje ku 1. Grada Siska kako bi oni mogli reagi- 000, 00 de kunje, a dn udruge Betle- rati i osigurati potrebno. Gospodin hem je adubdit cualje de je. š trmjatje Goran Groš iz firme “Komunalac Si- la Monistarstvo karje trjebe se ažute sak” naveo je da su oni spremni be- ku zahtjevu š kum zće zakonu pn la splatno pomoći u bilo kojoj vrsti od- 10. 000, 00 mi de kunje. voza i dovoza materijala na potrebno mjesto, no novčano ne mogu pomoći, Duamna Ana Butković dn Minis- iako su zaposlenici samoinicijativ- tarstvo de demografije obitelj š tnrji š no prikupili određena financijska socijalne politike azes ke Ministarst- sredstva. Gospođa Alenka Ljubešić vo odgovorjaštje će majdate. Pred- iz Centra za socijalnu skrb Sisak na- stavniku alu Sisačko-moslavačke žu- vela je da su pronašli smještaj kod panije Darko Srbljanin ke n županije udomiteljske obitelji za cijelu osme- arje prakse se isplatjaske jednokrat- ročlanu obitelj Vasiljević te da su donje banj de a ša pomoćur kaše famili-

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

nirali jednokratnu novčanu pomoć za ja Vasiljević, ali mora se lase prijava hranu. Od udruge “Betlehem” dobili de pomoćš pomoću puatje se fije n 37 su odjeću za obitelj. Također su spre- banj ku 10. 000, 00 mi de kunje. Pred- mni poslati u nadležno Ministarstvo stavnikur dn roše kruće dn Sisak a zs zahtjev za povećanjem te jednokrat- kum nupuatje se ažute ku banji , ali ne novčane pomoći. ažute se usuke zidurlje š ku struja ke je sturja iskljućite, d aja ke a Gospođa Ana Butković iz Mini- ars. Domnu Veselin Ristić kao pred- starstva za demografiju, obitelj, mla- stavniku alu Srpske bisjarike azes de i socijalnu politiku navela je da će ke š je ažute ku banj dn 10. 000, 00 oni u Ministarstvu odgovoriti na taj zahtjev potvrdno u što kraćem roku. Predstavnik Sisačko-moslavačke Predsjednica županije gospodin Darko Srbljanin Saveza Roma u Republici naveo je da u županiji imaju praksu Hrvatskoj “KALI SARA” isplate jednokratnih financijskih po- gospođa Suzana Krčmar moći potrebitima te kako su spremni pomoći obitelji Vasiljević, no potreb- istaknula je da je Savez, iako no im je dostaviti zahtjev za pomoć. je neprofitna organizacija, Predstavnici Crvenog križa Sisak spreman sudjelovati u istaknuli su kako ne mogu novčano prikupljanju novčane pomoći, no da svakako mogu pomoći pomoći tako što će platiti svim svojim sredstvima sušiti zidove kuće iako je za to potrebno riješiti određeni dio predračuna dovod struje. za građevinski materijal za krovište. Struja u kući trenutno je isključe- na s obzirom da se kuća smatra zga- Sastanak je završio rišnim prostorom. Gospodin Veselin zaključkom da je Ristić kao predstavnik Srpske pra- voslavne crkve naveo je da su i oni najadekvatnije i najbrže spremni financijski pomoći obitelji. rješenje osiguravanje Gospođa Milana Kreča iz PGP Sisak potrebnih novčanih istaknula je da kao neprofitna orga- sredstava za kupnju nizacija ne mogu novčano pomoći, potrebnog građevinskog ali svakako mogu pomoći gospodinu Vasiljeviću u vezi s papirologijom materijala u što kraćem potrebnom za podizanje zahtjeva za roku. pomoć. Pomoć je spremno pružiti i Vijeće romske nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županije, ista- mi de kunje. Duamna Milana Kreča knuo je gospodin Nikolić. dn pgp Sisak Kum neprofine organizacije nupuatje se ažute ku banji, ali Predsjednica Saveza Roma u Re- ku totu ažute alu familije Vasiljević publici Hrvatskoj “KALI SARA” gos- ku papirurljilje karje trjebe se skrije pođa Suzana Krčmar istaknula je da kaše domnu Stanoje Nikolić dn Vi- je Savez, iako je neprofitna organi- jeće romske nacionalne manjine alu zacija, spreman sudjelovati u priku- Sisačko-moslavačke županije. preds- pljanju novčane pomoći tako što će jednica alu Savez Roma n Republika platiti određeni dio predračuna za Hrvatska Lali Sara duamna Suzana građevinski materijal za krovište. Krčmar azes ke Savezu je isto ne- Sastanak je završio zaključkom da profitna organizacija , š sprimite se je najadekvatnije i najbrže rješenje adune banj š ose platjaske materija- osiguravanje potrebnih novčanih lu de krov. Sastanaku a završit kum sredstava za kupnju potrebnog gra- majbinje apetut ku rješenja se adune đevinskog materijala u što kraćem banji se se kumpre građevinski ma- roku. Već tijekom ovog tjedna treba terijalu n će majdate rok š već n zuve započeti s čišćenjem dijela kuće koji de šaptje zlje se ćistjaske tot n kase je požar zahvatio kako bi se obitelj se puatje familija se se ntuarke la mogla brže vratiti u svoju kuću. kasa alor.

GODINA 2017. AKTUALNOSTI

38 Varaždinska županija Održan dvodnevni sastanak SRRH “KALI SARA” u Varaždinskoj županiji S-u acînut dóvă zîlje dă sastankur “KALI SARA” îm županija dă Vražda

Piše: Unia a lu Romilor îm Republika SRRH “KALI SARA” Hîrvatska “Kali Sara” u acînut dóvă zîlji dă sastankur 11. šî 12. februaru Savez Roma u Republici Hrvat- 2017. anu ku lu romilor udrugur šî ku skoj “KALI SARA” održao je dvod- vijećilje dă a lu romilor nacionalnă nevni sastanak 11. i 12. veljače 2017. manjină dîm Osječko - baranjskă žu- godine s romskim udrugama i Vije- paniji, Brodsko - posavskă županiji, ćima romske nacionalne manjine iz Sisačko - moslavačkă županiji, Ko- Osječko-baranjske, Brodsko-posav- privničko - križevačkă županiji, Bjelo- ske, Sisačko-moslavačke, Koprivnič- varska - bilogorskă županiji, Primorsk ko-križevačke, Bjelovarsko-bilogor- o- goranskă županiji, Istarskă županiji, ske, Primorsko-goranske, Istarske, Županiji dă Đimura, Županiji dă Vraž- Međimurske te Varaždinske županije da šî varušu dă Zagreb. Sastanku u fost i Grada Zagreba. Sastanak je održan u Varaždinu, a na sastanak je pozvan acînut îm Vražda, a pă sastanku-sta u i saborski zastupnik dvanaest nacio- fost ćimat šî predstavniku dă la parla- nalnih manjina u Hrvatskom saboru ment a lu dojspeś dă nacionalnă manji- Veljko Kajtazi. Prije samog počet- ni îm parlamentu dă Hîrvatska domnu ka sastanka članovi Saveza Roma u Veljko Kajtazi. Ménti dă numa um pri- Republici Hrvatskoj “KALI SARA” pă lu sastankuluj, članurilje a lu Unia i saborski zastupnik Veljko Kajtazi a Romilor îm Republika Hîrvatska obišli su romsko naselje Kuršanec te “KALI SARA” una în grămadă ku pred- se susreli i razgovarali s mještanima. stavniku dă la parlament Kajtazi, or

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Bila je to prilika da se razmijene infor- avut una vizită îm kumpanje a lu Romi- macije o radu SRRH “KALI SARA” i lor Kuršanc, hunđi s-or aflat ku lumi. 39 saborskog zastupnika te razgovara o U fost asta una prilikă kit să să šćimbi problemima naselja. ku informacijur dă lukru a lu URRH “KALI SARA” šî kit predstavniku dă la Drugog dana sastanka, nakon parlament să vorbaskă dă problemur- pozdravnih riječi, svim je prisutnim lje a lu kumpanji. A dóu-za pă sastanak članovima podijeljen promidžbeni dăpă pozdravnă vorbi, lu toc śe îsré materijal (olovke, kemijske olovke, aukulo članurlje URRH “KALI SARA” rokovnici, stolni i zidni kalendari), s-u înpărcît propagandnă materijal (ci- plakati Svjetskog dana romskog jezi- ruź, kemijskur, rokovniś, dă masă šî dă Dvodnevni sastanak Saveza završio je obilaskom naselja Gornje i Donje Vratno u Varaždinskoj županiji.

To je bila još jedna prilika ka te Plan i program rada ovog sastan- fal kalendarur), posterur dă Interna- ka. Članovi su prezentirali izvještaje cionalnă zua dă ljimba a lu romilor šî za razmjenu iskustava i o radu i stanju u svojim županijama planu šî programu dă lukru a lu sastan- bolje upoznavanje članova te razmijenili iskustva. Savez Roma ku-sta. Članurilje a lu URRH “KALI Saveza iz ostalih krajeva u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” SARA” or avut prezentaciji dă lukru a je nastavno na zamolbe svojih člano- Republike Hrvatske s lor šî dă kum îj îm a lor županijur šî or va podijelio pet prijenosnih laptopa i šćimbat kum îj la jej îm lukru. Unia a lu problemima u Varaždinskoj pet printera članovima Saveza, radi Romilor îm Republika Hîrvatska “Kali i Međimurskoj županiji. lakšeg dostavljanja izvještaja te lak- Sara” or lunźit ku arugaćilje a lu a lor šeg rada i komunikacije s lokalnom članur dă lj-u înpărcăt śinś laptopur šî samoupravom i ostalim institucijama. śinś printerur lu članur pîntru maj în- Također, udruga ima u pripremi tisak šuri să măji izvještajurlje šî maj înšuri romskih zastavica za svoje članove, a lukru šî komunikacija ku lokalnă upra- razgovaralo se i o mogućnosti izrade vurlje šî ku élčilje institucijurlje. Dóvă službene zastave Saveza. Dvodnev- ni sastanak Saveza završio je obila- zîlji dă sastankur a lu Uniji u fost gata skom naselja Gornje i Donje Vratno ku vizita la lumpanje Gornje šî Donje u Varaždinskoj županiji. To je bila još Vratno îm županije a lu Vražda, śe u jedna prilika za razmjenu iskustava i fost una prilikă dă šćimbat iskustvă bolje upoznavanje članova Saveza iz šî maj bună kunušćeri dă članur a lu ostalih krajeva Republike Hrvatske Savez, dîm élćilje părc a lu Republika s problemima u Varaždinskoj i Međi- Hîrvatska, ku problemurlje îm Vražda murskoj županiji. šî îm Županije dă Đimura.

GODINA 2017. KULTURA

40 Primorsko-goranska, Istarska i Bjelovarsko-bilogorska županija

Dostava kontejnera za stanovanje – Kutina, Delnice, Pula A dus kontinjerurlje de trjit – Kutina, Delnice, Pula

Piše: SRRH “KALI SARA”

U koordinaciji saborskog zastu- N koordinacije alu saboruluj za- pnika Veljka Kajtazija, dana 10. trav- stupniku Veljko Kajtazi zuva 10. nja u Kutinu su dostavljeni kontejneri Travnju n Kutina a dus kontinjerurlje u svrhu privremenog stambenog zbri- de privremeno trjale de ugrožc rom- njavanja ugroženih romskih obitelji. ske familije. Gradonačelnik Kutine, Andrija Rudić obećao je pomoć u dodatnom uređe- Gradonačelniku alu Kutinej An- nju i opremanju kontejnera koje je drija Rudić a obećit pumoću de opre- moguće spojiti i na električnu mrežu. mjale n kontinjer š de pus struja n jel.

Daljnja dostava kontejnera plani- Majdpartje dostava de kontinje- rana je za 12. travnja za romske obi- rurj planirite je 12. Travnju romske telji u Delnicama, mjesto Dedin i u familije n Delnice loku Dedin š n loku mjesto Vinkuran pored Pule. Uređe- Vinkuran plnge Pula.Uredjale š donje i dostavu kontejnera financirala je stava kontinjerurlje a financirit Vla- Vlada Republike Hrvatske. da alu Republike Hrvatskej.

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Najveći europski 41 jazz glazbenik / Majbaro europako jazz bašalno: Django Reinhardt (Liberchies, Belgija, 1910 - Fontainebleau, Francuska, 1953)

Jean-Baptiste Reinhardt bio je Jean-Baptiste Reinhardt was the Jean-Baptiste Reinhardt sas je- prvi i još je uvijek jedan od najvećih first and still the greatest European khto thaj panda majbaro europako europskih jazz glazbenika. Njegovo jazz musician. His origins have never jazz bašalno. Leskoro kustikipe podrijetlo nikada nije bilo tajno. Pri- been a mystery, he belonged to one nikana na sas garavdo, thaj vov sas padao je obitelji Eftavagarya koja je of the most numerous German Sinti dženo katar familia Eftavagarya savi bila jedna od najbrojnijih obitelji nje- families, of the Eftavagarya group. so sas jekh katar e majbare genjenca mačkih Roma Sinta. Čak i nakon što Even after two of his fingers were familia e germanenge Sintongi. Thaj seriously damaged by an accident, uzal kodova so jekhe bibaxtalipaste je u nesreći ozbiljno ozlijedio dva pr- Django outstandingly performed vi- le sas le duj thare naja, vov bašalelas sta, izvrsno je svirao violinu, gitaru olin, guitar and banjo with the use of majšukar violina, gitara thaj bendžo i bendžo, koristeći preostale zdrave his healthy fingers. Django’s particu- e aver saste najenca. E Django- prste. Djangov osobit stil definiran lar style is also defined “Gypsy Jazz”. sko stilo si definirime sar ˝Gipsy je kao ˝Ciganski jazz˝. Iz obitelj Re- The Reinhardt Family counts with jazz˝. I familia Reinhardt dendjas inhardt potječu mnogi izvrsni jazz many outstanding jazz musicians, but bare lačhe jazz bašalne maškar glazbenici, među kojima su violini- among them the violinists Schukar- save si thaj o vilinisto Schukarnak sti Schukarnak Reinhardt i Martin nak Reinhardt and Martin Weiss, Reinhardt thaj Martin Weiss thaj o Weiss te gitaristi Babik Reinhardt, and the guitarists Babik Reinhardt, gitaristo Babik Reinhardt, Hänsche Hänsche i Maurice Weiss. Hänsche and Maurice Weiss. thaj Maurice Weiss.

GODINA 2017. KULTURATEMA BROJA

Svjetski poznati Romi / World Famous Roma Personalities / Pendžarde Roma Ani Dunjaja: Bronislawa Wajs

Bronislawa Warmiak Wajs “Papusza” (1908-1987) je bila romska pjesnikinja, koja je još kao dijete bila drugačija od sredine u kojoj je živjela, imala je nadimak Papusza (“lutka”).

BROJ 0101 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Piše: Maja Grubišić SRRH "KALI SARA" 43

Jako je željela naučiti čitati i pisati, ali nije išla u školu. Da bi mogla platiti tečajeve čitanja i pisanja te kupiti knjige, krala je piliće i proda- vala pileće meso. U ljeto 1949. polj- ski pjesnik, pisac i prevoditelj Jerzy Ficowski čuo je Papuszu kako reciti- ra svoje pjesme. Prepoznao je njezin talent i poticao je da pjesme zapisuje. Godinama kasnije veliki je broj nastalih pjesama objavljen kao zbirka pjesama Papuszine pjesme.

Među pjesmama se nalazi i pje- sma «Krvave suze». Na pisanje ove pjesme potaknula su je događanja u Drugom svjetskom ratu – kada su se pripadnici romskog klana Wajs, gladni, promrzli i u strahu, sakrili u šumu Volyovu. O životu romske pje- snikinje Bronislawe Wajs Papusze najbolje govore citati iz njezine auto- biografije:

“Moj je otac došao iz Warmiak Bronislawa Wajs (1908-1987), also known as Papusza klana, a majka je porijeklom galicij- (“Doll”), was an unusual child. She learned how to read and ska Ciganka. Zbog očevih predaka write by stealing chickens and trading chicken meat for bili smo poštovana obitelj. Ne sje- reading and writing lessons and book. ćam se dobro svoga oca. Imala sam pet godina kada je umro u Sibiru. Bronislawa Wajs (1908-1987), thaj pendžardi sar Papusza Osam godina kasnije majka se udala (“lutka”), sas sar čhajori but bisakodiveski. Siklili te drabarel za Jana Wajsa. Imala je samo jedno thaj xramonel sar čhajori. dijete – mene... Sve do dvanaeste godine nisam znala ni čitati ni pisati, a jako sam htjela to naučiti, bilo kako, makar i loše. Obitelj me zanemariva- la i nije se obazirala na tu moju veliku želju. Mamin muž, moj očuh bio je Bronislawa Wajs (1908-1987), Bronislawa Wajs (1908-1987), pijanica i kockar, a moja majka nije also known as Papusza (“Doll”), was thaj pendžardi sar Papusza (“lutka”), imala pojma što je pismenost. Pitala an unusual child. She learned how to sas sar čhajori but bisakodiveski. sam djecu koja su išla u školu bi li me read and write by stealing chickens Siklili te drabarel thaj xramonel sar naučili čitati i pisati. Uvijek bih nešto and trading chicken meat for read- čhajori. Džalas thaj čorelas khanjore ukrala da dam zauzvrat djeci koja su ing and writing lessons and books. In thaj bikinelas o khanjalo mas te šaj te me učila abecedu, pisanje i čitanje. the summer of 1949, Jerzy Ficowski pokinel e pustika thaj e lekcie katar Nedaleko od nas živio je židovski heard Papusza performing her po- o drabaripe thaj xramovipe. Ano ni- trgovac koji je imao krasne piliće. ems. Recognizing her talent he urged laj 1949. berš Jerzy Ficowski šundja Krala sam ih i davala u zamjenu za her to write them down as poems, re- sar i Papusza kerel recitiripe peskere lekcije pisanja i za knjige iz kojih ću sulting in a number of poems which gilengo. Pendžardja o talento lako učiti. Puno sam čitala, a to činim još were later published as a collection thaj dendja la mangipe te xramonel i danas. Jako sam ponosna na svoje of poems. peske gilja so andja rezultato te ikl- znanje iako ga nisam stekla u školi, jon but gilja ano jekh lil savende sas već je ono rezultat životnog obrazo- In the early 1950s of the previous khedime. vanja i iskustva. century Jerzy Ficowski published her collection of poems titled “Pap- Ano starto e pandžvardešto Sa trinaest godina bila sam mrša- usza’s Songs”. The song “Tears of beršengo ano bišto šeliberš Jer- va, crna i spretna kao vjeverica. Či- Blood” was published along with oth- zy Ficowski ikaldja e khedime gil-

GODINA 2017. TEMA BROJA

ja akale poetesako telo anav „Pap- 44 uszakre gila“ (Papusza’s Songs). Maškar e gilja arakhljovel thaj i gili „ e ratvale asva“. Kana sas o Dujto lumiako maripe e manuša save so sas katar i romani „vitza“ Wajs garvde pumen ani veš Volyovo, bokhale, pahome thaj darale. Kodova so voj dživdindja dendja motivo e Bronisl- awa te xramonel i gili „Ratvale asva – kodova so amen cidindjam e ger- maniake armejcondar ano Valyovo katar 43 dži 44“.

Vašo dživdipe e poetesako Bronislawako Wajs Papušako ma- jšukar vakeren e citate katar laki au- tobiografia:

“Miro dad avilo katar Warmiak vitza, mii daj katar e galiciake Roma, katar aver samas patjivali familia. Na dav man godi kodobor mire dadeske. Sas man pandž berš kana mulo ano Sibiro. Palo ofto berš miri daj pes ers poems. During the Second World prandindja pes e Jan Wajsosa, thaj “Jako sam ponosna na svoje War, the Wajs, members of the Roma sas la sade jekh čhajori – man ... Sa znanje iako ga nisam stekla clan, hid in the forest in Volhynia, u školi, već je ono rezultat hungry, cold and terrified. This hor- dži o dešudujto berš na džanlem te drabarav thaj te xramonav, a but životnog obrazovanja.” rible experience inspired Papusza to write her poem “Bloody tears – what manglem te sikljovav, sar te si, thaj we endured from German soldiers in kdoova te si bilačhe. Miri familia na Volhynia in ‘43 and ‘44”). dikhelas man but thaj na dikhelas miro mangipa sa kodova te džanav. Quotes from Bronislawa Wajs Mire dajakoro rom thaj miro uge dad Papusza’s autobiography tell us best sas matuši thaj komardžia, a miri daj about the life of this Romani poet: na džanelas so si kodova liljarnipe. Pučlem e čhaven save so džanas ki “My father came from the Warmi- škola mangen vaj na te sikaven man. ak clan, my mother from Galician Adžukhar sakana ka čoravas var- Gypsies. On my father’s side, we eso thaj ka davas e čhavenge te šaj were a well-respected family. I don’t te sikaven man te džanav i abeceda, remember my father too well; I was drabaripe thaj xramovipe. Paše dži five years old when he died in Sibe- amende dživdinelas jekh džutengo ria. Eight years later, my mother kinobikinutno save sas tikne kjanore, married Jan Wajs. I was my moth- a me čoravas lestar thaj davas sar po- er’s only child… Until I was twelve, I kinipe te sikaven man te xramonav couldn’t read and write and I wanted thaj e lilenge savendar sikjovavas. to read and write so badly, no matter But me drabaravas thaj kodova si how, even if it wasn’t well. My fam- adžukhar thaj avdive. Me sem bari- ily neglected me and couldn’t care kani mire džanipaske, thaj uzal kod- less about my huge wish. My moth- ova so na siklilem sa ani škola, thaj er’s husband, my stepfather was a kodova si rezultato e dživdipaske drunk and a gambler, and my moth- sikljovipasko thaj džanipasko. er had no idea what literacy was. I asked children who went to school Kodole vaxteste man sas dešutrin to show me how to write letters. I al- berš, semas kišli, kali, sigutni sar ways stole something and brought it pendexni (vjeverica). Drabaravas to them so they would teach me, and thaj drabaravas, a e Roma uzal man- so I learned the alphabet, reading de sade asanas. Kodobor fare me and writing. Not far from us lived a rundem, a palo kodova pale džavas

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

“I’m very proud of my Jewish merchant who kept beautiful “Me sem barikani mire knowledge, even if I didn’t chicken and I would steal them and džanipaske, thaj uzal 45 get it in school, but life exchange them for writing lessons kodova so na siklilem sa and study books. I read a lot and that gave me education and has lasted all my life till today. I’m ani škola, thaj kodova si knowledge.” very proud of my knowledge, even rezultato e dživdipaske if I didn’t get it in school, but life sikljovipasko thaj gave me education and knowledge. džanipasko.” Then when I was thirteen years old, I was skinny, black and as nimble as a wood squirrel. I used to read and read, and the Roma would laugh at me. How many times did I cry, but dureder e drabaripasa. Xramondem just the same I kept on reading. I en- man ani biblioteka thaj lelem sako rolled in the library and borrowed lil savo so avelas mire vasteste me tala sam i čitala, a Romi oko mene su any books I could lay my hands on drabaravas, a phare šaj sas te dav mol me ismijavali. Toliko puta sam plaka- because I didn’t know what was good kodoleske savo lil si kvaliteta, a savo la, a onda bih nastavljala čitati dalje. and what wasn’t. I asked my parents na. Rodindem mire dajatar te xramo- Upisala sam se u knjižnicu i posudila to enroll me in the school, but they nel man ki škola, numaj miri familia svaku knjigu koja bi mi došla u ruke, couldn’t have been less interested…” sas bizo intereso kodoleske... „ jer tada sam teško mogla procijeniti koje su knjige kvalitetne, a koje nisu. Members of the Roma commu- E manuša katar i romani khedin, Tražila sam roditelje da me upišu u nity, Papusza’s cousins, considered e Papuszake pašutne, gindinenas školu, ali moja je obitelj bila potpuno reading and writing as totally irrele- so o drabaripe thaj o xramovipe si nezainteresirana...” vant and later laughed at her poetry. bizo baro džanlipe, a palo kodova Literacy was considered normal for von asanas lakere poeziake. O ljil- Za pripadnike romske zajednice the “Gadje” (Romani name for a non- jarnipe sas normalno e „gadženge“ i Papuszine rođake, čitanje i pisanje Roma) but not for the Roma who (adžukhar e Roma dende anav e na- bilo je potpuno nevažno, a kasnije were supposed to strictly follow a Romenge), a nisar e Romenge save su ismijavali i Papuszinu poeziju. Pi- code of rituals, customs and taboos in so trubulas te ikeren pumen dži e smenost je bila normalna za «gadje» order to maintain cleanliness of their rituale, tradicie thaj tabue save so ka (romski naziv za ne-Rome), a nikako people. Everyone who was engaged ikeren o užipe peske selisko (naro- za Rome koji su se morali strogo pri- in some other activity than usual - dosko). Sakova manuš avo so kerelas državati rituala, navika i tabua kako dancing, singing, playing, trading or buti avere butenca so sas avrial katar e sadane – khelipe, gilavipe, bašalipe, bi zadržali čistoću svoga naroda. other customary jobs exposed them- kinobikinipe vaj sar von gindinenas Svatko tko se bavio nekom djelatno- selves to the danger of being expelled tradicionalnikane romane butja sas šću koja nije uobičajena – plesom, from the group. Whenever Papusza les riziko te ovel paldime katar i pjevanjem, sviranjem, trgovinom ili was caught in reading or writing she romani grupa. Kana e Papusza ara- uobičajenim poslovima, izlagao se was beaten and her books destroyed. khenas te drabarel vaj te xramonel, opasnosti od protjerivanja iz skupi- Yet she did not give up. ne. Kad god je Papusza bila uhvaćena voj sas mardi, a e lila sas pharavde u čitanju ili pisanju bila bi pretučena, thaj tharde. Numaj, voj na čhinavdja Surviving the horrors of Holo- a njezine knjige uništene. Pa ipak, te kerel kodova. caust represented only the begin- nije odustajala. ning for Papusza since it was to be Sa so cidindja i Papusza ano Du- followed by the rejection of her own Proživljeni užas genocida Drugog jto Dunjajako Maripe sas šird/poče- svjetskog rata za Papuszu je bio stra- people which was the final straw tak, numaj o asavipe thaj paldipe šan, ali neprihvaćanje i ismijavanje for her when she suffered a mental katar lako sel sas but jekhe kišle thaj vlastitog naroda bila je kap previše. breakdown and was committed to a kovle džuvljake thaj la sas nervikano Doživjela je slom živaca i završila psychiatric hospital where she lived phagerdipe savestar voj resli ani psi- usamljena u psihijatrijskoj bolnici, for the rest of her life in loneliness, hiatrikani klinika kate dživdinelas zaboravljena i neshvaćena od rom- forgotten and rejected by the Roma korkori thaj bixaljovdi katar e Roma. ske zajednice. community. E kritičaria lake poeziake ani Kritičari diljem svijeta i danas Critics of her poetry all around sasti dunjaja thaj avdive vakeren so ističu da su stihovi romske pjesni- the world agree - among the most laki poezia si jekh katar e majbare kinje Bronislawe Warmiak Wajs powerful texts and lyrics to emerge tekstura save so iklile katar o Samu- “Papusze” među najmoćnijim tek- from the Samudaripen (Holocaust) daripen (Holokaust) thaj kaj i Bronis- stovima i stihovima proizašlim iz were those composed by the Roma lawa Warmiak Wajs „Papusza“ si proživljenih strahota holokausta. poet Bronislawa Wajs “ Papusza”. bari poetesa.

GODINA 2017. KULTURA

46 Muzej romske kulture / Museum of Romani Culture / Muzeum e romane kulturako - Brno, Češka

Stalni postav muzeja posvećen je životu Roma, njihovoj kulturi i važnim događanjima tijekom migracija iz Indije pa sve do danas. Uz izložbe, u muzeju se provode istraživanja vezana uz Rome u Srednjoj Europi. Muzej organizira predavanja, koncerte, panel rasprave i romske jezične tečajeve za javnost i profesionalce. U popodnevnim satima klub je otvoren za romsku djecu iz susjedstva.

Piše: Maja Grubišić Museum of Romani Culture in O Muzeum e romane kulturako SRRH "KALI SARA" Brno, Czech Republic, is an institu- ano Brno, ani Čehia, si institucia savi tion dedicated to the history and cul- kerel buti e historiasa thaj e kultura- Muzej romske kulture u Brnu, u ture of the Romani people. sa e Romengi. Češkoj ustanova je posvećena povijesti i kulturi romskog naroda. Mu- The Museum was founded in 1991 O Muzeum si formirime ano 1991. zej su 1991. godine osnovali članovi by members of the Czech Romani in- berš katar e džene e čehiake romane češke romske inteligencije, predvo- telligentsia, led by Jana Horváthová, intelegenciako, save so sas ko čekat e đeni Janom Horváthovom, danas the Museum Director today, in the Jana Horvatovasa, avdive direktoro direktoricom muzeja. Osnovali su ga period of freedom which followed ano muzeumo, a ano periodo savo so tijekom perioda slobode koji je usli- the “Velvet Revolution” in Czecho- sas pali „Baršunikani revolucia“ ani

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

slovakia. During its early years, its Čehoslovakia. Kana sas formirime location moved from one place to sar institucia, e muzeumeski lokacia 47 another and the institution strug- isthanarelas pes katar thaj ko than gled with financial problems. In De- thaj voj marelas pes e finansiake cember 2000, it moved to its present problemonca. Ano decembro 2000. building on Bratislavská Street in berš voj avel ani akanutni pozicia Brno, which is the centre of the local ani Bratislavska vulica ano Brno, Romani community. On December 1, ano than kathe isi majbut Roma save 2005, the first permanent exhibition dživdinen ano Brno. Ano 1. decem- was opened. bro 2005 berš. si putardi sar jekhto

savaxtengo thanipe. Kodova savax- The permanent exhibition covers tengo thanipe astarel 6 livnja saven 6 rooms with an area of 326 m2. It is isi sathanipe katar 326 m². dedicated to the life, culture and important events of the Romani during Andre isi egzebicie katar o their migration from India until the dživdipe, kultura thaj e baredžanli- present day, with emphasis on the paskere butja e Romenge katar lengo situation in Czech lands during the ikljovipe e Indiatar dži avdivesutne period 1945 – 1989. divesa, akcentosa ki situacia ane če- hiake thema ano periodo katar 1945 Temporary exhibitions, mostly dži 1989. Isi thaj tikne vaxteske eg- art and photography, are staged from zibicie, arto thaj fotografie save so time to time. oven kerde katar vaxt ko vaxt. Uzal e egzibicie, o muzeumo si thaj than In addition to the exhibitions, the saveste isi romano rodljaripen ani Museum is also a place of Romani Maškarutni Europa. E putarde bib- research in Central Europe. With a liotekasa, e studentura thaj aver public library, students and other manuša, saven isi intereso, isi len interested people have a chance to šajdipe te alusaren maškar e buteder select from more than 3,000 publica- katar e 3000 publikacie (lila, magaz- tions (books, magazines, CDs). Mu- inura, CD thaj av.). O Muzeum organ- seum organizes lectures, concerts, izirinel sikavdipa, koncerura, panel

GODINA 2017. TEMAKULTURA BROJA

jedio nakon «Baršunaste revolucije» The permanent exhibition is dedicated to u Čehoslovačkoj. Tijekom ranih godina njegova se lokacija selila s jed- the life, culture and important events of the nog mjesta na drugo, a institucija se Romani during their migration from India borila s financijskim problemima. U prosincu 2000. godine postav muze- until the present day. ja preselio se u svoju sadašnju zgra- du u Bratislavskoj ulici u Brnu, a koja je središte mjesne romske zajedni- Andre isi egzebicie katar o dživipe, kultura ce. Dana 1. prosinca 2005. otvoren thaj e baredžanlipaskere butja e Romenge je prvi stalni postav. Stalni postav obuhvaća 6 soba površine 326 m². katar lengo ikljovipe e Indiatar dži Posvećen je životu Roma, njihovoj avdivesutne divesa. kulturi i važnim događanjima tijekom migracije iz Indije pa sve do danas. Naglasak je na situaciji u češkim zemljama od 1945 do 1989. godine. Uz izložbe, u muzeju se provode panel debates and Romani language debate thaj romane čhibake kursia istraživanja vezana uz Rome u Sred- courses for the public and profes- vaši putardi publika thaj profesion- njoj Europi. Studenti i drugi zain- sionals. In the afternoon the Club is alcura. Ane palomismeriske časura o teresirani u javnoj knjižnici mogu opened for Romani children from the klubo si putardo vaše romane čhave odabrati više od 3 000 publikacija neighbourhood. katar o pašutnipe.

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

In addition to the exhibitions, the Museum 49 is also a place of Romani research in Central Europe. Museum organizes lectures, concerts, panel debates and Romani language courses for the public and professionals. In the afternoon the Club is opened for Romani children from the neighbourhood.

(knjiga, časopisa, CD-a). Muzej organizira predavanja, koncerte, panel rasprave i romske jezične tečajeve za javnost i profesionalce. U popodnevnim satima klub je otvoren za romsku djecu iz susjedstva.

GODINA 2017. KULTURATEMA BROJA

50 Premijera filma “Pravednica Romkinja”

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Piše: Andrea Šimek A documentary film about the Ano trintodi, 25. januaro 2017. Kali Sara fate of a Jewish woman Esther berš ano Cinestar ano Branimir cen- 51 Levy rescued from the Nazi camp tro ano Zagrebo, sas dendi i premi- U srijedu 25. siječnja 2017. u Ci- in Kosovska Mitrovica by a Roma jera e dokumentarnikane filmoske e nestaru, u Branimir centru u Za- woman Hajrija, was premiered at the auktorestar Jakov Sedlar vaši jazia grebu, premijerno je prikazan do- Cinestar Zagreb Branimir Center, e jaudikaki Ester Levy savi so katar kumentarni film Jakova Sedlara o on Wednesday, 25th January 2017. o nacistikano logoro ani Kosovaki sudbini židovke Ester Levy koju je The premiere screening was organ- Mitrovica sas ikaldi katar i roma- iz nacističkog logora u Kosovskoj ized by the Croatian Romani Union ni džuvli Hajria. I Premijernikani Mitrovici spasila romkinja Hajrija. “KALI SARA”, Croatia Film Zagreb, projekcia sas ikerdi sar organizacia Premijerna projekcija održana je u AS Film from Pristina, Jakov Sed- e Uniaki e romengi ani Republika organizaciji Saveza Roma u Repu- lar, the Director and Veljko Kajta- Hrvatska “KALI SARA”, “Croatia blici Hrvatskoj “Kali Sara”, “Croatia zi, Member of Parliament. Sedlar film”katar Zagrebo, AS film katar film” iz Zagreba, AS filma iz Prištine, co-directed this film together with Priština, režisero Jakov Sedlar thaj redatelja Jakova Sedlara i saborskog zastupnika Veljka Kajtazija. Sedlar, koji je režirao film zajedno sa sinom Dominikom po scenariju Hrvoja Hi- treca, snimao je film tijekom perioda od šest mjeseci, u Izraelu, Tel Avivu i Jeruzalemu, te na Kosovu, u Mitro- vici i Prizrenu. O Hajriji je čuo od Miriam Aviezer koja radi na slučaje- vima “Pravednika među narodima” u muzeju Yad Vashem u Jeruzalemu.

Hajrija Imeri-Mihaljić jedina je Romkinja čije je ime uklesano na Zidu časti u Vrtu pravednika Me- morijalnog muzeja Yad Vashem u Jeruzalemu. Na tom zidu ispisana su imena više od 23 000 ljudi iz cije- log svijeta koji su dobili odlikovanje Pravednika među narodima. To odlikovanje izraelska država od 1953. Povodom 27. siječnja, Dana sjećanja na žrtve Holokausta godine dodjeljuje nežidovima koji su u doba holokausta riskirajući vlastiti premijerno je prikazan film “Pravednica Romkinja” život spašavali živote Židova. On the occasion of the Holocaust Remembrance Day “The “To je vrlo posebna priča jer se Roma Righteous Among the Nations” film was premiered radi o jedinoj Romkinji koja je dobila najviše izraelsko priznanje, osobito zato što su Romi tijekom Holokausta Vašo Dive e liparipasko e viktimongo e Holokaustesko ikerdi stradavali gotovo jednako kao i Žido- si premiera e filmoski “Pravednica Romkinja” vi. Neobično je da je osoba iz ugrože- nog naroda spasila drugu osobu koja je bila u sličnoj situaciji.” - rekao je Sedlar za Hinu.

U nastavku razgovora dodao je his son Dominic, from a screenplay deputato ano parlamento Veljko Ka- kako je film je već prikazan u New by Hrvoje Hitrec, while the filming jtazi. O Sedlar, savo so xramonel i Yorku i u Los Angelesu gdje ga je pu- locations were in Israel, Tel Aviv, režija peske čhavesa e Dominikosa, blika dobro prihvatila. To je rezulti- Jerusalem, Kosovo, in Mitrovica and palo scenario e Hrvoje Hitrecesko, ralo pozivima za prikazivanje filma Prizren, during six months. Sedlar kerda o filmo šove beršenge ano Iz- u Izraelu, Francuskoj, Njemačkoj, heard about Hajrija from Miriam raelu, Tel Aviv thaj Jeruzalem, thaj Ukrajini, Japanu, Argentini, Austra- Steiner – Aviezer, a researcher and ano Kosovo, ani Mitrovica thaj Priz- liji i Nizozemskoj. member of the Committee for the ren. E Hajriake ašunda katar Mir- Recognition of the Righteous at Yad iam Aviezer savi so kerel buti pale S obzirom na to da ne postoji fo- Vashem. Hajrija Imeri-Mihaljić is čipote e Thamnenge maškar e sela tografija Hajrije, Jakov Sedlar anga- the only Roma woman to earn the ano museum Yad Vashem ano Jeru-

GODINA 2017. KULTURA

Hajrija Imeri Mihaljić honour to have her name engraved zalem. Hajrija Imeri-Mihaljić si jekh 52 jedina je Romkinja čije in the Wall of Honour in the Gar- e Romane džuvljendar savako anav si den of the Righteous at Yad Vashem dletuime ko Duvari e čhamjalipasko je ime uklesano na Zidu - World Holocaust Remembrance ani Gardena e thamnengo ano Me- časti u Vrtu pravednika Center in Jerusalem. Names of more morialnikano muzeumo Yad Vashem Memorijalnog muzeja Yad than 23,000 people from all over the ano Jeruzalem. Kodole duvareste si e Vashem u Jeruzalemu. world who were awarded the medal anava pobuter e 23.000 manušengo of Righteous Among the Nations are ani dunjaja save so lele o medalipe Hajrija Imeri Mihaljić is engraved in the Wall of Honour. The Thamnengo maškar e sela, a saven award was established by the State i izraelikani them katar o 1953 berš the only Roma woman to of Israel in 1953 to commemorate del e na-jaudienge save so kana sas earn the honour to have her non-Jews who risked their lives to o holokausto ko riziko dende pesko name engraved in the Wall save Jews during the Holocaust. dživdipe te šaj te ikalden e dživdipa of Honour in the Garden e Jaudiengo. of the Righteous at Yad “This is a very special story because it is about the only Roma wom- Kodova si ulavdi paramis savi so Vashem – World Holocaust an ever who received the highest Is- vakerel vaši jekh romani džuvli sava Remembrance Center in raeli recognition, especially because isi majbaro izralesko angigaripe, thaj Jerusalem. the Roma during the Holocaust suf- special si kodoleske so thaj e Roma fered almost the same as the Jews, kana sas o Holokausto sas viktime Hajrija Imeri Mihaljić si therefore it is remarkable that one jekh sar thaj e Jaudie, thaj si bisako- jekh e Romane džuvljendar person from the threatened nation divutno jekh persona savi so sas thaj saved another person who was in a voj katar o sel viktimo te inkaldel savako anav si dletuime ko similar situation, “Sedlar told for the avere manušnja ani kodi situacia, Duvari e čhamjalipasko ani Croatian News Agency. vakerdja o Sedlar vaši HINA. Gardena e thamnengo ano Memorialnikano muzeumo During the interview he added Ano durederipe e lafikeripasko Yad Vashem ano Jeruzalem. that the film was already screened vov vakerel so o filmo si sikavdo ano in New York and Los Angeles, where New York-o Thaj Los Angeles, kate i it was well received by the audi- publika lačhe dikhlja akaba filmo thaj ence, consequently it was invited for kodova andja rezultato t ovel o filmo screening in Israel, France, Germa- sikavdo thaj ano Izrael, Francia, Ger- ny, Ukraine, Japan, Argentina, Aus- mania, Ukraina, Japan, Argentina, tralia and the Netherlands. Australia thaj Holandia.

“It is only thanks to mother Ha- Sade šukrikerindo e dajake Ha- jrija that I am alive today, and I wish jriake me sem avdive dživdi, thaj I could have told her how much I mangavas te šaj sas te vakerav lake loved her and how much she meant kobor kamav la thaj kobor si mange to me”, says Ester Levy. bare džanlipastar voj – vakerel Ester Since there is no photo of Hajri- Levy. ja, Jakov Sedlar hired an academic Sar nanaj la foto katar i Hajria, painter Aleksandra Alfirević to paint o Jakov Sedlar kerda angažmano ki her portrait based on Esther’s de- akademikani artutni Aleksandra Al- scription. firević te kerel portreto sar so sika- vdjas la i Ester. The special guest at the premiere was Ester Levy, whom Hajrija saved, Specialnikani dosti ani premiera and who now lives in Israel. sas thaj Ester Levy, sava inkada i Hajria, a savi avdive dživdinel ano In the spring of 1941, after the Izraelo. Nazi occupation, the Jews from Ano anglonilaj 1941. berš pali na- Kosovo massively fled to Albania, cistikani okupacia, e Jaudie katar i žirao je akademsku slikaricu Alek- but by 1942 many returned, believ- Kosova sare našen ani Albania, nu- sandru Alfirević da naslika portret ing that they would be able to con- maj ano 1942 berš but lender ira- prema Estherinu opisu. Posebna je tinue living in their homes. But then nen pumen patjavindo kj šaj te džan gošća na premijeri bila Ester Stela the Chetniks take them to a camp in dureder pumare dživdipasa ane pu- Levy, koju je Hajrija spasila, a koja Kosovska Mitrovica. Faced with the mare khera. Numaj e četnikura le- danas živi u Izraelu. U proljeće 1941. threat of such fate, a Jewish wom- garen len ano logoro ani Kosovaki godine, nakon nacističke okupacije, an Jaffe Bukica and her husband, Mitrovica. Darindoj so ka arakhel

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Židovi s Kosova masovno bježe u Al- Blagoje Buhara, joined up with the thaj len kodoja jazia, i Jaudika Jaffe baniju. Već se 1942. mnogi vraćaju, Partisans, while their one-year-old Buica thaj lakoro rom Blagoje Bu- vjerujući da će moći nastaviti živjeti daughter, born December 27, 1940, hara džan ke partizania, džikaj lengi u svojim domovima. No, tada ih čet- called Esther after her grandmother, jekheberšeski čhaj, biame 27 decem- nici odvode u logor u Kosovskoj Mi- and nicknamed Stela, together with bro 1940 berš, thaj pali laki phuridej dende anavesa Ester, a dujtone trovici. her grandmother was picked up by anavesa Stela, jekhethane peske the authorities and moved to a camp Suočeni s prijetnjom da i oni budu phure dajasa agordel ano Mitrovicko in Mitrovica and later deported to odvedeni u logor, Židovka Jaffe Bu- logoro, katar džal dureder laki de- kica i njezin suprug Blagoje Buhara Nazi death camps. portacia ane nacistikane logoria e odlaze u partizane. Njihova jedno- meripaske. godišnja kćer, rođena 27. prosinca At the time of Esther’s birth, the 1940. godine, po baki nazvana Ester, family hired a nanny, a Roma wom- Kana sas i Ester biame, ani famil- a nadimka Stela, zajedno s bakom za- an Hajrija, who then was thirty years ia sar khereski užarni sas leli i rom- vršava u logoru u Mitrovici. Iz tog su old and had five children. One day, ani džuvli Hajria sava so tadani sas logora kretale daljnje deportacije Ži- together with her three children, trinvardeš berš thaj sas la 5 čhave. dova u nacističke logore smrti. Hajrija hurried to the camp where Jekh dive, peske trine čhavenca, i grandmother Esther handed her Hajria avel ano logoro, a i phuridej Ester dela peske čhajake čhaja thaj U vrijeme Esterina rođenja u obi- granddaughter to her pleading: “I am telji je, kao pralja i kućna pomoćnica, vakerel: Me sem phuri thaj nanaj old and it does not matter what will radila Romkinja Hajrija. Tada je ima- kodobro bare džanlipastar so ka ovel happen to me, but this child must la trideset godina i petero djece. Haj- manca, numaj akaja čhajori trubul te rija se jednoga dana, zajedno sa svoje live. If her family returns from the dživdinel. Te ačhilo varekon laker- troje djece, pojavila u logoru. Baka war, they will take her back. If not, endar dživdo, von ka aven palo late. Ester predala joj je svoju unučicu uz keep her as your own daughter and Ten a, arakh la sar te si tiri čhaj thaj riječi: “Ja sam stara i nije važno što tell her one day who her parents and jekh dive vaker lake kon si laki famil- će mi se dogoditi, ali ovo dijete mora family are. “ ia thaj daj thaj dad. E nacistura na

GODINA 2017. KULTURA

živjeti. Ako netko od obitelji preživi The Nazis did not notice that Ha- dikhle so i Hajria iklili katar o logoro rat, doći će po nju. Ako ne, podigni jrija came out from the camp with jekhe čhavea pobuter ani angali. je kao da je tvoje dijete i jednog joj one more child in her arms. She gave Dendja la anav Miradia thaj arakhlja dana reci tko su joj roditelji i obitelj.” the child a new name, Moradia, and la sar kakiri čhaj sa e kamipasa so šaj Nacisti nisu ni primijetili da je Hajri- treated her as her own child and with te ovel jekhe čhajoria e dajatar. Kana ja izašla iz logora s jednim djetetom special kindness. agordja i irat, i Hajria naštine te ar- više u naručju. Nazvala ju je Miradija akhel e Stelinake familia thaj kerdja i odgajala kao vlastito dijete, nese- When the war ended, Hajrija sar so vakerdja lake i phuri thaj jekh bičnom majčinskom ljubavlju. Nakon failed to find Stella’s family, and she dive phendja ake kon si lakere daj završetka rata Hajrija nije uspjela fulfilled the promise given to Es- thaj dad. Numaj palo jekh akošipe e pronaći Stelinu obitelj. Ispunila je ther’s grandmother telling the girl pašutne komšiasa vakerel e polciake obećanje koje je dala baki Ester pa je who her true parents were. Howev- kaj i Hajria čordja jaudinge čhave. djevojčici otkrila tko su joj pravi rodi- er, soon thereafter Hajrija’s husband Tadani avel o policajco Josef Josipov- telji. No zbog svađe, susjed prijavljuje became embroiled in a feud with a ić, Jaudia savo so ani Kosovaki Mitro- Hajrijinog muža policiji pod optuž- neigbour and the neighbour decided vica sas durudžime te arakhel e jau- bom da je ukrao židovsko dijete. Po- to tell the police that the family was dienge čhaven thaj te bičhalel len ano licajac Josef Josipović, Židov koji je illegally keeping a Jewish child. Po- kher savo so arakhelas e čhaven bida- u Kosovskoj Mitrovici bio zadužen za lice officer, Josef Josipović, a Jew jengo thaj bidadengo ano Beograd. I pronalaženje židovske siročadi, šalje who worked for the Jewish commu- Ester ano kodova vaxt džanelas sad djevojčicu u sirotište za židovsku dje- nity in Kosovska Mitrovica looking i romani čhib, savi so siklili thaj ano cu u Beogradu. Ester je tada razumi- for Jewish orphans, sent the girl to kher e čorole čhavengo na vakerdja jela samo romski jezik, koji je naučila an orphanage in Belgrade. At that nijekh lafi. Jekh dive ki romani čhib u jedinom domu koji je poznavala, pa time, Esther could only understand pučlja la jekh terni romani džuvli je u domu za siročad samo šutjela. Romani language, which she learned thaj i čhajoro vakerel lake pesko anav Kada joj se jednoga dana na romskom in the only home she knew, so she thaj o anav lake čačutne dajako thaj obratila mlada žena, djevojčica joj je kept silent in the orphanage. One dadesko. I terni džuvli xaričkaske ka rekla svoje ime i imena svojih pravih day a young woman spoke to her in perelas kana šundja so vakerdja lake

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

roditelja. Žena je skoro pala u nesvi- Romani language, and the little girl i čhaori thaj peske butjake amalinake jest i jedva kolegici izustila: “Ljudi, told her name and the names of her vakerdja: Manušalen, me arakhlem pronašla sam svoju kćer!” Bila je to true parents. The woman almost lost mire čhaja. Sas kodova i Bukica, e Bukica, Stelina majka koja je preži- consciousness and barely explained Stelaki daj savi so ačhili dživdi palo vjela rat. Sudbina njezina oca osta- to her colleague: “People, I have found maripe, a lake dadeske na džanljolas my daughter.” It was Bukica, Stella’s la je nepoznata. Nakon godinu dana so sas lesa. Palo nekobor berš i Hajria mother who survived the war, while Hajrija doznaje gdje je Stela smješte- džanlja kote si i Stela thaj avel te dik- her father’s fate remained unknown. na i dolazi je vidjeti. Bio je to dirljiv hel la. Kodova sas but emotivnikano After a year Hajrija came to see for arakhipe duje dajengo thaj lenge čha- susret dviju majki i njihove djevojči- herself how the child was doing. It was ce. Ester se sjeća da je bila presretna joriako. I Ster del apes godi kaj sas a touching encounter between two but baxtali so dikhel peske “daja”. što vidi “majku”. Nikad je nakon toga mothers and their little girl. Esther Palo kodova na diklja la pobuter. Na više nije vidjela. Ne zna jesu li joj sti- recalls that she was so happy to see džanel resle lake vaj na e but lila savi zala mnogobrojna pisma koja joj je her “mother”. She has never seen her so xramondja lake katar o Beogrado pisala iz Beograda i Izraela. Nikada again afterwards. She does not know if thaj Izraelo thaj na džanlja so sas e nije uspjela doznati što se dogodilo s she received so many letters she wrote Hajriasa thaj kote si voj parumi. Hajrijom i gdje je sahranjena. from Belgrade and Israel, nor did she ever find out what happened to Hajrija and where she was buried. Sade šukrikerindo e dajake Ha- “Samo zahvaljujući majci Hajriji jriake me sem thaj avdive dživdi thaj ja sam danas živa. Voljela bih da sam “Only thanks to my mother Hajrija mangav te šaj te vakerav lake kobor joj mogla reći koliko je volim i koliko I am alive today, and I would love to kamav la thaj kobor si mange ano mi znači. Zauvijek ću je se sjećati i tell her how much I love her and how vogi. Savaxt ka dav man godi late, ka čuvati je u svom srcu, a ovu ću pri- much she means to me. I will always arakhav la mire (v)ileste thaj akaja ču pričati iz dubine svoje duše.” - na remember her, keep her in my heart paramisi ka vakerav katar o andruna- kraju svoje priče rekla je Ester Stela and tell this story from the depths of lipe mire (v)ogjesko – ko agor vakerel Levy. my soul “- Esther Levy ends her story. i Ester Levy.

GODINA 2017. SAVJETOVANJE

56 SAVJETI Kako ostvariti Socijalna pravo na socijalnu pomoć Kako ostvariti pomoć: osnovne prava informacije

Životni standard većine Roma izrazito je nizak, a brojni čimbenici, poput smanjena dostupnosti zdravstvene zaštite, niske razine obrazovanja, stanovanja u vrlo lošim uvjetima te niske stope zaposlenosti, doprinose stalno prisutnoj marginalizaciji ove skupine stanovništva te njihovoj ovisnosti o socijalnoj skrbi. Udjeli članova kućanstva za samohranog roditelja iznose: 100 posto = 800 kuna; za odraslog člana kućanstva: 60 posto = 480 kuna; za dijete: 40 posto = 320 kuna; za dijete samohranog roditelja, odnosno dijete u jednoroditeljskoj obitelji: 55 posto = 440 kuna.

Piše: ći. Unatoč tome što se na pripadnike snika smještaja Kali Sara ncionalne manjine u Republici Hr- • jednokratnu naknadu vatskoj značajno primjenjuju prava • naknadu u vezi s obrazovanjem Socijalna prava iz sustava socijalne skrbi, siromaš- • osobnu invalidninu tvo i isključenost socijalni su proble- • doplatak za pomoć i njegu U Republici Hrvatskoj pravo na mi koji ih zahvaćaju u velikoj mjeri. • status roditelja njegovatelja ili socijalnu pomoć proizlazi iz Ustava Životni standard većine Roma izra- status njegovatelja RH te iz Zakona o socijalnoj skrbi. zito je nizak, a brojni čimbenici, po- • naknadu do zaposlenja put smanjene dostupnosti zdravstve- • pravo na naknadu za ugroženog Zakon o socijalnoj skrbi ističe ne zaštite, niske razine obrazovanja, kupca energenta načelo supsidijarnosti – svatko mora stanovanja u vrlo lošim uvjetima te • socijalne usluge: prva socijalna brinuti o svome blagostanju i građa- niske stope zaposlenosti, doprinose usluga (informiranje, prepozna- ni su primarno odgovorni za vlastitu stalno prisutnoj marginalizaciji ove vanje i početna procjena potre- dobrobit i dobrobit onih o kojima tre- skupine stanovništva te njihovoj ovi- ba), savjetovanje i pomaganje, baju skrbiti. snosti o socijalnoj skrbi. pomoć u kući, psihosocijalna podrška, rana intervencija, po- Svatko je svojim radom, priho- Sustav socijalne skrbi uređen je moć pri uključivanju u programe dima i imovinom dužan pridonositi Zakonom o socijalnoj skrbi i na te- odgoja i redovitog obrazovanja sprečavanju, otklanjanju ili ublaža- melju njega donesenim propisima. (integracija), boravak, smještaj vanju vlastite socijalne ugroženosti Odredbama spomenutog zakona ko- (organizirano stanovanje) te ugroženosti članova svoje obite- risnici imaju pravo na: lji, posebice onih članova koji se ne Korisnik socijalne skrbi je samac mogu o sebi brinuti. Ipak, za osobe • zajamčenu minimalnu naknadu ili obitelj uz uvjet da nemaju dovoljno koje su u nepovoljnoj materijalnoj i (ZMN) sredstava za podmirenje osnovnih ži- socijalnoj situaciji, a koju ne mogu • naknadu za troškove stanovanja votnih potreba, a nisu ih u mogućno- samostalno riješiti, postoji sustav • pravo na troškove ogrjeva sti osigurati svojim radom ili priho- socijalne skrbi i drugih oblika pomo- • naknadu za osobne potrebe kori- dom od imovine ili iz drugih izvora.

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Zajamčena minimalna naknada odnosi na imovinski cenzus, radno grafiju, obitelj, mlade i socijalnu po- sposobna osoba dužna je redovito se litiku. Zahtjev za priznavanje prava 57 Najčešće socijalno pravo koje prijavljivati nadležnoj službi za zapo- može podnijeti sam korisnik ili član koriste pripadnici romske nacional- šljavanje te prihvatiti svaki ponuđeni njegove obitelji. Zahtjev se podnosi ne manjine je zajamčena minimalna posao, neovisno o stručnoj spremi. pismenim putem ili osobno. naknada, tj. novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih O priznavanju prava na zajamče- Prema podacima iz Ministarstva životnih potreba samca ili kućanstva nu minimalnu naknadu odlučuju ure- za demografiju, obitelj, mlade i soci- koji nemaju dovoljno sredstava za di državne uprave u županijama, od- jalnu politiku više od 50% pripadnika njihovo podmirenje. Odlukom Vlade nosno nadležni ured Grada Zagreba, romske nacionalne manjine živi od Republike Hrvatske iz 2014. godi- donesenim rješenjem. socijalne pomoći, a to se može obja- ne određena je osnovica na temelju sniti već spomenutom niskom razi- koje se izračunava iznos zajamčene Jednokratna naknada nom obrazovanja i niskom stopom minimalne naknade od 800,00 kuna. zaposlenosti, unatoč činjenici da su Uvjeti za odobravanje zajamčene Uz pravo na zajamčenu minimal- većina radno sposobne osobe i to minimalne naknade utvrđuju se na nu naknadu, Romi ostvaruju i pra- mlađe životne dobi. Općenito gleda- temelju ostvarenih prihoda podnosi- vo na jednokratnu naknadu, a ono jući sliku socijalnog statusa romske telja zahtjeva i članova obitelji s koji- se priznaje kao pravo na novčanu manjine u Hrvatskoj, kroz ostvarena ma živi u zajedničkom kućanstvu te naknadu ili kao pravo na naknadu prava u sustavu socijalne skrbi, može na osnovu imovine koja je u vlasniš- u naravi. Centar za socijalnu skrb se zaključiti da Romi zbog izrazito tvu podnositelja zahtjeva i članova prije toga mora utvrditi da postoji lošeg materijalnog statusa, u veći- njegove obitelji s kojima živi u zajed- osnovana pretpostavka da korisnik ni slučajeva siromaštva i socijalne ničkom kućanstvu. Iznos zajamčene naknadu neće koristiti namjenski. isključenosti, nužno trebaju pomoć minimalne naknade za radno sposob- Jednokratna naknada namijenjena države u zadovoljavanju osnovnih ži- nog samca utvrđuje se u iznosu od je samcu ili kućanstvu koje zbog tre- votnih potreba. 100 posto, a za radno nesposobnog nutačnih materijalnih teškoća nije u samca u iznosu od 115 posto osnovi- mogućnosti podmiriti osnovne život- ce, koju određuje Vlada RH. Za ku- ne potrebe nastale zbog rođenja ili Mjera hzz-a – javni radovi ćanstvo se utvrđuje iznosom koji se školovanja djeteta, bolesti ili smrti dobiva zbrojem udjela svakog člana člana obitelji, elementarne nepogode Savez Roma u RH «KALI SARA», kućanstva. Udjeli članova kućanstva i slično. Zahtjev za jednokratnu na- saborski zastupnik Veljko Ka- za samohranog roditelja iznose: 100 knadu podnosi se Centru za socijalnu jtazi, pomoćnica ministra rada posto = 800 kuna; za odraslog člana skrb prema mjestu prebivališta. Ve- i mirovinskog sustava Marija kućanstva: 60 posto = 480 kuna; za ćina prava u sustavu socijalne skrbi Knežević Kajari te predstavnici dijete: 40 posto = 320 kuna; za dijete ostvaruje se pri nadležnim centrima i ravnatelj Hrvatskog zavoda za samohranog roditelja, odnosno dije- za socijalnu skrb s obzirom na adre- zapošljavanje Ante Lončar održa- te u jednoroditeljskoj obitelji: 55 posu prebivališta korisnika. Prilikom li su zajednički sastanak na kojem sto = 440 kuna. prvog obraćanja Centru za socijalnu se govorilo o zapošljavanju Roma skrb, radi ostvarivanja prava na pona javnim radovima i problemu Na zajamčenu minimalnu nakna- moć i utvrđivanja osnovnih predu- izdvajanja posebne kategorije du nema pravo samac ili kućanstvo vjeta propisanih Zakonom o socijal- „Romi za Rome“, koja je u skladu u čijem je vlasništvu kuća, stan ili noj skrbi, priložite: s Nacionalnom strategijom. druga imovina pa koju može otuđi- ti ili iznajmiti te si time osigurati • dokaz o prebivalištu (osobna Čedo Todorović, predsjednik sredstva za podmirenje osnovnih iskaznica ili uvjerenje MUP-a) Romskog centra za promicanje i životnih potreba. Isto tako, nema • potvrdu o prihodima (iznos pla- zaštitu ljudskih prava, izvijestio pravo ni vlasnik registriranog osob- će, mirovine ili drugih prihoda u je kako je sudjelovao na javnim nog automobila, osim ako taj osobni posljednja tri mjeseca) tribinama koje su se održavale u automobil služi za prijevoz po osnovi • ili potvrdu da ste nezaposleni, Slavonskom Brodu i Zagrebu. invaliditeta, starijih i n emoćnih ili koju izdaje Hrvatski zavod za za- prometne izoliranosti. Na zajamče- pošljavanje Tema je bila zapošljavanje putem nu minimalnu naknadu nema pravo • potvrdu o zdravstvenom statusu javnih radova te korištenje socijalni samac ni kućanstvo koje koristi ako imate zdravstvenih poteško- nih prava. Svi su se prisutni složili osobni automobil u vlasništvu druge ća da je najveći problem pripadni- osobe. Dakle, pored navedenog, pra- ka romske nacionalne manjine nezavršeno redovno obrazovanje vo na zajamčenu minimalnu naknadu Stručni radnici Centra za socijal- i nezaposlenost, a te velike prob- ne može ostvariti samac ili kućan- nu skrb mogu zatražiti i druge potvr- leme navedene mjere samo će stvo koje može osigurati uzdržavanje de. Popis centara za socijalnu skrb i privremeno riješiti. po bilo kojoj osnovi. Osim prihoda, njihovi kontakti mogu se pronaći na odnosno ispunjavanja uvjeta koji se stranicama Ministarstva za demo-

GODINA 2017. TEMA BROJA

58 Standardizacija romskog jezika: Samudaripen

Hrvatski sabor jednoglasno usvojio prijedlog zastupnika Veljka Kajtazija vezan za izmjenu Odluke o danu sjećanja na romske žrtve u Drugom svjetskom ratu

svjetskog rata. Iako Židovi koriste i hebrejsku riječ šoa, pojam holokaust postupno je postao najšire korišten sinonim za genocid nad Židovima, ali i drugim stradalničkim narodima u Drugom svjetskom ratu i šire.

Osim zamjene riječi holokaust riječju genocid, prijedlog zastupnika Kajtazija prije svega se odnosi na riječ porajmos i njezine negativne i neprimjerene konotacije na romskom jeziku te činjenicu da riječ samudaripen (hrv. istrebljenje) razumije najve- ći broj govornika romskog jezika.

Hrvatski sabor je inicijalnu Od- luku o obilježavanju dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu usvojio još 20. listo- pada 2014. godine. Obilježavanje stradanja Roma u Republici Hrvat- skoj na nacionalnoj se razini održava od 2012. godine na romskom groblju Uštica koje se nalazi u kompleksu JUSP Jasenovac.

Od najvećeg stradanja romskog naroda u Hrvatskoj, koje je bilo na Piše: Emir Grbić žrtve u Drugom svjetskom ratu / Sa- području Jasenovca, prošlo je se- SRRH "KALI SARA" mudaripen. Predložene izmjene su damdesetak godina. Prema podaci- prethodno potvrđene na zasjedanju ma JUSP Jasenovac ubijeno je naj- Zagreb, 29. ožujka 2017. g. - Ra- Međunarodne romske unije (IRU) manje 16 173 Roma. Na romskom sprava vladajućih i oporbe u Hrvat- 2016. godine u Rigi te na Međuna- groblju Uštica uređena je dvadeset skom saboru nije imala puno veze s rodnom znanstvenom skupu “Stan- jedna grobnica, a od 2016. godine ko- točkom dnevnog reda koju je uvrstio dardizacija romskog jezika: Pojam memoraciju, u izravnom prijenosu, zastupnik Kajtazi. U toj se raspravi, Samudaripen”, održanom na Hrvat- emitira i Hrvatska radiotelevizija. pored ostalog, moglo čuti osporava- skoj akademiji znanosti i umjetnosti. nje broja stradalih Roma u Jasenov- Cilj organizatora, zastupnika cu. Ipak, svi su klubovi jednoglasno Ovom izmjenom iz prijašnjeg je Kajtazija i Saveza Roma u Republici prihvatili prijedlog izmjene Odluke naziva izbačena riječ holokaust koja Hrvatskoj “KALI SARA”, je urediti o promjeni terminologije u nazivu se do danas kolokvijalno koristi za stalni muzejski postav u neposrednoj romskog nacionalnog praznika Me- slučajeve sustavnog ili masovnog blizini romskog groblja te, u proce- đunarodnog dana sjećana na romske istrebljenja naroda i drugih grupaci- su kurikularne reforme, u školskim žrtve holokausta / Porajmosa u Me- ja, ali je ipak najuže vezana uz strada- udžbenicima istaknuti stradanje đunarodni dan sjećanja na romske nje židovskog naroda tijekom Drugog Roma na primjeren način.

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Najava događanja: 59 Svjetski dan Roma/ The World Roma Day/ E dunjajako Dive e Romengo

Svjetski dan Roma obilježava se u čast Prvog kongresa Roma, održanog 8. travnja u Londonu. Održavanje Kongresa je bilo potvrda da su Romi spremni zajednički i vlastitim snagama djelovati unutar političke sfere kako bi se borili za društvenu pravdu i jednakost.

Piše: Ivana Karamarko Central celebration of the Inter- Ani Nacionalnikani thaj univer- SRRH "KALI SARA" national Roma Day will be celebrated zitetnikani biblioteka ano Zagrebo, in National and University Library in 7 Aprilo 2017. berš sas ikerdi i cen- U Nacionalnoj i sveučilišnoj Zagreb on 7 April 2017. The organ- tralnikani manifestacia e utsavali- knjižnici u Zagrebu, 7. travnja 2017, izer of the celebration is the Croa- pasko savo si pendžardo sar Dun- održat će se svečanost obilježavanja tian Romani Union “KALI SARA” jajako (Lumiako) Dive e Romengo. Svjetskog dana Roma. Organizator and Mr. Veljko Kajtazi, Member of Organizatoro kodole utsavipasko sas obilježavanja je Savez Roma u Re- Parliament, representative of twelve i Unia e Romengi ani Republika Hr- publici Hrvatskoj “KALI SARA”, a national minorities in the Croatian vatska “Kali Sara”, a sas telo sahno pokrovitelj gospodin Veljko Kajtazi, Parliament. učharipe katar o rajo Veljko Kajtazi, zastupnik dvanaest nacionalnih ma- deputato e dešuduj ncionalnikane njina u Hrvatskom saboru. This National Romani Holiday minoritetengo ano Hrvatskako par- for the sixth consecutive year will lamento. Već šestu godinu zaredom ovaj će be celebrated at the central level in se romski nacionalni praznik obilje- the presence of representatives of Kodova romano nacionalnikano žiti proslavom na centralnoj razini. the County and City Councils of the baro dive šovto berš palo nice, sas Proslavi će prisustvovati predstavni- Roma national minority, representa- kerdo ko centralnikano nivelo thaj ci Vijeća romske nacionalne manjine tives of the highest political institu- sas prezententia katar o Konsilo e po županijama i gradovima, pred- tions of the Republic of Croatia, rep- romane nacionalnikane minoriteten- stavnici najviših političkih institucija resentatives of the embassies in the go ke županie thaj dizja, prezententia Republike Hrvatske, predstavnici ve- Republic of Croatia as well as other katar e politikane institucie ki Repu- leposlanstava u Republici Hrvatskoj, dear guests who participate, support bika Hrvatska, prezententia katar e kao i ostali uzvanici i dragi gosti koji or follow the work of the Roma com- ambasade ani Republika Hrvatska sudjeluju, podržavaju ili prate rad munity in Croatia. sar thaj aver akharde thaj mangle romske zajednice u Hrvatskoj. dostia save so len than, den dumo About the International Roma thaj deletinen i buti e romane khedi- O Svjetskom danu Roma – Day – First World Romani nako ani Hrvatska. Prvi kongres Roma 1971. godine Congress in 1971 Vašo Dunjajako (Lumiako) Dive Svjetski dan Roma obilježava se u The World Roma Day is celebrat- e Romengo – Jekhto kongreso e čast Prvog kongresa Roma, održanog ed in honour of the First World Rom- Romengo 1971. berš 8. travnja 1971. godine u Londonu. ani Congress, held on April 8, 1971 Taj se datum smatra jednim od naj- in London and considered one of the E dunjajako Dive e Romengo ik- važnijih datuma u povijesti Roma. most important dates in the histo- erel pe sar barodivipe e Jekhto kon-

GODINA 2017. TEMA BROJA

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na tom su se Kongresu sastali predstavnici Roma iz četrnaest zemalja The World Roma Day is celebrating in honour 61 svijeta. of the First World Romani Congress, held on April 8, 1971 in London. The Congress was a Odluka o prihvaćanju izgleda službene romske zastave i odluka o confirmation that the Roma were willing to prihvaćanju službene romske himne work jointly, with their own forces within bile su među najvažnijim odlukama na spomenutom kongresu. Donji dio the political sphere to fight for social justice romske zastave je zelene boje, koja and equality for the benefit of the Roma simbolizira zemlju (travu), a gornji je dio plave boje, koja simbolizira nebo. community. Crveni kotač u sredini predstavlja putovanja i migracije Roma. Službe- na himna Roma temelji se na staroj E dunjajako Dive e Romengo ikerel pe sar romskoj pjesmi Đelem, đelem (Idem, barodivipe e Jekhto kongresesko e Romengo, idem), a za konačnu verziju himne zaslužni su Žarko Jovanović i Ján Ci- savo so sas ikerdo ano 8 Aprilo 1971. berš bulka. Prvi kongres Roma rezultirao ano Londono. o Jekhto Dunjajako Kongreso je i proglašenjem službenog romskog jezika - Romani chiba, kao i službe- e Romengo sas zurrdipe kaj e Roma mangen nim prihvaćanjem naziva Rom, što te len than thaj peske zurasa te keren buti na romskom jeziku znači čovjek. Na- ziv Rom izabran je kako bi se izbje- ani politikani sfera te šaj te maren pumen gao naziv Cigan koji je poprimio ne- vašo amalikano thami thaj jekhipe e romane gativno značenje. khedinako. Prvi svjetski kongres Roma bio je potvrda da su Romi spremni zajed- nički i vlastitim snagama djelovati unutar političke sfere kako bi se borili za društvenu pravdu i jednakost romske zajednice. Unutar Kongresa formirana su četiri odbora – za socijalna i pravna pitanja, obrazovanje, kulturu te za davanje počasti žrtva- ma nacizma u Drugom svjetskom ratu. Slogan Opré Roma (Naprijed ry of the Roma. Representatives of gresesko e Romengo, savo so sas Romi) postao je politički kredo rom- Roma from fourteen countries of the ikerdo ano 8 Aprilo 1971. berš ano skog pokreta za društvenu pravdu i world met at the Congress. Londono thaj isi gindipe kaj si jekh jednakost. The most important decisions katar e majbare date ani histotia e that were made were those about Romengi. Kodole kongresoste arakh- Političko pokretanje Roma ozna- the official Romani flag and the offi- le pumen e Roma prezentente katar e čilo je početak radikalnog zaokreta cial Romani anthem. The flag in the deš thaj štar phuva ani dunjaja. u poziciji Roma u odnosu na politi- lower part consists of a green colour ku i društvo. Dugo vremena sudbina that symbolizes the Earth (grass), Majbare phandle lava save so sas Roma bila je definirana izvan romske and in the upper part of the blue that ande si sar te ovel o oficialnikano ba- zajednice, a sada se situacija promi- symbolizes the Sky. The 16-spoke jrako e romengo thaj i oficialnikani jenila. Romi su zahtjevali da ih se red chakra represents the travel and romani himna. O bajrako ano teluno prepoznaje i poštuje u društvu kao migration of the Roma. The official kotor si kerdo katar i xariali (zele- Rome. Ponosno su isticali pripadnost anthem of the Roma is based on the no) rang thaj del simbolo e phuvake romskom narodu. Godina 1971. za old Romani song “Gelem, Gelem” (čarake), a ano upruno kotor si kerdo Rome je godina ujedinjenja i želje za (“I went, I went”). Žarko Jovanović katar čivito rang thaj sikavel o sim- pozitivnom budućnošću, uz interak- and Ján Cibulka composed the final bolo e delesko. O lolo čekreko sikavel ciju s pripadnicima drugih naroda u version of the anthem. First World e droma thaj i migracia e Romengi. I zemljama u kojima žive. Svi mi dije- Romani Congress resulted in the oficialnikani himna e Romengi si ker- limo temeljne civilizacijske vrijedno- proclamation of the official Romani di ko temelo e purane romane giljako sti unutar multikulturalnog okruže- language - řomani čhib, as well as Gelem, gelem, a sar agordi verzia si nja koje su karakteristika prošlosti, the official acceptance of the name kerdi katar Žarko Jovanović thaj Jan sadašnjosti i budućnosti. Roma, which in Romani means Man. Cibula. O jekhto Romano kongreso

GODINA 2017. TEMA BROJA

Dosad je održano osam svjetskih The name “Roma” was chosen to dendja thaj rezultato vaši oficial- kongresa Roma koji su bili fokusi- avoid the name “Gypsy” which had a nikani Romani čhib, sar thaj o ofi- rani na četiri cilja: standardizaciju negative meaning.First World Roma- cialnikano leipe e anavesko Rom, so romskog jezika, reparaciju štetnih ni Congress was a confirmation that ki romani čhib isi les thaj džanipe sar posljedica nastalih u Drugom svjet- the Roma were willing to work joint- manuš. O anav Rom si alusardo te šaj skom ratu, poboljšanje na području ly, with their own forces within the te ovel našaldo o anav Cigan save so građanskih prava i obrazovanja, oču- political sphere to fight for social jus- sas negativnikano džanipe. vanje romske kulture i međunarodno tice and equality for the benefit of the priznavanje Roma kao nacionalne Roma community. Four sub-commis- O Jekhto Dunjajako Kongreso e manjine indijskog porijekla. Ženeva sions were created to examine social Romengo sas zurrdipe kaj e Roma (Švicarska) bila je domaćin drugog and legal affairs, education, culture mangen te len than thaj peske zura- Svjetskog kongresa Roma 1978. go- and honour to the victims of Nazism sa te keren buti ani politikani sfera dine na kojem je sudjelovalo stotinu in World War II. The slogan “Opré te šaj te maren pumen vašo ama- i dvadeset delegata iz dvadeset i šest Roma” (“Go, Roma!”) became the likano thami thaj jekhipe e romane država. political credo of the Romani Move- khedinako. Andre ano Kongreso si ment, movement for social justice formirime štar komisie: vaše social- U Göttingenu (Njemačka) 1981. and equality. Political activation of nikane thaj thamikane pučipa, sikljo- godine održan je treći Svjetski kon- the Roma, which, unlike the difficult vipe, kultura thaj vašo deipe baripe e gres Roma na kojem je podržan za- times of the past, were allowed due viktimonge e nacizmoske ano Dujto

BROJ 01 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

htjev Roma da budu priznati kao na- U Nacionalnoj i sveučilišnoj Dunjajako Maripe. O slogano„Opré cionalna manjina indijskog porijekla. knjižnici u Zagrebu, 7. Roma“ ulo politikano kredo e ro- Jedna od glavnih tema Kongresa bio travnja 2017, održat će se mane miškipasko, miškipe savo sas je Samudaripen – genocid nad Romi- vaši amalikani thami thaj jekhipe. svečanost obilježavanja ma u Drugom svjetskom ratu. Grad Serock (Poljska) 1990. godine bio je Svjetskog dana Roma. O politikano mišipe e Romengo, domaćin četvrtog Svjetskog kongre- Organizator obilježavanja savo so bašo averdipe e varesave sa Roma gdje je 8. travanj službeno je Savez Roma u Republici nakhle vaxtengo save so sas dende proglašen Svjetskim danom Roma. Hrvatskoj “KALI SARA”, a katar e historikane čipotipa, andje pokrovitelj gospodin Veljko vašo šird jekh radikanlnikano ira- U Pragu (Češka) 2000. godine Kajtazi, zastupnik dvanaest nipe e poziciaki e Romengi mamuj održan je peti Svjetski kongres Roma nacionalnih manjina u e politikane thaj amalikane situa- koji je pozvao organizaciju Ujedinje- Hrvatskom saboru. cie: lungo vaxt i jazia e Romengi sas nih naroda da Rome prizna kao na- definirime avrial katar i romani khe- rod. din thaj akana kodi situacia si aver- to historical circumstances, marked kerdi. E Roma mangle te oven angi- U Lancianu (Italija) održan je the beginning of a radical turnaround garde thaj patjivale katar o amalipa šesti Svjetski kongres Roma, 2004. in the position of the Roma in rela- sar Roma, barikanipasa vakerindoj godine. Na kongresu je osnovan novi tion to the political and social situa- kodova so si. O berš 1971. e Romenge

GODINA 2017. TEMA BROJA

Central celebration of tion: for a long time the destiny of the ovel pašakeripe thaj mangipe vašo 64 the International Roma Roma was defined outside the Roma- pozitivnikano avutnipe saveste isi Day will be celebrated in ni community and now the situation interakcia e avere manušenca save was changed. The Roma demanded so dživdinen ano thema jekhethane e National and University to be recognized and respected by Romenca, kodoleske so sare amen ul- Library in Zagreb on 7 April the society as Roma, proudly point- avas temelikane civilizaciake baripe- 2017. The organizer of the ing out their Romani affiliation. The na andre ano jekh multikuturnikano celebration is the Croatian year 1971 for the Roma represents trujalipe so si karakteristika thaj e Romani Union “KALI SARA” unification and a desire for a positive nakhlipasko, thaj e akanipasko, thaj and Mr. Veljko Kajtazi, MP, future by interacting with members e avutnipasko. representative of twelve of other peoples in the countries in which they lived, because we all national minorities in the Dži akana si ikerde 8 dunjajake share the fundamental civilization- kongrese save so sas fokusirime ke Croatian Parliament. al values within a multicultural en- štar resarina: standardizacia e ro- vironment which characterizes the mane čhibako, reparacia katar o Ani Nacionalnikani thaj past, the present, and the future. Dujto Dunjajako Maripe, lačharipe univerzitetnikani biblioteka e dizutnikane čačipango thaj e sikl- ano Zagrebo, 7 Aprilo So far, eight World Congress- jovipasko, arakhipe e romane kultur- es have been held, focusing on four 2017. berš sas ikerdi i ako thaj o maškarthemutno angig- objectives: standardization of Roma aripe e Romengo sar nacionalnikano centralnikani manifestacia language, reparations from World e utsavalipasko savo si minoriteto savo so si indiake kus- War II, improvement of civil rights tikipasko. Ani Ženeva (Švajcaria), pendžardo sar Dunjajako and education, preservation of Rom- sas ikerdo o dujto Dunjajako Kon- Dive e Romengo. ani culture and international rec- greso e Romengo thaj athe than lele Organizatoro kodole ognition of the Roma as national 120 delegatura katar 26 thema. Ano minority of Indian origin. Geneva utsavipasko sas i Unia e Getingen, Germani ano 1981. Berš (Switzerland) hosted the 2nd World sas ikerdo o Trinto kongreso saveste Romengi ani Republika Romani Congress in 1978, attended sas dendo dumo e rodipaske e Roma Hrvatska “Kali Sara”, a sas by one hundred and twenty delegates te oven nacionalnikano minoriteto telo sahno učharipe katar o from twenty-six states. In Göttingen, indiake kustikipasko. Jekh katar e rajo Veljko Kajtazi, deputato Germany, in 1981, the Third World trin teme e Kongresoske sas o Sam- Romani Congress was held and the e dešuduj ncionalnikane udaripen – genocido upral e Roma attendees supported the call for minoritetengo ano ano Dujto Dunjajako Maripe. Serock Roma to be recognized as a nation- Hrvatskako parlamento. (Poljska) 1990. berš sas diz savate sas al minority of Indian origin. The Su- ikerdo o štarto Kongreso e Romengo madaripen was a major topic of dis- cussion- genocide against Roma in kate sas vakerdo so o 8-to Aprilo si the Second World War. In 1990, the Dunjajako Dive e Romengo. fourth Congress was held in Serock, Poland where International Roma Ani Praga (Češka) 2000. berš Day was officially declared as April 8. ikerdo si o pandžto Kongreso e In Prague (Czech Republic), in 2000, Romengo savo so akharda e Uniime the fifth World Romani Congress was Nacienge Organizacia te angigarel e held, calling on the United Nations to Romen sar sel. Ano Lanciano (Italia) recognize the Roma as a nation. The ikerdo si o šovto Kongreso e Romen- Sixth World Romani Congress was go ano 2004. berš. Ano kongreso sas held in Lanciano (Italy), in 2004. A fundirime nevo komiteto vašo pučipa odbor za pitanja u vezi s ženama, new committee was set up to exam- e džuvljengo, čhavengo thaj familien- djecom i obitelji. Zagreb (Hrvatska) ine issues surrounding women, fam- go. Ano Zagrebo (Hrvatska) sas iker- bio je 2008. godine domaćin sed- ilies and children. In 2008, Zagreb do ano 2008. berš o 7-to Kongreso E mog Svjetskog kongresa Roma. Na (Croatia) hosted the 7th World Rom- Romengo thaj sas 300 delegate katar Kongresu je sudjelovalo tri stotine ani Congress when 300 delegates 28 phuva. delegata iz dvadeset i osam zema- from 28 different countries attended lja. Sibiu (Rumunjska) bio je doma- the meeting. Sibiu (Romania) hosted O Sibiu (Rumunia) sas diz savate ćin osmog Svjetskog kongresa Roma the eighth World Romani Congress sas ikerdo o oftoto Dunjajako Roma- 2013. godine. Oko šest stotina pred- in 2013. About six hundred Roma no Kongreso ano 2013. berš. Paše stavnika Roma bacanjem cvijeća u ri- representatives threw flowers into 600 prezentente Roma čhudinde lu- jeku Cibin prisjetilo se Roma strada- the Cibin River, recalling the Roma ludja ani len/lej Cibin sar liparipe e lih u Samudaripenu tijekom Drugog victims of Samudaripen during the viktimonge katar o Samudaripe ano svjetskog rata. Second World War. Dujto Dunjajako Maripe.

BROJ 01