MANDATNO IZVJEŠĆE Primorsko-goranska županija 2017. – 2021. Nakladnik Primorsko-goranska županija Za nakladnika Zlatko Komadina Glavna urednica Ermina Duraj Uredništvo Ermina Duraj, Ana Štefančić-Modrić, Danijel Glavašević, Ksenija Čulina Tekst Stručne službe Primorsko-goranske županije Fotografije Arhiva Županije i županijskih ustanova, Petar Fabijan Realizacija Glosa d. o. o. Rijeka Grafičko uređenje i priprema Tempora, Rijeka Tisak AKD d. o. o. Zagreb

ISBN 978-953-7221-97-3 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice Rijeka pod brojem 141210043. MANDATNO IZVJEŠĆE Primorsko-goranska županija 2017. – 2021.

Rijeka, 2021. 2017-2021

KAZALO

O PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI 6

UVODNE RIJEČI Zlatko KOMADINA, župan Primorsko-goranske županije: Ispunili smo sve planove i održali sva obećanja, vjerujem da smo opravdali povjerenje građana 7 Erik FABIJANIĆ, predsjednik Županijske skupštine: Uspješno smo odradili četiri izazovne i zahtjevne godine 9

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA/ŽUPAN I ZAMJENICI/ŽUPANIJSKA UPRAVA 11 Organizacijska shema ustroja Primorsko-goranske županije 12 Shema odbora Županijske skupštine 13

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA 2017. – 2021. 14 Izbori za Županijsku skupštinu 14 Rad Županijske skupštine 17 Radna tijela Županijske skupštine 20

ŽUPAN I ZAMJENICI 24 Izbori za župana 24

ŽUPANIJSKA UPRAVA 27 Zaposlenici 28

ŽUPANIJSKE AKTIVNOSTI 29 Dan Županije 30 Posjeti visokih dužnosnika 32 Razvoj i promicanje civilnog društva 37 Razvoj sustava civilne zaštite 39 Rad nacionalnih manjina 42 Odnosi s javnošću 44

4 2017-2021

AKTIVNOSTI ŽUPANIJSKIH UPRAVNIH ODJELA 49 Županijski Proračun 50 Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša 56 Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije 62 Javna ustanova Priroda 70 Upravni odjel za zdravstvo 77 Upravni odjel za odgoj i obrazovanje 85 Upravni odjel za opću upravu i upravljanje imovinom 101 Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze 104 Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj 126 Upravni odjel za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima 141 Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade 164 Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu 174 Ured unutarnje revizije 190

MEĐUNARODNA I MEĐUREGIONALNA SURADNJA 191 Aktivnosti u okviru međuregionalnih asocijacija 198 Bilateralna suradnja 198

HRVATSKA ZAJEDNICA ŽUPANIJA 199 Forum hrvatskih i poljskih regija 200 Projekti Hrvatske zajednice županija 200

GRADONAČELNICI/NAČELNICI/PREDSJEDNICI VIJEĆA 202

ŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELI 204

5 O PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI

SMJEŠTAJ

Primorsko-goranska županija zauzima 6,3 % površine Republike Hrvatske. Po broju stanovnika, s udjelom od 6,9 %, Primorsko-goranska županija peta je po veličini u Republici Hrvatskoj. U Županiji živi 296.195 stanovnika (prema popisu stanovništva iz 2011. godine). Rijeka je upravno-administrativno, poslovno, gospodarsko, sveučilišno, kulturno i sportsko središte Županije i treći je grad po veličini u Repub­lici Hrvatskoj.

OPĆI PODACI Ukupno stanovništvo 296.195 Gradova 14 Najviše stanovnika Općina 22 Grad Rijeka 128.624 Naselja 510 Općina Viškovo 14.445 Naselja bez stanovnika 42 Najmanje stanovnika Općina Brod Moravice 866 INFRASTRUKTURA Ceste 1.535 km Željeznice 135,5 km Luke 104 Zračne luke 4

TERITORIJ Površina kopna 3.588 km2 Duljina morske obale 1.065 km Najveći otoci i 40.578 ha Najmanji otok Boljkovac () 0,11 ha Najviši planinski vrh Kula – Bjelolasica 1.534 m. n. v. Najviše naselje Begovo Razdolje 1.060 m. n. v. • Gradovi (Izvori statističkih podataka: Rezultati popisa stanovništva iz 2011. godine) • Općine

GRADOVI I OPĆINE Primorsko-goranska županija jedinica je područne (regionalne) samouprave. Ima 14 gradova: Bakar, Cres, Crikvenica, Čabar, Delnice, Kastav, Kraljevica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija, Rab, Rijeka i Vrbovsko, te 22 općine: Baška, Brod Moravice, Čavle, Dobrinj, Fužine, Jelenje, Klana, Kostrena, Lokve, Lopar, Lovran, Malinska-Dubašnica, Matulji, Mošćenička Draga, Mrkopalj, Omišalj, Punat, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska općina, Viškovo i Vrbnik. UVODNE RIJEČI

Zlatko KOMADINA, župan Primorsko-goranske županije ISPUNILI SMO SVE PLANOVE I ODRŽALI SVA OBEĆANJA, VJERUJEM DA SMO OPRAVDALI POVJERENJE GRAĐANA

Na kraju smo još jednoga četverogodišnjeg mandata, zahtjevnog, izazovnog, ali bez sumnje i uspješnog, kada sagledamo što smo sve odradili kroz to vremensko razdoblje. A napravili smo gotovo sve što smo planirali i obećali, od investicija do projekata i programskih aktiv­ nosti, usprkos nepredvidivim okolnostima pandemije koronavirusa u kojima živimo više od godinu dana, što nam je donijelo velike izazove i svima nama nametnulo neke nove prioritete. Koroni usprkos, mi smo radili i gradili, pa mandat zaključujemo dovršetkom triju velikih investicija: dogradnje i rekonstrukcije škole Jelenje – Dražice sa sportskom dvoranom, novog objekta Doma zdravlja u Novom Vinodolskom, te jedinstvenog projekta iz područja zaštite i promocije naše prirodne baštine, Centra za velike zvijeri u Staroj Sušici. Sve su četiri godine bile investicijski intenzivne; gradili smo, dograđivali i uređivali škole, zdravstvene i socijalne ustanove, luke i lučice na obali i otocima, ulagali u kulturnu, povijesnu i prirodnu baštinu, infrastrukturno i sadržajno revitalizirali Platak, uredili na desetke kilo­ metara županijskih cesta, stvarali uvjete za energetsku i ekološku tranziciju naših otoka. Posebno sam ponosan na činjenicu da smo razvili, održali pa i nadograđivali partnerske odnose s našim općinama i gradovima, te nastojali pomoći i biti prisutni u svakom dijelu naše Županije. Mogu izraziti zadovoljstvo da se naša Županija u proteklom mandatu, zahvaljujući odgovornosti regio­ nalnih i lokalnih vlasti, sposobnosti naših gospodarstve- nika i poduzetnika, inovativnosti i kvaliteti sveučilišne, ali i cijele obrazovne zajednice, čvrsto pozicionirala u društvo najrazvijenijih hrvatskih županija, kao prostor Ja sam optimist i vjerujem da će se cjelovit sigurnog i ugodnog života. Zahvaljujem stoga svima koji proces decentralizacije, fiskalne i funkcio­ su tome pridonijeli. nalne, morati pokrenuti,­ a mi u Primor­- Kada bih u najkraćim crtama rezimirao ovaj mandat, sko-goranskoj županiji, kao regionalna rekao bih da je, usprkos proračunskim ograničenjima, samouprava dokazali smo da smo itekako obilježen dinamičnim investicijskim, programskim i projektnim aktivnostima. Da smo uspješno amortizirali sposobni nositi se i s odgovornosti i s posljedice izmjena poreznih zakona te županijski Prora­ problemima. Jedan od takvih primjera je čun održali stabilnim i dovoljno snažnim da osiguramo Brodogradilište 3. maj. sredstva za pomoć koronom pogođenom sektoru poduzetništva, s više od 10 milijuna kuna u nepunih

7 2017-2021

godinu dana. I našim zdravstvenim ustanovama pre­ fondova EU-a. Kao pomoć u korištenju EU fondova usmjerili smo dodatna sredstva za izvanredne okolnosti osnovali smo i Javnu ustanovu Regionalna razvojna borbe s epidemijom; svim smo obrazovnim i socijalnim agencija Primorsko-goranske županije koja uz Regio­ ustanovama nabavili zaštitnu opremu kako bi se nalnu energetsku agenciju Kvarner ima primarni zada­­- spriječilo širenje epidemije u školama i u domovima za tak besplatne podrške u pripremi i provedbi EU starije. Rebalansom Proračuna s 4 na 5 milijuna kuna projekata svim županijskim institucijama, ali i općinama i povećali smo sredstva za programe javnih potreba u gradovima s područja Županije. sportu kako bismo pomogli klubovima i sportašima I nadalje ćemo graditi i obnavljati, gdjegod bude trebalo, u novonastaloj situaciji epidemije koronavirusa. jer želimo da uvjeti za školovanje naše djece i život Održali smo i financiranje udruga civilnog sektora, stanovnika u svim dijelovima Županije budu jednako svih programa i projekata kulture, te financiranje dobri. Prva smo Županija koja je ponijela status Županija programa Rijeka EPK 2020, usprkos činjenici da je – Prijatelj djece, pomogli smo u opremanju i financiranju taj ambiciozni i sadržajno bogato osmišljen najveći programskih sadržaja u uredima i društvenim domo­vi­ kulturološki projekt, ne samo Rijeke već i naše ma za mlade, od Rijeke preko Lovrana, Klane do Fužina. Županije, pandemija značajno smanjila. U posljednjoj Svih godina vodili smo se načelom ravnomjernog godini mandata proveli smo i uspješnu integraciju razvoja naše Županije jer je to temelj za uravnotežen povjerenih nam poslova i zaposlenika Ureda državne standard i kvalitetu života naših Gorana, otočana i uprave. Poslovi su to iz područja gospodarstva (vođenje Primoraca. Osnovali smo u ovom mandatu i poseban obrtnog registra, izdavanje obrtnica, utvrđivanje mini­ Fond za Gorski kotar kojim sufinanciramo projekte malnih tehničkih uvjeta), imovinsko-pravnih poslova goranskih općina i gradova. Intenzivnim ulaganjem u (izvlaštenje nekretnina, utvrđivanje prava na naknadu naše zdravstvene ustanove na otocima, Psihijatrijsku za oduzetu imovinu), društvenih djelatnosti (školstva, bolnicu u Rabu i Lječilište Veli Lošinj, podigli smo zna­ zdravstva, kulture, sporta i socijalne skrbi) i opće uprave čajno i razinu zdravstvenih usluga. Otvaranjem izdvo- (vođenje državnih matica, osnivanje i registracija udruga, je­nog odjela Doma za starije Mali Kartec na Rabu, vođenje registra birača). Uz poslove, Županija je preuzela “pokrili” smo institucionalnom skrbi najstarije sugrađane i 124 državna službenika i namještenika, pri čemu nismo na svim našim otocima. U dostizanju cilja uravnoteženog mijenjali organizacijsku strukturu jer smo i poslove i razvoja sigurno bismo bili još uspješniji da kao regio­ djelatnike rasporedili u postojeće upravne odjele. nalna i lokalna samouprava imamo više sredstava i veće U svim segmentima za koje smo nadležni, kao što su ovlasti kreiranja vlastitog razvoja, što se kao model školstvo, zdravstvo, socijala, pomorsko dobro, izdavanje odavno potvrdio uspješnim u naprednim europskim dozvola, postigli smo visoku razinu usluga, osigurali zemljama. nadstandarde već spomenutim značajnim ulaganjima u Ja sam optimist i vjerujem da će se cjelovit proces objekte i opremu, te pripremili nove investicije, sportsku decentralizacije, fiskalne i funkcionalne, morati pokre­ dvoranu Medicinske škole, novu školu u Marinićima, nuti, a mi u Primorsko-goranskoj županiji, kao regional- dogradnju osnovne škole u Rabu, nove velike projekte u na samouprava dokazali smo da smo itekako sposobni županijske luke u Krku i na Lošinju. Posebno je važno nositi se i s odgovornosti i s problemima. Jedan od istaknuti da smo među vodećim županijama u korište­ takvih primjera je Brodogradilište 3. maj. U odlučnoj i nju bespovratnog (su)financiranja iz europskih fondova. intenzivnoj komunikaciji s Vladom, snagom argumenata Do kraja 2020. godine provedena su 74 projekta i zajedništva Županije, Grada Rijeke i samih trećemajaca sufinanciranih bespovratnim sredstvima EU-a, a uspjeli smo spriječiti potpuni kolaps toga velikoga trenutno ih je u provedbi još 67. Na taj smo način s gospodarskog sustava. Bitka za 3. maj obilježila je prve europskim novcem realizirali veliki projekt kulturno- godine ovog mandata, a zadnju, bitka za zdravlje i turističke valorizacije vrijedne povijesne baštine Puto­­- zaustavljanje epidemije. Upravo ta najveća zdravstvena vi­ma Frankopana, energetski obnovili školske zgrade, ugroza u novijoj povijesti potvrdila je opravdanost osigurali gotovo 100 milijuna kuna za projekt centara našega sustavnog ulaganja u županijske zdravstvene kompetentnosti u sektoru turizma i ugosti­telj­stva; ustanove te smo uspješno spriječili daleko teže poslje­ projektom Mala barka obnovili smo brojna tradicijska dice zaraze tim novim i agresivnim virusom. plovila i učinili turistički vidljivijom našu pomorsku baštinu, dogradili i izgradili luke i lučice. Kao župan mandat zaključujem zadovoljan jer se planirani projekti uspješno razvijaju i realiziraju, nismo Naša je uspješnost prije svega rezultat sustavne, pravo­ zanemarili ili zaboravili niti jedno obećanje i stoga vjeru­ vremene i neprekidne pripreme projektnih prijedloga i jem da smo opravdali povjerenje građana. projektne dokumentacije te nominiranja već spremnih projekata za sufinanciranje bespovratnim sredstvima Zahvaljujem na podršci i suradnji svojim zamjenicima, kada se otvore natječaji. Dodatno želim naglasiti kako svim djelatnicima Županije, ravnateljima županijskih smo i sada u pripremi potrebnih strateških dokumenata ustanova i trgovačkih društava, članovima Županijske (Plan razvoja Županije 2021. – 2027.), ali i razrade novih skupštine, kolegama načelnicima i gradonačelnicima. projekata što će biti podloga za nastavak vrlo uspješnog Ovaj smo mandat zajednički uspješno odradili, u dobroj i apliciranja na bespovratno sufinanciranje sredstvima konstruktivnoj suradnji i s itekako vidljivim rezultatima.

8 UVODNE RIJEČI

Erik FABIJANIĆ, predsjednik Županijske skupštine USPJEŠNO SMO ODRADILI ČETIRI IZAZOVNE I ZAHTJEVNE GODINE

Na kraju još jednog mandata, u kojem sam i drugi put imao čast predsjedati Županijskom skupštinom, mogu izraziti zadovoljstvo činjenicom da smo usprkos nerijetko različitom pristupu pojedinim temama i viđenju rada našega predstavničkog tijela, uspješno odradili četiri izazovne i zahtjevne godine. Kada smo, u srpnju 2017. godine, konstituirali Županijsku skupštinu, nitko od nas nije mogao predvidjeti da ćemo u zadnju godinu mandata ući opterećeni globalnom pandemijom koja je borbu za očuvanje zdravlja stavila u vrh prioriteta na svim razinama vlasti i kod svakog pojedinca. Usprkos ograničenjima koje nam je ta nepredvidljiva situacija donijela, na kraće vrijeme čak i onemogućila održavanje sjednica, uspješno smo se prilagodili i ispunili temeljnu zadaću – osigurali smo rad i funkcioniranje Županije i svih njezinih institucija u punom opsegu i do kraja ovog mandata. Na taj smo način iskazali odgovornost i opravdali povjerenje građana koje su nam povjerili na izborima za najviše predstavničko tijelo Primorsko- goranske županije. Zahvaljujem na tome svim članovima Županijske skupštine, svih skupštinskih tijela i odbora. Transparentnost rada, stabilnost, kontinuitet i odgo­ vornost predstavničke i izvršne vlasti, te promiš­ljeno upravljanje razvojem svih područja odgovornosti regio­ Transparentnost rada, stabilnost, kontinuitet nalne samouprave, čvrsto je pozicioniralo Primorsko- i odgovornost predstavničke i izvršne vlasti, goransku županiju među najrazvijenije hrvatske regije. Svjesni smo da upravljamo u ograničenim ovlastima i da te promišljeno upravljanje razvojem svih bez aktivnije uloge države nije moguće postignuti područja odgovornosti regionalne samo­ željenu dinamiku razvoja u svim našim mikroregijama, uprave, čvrsto je pozicioniralo Primorsko- pogotovo Gorskom kotaru, planinskom i demografski „osiromašenom“ dijelu Hrvatske. Kao predstavničko -goransku županiju među najrazvijenije tijelo uvijek smo davali nepodijeljenu podršku svim hrvatske regije. programima i projektima koji podižu kvalitetu života svih stanovnika Primorsko-goranske županije, s posebnim senzibilitetom upravo prema slabije razvije­ nim mikroregijama, kao što su Gorski kotar ili naši otoci. Krčkom mostu, u čemu smo u konačnici i uspjeli. Ponosan sam na činjenicu da smo bili jedinstveni u svim Usprkos jednako odlučnom pristupu, Vlada, nažalost, prijedlozima i aktivnostima u kojima smo od Vlade nije uvažila naš stav o gradnji LNG-a na Krku; istodobno Republike Hrvatske tražili rješavanje problema i i protivljenju Županijske skupštine i Općine Omišalj, kreiranje kvalitetnijih zakonskih okvira za osiguranje nametnula je gospodarski i ekološki upitan projekt gospodarske stabilnosti i za bolju kvalitetu života u ovoj plutajućeg terminala, koji je već početkom rada narušio Županiji. kvalitetu života stanovnika tog dijela otoka Krka. Podsjetit ću na našu zajedničku i odlučnu borbu za Jednako kao što su nam s državne razine nametnuti spašavanje 3. maja ili za ukidanje naplate mostarine na projekt gradnje i tehnologija Centra za gospodarenje

9 2017-2021

otpadom na Marišćini, koji je narušio kvalitetu života četverogodišnjeg mandata želim istaknuti visoku razinu stanovništva okolnog područja. Žao mi je da se s političke odgovornosti cjelokupnog saziva Županijske govornice Županijske skupštine Marišćina potencirala skupštine jer smo o svim bitnim temama postizali visoki kao odgovornost Županije, a zanemarivala činjenica da stupanj suglasnosti te usvajanjem Proračuna omogućili je taj projekt, koji se u mnogočemu pokazao manjkav, u provedbu brojnih projekata i nastavak investicijskih cijelosti vođen s državne razine. To je bitka koju ćemo ulaganja u zdravstvo, školstvo, socijalni standard, sigurno i dalje voditi, neovisno o budućoj političkoj pomorsko dobro, kulturu, sport. Ovaj mandat obilježila strukturi Županijske skupštine. su velika ulaganja u infrastrukturu naših županijskih luka, u dogradnju postojećih i gradnju novih škola i Moj je stav, a na taj sam način i nastupao s pozicije pred­ sportskih dvorana, razvoj županijskih zdravstvenih usta­ sjednika, da je županijska govornica mjesto konstruk- nova. Bili smo podrška svim subjektima iz javnog, tiv­nog dijaloga, argumentirane kritike i međusobnog privatnog i civilnog područja u Županiji i nismo zanemarili uvažavanja, a ne pukog politikanstva i populističke niti jedna kutak ovoga zeleno-plavog kraja. retorike, pogotovo ne vrijeđanja na osobnoj razini. U tome se nismo uvijek razumijeli, ali u konačnici Želim da nas upravo želja za još snažnijim razvojem ove zadovoljan sam što smo uspijevali nadvladati nesuglasice Županije, za boljim i sigurnim životom svih stanovnika u i ne dopustiti intenziviranje sukoba koji bi ugrozili rad svim dijelovima Primorsko-goranske županije, vodi i Županijske skupštine, a time i županijske izvršne vlasti. kroz sve buduće skupštinske mandate. Ta želja i taj cilj Stoga, među najvažnijim postignućima protekloga iznad su svih stranačkih i ideoloških boja.

10 2017-2021

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

ŽUPAN I ZAMJENICI

ŽUPANIJSKA UPRAVA 2017-2021

ORGANIZACIJSKA SHEMA USTROJA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

12 2017-2021 ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

Županijska skupština je predstavničko tijelo građana Primorsko-goranske županije i tijelo područne (regionalne) samouprave koje donosi akte u okviru svojega djelokruga. Prvenstveno Županijska skupština ima regulatorne ovlasti na način da donosi Statut Županije, odluke i ostale opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga Županije, uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela Županije, osniva javne ustanove i ostale pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Županiju te obavlja i ostale poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug Županije. Županijska skupština ima 45 članova. Mandat člana Županijske skupštine izabranog na redovitim izborima traje četiri godine. Član Županijske skupštine nema obvezujući mandat i nije opoziv. Županijska skupština ima predsjednika, dva potpredsjednika te stalna i povremena radna tijela. Županijska skupština ima 19 odbora koje je Skupština izabrala kao svoja stalna radna tijela.

SHEMA ODBORA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

13 2017-2021 ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA 2017. – 2021. IZBORI ZA ŽUPANIJSKU Izbori za predstavnička tijela jedinica SKUPŠTINU lokalne i područne (regionalne) samo­ uprave održani su na području cijele Izbori za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne Republike Hrvatske 21. svibnja 2017. godine. (regionalne) samouprave održani su na području cijele Republike Hrvatske 21. svibnja 2017. godine. Istodobno Svoje kandidate za 45 članova Županijske su održani i izbori za 36 općinskih i gradskih vijeća s područja Primorsko-goranske županije i za Županijsku skupštine s 8 lista (samostalno ili u koaliciji) skupštinu Primorsko-goranske županije. Istoga su dana istaknule su 22 političke stranke i jedna održani i izbori za župana Primorsko-goranske županije nezavisna lista. i njegove zamjenike te za sve gradonačelnike i općinske načelnike s područja Primorsko-goranske županije. Svoje kandidate za 45 članova Županijske skupštine s 8 lista (samostalno ili u koaliciji) istaknule su 22 političke stranke i jedna nezavisna lista. Biračima je ponuđeno 360 kandidata, za koje je moglo glasovati 265.637 birača upisanih na popisima birača. Glasovalo je 112.999 (42,54 %) birača, a od toga je broja 3.510 listića (3,11 %) proglašeno nevažećima. Konstituirajuća sjednica 13. srpnja 2017. godine

14 2017-2021

Pojedine kandidacijske liste dobile su sljedeći broj glasova, odnosno mjesta u Županijskoj skupštini Primorsko- goranske županije:

Broj Kandidacijska lista % glasova

1. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP 45.587 41,66 PRIMORSKO GORANSKI SAVEZ – PGS ISTARSKI DEMOKRATSKI SABOR – IDS HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU HRVATSKA SELJAČKA STRANKA – HSS Nositelj liste: Zlatko Komadina

2. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ 28.604 26,14 HRVATSKA STRANKA PRAVA – HSP HRVATSKA STRANKA PRAVA DR. ANTE STARČEVIĆ – HSP AS HRVATSKA SOCIJALNO-LIBERALNA STRANKA – HSLS HRAST – POKRET ZA USPJEŠNU HRVATSKU BLOK UMIROVLJENICI ZAJEDNO – BUZ HRVATSKA DEMOKRŠĆANSKA STRANKA – HDS Nositeljica liste: Majda Burić

3. AKCIJA MLADIH – AM 11.093 10,13 ŽIVI ZID SNAGA – STRANKA NARODNOG I GRAĐANSKOG AKTIVIZMA – SNAGA ALTERNATIVA Nositelj liste: Mario Alempijević

4. MOST NEZAVISNIH LISTA – MOST 7.846 7,17 Nositeljica liste: Ines Strenja-Linić

5. KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA 5.933 5,42 Nositelj liste: Hrvoje Burić

6. HRVATSKA NARODNA STRANKA – LIBERALNI DEMOKRATI – HNS 5.042 4,60 AUTONOMNA REGIONALNA STRANKA HRVATSKOG PRIMORJA, GORSKOG KOTARA, OTOKA I RIJEKE – ARS STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE HRVATSKE – SDA HRVATSKE Nositelj liste: Pero Lučin

7. LISTA ZA RIJEKU – RI 4.255 3,88 PAMETNO Nositelj liste: Danko Švorinić

8. HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA – LABURISTI 1.061 0,96 Nositeljica liste: Jelena Krpan

15 2017-2021

Temeljem postignutih rezultata na izborima u Županijsku dobila je 13 mjesta te su s te liste izabrani: skupštinu Primorsko-goranske županije izabrani su: 1. Majda Burić 1. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP 2. Gari Cappelli PRIMORSKO GORANSKI SAVEZ – PGS 3. Tomislav Klarić ISTARSKI DEMOKRATSKI SABOR – IDS 4. Josip Borić HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU 5. Rudolf Ljubičić HRVATSKA SELJAČKA STRANKA – HSS 6. Nikola Grgurić Nositelj liste: Zlatko Komadina 7. Lovorko Gržac dobila je 22 mjesta te su s te liste izabrani: 8. Dinko Beaković 1. Zlatko Komadina 9. Iva Šušić 2. Franjo Butorac 10. Tonči Hrabrić 3. Đanino Sučić 11. Čedomir Dundović 4. Srđan Srdoč 12. Dario Konta 5. Davor Zubović 13. Marija Dujmović-Pavan 6. Ivo Zrilić 7. Marina Medarić 3. AKCIJA MLADIH – AM 8. Erik Fabijanić ŽIVI ZID 9. Loren Kolenc SNAGA – STRANKA NARODNOG I GRAĐANSKOG 10. Željko Lambaša AKTIVIZMA – SNAGA 11. Jagoda Ugrin ALTERNATIVA 12. Loris Rak Nositelj liste: Mario Alempijević 13. Robert Maršanić dobila je 5 mjesta te su s te liste izabrani: 14. Nenad Marinac 1. Mario Alempijević 15. Sanja Tamarut 2. Bojan Kurelić 16. Ivica Manestar 3. Jadranka Horvat 17. Dušan Kotur 4. Edmond Tić 18. Đurđica Tancabel 5. Vjekoslav Rubeša 19. Kristijan Dražul 20. Gabrijela Gorjanac Kapša 4. MOST NEZAVISNIH LISTA – MOST 21. Tatjana Smeraldo Nositeljica liste: Ines Strenja-Linić 22. Viktor Ivaniš dobila je 3 mjesta te su s te liste izabrani:

2. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ 1. Ines Strenja-Linić HRVATSKA STRANKA PRAVA – HSP 2. Petra Mandić HRVATSKA STRANKA PRAVA DR. ANTE STARČEVIĆ 3. Nerea Pulić – HSP AS

HRVATSKA SOCIJALNO-LIBERALNA STRANKA – HSLS 5. KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA HRAST – POKRET ZA USPJEŠNU HRVATSKU Nositelj liste: Hrvoje Burić BLOK UMIROVLJENICI ZAJEDNO – BUZ dobila je 2 mjesta te su s te liste izabrani: HRVATSKA DEMOKRŠĆANSKA STRANKA – HDS 1. Hrvoje Burić Nositeljica liste: Majda Burić 2. Ivica Knežević

16 2017-2021

Sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih Statutom Primorsko-goranske županije manjina i Zakonu o lokalnim izborima, zastupljenost predstavnika srpske nacionalne manjine u Županijskoj propisano je da se zastupljenost autohtone skupštini osigurava se biranjem dva člana Županijske talijanske nacionalne manjine osigurava skupštine. Zastupljenost je osigurana izborom Dušana biranjem najmanje jednog člana Skupštine Kotura i Andree Vukelić koji su za članove Županijske skupštine izabrani s kandidacijske liste SDP – PGS – IDS iz redova talijanske nacionalne manjine. – HSU – HSS, s time da je Dušan Kotur izabran izravno s liste, a Andrea Vukelić je članicom Skupštine postala nakon što je broj članova Skupštine povećan na 46, sve kako bi se osigurala odgovarajuća zastupljenost pripadnika srpske nacionalne manjine. Statutom Primorsko-goranske županije propisano je da se zastupljenost autohtone talijanske nacionalne manjine osigurava biranjem najmanje jednog člana Skupštine iz redova talijanske nacionalne manjine. To je osigurano izborom Erika Fabijanića s kandidacijske liste SDP – PGS – IDS – HSU – HSS. Prije konstituirajuće sjednice (13. srpnja 2017. godine) 7 članova Skupštine stavilo je mandat u mirovanje (Zlatko Komadina, Marina Medarić, Gari Cappelli, Tomislav Klarić, Josip Borić, Nikola Grgurić i Majda Burić). Njihov je mandat potvrđen zamjenicima: Marko Mataja-Mafrici, Gordana Saršon, Marijan Bačić, Vice Sep, Damir Dumančić, Petar Valovičić i Dragutin Crnković.

RAD ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

Konstituirajuća sjednica Županijske skupštine održana je 13. srpnja 2017. godine. Za predsjednika Skupštine izabran je Erik Fabijanić (SDP), za potpredsjednike Robert Maršanić (PGS) i Marija Dujmović-Pavan (HDZ). Ovoj je sjednici prethodila sjednica od 19. lipnja Marija Dujmović-Pavan, Viktor Ivaniš, 2017. godine na kojoj nije došlo do izbora predsjednika potpredsjednica Županijske potpredsjednik Županijske Županijske skupštine. skupštine skupštine od 28. svibnja Dana 28. svibnja 2020. godine umjesto Roberta 2020. godine Maršanića koji je počeo obnašati nespojivu dužnost (ravnatelja Županijske uprave za ceste Primorsko- goranske županije), za potpredsjednika Županijske 4. Petra Mandić, 22. ožujka 2019. godine stavila je skupštine izabran je Viktor Ivaniš (PGS). mandat u mirovanje; dužnost člana Skupštine, kao Tijekom mandata zahtjev za mirovanjem mandata, njezin zamjenik, počeo je obnašati Igor Posarić odnosno ostavke, podnijeli su: (Most). 1. Ivo Zrilić, 2. lipnja 2018. godine stavio je mandat u 5. Petar Valovičić, 23. listopada 2019. godine stavio je mirovanje; dužnost člana Skupštine, kao njegov mandat u mirovanje; dužnost člana Skupštine, kao zamjenik, počeo je obnašati Radoslav Medica. njegov zamjenik, počeo je obnašati Frane Gabrić. 2. Ivo Zrilić, 10. prosinca 2018. godine nastavio je s 6. Robertu Maršaniću, 9. travnja 2020. godine obnašanjem dužnosti člana Skupštine, umjesto započelo je mirovanje mandata; dužnost članice Radoslava Medice. Skupštine, kao njegova zamjenica, počela je obnašati Ingrid Kršulja. 3. Tonči Hrabrić, 30. studenoga 2018. godine stavio je mandat u mirovanje; dužnost člana Skupštine, kao 7. Ines Strenji-Linić, 27. svibnja 2020. godine, zbog njegov zamjenik, počeo je obnašati Siniša Gavran podnesene ostavke, prestao je mandat; dužnost (HSP AS). člana počeo je obnašati Josip Katalinić.

17 2017-2021

8. Nerei Pulić, 9. srpnja 2020. godine, zbog podnesene 16. Tonči Hrabrić (HSP) ostavke, prestao je mandat; dužnost člana počeo je 17. Viktor Ivaniš (PGS) obnašati Igor Posarić. 18. Josip Katalinić (MOST) 9. Petra Mandić, 1. kolovoza 2020. godine nastavila je s obnašanjem dužnosti članice Skupštine, nakon što 19. Ivica Knežević (NZ) je Nerea Pulić podnijela ostavku. 20. Loren Kolenc (SDP) 21. Dario Konta (HRAST) Tijekom mandata četiri su člana Skupštine promijenila stranačku pripadnost: 22. Dušan Kotur (SDP) 23. Ingrid Kršulja (PGS) • Hrvoje Burić, koji je u Skupštinu izabran kao nezavisni član, postao je član Nezavisne liste Bura 24. Bojan Kurelić (AM) • Jadranka Horvat, prešla je iz Živog zida u političku 25. Željko Lambaša (SDP) stranku Alternativa 26. Rudolf Ljubičić (HDZ) • Siniša Gavran, prešao je iz HSP AS u Stranku rada i 27. Petra Mandić (MOST) solidarnosti Milan Bandić 365 28. Ivica Manestar (PGS) • Edmond Tić, prešao je iz Živog zida u Akciju mladih. 29. Nenad Marinac (SDP)

Slijedom svih promjena Županijska je skupština kraj 30. Marko Mataja-Mafrici (SDP) mandata dočekala u sljedećem sastavu: 31. Igor Posarić (MOST) 1. Mario Alempijević (AM) 32. Loris Rak (SDP) 2. Marijan Bačić (HDZ) 33. Vjekoslav Rubeša (AM) 3. Dinko Beaković (HDZ) 34. Gordana Saršon (SDP) 4. Hrvoje Burić (BURA) 35. Vice Sep (HDZ) 5. Franjo Butorac (PGS) 36. Tatjana Smeraldo (UK) 6. Dragutin Crnković (HDZ) 37. Srđan Srdoč (IDS) 7. Kristijan Dražul (IDS) 38. Đanino Sučić (UK) 8. Marija Dujmović-Pavan (HDZ) 39. Iva Sušić (HDZ) 9. Damir Dumančić (HDZ) 40. Sanja Tamarut (SDP) 10. Čedomir Dundović (HSLS) 41. Đurđica Tancabel (HSU) 11. Erik Fabijanić (SDP) 42. Edmond Tić (AM) 12. Frane Gabrić (HDZ) 43. Jagoda Ugrin (SDP) 13. Gabrijela Gorjanac Kapša (SDP) 44. Andrea Vukelić (SDP) 14. Lovorko Gržac (HDZ) 45. Ivo Zrilić (HSS) 15. Jadranka Horvat (ALTERNATIVA) 46. Davor Zubović (HSU)

U mandatnom je razdoblju Županijska skupština održala 36 sjednica (do 18. veljače 2021.):

Godina Broj sjednica Točke po sjednici Prihvaćena izvješća Donesene odluke 2017. 8 107 18 137 2018. 9 170 19 140 2019. 8 169 19 130 2020. 10 182 21 136 2021. 1 27 – 30 Ukupno 36 655 59 873

18 2017-2021

Uspoređujući izabrani sastav Skupštine s onim na kraju mandata vidljive su sljedeće promjene:

Izabrani Na kraju Prebivalište člana članovi mandata Rijeka 21 20 Riječki prsten 14 14 Crikveničko primorje 3 4 Gorski kotar 4 4 Otoci 4 4 Ukupno 46 46 Od toga članice Skupštine 13 12

• Odluka o utvrđivanju županijske linije u javnom Županijska je skupština ispunjavala zakonom predviđene prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu obveze. Svake je godine u prosincu pravovremeno na relaciji Baška – Lopar – Baška donosila Proračun Primorsko-goranske županije za • Odluka o utvrđivanju županijske linije u javnom narednu godinu, a tijekom godine donosila izmjene i prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu dopune Proračuna. Do lipnja je usvajala Godišnji izvještaj na relaciji Veli Lošinj – Rab – Veli Lošinj o izvršenju Proračuna za prethodnu godinu. • Etički kodeks nositelja političkih dužnosti u Pri­ morsko-goranskoj županiji Od značajnijih je dokumenata, Županijska skupština • Odluka o financiranju projekta izgradnje školske donijela: sportske dvorane Medicinske škole u Rijeci temeljem • Odluka o osnivanju Javne ustanove Regionalna investicijskog elaborata razvojna agencija Primorsko-goranske županije • Operativni plan razvoja cikloturizma Primorsko- • Odluka o osnivanju Ustanove Regionalna energetska goranske županije agencija Kvarner • Utvrđivanje prijedloga mreže hitne medicine za • Odluka o sufinanciranju projekta Energetska obnova područje Primorsko-goranske županije osam školskih zgrada • Odluka o imenovanju predsjednice i članova Etičkog • Odluka o izboru predsjednika i članova Antiko­ povjerenstva Primorsko-goranske županije rupcijskog povjerenstva na području Primorsko- • Odluka o funkcionalnoj integraciji zdravstvenih -goranske županije ustanova radi organiziranja obavljanja djelatnosti • Odluka o financiranju gradnje sustava za zasnje­ hitne medicine na području Primorsko-goranske ženje i uređenja cjelogodišnjih sadržaja u sklopu županije provedbe projekta Regionalni sportsko-rekreacijski i • Odluka o financiranju projekta obnove bolničkih turistički centar Platak paviljona Psihijatrijske bolnice Rab • Odluka o sufinanciranju projekta rekonstrukcije i • Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja dogradnje Osnovne škole Jelenje – Dražice u klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim Dražicama i izgradnja školske sportske dvorane promje­­nama u Primorsko-goranskoj županiji za temeljem investicijskog elaborata razdoblje 2019. – 2022. • Odluka o sufinanciranju projekta rekonstrukcije i • Srednjoročni plan davanja koncesija na pomorskom dogradnje Osnovne škole Ivana Rabljanina Rab dobru na području Primorsko-goranske županije za • Akcijski plan za uključivanje Roma u Primorsko- razdoblje 2020. – 2022. goranskoj županiji 2018. – 2019. • Odluka o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela • Odluka o osnivanju Fonda solidarnosti za djecu i Primorsko-goranske županije mlade Primorsko-goranske županije • Odluka o izradi II. izmjena i dopuna Prostornog • Akcijski plan suzbijanja korupcije na području plana Primorsko-goranske županije Primorsko-goranske županije za razdoblje 2019. – • Odluka o pokretanju postupka izrade Plana razvoja 2020. godine Primorsko-goranske županije • Procjena rizika od velikih nesreća na području • Izmjena i dopuna Statuta Primorsko-goranske Primorsko-goranske županije županije • Glavni plan razvoja prometnog sustava funkcionalne • Odluka o ustrojstvu postrojbi civilne zaštite na regije Sjeverni Jadran području Primorsko-goranske županije

19 2017-2021

Na konstituirajućoj sjednici Županijske skupštine RADNA TIJELA ŽUPANIJSKE 13. srpnja 2017. godine izabrani su članovi jednog odbora. SKUPŠTINE Odbor za statutarno-pravna pitanja Županijska skupština Primorsko-goranske županije ima 1. Petar Petrinić, predsjednik sljedeća stalna radna tijela: 2. Iva Vrkić, potpredsjednica 1. Mandatni odbor 3. Davor Košmrlj, član 2. Odbor za izbor, imenovanja i dodjelu povelja i 4. Petra Mandić, članica priznanja 5. Marko Spes, član (od 26. travnja 2018. godine Bojan 3. Odbor za statutarno-pravna pitanja Tomić) 4. Odbor za proračun i financije 5. Odbor za gospodarski razvoj i infrastrukturu Na 3. sjednici Županijske skupštine 20. srpnja 2017. 6. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša godine izabrani su članovi pet odbora. 7. Odbor za zdravstvo Odbor za proračun i financije 8. Odbor za socijalnu skrb 1. Vesna Buterin, predsjednica 9. Odbor za socijalno partnerstvo i civilno društvo 2. Ante Županić, potpredsjednik 10. Odbor za kulturu 3. Jagoda Ugrin, članica 11. Odbor za sport i tehničku kulturu 4. Tatjana Luksetić, članica 12. Odbor za odgoj, obrazovanje i školstvo 5. Sanja Beljan Brkić, članica 13. Odbor za znanost i tehnologije 14. Odbor za lokalnu i regionalnu samoupravu Odbor za zdravstvo 15. Odbor za međunarodnu i regionalnu suradnju 1. Mladen Prenc, predsjednik 16. Odbor za turizam 2. Avelino Baretić, potpredsjednik (od 21. rujna 2017. 17. Odbor za pomorstvo, promet i veze godine Grgo Martinović) 18. Odbor za pomorsko dobro i morske luke 3. Nikola Lazić, član 19. Odbor za ljudska prava i nacionalne manjine 4. Neven Čače, član 5. Rudolf Ljubičić, član

Na konstituirajućoj sjednici Županijske skupštine Odbor za sport i tehničku kulturu 19. lipnja 2017. godine izabrani su članovi dvaju odbora. 1. Dean Caput, predsjednik 2. Zoran Miličković, potpredsjednik Mandatni odbor 3. Milena Žitić, članica 1. Srđan Srdoč, predsjednik 4. Dejan Ljubiša, član 2. Đurđica Tancabel, članica 5. Marijan Majnarić, član (od 24. rujna 2020. godine 3. Čedomir Dundović, član Siniša Kuharić)

Odbor za izbor, imenovanja i dodjelu povelja i Odbor za pomorstvo, promet i veze priznanja 1. Hrvoje Burić, predsjednik 1. Loris Rak, predsjednik 2. Goran Rački, potpredsjednik 2. Davor Zubović, potpredsjednik 3. Marin Barać, član 3. Željko Lambaša, član (od 22. veljače 2018. godine 4. Jadranka Horvat, članica Gabrijela Gorjanac Kapša, a od 13. prosinca 2018. 5. Anto Zovko, član godine opet Željko Lambaša) 4. Dinko Beaković, član (od 21. rujna 2017. godine Odbor za pomorsko dobro i morske luke Lovorko Gržac) 5. Nerea Pulić, članica (od 24. rujna 2020. godine Igor 1. Norbert Mavrinac, predsjednik Posarić) 2. Bojan Hodap, potpredsjednik

20 2017-2021

3. Marko Vukelić, član Odbor za odgoj, obrazovanje i školstvo 4. Damir Pilepić, član 1. Neda Eleta-Barišić, predsjednica 5. Bojan Kreso, član 2. Marija Crnić-Martinović, potpredsjednica 3. Antonija Španjol-Faflja, članica (od 20. prosinca Na 5. sjednici Županijske skupštine 21. rujna 2017. godine 2018. godine Stanko Vučetić) izabrani su članovi 11 odbora: 4. Gordana Gerić-Paulić, članica 5. Vedran Vivoda, član (od 13. prosinca 2018. godine Odbor za gospodarski razvoj i infrastrukturu Andrej Briščik, a od 25. srpnja 2019. godine opet Vedran Vivoda) 1. Edvard Badurina, predsjednik (od 30. svibnja Robert Marčelja) 2. Nenad Marinac, potpredsjednik Odbor za znanost i tehnologije 3. Branko Grašo, član 1. Čedomir Dundović, predsjednik 4. Ante Periš, član (od 27. rujna 2018. godine 2. Ivan Gržeta, potpredsjednik Damir Dumančić) 3. Jasna Bićanić, članica 5. Martin Kvaternik, član 4. Jadran Rubeša, član 5. Frane Gabrić, član Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša 1. Sonja Polonijo, predsjednica Odbor za lokalnu i regionalnu samoupravu 2. Dario Konta, potpredsjednik 1. Dušan Kotur, predsjednik 3. Nataša Miljak, članica (od 17. svibnja 2018. godine 2. Goran Šajina, potpredsjednik Emin Mašinović) 3. Branko Juretić, član 4. Manda Tadej, članica 4. Larisa Mandić, članica 5. Anet Trope, članica 5. Miran Pendić, član

Odbor za socijalnu skrb Odbor za međunarodnu i regionalnu suradnju 1. Avelino Baretić, predsjednik 1. Dino Jardas, predsjednik 2. Gordana Saršon, potpredsjednica 2. Adelina Kunst, potpredsjednica 3. Radoslav Medica, član 3. Viliam Floridan, član (od 29. ožujka 2018. godine 4. Tatjana Šepić, članica (od 27. rujna 2018. godine Davor Willheim) Tomislava Zečević Pedić) 4. Davorin Borščak, član 5. Edmond Tić, član 5. Goran Mavrinac, član

Odbor za socijalno partnerstvo i civilno društvo Odbor za turizam 1. Marko Mataja-Mafrici, predsjednik 1. Marin Lazarić, predsjednik 2. Siniša Ferenčić, potpredsjednik 2. Marijan Zubalj, potpredsjednik 3. Loren Kolenc, članica 3. Gabrijela Gorjanac Kapša, članica 4. Ljubica Stojanović, članica 4. Lana Babić, članica 5. Dina Šverko, članica 5. Vladimir Šimunić, član

Odbor za kulturu Odbor za ljudska prava i nacionalne manjine 1. Davor Jurčić, predsjednik 1. Milan Eraković, predsjednik 2. Nives Žauhar, potpredsjednica 2. Jasna Granić Ranić, potpredsjednica 3. Nina Štimac Grbac, članica (od 23. studenoga 2017. 3. Dušan Sekulić, član godine Vojin Božović, a od 30. svibnja 2019. godine 4. Iva Džaja, članica Nevenka Česal) 5. Robert Cifrek, član 4. Ivica Brusić, član 5. Darko Kavain, član (od 29. ožujka 2018. godine Ljiljana Bevandić)

21 2017-2021

Osim 19 stalnih radnih tijela osnovanih Statutom Županijsko povjerenstvo za ravnopravnost spolova Primorsko-goranske županije, Županijska skupština na mandat od 4 godine (imenovano je na sjednici osnovala je i ostala radna tijela, koja su djelovala u ovom 30. svibnja 2019. godine) sazivu: 1. Jadranka Tomašić, članica (Danijela Almesberger, Savjet za socijalnu skrb Primorsko-goranske zamjenica) županije na mandat od 4 godine (imenovan je na 2. Lorena Zec, članica (Tina Kovačić, zamjenica) sjednici 24. listopada 2020. godine) 3. Alessandra Selak, članica (dr. sc. Ivan Cerovac, 1. Nikica Sečen, predsjednik zamjenik) 2. Vinko Štimac, član 4. Paula Bogović, članica (Duška Car Drljača, zamjenica) 3. Maja Pudić, članica 5. Dejan Miculinić, član (Tajana Masovčić, zamjenica) 6. Filipa Capan, članica (Vedran Barjašić, zamjenik) 4. Karlo Balenović, član 7. Ana Čančarević, članica (Josip Tabula, zamjenik) 5. Marija Maras, članica 8. Gordana Saršon (Andrea Vukelić, zamjenica) 6. dr. sc. Mila Popić, članica 9. Ljiljana Mataija-Gulić, članica 7. Danijela Mihaljević, članica 8. prof. dr. sc. Velinka Grozdanić, članica Županijski savjet mladih Primorsko-goranske župa­ 9. prof. dr. sc. Zoran Sušanj, član nije na mandat od 2 godine (izabran je na sjednici 20. prosinca 2018. godine) 10. Daniel Antunović, član 1. Robert Matić, predsjednik 11. Luka Zaharija, član 2. Riccardo Sgardelli, član 3. Marina Banković, članica Savjet za zdravlje Primorsko-goranske županije na mandat od 4 godine (imenovan je na sjednici 4. Doris Puž, članica 12. srpnja 2018. godine) 5. Adelina Kunst, članica 1. prof. dr. sc. Romana Jerković, predsjednica 6. Valentino Rački, član 7. Kristian Tončić, član 2. Vedrana Fržop, članica 8. Marijana Vargić, članica 3. Karla Mušković, članica 9. Mauro Rubeša, član 4. Snježana Krizmanić, članica 10. Tesa Soldičić, članica 5. Tanja Šepić, članica 11. Ivo Pekić, član 6. prim. mr. sc. Jagoda Dabo, članica 7. prof. dr. sc. Davor Štimac, član Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata u 8. doc. dr. sc. Hari Jurdana, član Primorsko-goranskoj županiji na mandat od 4 godine (imenovano je na sjednici 25. lipnja 2020. godine) 9. prof. dr. sc. Viktor Peršić, član 1. prim. dr. sc. Ira Pavlović-Ružić, predsjednica 10. prof. dr. sc. Vladimir Mićović, član 2. Sanja Filipović, članica 11. Ines Krajačević, članica 3. Lovorka Pandur, članica 12. doc. dr. sc. Vladimir Mozetič, član 4. Hana Kalac, članica 13. prof. dr. sc. Sanja Balen, članica 5. Karla Kotulovski, članica 14. Dijana Ban, članica 15. doc. dr. sc. Goran Hauser, član Vijeće seniora Primorsko-goranske županije na 16. mr. sc. Darko Rački, član mandat od 2 godine (izabrano je na sjednici 23. stu­ denoga 2017. godine) 17. Leonardo Bressan, član 1. Vilim Klobučar, član (Bosiljka Klobučar, zamjenica) 18. Borislava Surina, članica 2. Tomislav Blažić, član (Milutin Frlan, zamjenik) 19. Radmila Čahut Jurišić, članica 3. Ivan Skender, član (Josip Juretić, zamjenik) 20. Maša Smokrović, članica 4. Elena Dorčić-Spatola, članica (Milan Basić, zamjenik) 21. doc. dr. sc. Nikola Ivaniš, član 5. Dinko Tamarut, član (Vilim Malnar, zamjenik) 22. Ingrid Mufić Koren, članica 6. Ivan Kruljac, član (Mirjana Samida, zamjenica) 23. Nataša Rubeša, članica 7. Dragutin Vrus, član (Josip Čop, zamjenik)

22 2017-2021

8. Sonja Brozović-Cuculić, članica (Zorina Pinoza- Kukurin, zamjenica) 9. Zvonko Brkljačić, član (Ante Alić, zamjenik)

Županijska skupština je na sjednici 12. prosinca 2019. izabrala novi saziv Vijeća seniora Primorsko-go­ ranske županije na mandat od 2 godine, a 6. veljače 2020. godine dopunjen je deveti član Sjednice Županijske skupštine pod epidemiološkim mjerama: 1. Ivan Skender, član (Josip Juretić, zamjenik) 2. Agneza Grgurina, članica (Marija Marčina, zamjenica) 3. Elena Dorčić-Spatola, članica (Milan Basić, zamjenik) 4. Dragutin Vrus, član (Josip Čop, zamjenik) 5. Ivan Kruljac, član (Mirjana Samida, zamjenica) 6. Gianni Pinezić, član (Marijan Haupert, zamjenik) 7. Vilim Klobučar, član (Bosiljka Klobučar, zamjenica) 8. Sonja Brozović-Cuculić, članica (Zorina Pinoza- Kukurin, zamjenica) 9. Livija Škrinjar, članica (Smilja Selak, zamjenica)

Stručno povjerenstvo za koncesije na pomorskom dobru u Primorsko-goranskoj županiji na mandat od 4 godine (imenovano je na sjednici 30. ožujka 2020. godine) 1. dr. sc. Pavao Komadina, prof. emer., predsjednik …u hotelu Royal u Opatiji…i 2. Loris Rak, član 3. Branimir Galović, član 4. Tanja Knežić, članica 5. Marinko Dumanić, član 6. Ivo Šantić, član 7. Franjo Volarić, član

Antikorupcijsko povjerenstvo na području Primor­ sko-goranske županije (imenovano je na sjednici 23. studenoga 2017. godine) 1. Sanja Tamarut, predsjednica 2. Petar Valovičić, zamjenik (od 6. veljače 2020. godine Dinko Beaković) 3. Srđan Srdoč, član 4. Đurđica Tancabel, članica 5. Bojan Kurelić, član ...u Školskoj sportskoj dvorani Matija Katalinić u Kastvu 6. Karin Plenković Čop, članica (od 20. ožujka 2018. godine mr. sc. Ivan Katalinić, a od 14. lipnja 2018. godine Silvana Šimunić) 7. Zoran Sršen, član 8. Andrija Jerinić, član

Etičko povjerenstvo Primorsko-goranske županije (imenovano je na sjednici 30. svibnja 2019. godine) 1. prof. dr. sc. Jasminka Ledić, predsjednica 2. Vladimir Šepčić, član 3. Vanđa Kalić, članica

23 2017-2021 ŽUPAN I ZAMJENICI

Kandidate za župana Primorsko-goranske županije i njegove zamjenike istakle su četiri stranke/koalicije i IZBORI ZA ŽUPANA jedna grupa birača. Za kandidate je mogao glasovati 265.631 birač, a glasovalo je 112.929 birača, odnosno 42,51 %. Od njih je bilo 109.256 ili 96,75 % važećih Župan je izvršno tijelo Županije, bira se na neposrednim glasova, dok je nevažećih listića bilo 3.673 ili 3,25 %. izborima na mandat od četiri godine i zastupa Županiju. Nositelj je izvršne vlasti u Županiji, obavlja nadzor nad zakonitošću rada upravnih tijela i daje im upute za rad. 1. kandidat: Zlatko Komadina U obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga (57.987 glasova / 51,32 %) Županije ima pravo obustaviti od primjene opći akt Skupštine. Župan priprema prijedloge općih akata, Zamjenica kandidata: Marina Medarić izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata Županijske Zamjenik kandidata: Marko Boras Mandić skupštine, upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Županije, njezinim prihodima i rashodima, SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina Županije, te obavlja ostale poslove u skladu sa zakonom PRIMORSKO GORANSKI SAVEZ – PGS i Statutom Županije. ISTARSKI DEMOKRATSKI SABOR – IDS Župan ima tri zamjenika od kojih se jedan, sukladno HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU Ustavnom zakonu o pravu nacionalnih manjina, bira iz redova pripadnika srpske nacionalne manjine. HRVATSKA SELJAČKA STRANKA – HSS • • • 2. kandidatkinja: Majda Burić Na izborima održanim 21. svibnja 2017. godine, isto­ (30.228 glasova / 26,75 %) vremeno s izborima za članove predstavničkih tijela, Zamjenik kandidatkinje: Lovorko Gržac održani su i izbori za župane, gradonačelnike i općinske načelnike. Zamjenik kandidatkinje: Rudolf Ljubičić

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ HRVATSKA STRANKA PRAVA – HSP Župan je izvršno tijelo Županije, bira se na HRVATSKA STRANKA PRAVA DR. ANTE STARČEVIĆ neposrednim izborima na mandat od četiri – HSP AS godine i zastupa Županiju. Nositelj je HRVATSKA SOCIJALNO-LIBERALNA STRANKA – izvršne vlasti u Županiji, obavlja nadzor nad HSLS zakonitošću rada upravnih tijela i daje im HRAST – POKRET ZA USPJEŠNU HRVATSKU upute za rad. BLOK UMIROVLJENICI ZAJEDNO – BUZ Župan ima tri zamjenika od kojih se jedan, HRVATSKA DEMOKRŠĆANSKA STRANKA – HDS sukladno Ustavnom zakonu o pravu nacio­ 3. kandidatkinja: Ines Strenja-Linić nalnih manjina, bira iz redova pripadnika srpske nacionalne manjine. (9.257 glasova / 8,19 %) Zamjenik kandidatkinje: Bojan Kreso Zamjenica kandidatkinje: Diana Pintar

MOST NEZAVISNIH LISTA – MOST

24 2017-2021

4. kandidat: Bojan Kurelić nacionalne manjine, a glasovalo je 1.395 birača ili 9,75 %. Važećih listića bilo je 1.353, odnosno 97,13 %, dok je (8.611 glasova / 7,62 %) nevažećih listića bilo 40, odnosno 2,87 %. Zamjenica kandidata: Sanja Slavić Zamjenik kandidata: Vedran Vivoda Kandidati su dobili sljedeći broj glasova: 1. kandidat: Petar Mamula AKCIJA MLADIH – AM (781 glas / 55,99 %) ŽIVI ZID SNAGA – STRANKA NARODNOG I GRAĐANSKOG SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP AKTIVIZMA – SNAGA PRIMORSKO GORANSKI SAVEZ – PGS ALTERNATIVA ISTARSKI DEMOKRATSKI SABOR – IDS HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU 5. kandidatkinja: Giuliana Komadina HRVATSKA SELJAČKA STRANKA – HSS (3.173 glasa / 2,81 %) SAMOSTALNA DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA – Zamjenica kandidatkinje: Maja Žuteg SDSS Zamjenik kandidatkinje: Arsen Šebalj 2. kandidat: Jovica Radmanović KANDIDATKINJA GRUPE BIRAČA (572 glasa / 41,00 %) • • • DEMOKRATSKI SAVEZ SRBA – DSS Na temelju članka 94. Zakona o lokalnim izborima, za župana Primorsko-goranske županije izabran je Zlatko Za zamjenika župana iz redova pripadnika srpske Komadina, a za zamjenike župana Marina Medarić i nacionalne manjine izabran je Petar Mamula. Marko Boras Mandić. • • • Dana 21. svibnja 2017. godine održani su izbori i za zamjenika župana Primorsko-goranske županije iz redova pripadnika srpske nacionalne manjine. Kandi­date Čelnici Primorsko-goranske županije su istakle dvije političke stranke/koalicije. Za kandidate (slijeva nadesno): predsjednik Županijske skupštine je moglo glasovati 14.312 birača pripadnika srpske Erik Fabijanić, župan Zlatko Komadina i zamjenici župana Marina Medarić, Marko Boras Mandić i Petar Mamula

25 2017-2021

Od značajnijih dokumenata, odnosno zaključaka, župan • Pravilnik o uvjetima i kriterijima za sufinanciranje Primorsko-goranske županije donio je: programa/projekata ravnomjernog razvitka iz Proračuna Primorsko-goranske županije • Zaključak o prihvaćanju Izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske na • Pravilnik o uvjetima i kriterijima za sufinanciranje području Primorsko-goranske županije za pret­ projekata temeljem Fonda za Gorski kotar iz hodnu kalendarsku godinu Proračuna Primorsko-goranske županije • Uputa o provođenju razvojnih projekata Primorsko- • Pravilnik o uvjetima i kriterijima za sufinanciranje goranske županije projekata razvoja otoka iz Proračuna Primorsko- • Uputa o prikupljanju i ocjenjivanju razvojnih proje­ goranske županije kata u Primorsko-goranskoj županiji • Godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom Primorsko-goranske županije za 2018. godinu • Izvješće o broju izdanih koncesija, prikupljenim sredstvima i načinu trošenja sredstava za upravljanje pomorskim dobrom na području Primorsko-goranske županije u 2017. godini • Godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom Primorsko-goranske županije za 2019. godinu • Izvješće o broju izdanih koncesija, prikupljenim sredstvima i načinu trošenja sredstava za upravljanje pomorskim dobrom na području Primorsko-goranske županije u 2018. godini • Godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom Primorsko-goranske županije za 2020. godinu • Izvješće o broju izdanih koncesija, prikupljenim sredstvima i načinu trošenja sredstava za upravljanje pomorskim dobrom na području Primorsko-go­ ranske županije u 2019. godini • Godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom Primorsko-goranske županije za 2021. godinu • Izvješće o broju izdanih koncesija, prikupljenim sredstvima i načinu trošenja sredstava za upravljanje pomorskim dobrom na području Primorsko-goranske županije u 2020. godini • Program kontrole populacije napuštenih pasa u Primorsko-goranskoj županiji • Odluka o provedbi mjera radi ublažavanja posljedica bolesti Covid-19 u sektoru malog gospodarstva na području Primorsko-goranske županije u 2020. godini • Odluka o provedbi mjera za očuvanje i razvoj poljoprivredne proizvodnje na području Primorsko- goranske županije u 2020. godini • Odluka o produljenju važenja Strateškog plana razvoja turizma sa strateškim i operativnim marke­ ting planom 2016. – 2020. • Operativni plan razvoja cikloturizma u Primorsko- goranskoj županiji. • Odluka župana o provedbi mjere ublažavanja posljedica od bolesti Covid-19 za stočarske farme na području PGŽ u 2020. godini.

26 2017-2021

Stručnu podršku Županijskoj skupštini i županu tijekom mandatnog razdoblja pružalo je 11 županijskih upravnih tijela, kojima rukovode pročelnici i koja obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga Županije te povjerene poslove državne uprave: ŽUPANIJSKA • Ured Županije – pročelnik Goran Petrc • Upravni odjel za proračun, financije i nabavu – UPRAVA pročelnik Krešimir Parat • Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša – pročelnica Koraljka Vahtar-Jurković • Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade – • Upravni odjel za zdravstvo – pročelnica Đulija pročelnica Dragica Marač Malatestinić • Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu – • Upravni odjel za odgoj i obrazovanje – pročelnica pročelnica Sonja Šišić. Edita Stilin Osim tih upravnih odjela, unutar Županije djeluje i Ured • Upravni odjel za opću upravu i upravljanje imovinom unutarnje revizije, kao zasebna ustrojstvena jedinica – pročelnica Branka Ivandić (do 31. prosinca 2020.); koja je ustrojstveno i funkcionalno neovisna od drugih privremena pročelnica Branka Mimica (od 1. siječnja upravnih tijela te je izravno i isključivo odgovorna 2021.) županu. Poslove voditeljice Ureda obavlja Tamara • Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze – Carević-Baraba. Također, u sklopu Ureda Županije djeluje pročelnica Nada Milošević Kabinet župana koji obavlja stručne, savjeto­davne i protokolarne poslove za potrebe župana i zamjenika • Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni župana. Obavlja poslove u vezi s informi­ra­njem, razvoj – pročelnica Melita Raukar odnosima s javnošću i promidžbenim aktivnostima • Upravni odjel za regionalni razvoj, infrastrukturu i Županije. Poslove voditeljice Kabineta župana obavlja upravljanje projektima – pročelnik Ljudevit Krpan Ermina Duraj.

Kolegij župana

27 2017-2021

Upravna tijela kojima su povjereni poslovi državne uprave preuzela su službenike i namještenike koji su te poslove obavljali u Uredu državne uprave u Primorsko- goranskoj županiji.

Odlukom o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Primorsko-goranske županije od 21. studenoga 2019. godine utvrđeno je koja će upravna tijela obavljati povjerene poslove državne uprave. Upravni odjel za gospodarenje imovinom i opće poslove nastavio je raditi s djelokrugom utvrđenim navedenom Odlukom kao Upravni odjel za opću upravu i upravljanje imovinom. Upravna tijela kojima su povjereni poslovi državne uprave preuzela su službenike i namještenike koji su te poslove obavljali u Uredu državne uprave u Primorsko- goranskoj županiji. Povjereni poslovi državne uprave obavljaju se u sjedištu Županije, 8 ispostava i 18 matičnih ureda, kao što ih je obavljao i Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji.

Zaposlenici Na kraju mandatnog razdoblja 2013. – 2017. u upravnim tijelima Županije bila su zaposlena 184 službenika, 5 namje­štenika i 14 službenika na određeno vrijeme, sve­ ukupno 203 zaposlenika. U Tablici 1. prikazan je pregled broja zaposlenih Temeljem Zakona o sustavu državne uprave, Pri­mor­ službenika i namještenika u upravnim tijelima Županije sko-goranska županija je 1. siječnja 2020. godine po godinama (za 2017., 2018., 2019. i 2020. godinu na započela s obavljanjem povjerenih poslova državne dan 31. prosinca, a za 2021. godinu na dan 1. ožujka). uprave iz područja: Temeljem Zakona o sustavu državne uprave, Primor­ • gospodarstva (vođenje obrtnog registra, izdavanje sko-goranska županija je 1. siječnja 2020. godine obrtnica, utvrđivanje minimalnih tehničkih uvjeta i preu­zela 120 službenika na neodređeno vrijeme, sl.) 4 namještenika i 3 službenika na određeno vrijeme. Svi su ti službenici i namještenici u veljači 2020. godine • imovinsko-pravnih poslova (izvlaštenje nekretnina, raspoređeni na radna mjesta u upravna tijela Primor­ utvrđivanje prava na naknadu za oduzetu imovinu i sko-goranske županije, čime je u 2020. godini došlo do sl.) značajnog povećanja broja županijskih službenika i • društvenih djelatnosti (školstvo, zdravstvo, kultura, namještenika. sport i socijalna skrb) Tijekom mandatnog razdoblja 2017. – 2021. broj dužno­s­ • opće uprave (vođenje državnih matica i registra bi­ nika nije se mijenjao, odnosno ostao je na aktualna četiri rača, osnivanje i registracija udruga i sl.). dužnosnika.

Tablica 1. Prikaz kretanja broja zaposlenih od 2017. do 2021. godine

Godina Službenici Namještenici Na određeno vrijeme Ukupno 2017. 185 5 23 213 2018. 189 5 28 222 2019. 187 5 32 224 2020. 308 9 30 347 2021. (na dan 1. ožujka) 309 9 28 346

28 2017-2021

ŽUPANIJSKE AKTIVNOSTI 2017-2021

Na prvim lokalnim izborima nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, u veljači 1993. godine, izabran je sastav prve Županijske skupštine, čija je konstituirajuća DAN sjednica održana u Rijeci 14. travnja. Time je Županija primorsko-goranska započela svoje djelovanje kao novi oblik područne (regionalne) samouprave. U međuvre­ menu je 1997. godine naziv Županije promijenjen u ŽUPANIJE Primorsko-goranska županija. Od tada se 14. travnja slavi kao Dan Primorsko-goranske županije i obilježava svečanom akademijom uz župa­ novo prigodno obraćanje i dodjelu županijskih nagrada.

Županijski čelnici s dobitnicima županijskih nagrada za: Županijske nagrade (nagrada za životno djelo i godišnja nagrada) dodjeljuju se građanima i pravnim osobama s područja Županije za osobita dostignuća u području znanosti, gospodarstva, kulture, odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, umjetnosti, sporta i ostalih oblasti društvenog života. U ovom je mandatnom razdoblju (2017. – 2021.) Župa­ nijska skupština županijske nagrade dodijelila sljedećim pojedincima i udrugama:

Za 2016. godinu • nagradu za životno djelo Olegu Mandiću za promicanje antifašizma kao jedne od vrijednosti na kojima počiva Republika Hrvatska; • nagradu za životno djelo Ljuboslavu Ljubi Kuntariću (posmrtno) za cjelokupan glazbeni opus i doprinos glazbenoj umjetnosti kojoj je podario legendarna glazbena djela; • godišnju nagradu doc. dr. sc. Marku Zeliću, dr. 2016. godinu… med. i prof. emeritusu Miljenku Uraviću, dr. med. za organizaciju i 10 godina vođenja edukacijskog centra minimalno invazivne kirurgije debelog crijeva; • godišnju nagradu Ligi protiv raka Primorsko- goranske županije za 50 godina neprekidnog volonterskog i predanog rada na području javnog zdravstva i promicanju zdravstvene kulture, prevencije i podizanju javne svijesti o zloćudnim bolestima i rad na poboljšanju kvalitete liječenja i života onkoloških bolesnika čime uvelike doprinosi dobrobiti i očuvanju zdravlja žitelja Županije.

Za 2017. godinu • nagradu za životno djelo prof. emeritusu dr. sc. Pavlu Komadini za razvoj pomorskog obrazovanja, znanosti i pomorskog gospodarstva; • nagradu za životno djelo Boži Mimici, prof. za izuzetan doprinos hrvatskoj kulturi i povijesnoj znanosti te svjetskoj numizmatici; 2017. godinu… • godišnju nagradu KUD-u „Učka“ Matulji za osvo­ jeno zlato u kategoriji „folklor“ na međuna­rodnom natjecanju zborova u St. Petersburgu, Rusija;

30 2017-2021

• godišnju nagradu doc. dr. sc. Jonatanu Lergi za uspješno vođenje projekta „Implementacija vre­ men­sko-frekvencijskih i drugih naprednih algori­- tama u analizi biomedicinskih signala“ koji je rezultirao objavom šest znanstvenih radova u prestižnim inozemnim znanstvenim časopisima.

Za 2018. godinu • nagradu za životno djelo prof. emeritusu dr. sc. Elsu Kuljaniću za cjelokupni znanstveno istraži­ vački rad u području tehničkih znanosti, za izuzetan doprinos obrazovanju studenata i mladih znan­ stvenika, za poticanje suradnje između znan­stvenih 2017. godinu... institucija i industrije, te za posebne zasluge razvoju Sveučilišta u Rijeci; • nagradu za životno djelo Alenki Juretić za osobiti doprinos očuvanju, njegovanju, unapređenju i pro­ midžbi folklorne baštine grobničkog kraja, narodnih napjeva, plesnih koreografija, folklornih običaja i narodnih nošnji; • godišnju nagradu Dinu Škami za iznimna postig­ nuća u spašavanju ljudskih života i zaštiti društvene imovine; • godišnju nagradu Nikici Sečenu i Hani Rižovski Delogu za izniman doprinos i postignuća kojima je Centar za pružanje usluga u zajednici „Izvor“ Selce, kao suvremeni, deinstitucionalizirani oblik pomoći udomiteljskim obiteljima, postao standard i mjerilo kvalitete u pružanju socijalnih ustanova; • godišnju nagradu Plesnom klubu „Dance Queen“ Kraljevica za iznimne sportske rezultate i prepun entuzijazma rad s dječjim uzrastom i mladima.

Za 2019. godinu • nagradu za životno djelo Andreju Baši za posti­ gnute rezultate u organizaciji putujućeg festi­vala Melodije Istre i Kvarnera i značajan doprinos glaz­be­ nom stvaralaštvu i očuvanju autohtone glazbe Istre i Kvarnera; 2018. godinu… • godišnju nagradu Ženskoj klapi „Luka“ Rijeka za izniman doprinos na očuvanju, zaštiti i promicanju glazbene baštine našeg podneblja povodom 35 go­ dina klapskog djelovanja; • godišnju nagradu Ružici Kamenjašević, dipl. ing. za stalan značajan inventivan i pedagoški rad u tehničkoj kulturi i udrugama tehničke kulture, njiho­vim zajednicama i savezima te izuzetan doprinos popularizaciji tehničke kulture u Primor­ sko-goranskoj županiji; • godišnju nagradu dr. sc. Ivici Križu za izuzetan doprinos na području Primorsko-goranske županije i šire, vezano za sedmogodišnji rad Udruge za zaštitu životinja „Tetrijeb“ čiji je osnivač i predsjednik. 2019. godinu

31 2017-2021

2017. godina Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar- POSJETI Kitarović • 25. travnja posjetila je Sveučilišni kampus na Trsatu gdje je razgledala studentske smještajne kapacitete. VISOKIH • 22. studenoga prisustvovala je svečanosti u povodu 390. obljetnice djelovanja Isusovačkog kolegija u Rijeci, svečanoj akademiji u povodu dana Prve riječke hrvatske gimnazije i posjetila je Prvu sušačku DUŽNOSNIKA hrvatsku gimnaziju. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković • 5. srpnja održao je sastanak sa županom Zlatkom Komadinom i suradnicima u sjedištu Županije. • 6. prosinca prisustvovao je Hrvatskim danima pomorstva u Opatiji. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković • 23. siječnja prisustvovao je potpisivanju ugovora između predstavnika jedinica lokalne samouprave s područja Gorskog kotara i Hrvatskih cesta. • 2. listopada prisustvovao je potpisivanju Sporazuma o zajedničkom financiranju II. faze rekonstrukcije luke Klenovica. Predsjednica Republike Hrvatska Kolinda Grabar-Kitarović prigodom posjeta Sveučilišnom kampusu na Trsatu • 10. studenoga bio je na sastanku s predstavnicima 25. travnja 2017. godine Zračne luke Rijeka na temu jačanja potencijala Zračne luke. • 6. prosinca prisustvovao je Hrvatskim danima pomorstva u Opatiji. Ministar turizma Gari Cappelli • 10. siječnja posjetio je Gorski kotar. • 10. studenoga bio je na sastanku s predstavnicima Zračne luke Rijeka na temu jačanja potencijala Župan Zlatko Komadina s ministrima Olegom Butkovićem i Zračne luke. Garijem Cappellijem, te gradonačelnikom Rijeke Vojkom Obersnelom na sastanku 10. studenoga 2017. godine • 6. prosinca prisustvovao je Hrvatskim danima pomorstva u Opatiji. Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić i predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner • 20. veljače prisustvovali su u Opatiji Državnom stručnom skupu ravnatelja osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova. Državni tajnik Željko Plazonić • 17. veljače bio je na otvorenju Laboratorija za kateterizaciju srca u Thallasotherapiji Opatija. Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić • 11. travnja održao je sastanak s predstavnicima Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke.

32 2017-2021

Članovi Vlade Republike Hrvatske s hrvatskim županima Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja • 29. rujna posjetila je Rijeku gdje je s predstavnicima 11. prosinca 2018. godine Grada i Županije održala sastanak na temu Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture • 13. listopada bila je na otvorenju Mjeseca hrvatske knjige u Crikvenici. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković • 6. prosinca prisustvovala je Hrvatskim danima pomorstva u Opatiji. • 25. veljače u Delnicama je održan sastanak pred­ sjednika Vlade Andreja Plenkovića, župana Zlatka Potpredsjednica Vlade Martina Dalić Komadine, vodstva županijskog Stožera civilne • 13. listopada posjetila je Županiju i Grad Rijeku gdje je zaštite i Stožera Grada Delnica zbog obilnih snježnih održala sastanke s predstavnicima Grada i Županije. oborina koje su pogodile to područje. Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske • 13. srpnja prisustvovao je s ministrom zdravstva Gabrijela Žalac Milanom Kujundžićem otvorenju objedinjenoga hit­ noga bolničkog prijama KBC-a Rijeka, lokalitet Sušak. • 3. studenoga posjetila je Sveučilišni kampus na Trsatu i održala sastanak s predstavnicima Županije i • 15. studenoga s ministrima Darkom Horvatom i Ole­ jedinica lokalne samouprave s područja Županije na gom Butkovićem posjetio je Brodogradilište 3. maj. temu korištenja novčanih sredstava iz fondova EU. • 11. prosinca održan je sastanak Vlade Republike Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković Hrvatske sa županima hrvatskih županija u Pomor­ skom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u • 15. prosinca održao je sastanak s predstavnicima Rijeci. Primorsko-goranske županije. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Državna tajnica za more Maja Markovčić Kostelac Butković • 5. prosinca prisustvovala je obilježavanju Dana • 5. veljače na Krku održao je sastanak s pred­ hrvatskog pomorstva u Opatiji. stavnicima Županije, Grada Krka i općinskim načel­­nicima s područja otoka Krka. 2018. godina • 16. veljače u Kraljevici prisustvovao je svečanosti Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar- primopredaje najvećeg trajekta Rapske plovidbe Kitarović Četiri zvonika. • 16. veljače prisustvovala je u Kraljevici svečanosti • 16. ožujka potpisao je sporazum o sufinanciranju primopredaje najvećeg trajekta Rapske plovidbe izgradnje komunalnih vezova u luci Carovo u Četiri zvonika. Kraljevici. • 8. studenoga prisustvovala je u Opatiji otvorenju • 10. svibnja boravio je u Skradu prilikom dodjele 26. tradicionalnog savjetovanja Ekonomska politika 7,5 milijuna kuna goranskim gradovima i općinama Hrvatske. za povećane troškove rada zimskih službi.

33 2017-2021

Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo • 2. svibnja posjetio je škole u Primorsko-goranskoj županije radi projekta Regionalnih centara kompe­ tentnosti. Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić • 14. svibnja prisustvovao je otvorenju Regionalne podružnice Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u Rijeci. Ministar državne imovine Goran Marić • 22. svibnja održao je sastanak sa županom Koma­ dinom, načelnicima i gradonačelnicima s područja Županije na temu raspolaganja državnom imovinom. Ministar državne imovine Goran Marić održao je 22. svibnja Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak 2018. godine sastanak sa županom Komadinom, načelnicima i gradonačelnicima s područja Županije. • 7. prosinca prisustvovala je u Iki početku izgradnje kampusa Fakulteta za menadžment u turizmu i • 11. svibnja boravio je u Crikvenici kada je Županijskoj ugostiteljstvu. lučkoj upravi Crikvenica dodijeljeno 33 milijuna Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Momir kuna za dogradnju luke. Karin • 21. srpnja prisustvovao je otvorenju II. faze rekon­ • 26. listopada posjetio je osnovne škole na otoku struirane ribarske luke Klenovica. Krku. • 23. srpnja potpisao je Ugovor za rekonstrukciju i • 28. studenoga prisustvovao je otvorenju Područne dogradnju zapadnog dijela luke Cres. škole Punat. • 7. prosinca u Kraljevici je potpisao sporazum o Državna tajnica Branka Ramljak dogradnji luke Carovo. • 3. rujna prisustvovala je predstavljanju projekta • 18. prosinca u Rijeci je potpisao ugovor za izgradnju Škola za život, u Osnovnoj školi Nikola Tesla Rijeka. ceste DC 403. Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu Ministar turizma Gari Cappeli politiku Nada Murganić • 24. travnja sudjelovao je u radu 24. Bienalnoga među­ • 30. kolovoza prisustvovala je otvorenju novog vrtića narodnog kongresa Turizam i hotelska industrija. u Opatiji. • 29. srpnja obišao je rivu na Malim Srakanama i pri­ Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić sustvovao obilježavanju Dana iseljenika otoka Suska. • 13. studenoga u Fužinama je prisustvovao pred­ stavljanju darovnice švicarske vlade za izgradnju Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je komunalne infrastrukture na području Gorskog od 28. do 30. travnja 2019. godine obišla Kvarnerske otoke, kotara. kojom prigodom je posjetila i Lječilište Veli Lošinj. Državni tajnik Željko Plazonić • 20. prosinca prisustvovao je otvorenju nove angio­ sale riječkog KBC-a.

2019. godina Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar- Kitarović • 27. veljače prisustvovala je u Rijeci otvorenju Međunarodne konferencije o brendiranju kulture. • 3. ožujka prisustvovala je u Rijeci Međunarodnoj karnevalskoj povorci i humanitarnom Karnevalskom balu.

34 2017-2021

• 20. ožujka prisustvovala je svečanoj sjednici Vijeća • 30. kolovoza sudjelovao je u Cresu na predstavljanju Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci. projekta Rekonstrukcija i dogradnja zapadnog dijela luke Cres. • 4. travnja prisustvovala je svečanosti u povodu 70 godina Pomorskog fakulteta u Rijeci. • 3. rujna bio je na otvorenju luke Carovo u Kraljevici. • 12. travnja prisustvovala je u Opatiji svečanoj sjednici • 9. rujna u Baški je bio na potpisivanju ugovora za Županijske skupštine u povodu Dana Primorsko- dogradnju luke Baška. goranske županije. • 19. rujna u Rijeci je sudjelovao na svečanosti u • 28. – 30. travnja obišla je Kvarnerske otoke. povodu početka radova izgradnje nove bolnice na Sušaku i potom bio na sastanku u Brodogradilištu 3. • 17. lipnja sudjelovala je u procesiji i misi u povodu maj. Dana sv. Vida u Rijeci. • 1. listopada sudjelovao je u Rijeci na Poslovnom • 17. srpnja posjetila je otok Krk te gradove Kraljevicu i forumu o perspektivama Južnih vrata Europe. Crikvenicu. • 28. studenoga u Zračnoj luci Rijeka potpisao je novi • 15. kolovoza prisustvovala je misi na blagdan Velike kolektivni Ugovor i dočekao 200-tisućitog putnika. Gospe na Trsatu. Ministar turizma Gari Cappelli • 6. studenoga sudjelovala je u Opatiji na 27. tradicio­ • 28. veljače prisustvovao je otvorenju Centra Magno­ nalnom savjetovanju Ekonomska politika Hrvatske. lija Lječilišta Veli Lošinj. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej • 12. ožujka u Ravnoj je Gori potpisao Sporazum o Plenković suradnji na turističkom brendiranju Gorskog kotara. • 6. kolovoza održao je sastanak u Brodogradilištu • 27. ožujka na Lošinju je prisustvovao otvorenju 3. maj. Inter­pretacijskog centra pomorske baštine – Lošinj­ ski loger Nerezinac. • 19. rujna održao je sastanak u Brodogradilištu 3. maj. • 19. rujna prisustvovao je svečanosti početka radova • 19. rujna sudjelovao je na svečanosti u povodu izgradnje nove bolnice na Sušaku. početka radova izgradnje nove bolnice na Sušaku. Ministar države imovine Goran Marić Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg • 2. travnja prisustvovao je u Omišlju svečanom pušta­ Butković ­nju u rad novog pogona JANAF-ovog Termi­nala. • 11. siječnja bio je u obilasku Županijske lučke uprave Ministar zdravstva Milan Kujundžić Rab. • 30. travnja prisustvovao je obilježavanju Nacional­ • 15. veljače u Crikvenici je prisustvovao predstavljanju nog dana Hitne medicinske službe u Rijeci. projekta dogradnje luke Crikvenica. • 19. rujna prisustvovao je svečanosti početka radova • 1. ožujka bio je u obilasku gradilišta državne ceste do izgradnje nove bolnice na Sušaku. Marišćine te je potpisao ugovor za I. fazu dogradnje Ministar obrane Damir Krstičević luke Povile u Novom Vinodolskom. • 23. svibnja prisustvovao je 28. godišnjici osnutka • 18. ožujka prisustvovao je u Rijeci svečanosti u Specijalnih postrojbi Hrvatske vojske i Danu povodu 300. obljetnice proglašenja Rijeke Slobod­ Zapovjedništva specijalnih snaga u Delnicama. nom kraljevskom lukom. Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko • 22. ožujka sudjelovao je u Rijeci na konferenciji o Horvat potencijalima riječke luke. • 6. kolovoza i 19. rujna sudjelovao je na sastancima u • 4. travnja prisustvovao je u Rijeci svečanosti u Brodogradilištu 3. maj. povodu 70 godina Pomorskog fakulteta. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković • 5. travnja u Bakru je potpisao ugovore o dodjeli • 6. kolovoza sudjelovao je na sastanku u Brodo­gra­ bespovratnih sredstava Pomorskoj školi Bakar. dilištu 3. maj. • 23. svibnja obišao je novosagrađeni kontejnerski Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske terminal u riječkoj luci. unije Marko Pavić • 28. lipnja na Rabu je prisustvovao otvorenju dogra­ • 3. rujna obišao je radove na izgradnji Posjetiteljskog đene luke Mišnjak. centra za velike zvijeri u Staroj Sušici. • 6. kolovoza bio je na sastanku u Brodogradilištu • 13. listopada sudjelovao je na Cresu dodjeli oznake 3. maj. Hrvatski otočni proizvod.

35 2017-2021

2020. godina Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović • 16. lipnja prisustvovao je svečanoj sjednici Gradskog vijeća u povodu Dana Grada Rijeke. • 5. rujna bio je na komemoraciji u Kamporu na Rabu. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković • 29. rujna bio je na porinuću novogradnje u Brodo­ gradilištu 3. maj. • 13. studenoga prisustvovao je u Rijeci otvorenju Palače šećerane. Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović prisustvovao je 5. rujna 2020. godine komemoraciji u Kamporu na Rabu. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butko­vić • 1. veljače bio je na otvorenju Rijeka 2020 – Europska • 24. lipnja prisustvovao je početku izgradnje vjetro­ prijestolnica kulture elektrane na Cresu. • 14. veljače bio je na potpisivanju Ugovora za radove Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unaprjeđenja i obnove infrastrukture terminala za unije Marko Pavić rasute terete u Bakru. • 24. lipnja prisustvovao je podjeli Ugovora za sufinan­ • 26. veljače u Mošćeničkoj Dragi bio je na potpisivanju ciranje objekta za preradu voća u Staroj Sušici. Ugovora za obnovu lučke infrastrukture i pomorsko Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak dobro u Primorsko-goranskoj županiji. • 9. lipnja prisustvovala je otvorenju novosagrađenog • 2. srpnja bio je na potpisivanju Ugovora kojim 3. maj aneksa Fakulteta za menadžment u ugostiteljstvu i daje MKM Yachtsu potkoncesiju na dijelu toga riječ­ turizmu u Iki. kog brodogradilišta. Ministar gospodarstva Darko Horvat • 4. rujna bio je na potpisivanju Ugovora za izvođenje • 24. travnja prisustvovao je obilježavanju početka radova u okviru projekta Unapređenje infrastrukture gradnje luksuznoga polarnog kruzera u Brodo­gra­ u luci Rijeka za Bazen Rijeka. dilištu 3. maj. • 29. rujna prisustvovao je porinuću gradnje 733 Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek Algoma Intreprid u Brodogradilištu 3. maj. • 1. veljače prisustvovala je otvorenju Rijeka 2020 – • 23. listopada bio je u Baški na potpisivanju Ugovora Europska prijestolnica kulture za dogradnju luke Baška. • 13. studenoga prisustvovala je u Rijeci otvorenju Ministar turizma Gari Cappelli Palače šećerane. • 1. veljače prisustvovao je otvorenju Rijeka 2020 – Ministar branitelja Tomo Medved Europska prijestolnica kulture • 24. lipnja prisustvovao je svečanoj sjednici Gradskog vijeća u povodu Dana Grada Delnica. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković prisustvovao je 29. rujna 2020. godine porinuću 2021. godina novogradnje u Brodogradilištu 3. maj. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković • 29. siječnja prisustvovao je otvorenju LNG terminala u Omišlju Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković • 13. siječnja obišao je gradilište ceste Meja – Oštrovica • 29. siječnja prisustvovao je otvorenju LNG terminala u Omišlju Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Čorić • 29. siječnja prisustvovao je otvorenju LNG terminala u Omišlju

36 2017-2021

Svrha programa Jačanje kapaciteta i učinkovita suradnja s civilnim društvom promicati je i razvijati civilno društvo, u RAZVOJ I skladu s Nacionalnom strategijom stva­ranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, te pomoći donacijama u radu udru­ PROMICANJE gama i ostalim neprofitnim organizacijama. CIVILNOG DRUŠTVA Prema svojoj Politici kvalitete u kojoj je navedena vizija da Primorsko-goranska županija bude, među ostalim, i Od 2016. godine na snazi je Pravilnik o društveno pravedna regija poželjna za život i rad, Županija je posebnu pozornost pridala provedbi prog­ kriterijima, mjerilima i postupcima finan­ rama Jačanje kapaciteta i učinkovita suradnja s civilnim ciranja i ugovaranja programa i projekata društvom. Svrha je toga programa promicati i razvijati od interesa za opće dobro koje provode civilno društvo, u skladu s Nacionalnom strategijom stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog dru­ udruge. štva, te pomoći donacijama u radu udru­gama i ostalim neprofitnim organizacijama. Ured Županije pratio je rad udruga i ostalih neprofitnih organizacija iz sljedećih područja djelovanja: • branitelja i stradalnika (branitelji – veterani Domo­ vinskog rata, stradalnici Domovinskog rata, sudionici i stradalnici Drugoga svjetskog rata, ostale djelat­ nosti iz područja branitelja i stradalnika) • demokratske političke kulture (volonterstvo, razvoj civilnog društva, razvoj lokalne zajednice, promi­ca­ nje nenasilja i izgradnja mira, promicanje društvene solidarnosti, interkulturalni dijalog) • duhovnosti (religijsko/vjerničke djelatnosti, duhovne djelatnosti) Zamjenik župana Marko Boras Mandić na otvorenju • hobističke djelatnosti (filatelističke, kartaške, nu­miz­ Hrvatskoga olimpijskog dana u Rijeci 13. rujna 2017. godine matičke, djelovanje ljubitelja oldtimera, minija­turisti i ostale hobističke djelatnosti) • ljudskih prava (suzbijanje i zaštita od diskriminacije, zaštita prava potrošača, njegovanje zavičajnog iden­ titeta…) • međunarodne suradnje (međunarodna prijateljstva, razvojna suradnja…) • zaštita okoliša i prirode (očuvanje prirode i zaštita životinja, energetska učinkovitost…) • djelovanje udruga, društava, saveza i zajednica udruga nacionalnih manjina. Od 2016. godine na snazi je Pravilnik o kriterijima, mje­ rilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge. Prijam predstavnika slovačke nacionalne manjine

37 2017-2021

Prijam članova Vatrogasne zajednice Županije

Tablica 1. Isplaćeni iznosi udrugama i neprofitnim organizacijama (u kunama)

Ukupno po 2017. 2018. 2019. 2020. kategorijama Aktivnosti udruga od općeg značenja 1.685.500 1.350.000 1.814.000 655.000 5.504.500 Pokroviteljstva manifestacija 1.237.000 1.423.000 1.339.000 465.000 4.464.000 Kapitalne donacije 257.622 480.000 425.000 123.000 1.285.622 Zajednice udruga 403.000 440.000 450.000 428.000 1.721.000 Promidžba civilnog društva 100.000 100.000 100.000 100.000 400.000 Nacionalne manjine 518.000 517.000 483.000 207.000 1.725.000 Promidžba nacionalnih manjina 148.000 148.000 148.000 148.000 592.000 Ukupno 4.349.122 4.458.000 4.759.000 2.126.000 15.692.122

Ured Županije je u prethodnom razdoblju raspisao • Javni poziv za sufinanciranje programa i projekata u sljedeće javne pozive: području branitelja i stradalnika, demokratske poli­ tičke kulture, duhovnosti, hobističke djelatnosti, • Javni poziv za dodjelu sredstava putem pokro­vi­ ljudskih prava, međunarodne suradnje, zaštite oko­ teljstva, financiranja manifestacija i drugih liša i prirode te civilne zaštite. događanja koji su općeg značaja za Primorsko- goransku župa­niju. • Javni poziv za sufinanciranje redovitih godišnjih aktivnosti županijskih saveza udruga u području • Javni poziv za sufinanciranje programa i projekata branitelja i stradalnika te umirovljenika, koji djeluju udruga nacionalnih manjina koje djeluju na području na području Primorsko-goranske županije. Primorsko-goranske županije.

38 2017-2021

Civilna zaštita sustav je organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama te RAZVOJ otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u okviru svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, uređuju i planiraju, organiziraju, financiraju i SUSTAVA provode civilnu zaštitu radi prevencije i učinkovitog aktiviranja u katastrofama i velikim nesrećama, te na otklanjanju mogućih uzroka i posljedica katastrofa i CIVILNE velikih nesreća. Županijska skupština usvojila je 27. srpnja 2017. godine Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području Primorsko-goranske županije 2017. – 2020. ZAŠTITE godine, i 6. veljače 2017. godine Procjenu rizika od velikih nesreća za područje Primorsko-goranske županije. Tijekom 2019. godine župan Primorsko-goranske župa­ Županijska skupština usvojila je 27. srpnja nije donio je 3 plana: 2017. godine Smjernice za organizaciju i 1. Vanjski plan zaštite i spašavanja Primorsko- razvoj sustava civilne zaštite na području goranske županije za područje postrojenja Rafinerija Primorsko-goranske županije 2017. – nafte Rijeka operatora INA – Industrija nafte d. d. i područje postrojenja Termoelektrana Rijeka opera­ 2020. godine, i 6. veljače 2017. godine tora HEP – Proizvodnja d. o. o. (13. svibnja), Pro­cjenu rizika od velikih nesreća za 2. Vanjski plan zaštite i spašavanja Primorsko- područje Primorsko-goranske županije. goranske županije u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari za područje Terminala Omišalj, ope­ ratora JANAF d. d. (2. rujna), 3. Plan djelovanja civilne zaštite Primorsko-goranske županije (4. studenoga). Stožer civilne zaštite Primorsko-goranske županije od 2017. do 2020. godine održao je 25 sjednica (od toga 15 sjednica u 2020. godini) na kojima se raspravljalo o Energetski obnovljena upravna zgrada u Šapjanama Centra stanju sustava civilne zaštite na području Županije, za obuku operativnih snaga iz sustava civilne zaštite provedbi projekta Centra za obuku operativnih snaga iz Primorsko-goranske županije

39 2017-2021

sustava civilne zaštite Primorsko-goranske županije u Šapjanama, aktivnostima na pripremi protupožarnih sezona, osposobljavanju postrojbi civilne zaštite Primorsko-goranske županije, unaprjeđenju sustava veza i komunikacija operativnih snaga te ostalih mjera za unaprjeđenje sustava civilne zaštite. Tijekom 2020. godine zbog proglašenja epidemije Covid-19 uzrokovane koronavirusom na području Republike Hrvatske, Stožer civilne zaštite Primorsko- goranske županije održao je veći broj sjednica na kojima se raspravljalo o epidemiološkoj situaciji na području Primorsko-goranske županije, provodile se analize koje su rezultirale predlaganjem prijeko potrebnih epidemio­ loških mjera, aktivirale i koordinirale operativne snage iz sustava civilne zaštite Primorsko-goranske županije, stavljale u funkciju karantene i dr. U razdoblju od 2017. do 2020. godine Primorsko- goranska županija je iz Proračuna izdvojila 2,585 milijuna kuna za građevinske zahvate (rekonstrukcija i adaptacija postojećih objekata/energetska obnova upravne zgrade) i nabavu opreme (poligon za orijen­

Primorsko-goranska županija je osnovala i specija­lističku postrojbu za traganje i spašavanje iz ruševina koja je sudjelovala u vježbama te je nabavljena i prijeko potrebna oprema za učinkovito postupanje u izvan­rednim događajima.

taciju) u sklopu Centra za obuku operativnih snaga. Cilj je ovog projekta da se na području Županije sagradi centar koji bi koristile operativne snage sustava civilne zaštite s ovoga područja, uz mogućnost organiziranja zajedničkih vježbi i izobrazbe s drugim županijskim/ regionalnim snagama. Namjera je i pozi­cio­nirati to vježbalište kao referentni centar (od državnog značenja) za uvježbavanje snaga kod izvanrednih situacija uzrokovanih potresima. Nositelj provedbe ovog projekta je Vatrogasna zajednica Primorsko-goranske županije. U sklopu Centra i na ostalim lokacijama svake su godine održavane zajedničke vježbe/izobrazbe pripadnika operativnih snaga iz sustava civilne zaštite Primorsko- goranske županije te ciljane vježbe pojedinih snaga sustava. Temeljem dokumenta Procjena rizika od velikih nesreća za područje Primorsko-goranske županije, organizirane su i održane zajedničke vježbe na temu zajedničkog postupanja i koordiniranja operativnih snaga iz sustava civilne zaštite Županije u slučaju izvanrednog Labirint – pogon za orijentaciju, u Centru za obuku događaja uzrokovanog poplavom, potresom, tehničko- operativnih snaga iz sustava civilne zaštite tehnološke nesreće i neočekivani dolasci migranata.

40 2017-2021

Primorsko-goranska županija je osnovala i specija­ provedbe posebnih mjera zaštite od požara od interesa lističku postrojbu za traganje i spašavanje iz ruševina za Primorsko-goransku županiju. Planom se definiraju koja je sudjelovala u vježbama te je nabavljena i prijeko zadaće, nositelji i sudionici te rokovi izvršenja zadaća i potrebna oprema za učinkovito postupanje u izvan­ aktivnosti usmjerenih prema preventivnim mjerama rednim događajima. Godišnje za potrebe izrade zaštite od požara. Županija je u proteklom četvero­ zakonom propisane dokumentacije te uvježbavanja i godišnjem razdoblju za potrebe tih aktivnosti izdvojila opremanja pripadnika specijalističkih postrojbi civilne ukupno 375 tisuća kuna. zaštite, Županija izdvaja oko 100 tisuća kuna. Aktivnosti udruga od značenja za sustav Aktivnosti zaštite od požara civilne zaštite Vatrogasne postrojbe Primorsko-goranske županije Zakonom o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja utvrđen temeljne su operativne snage u sustavu civilne zaštite. je njezin status. To je organizacija koja obavlja djelatnost U sklopu Vatrogasne zajednice Primorsko-goranske od interesa za Republiku Hrvatsku s određenim javnim županije udruženo je 6 javnih vatrogasnih postrojbi, 59 ovlastima, poput Hrvatskoga Crvenog križa i vatrogasnih dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi, 10 vatrogasnih zajednica. Sukladno Zakonu, sklopljen je Sporazum o zajednica jedinica lokalne samouprave i 6 profesionalnih zajedničkom interesu za djelovanje Hrvatske gorske vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu. službe spašavanja – Stanice Rijeka i Stanice Delnice, na Županija svake godine izdvaja značajna financijska području Primorsko-goranske županije. U razdoblju sredstva za financiranje redovite djelatnosti Vatrogasne 2017. – 2020., na temelju toga Zakona, Županija je zajednice Županije pa je tako u proteklom četvero­ financirala djelovanje Hrvatske gorske službe spaša­ godišnjem razdoblju ukupno osigurala 7.481.714,64 kune. vanja – Stanice Rijeka i Stanice Delnice, u ukupnom Sredstva su korištena za materijalne troškove Vatro­ iznosu 720 tisuća kuna. gasne zajednice, nabavu opreme, vozila i ostale tehnike Županija svake godine sustavno prati i financira rad vatrogasnih postrojbi, za pomoć u izgradnji/uređenju udruga koje su svojom djelatnošću i tehničko-mate­ vatrogasnih domova i dr. rijalnim resursima od značenja za sustav civilne zaštite Na temelju Programa aktivnosti u provedbi posebnih pa je u proteklom četverogodišnjem razdoblju tim udru­ mjera zaštite od požara od interesa za Republiku gama isplaćeno 759.097 kuna za programske aktivnosti, Hrvatsku, župan svake godine donosi Plan operativne obuku te nabavu opreme i ostalih materijal­nih resursa.

Vježba postrojbi civilne zaštite Županije u Centru za obuku interventnih službi Primorsko-goranske županije u Šapjanama

41 2017-2021

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Županije živjelo je 31.745 RAD pripadnika 22 različite nacionalne manjine, od kojih je najviše Srba (5 %), Bošnjaka (1,6 %) i Talijana (1,2 %). U Županiji djeluju NACIONALNIH zajednice i udruge 14 nacionalnih manjina.

Od 24.607 birača upisanih u birački popis MANJINA kao pripadnici nacionalnih manjina u Primorsko-goranskoj županiji glasalo je Županija od osnutka pomaže rad udruga i zajednica nacionalnih manjina na svojem području. Prema popisu 1.834 birača, odnosno 7,5 %. stanovništva iz 2011. godine, na području Županije živjelo je 31.745 pripadnika 22 različite nacionalne manjine, od kojih je najviše Srba (5 %), Bošnjaka (1,6 %) i Talijana • Ukrajinci (predstavnik Viktor Kaminsky) (1,2 %). U Županiji djeluju zajednice i udruge 14 • Rusi (predstavnica Natalia Marčelja). nacionalnih manjina i sve njih Županija pomaže, prije svega njihove kulturne, prosvjetne i sportske aktivnosti. Od 2017. do 2020. godine Županija je za rad udruga ukupno isplatila 1,812 milijuna kuna, za rad predstavnika 297 tisuća i za promidžbu 567 tisuća kuna. Što se Izbori i rad vijeća nacionalnih manjina promidžbe tiče, rad vijeća, predstavnika i udruga nacio­ nalnih manjina, Kanal Ri je mjesečno predstavljao u Temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih emisiji Mozaik. manjina, prvi izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održani su u Republici Hrvatskoj u svibnju 2003. U protekle četiri godine za aktivnosti udruga nacionalnih godine, nakon toga u lipnju 2007., 10. srpnja 2011. i manjina, sredstva su dobili: 31. svibnja 2015. godine. Peti izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održani su 5. svibnja 2019. godine. Albanci: Birali su pripadnici osam nacionalnih manjina: albanske, • Udruga građana albanske nacionalne manjine otoka bošnjačke, crnogorske, romske, slovenske, srpske i Krka talijanske, dok su svojega pred­stavnika nacionalne ma­ • Zajednica Albanaca PGŽ njine birali pripadnici pet nacionalnih manjina: češke, Bošnjaci: mađarske, slovačke, ruske i ukrajinske nacionalne ma­ nji­ne. Troškovi izbora iznosili su 790 tisuća kuna. • Bošnjačka nacionalna zajednica za PGŽ Rijeka • Kulturno društvo Bošnjaka i prijatelja BiH „Ljiljan“ Od 24.607 birača upisanih u birački popis kao pripadnici Rijeka nacionalnih manjina u Primorsko-goranskoj županiji glasalo je 1.834 birača, odnosno 7,5 %. • Kulturno umjetničko društvo Sevdah Rijeka • Udruga mladih Bošnjaka i prijatelja Grada Rijeke i Svoja vijeća (s po 25 članova) 2019. godine izabrali su: PGŽ Rijeka • Albanci (predsjednik Gani Xharrahi) Crnogorci: • Bošnjaci (predsjednik Ekrem Budimlić) • Nacionalna zajednica Crnogoraca Rijeka • Crnogorci (predsjednik Petar Kumburović) • Savez Crnogoraca Hrvatske Rijeka • Makedonci (predsjednica Danijela Štanfel) Česi: • Romi (predsjednik Sadik Krasnić) • Češka beseda Rijeka • Slovenci (predsjednik Vasja Simonič) Mađari: • Srbi (predsjednik Zoran Stanković) i • Demokratska zajednica Mađara Hrvatske – Udruga • Talijani (predsjednik Flavio Cossetto). PGŽ Rijeka Makedonci: Predstavnike i predstavnice: • Makedonsko kulturno društvo „Ilinden“ Rijeka • Česi (predstavnik Franjo Kuželka) Romi: • Mađari (predstavnica Eva Viola, preminula, preuzeo • Udruga EU-Rom Rijeka predstavnik Agoštin Gergelj) • Udruga mladih Roma „Romska budućnost“ Rijeka • Slovaci (predstavnica Miroslava Gržinić) • Udruga RoMorčić Rijeka

42 2017-2021

Konstituirajuća sjednica vijeća predstavnika srpske nacionalne manjine...

…i makedonske nacionalne manjine

Rusi: • Srpsko kulturno društvo Prosvjeta – Pododbor • Udruga ruske nacionalne manjine PGŽ „Ruski dom“ Rijeka Rijeka • Srpsko kulturno društvo Prosvjeta – Pododbor Rusini i Ukrajinci: Viškovo • Društvo Rusina i Ukrajinaca „Kaljina“ • Srpsko kulturno društvo Prosvjeta Zagreb • Kulturno društvo Rusina i Ukrajinaca PGŽ „Rušnjak“ • Srpsko kulturno društvo „Vreteno“ Rijeka • Srpsko kulturno umjetničko društvo „Prosvjeta“ • Ukrajinsko kulturno prosvjetno društvo “Dnjipro” Viškovo Rijeka • Zajednica Srba Rijeka Slovaci: Talijani: • Matica Slovačka Rijeka • Zajednica Talijana Cres Slovenci: • Slovenski dom – Kulturno prosvjetno društvo • Zajednica Talijana Krk „Bazovica“ Rijeka • Zajednica Talijana Lovran • Slovensko kulturno prosvjetno društvo „Snežnik“ • Zajednica Talijana Mali Lošinj Lovran • Zajednica Talijana Mošćenička Draga Srbi: • Zajednica Talijana Opatija • KUD Gomirje • Zajednica Talijana Rijeka • Srpsko kulturno društvo Prosvjeta – Pododbor Gomirje Židovi: • Srpsko kulturno društvo Prosvjeta – Pododbor • Udruga židovske omladine Rijeka – SIMHA Moravice • Židovska općina Rijeka

43 2017-2021

Od početka proglašavanja epidemije u Republici Hrvatskoj organizirano je svako­ dnevno izvješćivanje javnosti, u početku ODNOSI S putem dnevnih press-konferencija, a na­kon toga svakodnevnim priopće­­njima o aktual­ JAVNOŠĆU noj epidemiološkoj situaciji u Županiji.

Primorsko-goranska županija zbog svoje transparentne PGŽ kroz vaš objektiv: i otvorene komunikacije te dostupnosti građanima, već godinama dobiva najviše ocjene u svim istraživanjima koja prate rad lokalne i regionalne samouprave. Komu­ ni­ciranje rada župana, svih dužnosnika, Župa­nij­ske skupštine, upravnih tijela, ali i ustanova i trgovačkih društava kojima je Županija osnivač, temeljne su zadaće Službe za odnose s javnošću Županije. Ekipirana je i organizirana na način da svakodnevno komunicira i koordinira protok informacija unutar županijskih tijela i odjela prema svim zainteresiranim javnostima, tijelima državne vlasti, jedinicama lokalne samouprave i medijima kao važnoj karici u lancu prijenosa informacija o radu Županije.

Važno područje rada Službe za odnose s javnošću jest i Josip Lukić: Boje jeseni promocija aktivnosti, projekata, prirodne i kulturne baštine našeg kraja, zatim organiziranje raznih događanja i manifestacija, tematskih konferencija za novinare, priopćenja i publiciranja sadržaja, sve putem vlastitih platformi, mrežne stranice, društvenih mreža, magazina Zeleno i plavo, magazina na engleskom jeziku Green & Blue, te lokalnih i nacionalnih elektroničkih i tiskanih medija. U proteklom je mandatnom razdoblju nastavljena suradnja s medijima organiziranjem redovitih tjednih susreta župana s novinarima (press-kolegij) koji se preko YouTube kanala i programa Kanala Ri prenose uživo, a dostupni su za pregled i preuzimanje u elektroničkom obliku na internetskoj i Facebook stranici Županije. Organizirane su brojne tematske konferencije Snježana Šimunović: Suton na Lokvarskom jezeru za novinare te koordinirane komunikacije s medijima i javni nastupi dužnosnika i pročelnika. Nastavljeno je s natljivim motivima Županije. PGŽ kroz vaš objektiv i dalje emitiranjem stalnih tematskih, tjednih i mjesečnih je aktualan preko Facebook stranice Županije. Svi pristigli emisija i priloga na Kanalu Ri, Radiju Rijeka, Primorskom radovi mjesečno se objavljuju na županijskoj Facebook radiju, Radiju Korzo te internetskim portalom iz Gorskog stranici gdje se provodi glasanje za najbolju fotografiju kotara – Gorske novosti. Do 2019. godine provođen je mjeseca i prigodno nagrađuju autori. Godišnji se presjek zajednički projekt s vodećom regionalnom izdavačkom tih radova svake godine, uoči Dana Županije, predstavi kućom Novi list – mjesečni prilog Županijska kronika, na izložbi najuspješnijih radova u riječkoj Galeriji Principij. kojim je bilo omogućeno više medijskog prostora za Vrijednost ovog projekta prepoznata je i na nacionalnoj informiranje o radu Županije, županijskih ustanova, ali i razini pa je po sličnom modelu i Hrvatska zajednica predstavljanje kulturnih, sportskih, civilnih udruga i županija organizirala fotonatječaj Volim svoju županiju. pojedinaca koji svojim radom i djelovanjem pridonose promidžbi Županije. Suradnja je nastavljena izdvojenim tekstovima tijekom mjeseca. Važno područje rada Službe za odnose s Putem Županijske kronike pokrenuta je i interaktivna javnošću jest i promocija aktivnosti, proje­ suradnja – PGŽ kroz vaš objektiv, sa stanovnicima kata, prirodne i kulturne baštine našeg kraja. Županije, pozivajući ih da šalju svoje fotografije s prepoz­

44 2017-2021

Primorsko-goranska županija u posljednje je četiri godine bila prisutna u svim vrstama medija: na televiziji, radiju, tisku (domaćem i stranom), a značajna je bila i prisutnost informacija o Županiji na najposjećenijim mrežnim portalima.

Komuniciranje u korona krizi Služba za odnose s javnošću preuzela je vodeću ulogu u komuniciranju Stožera civilne zaštite Primorsko- goranske županije s javnošću. Od početka proglašavanja epidemije u Republici Hrvatskoj organizirano je svako­ dnevno izvješćivanje javnosti, u početku putem dnevnih press-konferencija, a nakon toga svakodnevnim priopće­­njima o aktualnoj epidemiološkoj situaciji u Županiji. Služba je koordinirala i pojedinačne medijske istupe članova Stožera i župana Zlatka Komadine o Press-konferencija Stožera civilne zaštite aktualnostima te svim mjerama i preporukama. Osim toga, Služba je preuzela i dio poslova telefonske komu­ nikacije Stožera s građanima koji su se u velikom broju svakodnevno javljali s raznim upitima.

Tisak i tiskovine U mandatnom razdoblju 2017. – 2021., u suradnji s izdavačkom kućom Adamić, a potom Val, tiskana su godišnje po tri broja županijskog magazina Zeleno i plavo, u nakladi od 15 tisuća primjeraka koji se besplatno distribuiraju na više od 10 tisuća adresa. Svi akti doneseni na sjednicama Županijske skupštine Jedna od tematskih press-konferencija u sjedištu Županije redovito su objavljivani u službenom glasilu Županije – Službenim novinama Primorsko-goranske županije. Od 2020. godine službeno glasilo objavljuje se u elektro­ ničkom obliku. Županija u Novom listu čestita i obilježi sve praznike i blagdane. U listu La voce del popolo, na talijanskom se jeziku objavljuje i kvartalni prilog QUI REGIONE – litoraneo-montana, koji prati rad Primorsko-goranske županije reportažama i intervjuima o radu čelnika Župa­ nije i Županijske skupštine, pojedinih odjela i stručnih službi županijske uprave, izvršenju Proračuna i kapitalnih projekata Primorsko-goranske županije, komunalnim radovima na području Županije, prizna­ njima i nagradama Županiji, radu županijskih ustanova i slično. Svake se godine u suradnji sa Sportskim savezom Primorsko-goranske županije tiska Sportski godišnjak Predstavljanje županijskog kalendara za 2019. godinu za sve sportove i sportaše s područja Županije i njihova postignuća u protekloj godini. udruge koje sudjeluju u promociji projekta obnove Županija je i tijekom proteklog mandata nastavila frankopanskih kaštela i lokacije na kojima se nalaze tradiciju tiskanja tematskih i edukativnih sadržaja na kašteli uključeni u projekt Putovima Frankopana; novogodišnjim kalendarima i rokovnicima, kao doprinos kalendar za 2020. godinu bio je posvećen čakavskom promidžbi kulturne i prirodne baštine. Godine 2017. narječju te ljudima i običajima koji ovaj kraj čine tiskan je kalendar na kojem su predstavljene tradicijske posebnim, drukčijim, tradicijskim običajima bogatim. barke obnovljene zahvaljujući županijskom europskom Kalendar za 2021. godinu promovira slikovnice izrađene projektu Mala Barka; 2018. godine predstavljene su u sklopu projekta Putovima Frankopana.

45 2017-2021

Monografija 25 godina Primorsko-goranske županije (1993. – 2018.) Služba za odnose s javnošću, u suradnji s upravnim odjelima, županijskim ustanovama i institucijama te nakladničkom kućom Glosa objavila je 2018. godine monografiju u povodu 25 godina Primorsko-goranske županije (1993. – 2018.). To je istodobno bio najveći nakladnički poduhvat Službe u proteklom mandatnom razdoblju. Na više od 280 stranica obuhvaćene su sve najvažnije aktivnosti, ali i kronološki podaci o radu Primorsko-goranske županije od konstituiranja 1993. godine. Na jednom su mjestu, sažeto i pregledno, predstavljeni ključni akteri, županijski projekti i aktivnosti koji su obilježili to vremensko razdoblje. U monografiji su svoje viđenje 25 godina Županije iznijeli i gradonačelnici i načelnici jedinica lokalne samouprave na području Primorsko-goranske županije, te novinari i urednici više medija koji prate rad Županije.

Ljepota različitosti – novi promotivni film Primorsko-goranske županije Radi promocije ljepote Županije u sva godišnja doba, mogućnosti i prednosti Županije koje proizlaze iz njezinih prirodnih, kulturnih, povijesnih, sportskih i gospodarskih raznolikosti i bogatstva, izrađen je novi promotivni film naziva Ljepota različitosti. Film je sniman 14 mjeseci, od lipnja 2016. do rujna 2017. godine na više od 100 lokacija. Koncept filma je neprekidni spoj različitosti, što je izvedeno suprotstavljanjem kadrova, konfrontacijom različitog materijala, tempa i atmosfere. Na kraju svake sekvence ili tematske cjeline, fokus je na čovjeku ili utjecaju čovjeka u prostoru. Kako film odmiče, prisutnost ljudi sve je naglašenija. Kratka forma filma, od 3 minute i 30 sekundi, u funkciji je promocije Župa­nije, prije svega na internetu, YouTubeu i društvenim mrežama. Film je realizirala produkcijska kuća Filmerija. Autori filma su Sanjin Stanić, Saša Krepelnik, Hrvoje Franjić i Igor Crnković, a autorsku glazbu potpisuje riječki band Jonathan.

46 2017-2021

Glazbeni spot za svečanu pjesmu Primorsko-goranske županije Zavičaju, tebi

Kad u jednoj županiji na okupu imate sjajne Pjesmu izvodi Mia Negovetić koja u spotu utjelovljuje umjetnike, kao što su Juraj Zigman, Elvis Stanić i Mia Anu Katarinu Frankopan. Glumački partner joj je Negovetić, spojiti ih u jednom projektu, pravi je izazov student glume Petar Baljak u ulozi Petra Zrinskoga. ­ i nadahnuće. To je i učinjeno snimanjem spota za Mia Negovetić u spotu nosi pet raskošnih kreacija svečanu pjesmu Primorsko-goranske županije Jurja Zigmana, posebno izrađenih za tu prigodu. Zavičaju, tebi koja promiče ljepote ovoga kraja i Svaka od kreacija na sebi sadrži zrinsko-franko­ povijesnu baštinu, a to su svakako i posjedi panske motive, stoga nalazimo u njima motiv Frankopana, povezani projektom Kulturno-turistička nekadašnje novčanice od 5 kuna, portrete Ane ruta Putovima Frankopana. Katarine Frankopan i Jelene Zrinski te oproštajno pismo Petra Zrinskoga. U spotu sudjeluju i srednjo­ Glazbeni spot koji povezuje bogatu prošlost vjekovne udruge koje se bave očuvanjem franko­- Frankopana s ljepotama Zeleno-plave županije panske baštine: Klub prijatelja Grada Trsata, snimljen je na osam lokacija Kulturno-turističke rute Zrinski-Frankopani Drivenik i Frankopanska straža Putovima Frankopana – kaštelu Drivenik, starom Grobnik. gradu Ledenice, kaštelu u Krku, dvorcu Stara Sušica, Manastiru Gomirje, dvorcu Severin na Kupi, dvorcu Režiju i produkciju spota potpisuje kreativni dvojac Nova Kraljevica i Franjevačkom samostanu na pod nazivom LUMIERE produkcija. Autor teksta i Košljunu. glazbe je Ante Pecotić, a novi aranžman je napravio Elvis Stanić. Kroz spot se proteže ljubavna priča Ane Katarine Frankopan i Petra Zrinskoga koja kazuje o svim ženama iz obitelji Frankopan koje su svojom Projekt Putovima Frankopana ženstvenošću, ljepotom, snagom, umom i umijećem Kulturno-turistička ruta nadahnuta je ostavštinom značajno utjecale na živote svojih muževa, djece pa i slavne hrvatske obitelji Frankopan koja je od početka naroda. 12. do druge polovine 17. stoljeća na području današnje Primorsko-goranske županije ostavila brojna svjedočanstva svojega utjecaja i moći. Rutom su obuhvaćeni 17 kaštela i dvoraca te tri sakralna Glazbeni spot povezuje bogatu kompleksa, a u osam od njih uredit će se interpre­ prošlost Frankopana s ljepotama tacijski centri. Zeleno-plave županije i snimljen je na osam lokacija Kulturno-turističke rute Putovima Frankopana.

Poveznica na YouTube kanal: https://www.youtube.com/channel/ UCWpEtk5G8_JWyUSOHgjOdgg

47 2017-2021

Suradnja s nacionalnim televizijskim Rad Primorsko-goranske županije prate i lokalni portali Torpedo media, RIportal, Tunera.hr, Fiuman.hr i Goranske kućama (HRT, Nova TV, RTL i N1) odvija se novosti. objavljivanjima vijesti o radu Županije u njihovim informativnim emisijama, ali i Službene internetske stranice i posebnim tematskim emisijama. Rad društvene mreže Županije prati i nekoliko radijskih postaja. Mrežne stranice Županije stalno se nadograđuju, a u svibnju 2020. godine pokrenuta je nova mrežna Regionalna televizija i ostali stranica. Društvenim mrežama dodatno je ojačana elektronički mediji kvaliteta komunikacije s građanima i medijima. Suradnja Županije i regionalne televizije Kanal Ri Osim na Facebooku, prisutnost Županije osnažena je i na započela je u studenom 2002. godine radi bolje infor­ YouTubeu. Redoviti press-kolegij ponedjeljkom objav­ miranosti građana o radu Županije i njezinih tijela. U ljuje se uživo u programu Kanala Ri te na mrežnim ovom je mandatnom razdoblju suradnja ostvarena stranicama i Facebooku Primorsko-goranske županije. I sljedećim stalnim tematskim emisijama: sjednice Županijske skupštine u suradnji s Kanalom Ri prenose se uživo. Odmah nakon završetka sjednica one • Tjedno se emitira emisija Od mora do gorja, Zeleno- su u cijelosti dostupne za pregled. Time se postiže veća plava razglednica, u kojoj se obrađuju najvažnije informiranost građana koji na mrežnim stranicama aktualnosti gostovanjem predstavnika Županije, Županije mogu pročitati izvješća s fotografijama sa županijskih tijela, raznih odbora, predstavnika župa­ županijskih događanja. Građanima su također dostupne nijskih ustanova i trgovačkih društava. informacije o korištenju županijskog Proračuna u apli­ • Mjesečna emisija Uključi s(v)e posvećena je najra­nji­ ka­ciji Otvoreni proračun, dokumentu koji na pristupačan vijim skupinama društva, osobama s invali­ditetom, način objašnjava strukturu Proračuna. posebnim potrebama i oboljelima. Iako se službena internetska stranica trajno prilagođava • U suradnji sa Zajednicom umirovljenika Županije kako bi bila što jasnija i pristupačnija javnosti, građanima jednom mjesečno prikazuje se emisija 60+ posve­ je dostupna i rubrika Pitajte – odgovaramo, kojom se ćena našim sugrađanima treće životne dobi. ostvaruje izravna i brza komunikacija. • Mjesečna emisija Mozaik posvećena je aktivnostima nacionalnih manjima. • Mjesečna emisija Civilno društvo bavi se radom civilnih udruga. • Mjesečna emisija Goranske priče posvećena je zanimljivostima i aktualnostima iz Gorskog kotara. • Od veljače do kraja listopada, emisija Mladi u sportu prikazuje sportske aktivnosti i sportske susrete klubova i sportskih školskih društva s područja Primorsko-goranske županije, prvenstveno utakmice koje se održavaju vikendom.

Suradnja s nacionalnim televizijskim kućama (HRT, Nova TV, RTL i N1) odvija se objavljivanjima vijesti o radu Županije u njihovim informativnim emisijama, ali i posebnim tematskim emisijama. Rad Županije prati i nekoliko radijskih postaja. Na Radiju Rijeka svakoga ponedjeljka, odgovarajući na pitanja slušatelja o Građanima su dostupne informacije o temama iz Županije, uživo govore župan ili njegovi zamjenici. Županijske teme obrađuju se i u posebnim korištenju županijskog Proračuna u apli­ka­ emisijama na radiju Laganini FM, tjedne polusatne ciji Otvoreni proračun, dokumentu koji na emisije na Radiju Korzo i emisije na Radiju Gorski kotar. pristupačan način objašnjava strukturu U 2020. godini Primorsko-goranska županija u suradnji Proračuna. s nacionalnom televizijom N1 objavila je tri reportaže u kojima su predstavljeni kapitalni programi i projekti Županije.

48 2017-2021

AKTIVNOSTI ŽUPANIJSKIH UPRAVNIH ODJELA 2017-2021

Proteklo izvještajno mandatno razdoblje obilježeno je i poreznom reformom koja se provodila u godišnjim ciklusima tako da je ŽUPANIJSKI od 2017. godine do kraja 2020. godine provedeno pet krugova porezne reforme.

PRORAČUN U mandatnom razdoblju 2017 – 2021, radi jačanja odgovornosti za upravljanje javnim sredstvi­ma, nastavilo se s uvedenom Županijski proračun je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te rashodi i izdaci županije za jednu godinu, a praksom i dosegnutim standardima u donosi ga Županijska skupština. Proračuni Primorsko- pogledu transparentnosti Proračuna. goranske županije u mandatnom razdoblju temeljeni su na Zakonu o proračunu i drugim propisima, strateškim (područne) regionalne samouprave koje zbog toga nisu dokumentima Primorsko-goranske županije, zaključci­ u potpunosti osjetile učinke pozitivnih gospodarskih ma predstavničkog i izvršnog tijela Županije te vlastitim kretanja. projekcijama prihoda i rashoda. Odgovornim pristupom u upravljanju javnim sredstvima, Proračun Primorsko-goranske županije, sukladno primjenom propisanih postupaka i procedura planiranja zakonskim propisima, puni se poreznim i drugim i izvršavanja rashoda i izdataka, Primorsko-goranska prihodima prikupljenim na njezinom području te županija spremno je dočekala i odgovorila izazovima u transferima, uglavnom s državne i EU razine i određeni kriznoj 2020. godini i očuvala održivost Proračuna. su makroekonomskim okvirom koji je na početku Prenijetim viškom iz 2019. godine, koji bi se inače izvještajnoga mandatnog razdoblja bio povoljan. Naime, koristio kao poluga daljnjeg rasta i razvoja, ublažen je i 2017. godina obilježena je nastavkom oporavka kompenziran pad prihoda u 2020. godini te se omogu­ gospodarstva i daljnjim rastom BDP-a (3,1 %), započetim ćilo redovito funkcioniranje svih svojih proračunskih u 2015. godini. Povećanje zaposlenosti, ali i oporavak korisnika i zadovoljenje javnih potreba. kreditne aktivnosti poslovnih banaka, doveli su do oporavka osobne potrošnje koja je u 2017. godini rasla po Isto tako, u ovom mandatnom razdoblju, radi jačanja stopi od 3,2 %. Ti trendovi nastavljeni su i u 2018. i 2019. odgovornosti za upravljanje javnim sredstvima, godini, da bi u 2020. godini, zbog pandemije korona­ nastavilo se s uvedenom praksom i dosegnutim virusa, došlo do zdravstvenog i ekonomskog šoka koji su standardima u pogledu transparentnosti Proračuna, doveli do pogoršanja gospodarskih kretanja u međuna- počev od redovitog savjetovanja sa zainteresiranom rod­nom okružju i u Republici Hrvatskoj. Zbog navedenog, javnošću u fazi izrade Proračuna, izrade i pripreme prema prognozama Hrvatske narodne banke, u 2020. Proračunskog vodiča za građane, do prezentacije godini očekuje se pad realnog BDP-a na razini Hrvatske proračunskih podataka putem Otvorenog proračuna, za 9,7 % što je izraženija kontrakcija u odnosu na pad zajedničke platforme svih županija koja omogućuje ekonomskih aktivnosti zabilježen nakon eskalacije jednostavnu usporedivu vizualizaciju svih županijskih globalne financijske krize 2008. godine. Tijekom 2021. proračuna. Također, redovitom objavom svih prora­ godine očekuje se godišnji rast gospo­darske aktivnosti čunskih dokumenata na svojim mrežnim stranicama, od 6,2 %, koji značajnim dijelom odražava bazni učinak, Primorsko-goranska županija omogućila je uvid svim pri čemu je važno istaknuti da je budući rast izložen građanima u potpune, točne, pravovremene i razumljive značajnim negativnim rizicima, prije svega od novog vala informacije o Proračunu. Stoga je u svim godinama pandemije. Znači da se u zadnjoj godini mandata neće ovoga mandatnog razdoblja dobivala najviše ocjene od doseći gospodarska aktivnost pretkrizne razine što je Instituta za javne financije u sklopu godišnjih istraživanja uzeto u obzir prilikom planiranja Proračuna Primorsko- transparentnosti proračuna županija, gradova i općina. goranske županije za 2021. godinu. Izrada konsolidiranog Proračuna, koja je započela Proteklo izvještajno mandatno razdoblje obilježeno je i potkraj prošloga mandatnog razdoblja, u potpunosti je poreznom reformom koja se provodila u godišnjim zaživjela u ovom mandatu tako da će se proračunski ciklusima tako da je od 2017. godine do kraja 2020. podaci prikazati na konsolidiranoj razini koja, osim godine provedeno pet krugova porezne reforme. Učinci izvornih županijskih sredstava, uključuje i vlastite i navedenih krugova porezne reforme rezultirali su, s namjenske prihode i primitke proračunskih korisnika, jedne strane, povećanjem realnih plaća zaposlenih što odnosno rashode i izdatke koji se financiraju iz njih. je, kao što je spomenuto, dovelo do povećanja osobne Podaci o Proračunu za 2020. i 2021. godinu odnose se potražnje i potrošnje, ali, s druge strane, i neiz­vjes­ na planske veličine, dok se za prijašnje godine nostima za porezne prihode jedinica lokalne i mandatnog razdoblja podaci odnose na ostvarenje.

50 ŽUPANIJSKI PRORAČUN

PRIHODI I PRIMICI

Ukupni prihodi i primici Proračuna Primorsko-goranske Grafikon 1. Konsolidirani prihodi i primici Proračuna županije sadrže prihode i primitke Županije te namjen­ Primorsko-goranske županije po godinama u razdoblju ske i vlastite prihode i primitke njezinih proračunskih 2017. – 2021. korisnika, a njihovo kretanje po godinama u ovom mandatnom razdoblju prikazano je u Grafikonu 1. Konsolidirani prihodi i primici Županije i njezinih proračunskih korisnika u svim godinama promatranog razdoblja bilježe rast koji je najizraženiji u 2020. godini, što je posljedica metodološke promjene u načinu planiranja rashoda za zaposlene u ustanovama školstva, a posljedično i prihoda za njihovo financiranje. Naime, navedeni rashodi, koji su do tada bili planirani u sklopu Državnog proračuna, a time i prihodi od pomoći od države za njihovo financiranje, od 2020. godine planiraju se u sklopu županijskog Proračuna te je zbog toga došlo do povećanja konsolidiranog Proračuna. To je jasno iz Grafikona 2. iz kojeg je razvidno da je značajno Grafikon 2. Struktura konsolidiranih prihoda i primitaka povećanje prihoda i primitaka konsolidiranog Proračuna Proračuna Primorsko-goranske županije prema izvorima i u 2020. godini rezultat povećanja prihoda i primitaka po godinama u razdoblju 2017. – 2021. proračunskih korisnika. Prihodi i primici Županije također bilježe rast u spomenutoj godini, ali on je prije svega rezultat povećanja prihoda od pomoći iz Državnog proračuna za obavljanje povjerenih poslova državne uprave preuzetih od 1. siječnja 2020. godine. Iz Grafikona 2. je također razvidno da je rast ukupnih prihoda i primitaka konsolidiranog Proračuna u zadnjoj godini rezultat povećanja prihoda i primitaka prora­ čunskih korisnika dok prihodi i primici Županije stagniraju. U Grafikonu 3. dan je prikaz strukture prihoda i primitaka konsolidiranog Proračuna prema vrstama prihoda i primitaka po godinama u mandatnom razdoblju koji potvrđuje da je značajan porast ukupnih Grafikon 3. Struktura konsolidiranih prihoda i primitaka prihoda i primitaka u 2020. godini u najvećoj mjeri Proračuna Primorsko-goranske županije prema vrstama rezultat povećanja prihoda od pomoći, točnije pomoći prihoda i primitaka i po godinama u razdoblju 2017. – 2021. od Državnog proračuna za financiranje plaća zaposlenika u ustanovama školstva. Isto tako, iz prikazane se strukture vidi konstantan rast prihoda od pomoći za provođenje EU projekata u mandatnom razdoblju. Detaljniji prikaz strukture prihoda i primitaka Županije prema vrstama i po godinama (bez prora­ čunskih korisnika) dan je u Grafikonu 4.

Tijekom 2021. godine očekuje se godišnji rast gospodarske­ aktivnosti od 6,2 %, koji značajnim dijelom odražava bazni učinak, pri čemu je važno istaknuti da je budući rast izložen značajnim negativnim rizicima, prije svega od novog vala pandemije.

51 2017-2021

Grafikon 4. Struktura prihoda i primitaka Primorsko- Ukupan porast županijskih prihoda i primitaka u zadnjoj goranske županije (bez korisnika) prema vrstama prihoda i godini mandata u usporedbi s prvom godinom mandata primitaka i po godinama u razdoblju 2017. – 2021. iznosi 19 %. Iz Grafikona 4. razvidno je da najveći relativni rast u 2021. godini, u odnosu na 2017. godinu, imaju prihodi od pomoći za EU projekte (160,9 %). Značajno relativno povećanje bilježe i ostale pomoći (32,7 %) zbog spomenutih sredstava iz Državnog proračuna za obavljanje povjerenih poslova državne uprave. Sredstva za decentralizirane funkcije u zadnjoj godini, u odnosu na prvu godinu mandata, povećana su za 10,1 %, dok je porez na dohodak, najznačajniji županijski prihod, u promatranom razdoblju povećan za 24,9 %. Takav rast prihoda od poreza na dohodak je u znatnoj mjeri posljedica niske početne baze jer su u 2017. godini bili vidljivi učinci prvog kruga porezne reforme kojom su porezni prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave značajno smanjeni. Isto tako, iako bi se nakon značajnog pada u 2020. godini, zbog posljedica zdravstvene i ekonomske krize uzrokovanih pande­ mijom koronavirusa, očekivao veći rast prihoda od Grafikon 5. Struktura ukupnih konsolidiranih prihoda i poreza na dohodak u 2021. godini, on, zbog očekivanih primitaka Proračuna Primorsko-goranske županije u učinaka 4. i 5. kruga porezne reforme te rizika zbog razdoblju 2017. – 2021. zdravstvene situacije u zemlji i svijetu, nije planiran. U odnosu na prvu godinu mandata, pad u 2021. godini planirani su kod prihoda od županijskih poreza (4,5 %) i ostalih prihoda (23,4 %). Jedino značajnije dugoročno zaduženje Županije u mandatnom razdoblju bilježi se u 2018. godini zbog realizacije projekta energetske obnove zgrada osnovnih škola (10,9 milijuna kuna), pri čemu treba naglasiti da na kraju ovoga mandatnog razdoblja ukupna zaduženost Županije, prema kriterijima utvr­ đenim Zakonom o proračunu, ne prelazi 3,5 % od mogućih 20 %, što predstavlja značajnu polugu u realizaciji kapitalnih projekata u budućem razdoblju. U Grafikonima 5. i 6. prikazana je struktura ukupnih konsolidiranih prihoda i primitaka Proračuna Pri­ morsko-goranske županije u mandatnom razdoblju, odnosno struktura ukupnih prihoda Županije, bez Grafikon 6. Struktura ukupnih prihoda i primitaka prihoda i primitaka korisnika, za isto razdoblje. Iz Primorsko-goranske županije (bez korisnika) u razdoblju usporedbe dvaju grafikona razvidne su različite 2017. – 2021. strukture prihoda i primitaka konsolidiranog Proračuna te prihoda i primitaka Županije. Tako u ovom mandat­ nom razdoblju, na razini konsolidiranog Proračuna, najveći udjel u ukupnim prihodima i primicima imaju prihodi od HZZO-a (29 %) koji ostvaruju ustanove zdravstva i prihodi od ostalih pomoći (21 %). Prihod od poreza na dohodak u ukupnim konsolidiranim priho­ dima i primicima za mandatno razdoblje sudjeluje s 15 % i četvrti je prihod po visini udjela, dok u ukupnim prihodima i primicima Županije ima najveći udjel od 43 %. Drugi najznačajniji prihod Županije predstavljaju prihodi za decentralizirane funkcije (27 %), zatim slijede ostale pomoći (8%), ostali prihodi i primici (8 %), pomoći za EU projekte (7 %) te, s najmanjim udjelom, primici od zaduživanja (1 %).

52 ŽUPANIJSKI PRORAČUN

Grafikon 7. Udjeli rashoda po funkcijama u konsolidiranom RASHODI I IZDACI Proračunu u mandatnom razdoblju 2017. – 2021.

Rashodi i izdaci iskazani su u Proračunu prema proračunskim klasifikacijama, a za potrebe ovog izvješća predočit će se kroz funkcijsku i ekonomsku klasifikaciju, odnosno prema međunarodnoj klasifikaciji funkcija države Ujedinjenih naroda i ekonomskoj namjeni kojoj služe. Tako su u Grafikonu 7. prikazani udjeli rashoda po funkcijama u ukupnim rashodima konsolidiranog Proračuna u mandatnom razdoblju iz kojeg se može vidjeti da rashodi za zdravstvo čine 44 % ukupnih rashoda u razdoblju 2017. – 2021., nakon kojih slijede rashodi za obrazovanje (29 %) i rashodi za opće javne usluge (8 %). U Grafikonu 8. prikazana je struktura rashoda po funkcijama za svaku godinu mandatnog razdoblja iz kojeg je vidljiva značajna promjena u strukturi rashoda po funkcijama u 2020. godini koja se dogodila zbog uklju­ čivanja rashoda za zaposlene u ustanovama školstva. Grafikon 8. Struktura rashoda konsolidiranog Proračuna U Grafikonu 9. prikazani su udjeli županijskih rashoda prema funkcijama i po godinama u mandatnom razdoblju po funkcijama u ukupnim rashodima Županije (bez 2017. – 2021. korisnika) iz kojeg je vidljivo da u ukupnim rashodima Županije u promatranom razdoblju najveći udjel imaju rashodi za obrazovanje (24 %) i opće javne usluge (24 %), nakon kojih slijede rashodi za zdravstvo (13 %), za ekonomske poslove (12 %), rashodi za rekreaciju, kulturu i religiju (10 %) i socijalnu zaštitu (7 %) itd. U Grafikonu 10. prikazana je struktura rashoda Županije (bez korisnika) po funkcijama za svaku godinu man­ datnog razdoblja iz kojeg je vidljivo značajno povećanje rashoda za opće javne usluge u 2020. godini zbog preuzimanja obavljanja ustupljenih poslova državne uprave. Isto tako, tijekom svih godina promatranog razdoblja vidljivo je povećanje rashoda za rekreaciju, kulturu i religiju koji se smanjuju tek u posljednjoj godini mandata. Visina navedenih rashoda je u velikoj mjeri određena projektnim ciklusom projekta Kulturno- turistička ruta Putovima Frankopana. Isto tako, rashodi Grafikon 9. Udjeli rashoda po funkcijama u ukupnim za zaštitu okoliša su jedini koji su smanjeni u zadnjoj rashodima Županije (bez korisnika) u mandatnom razdoblju godini mandatnog razdoblja u odnosu na prvu godinu 2017. – 2021. što je također posljedica završetka većih projekata (ŽCGO Marišćina, Centar za posjetitelje Beli, Centar za velike zvijeri u Staroj Sušici). U Grafikonu 11. dana je usporedba udjela rashoda i izdataka po ekonomskoj namjeni u ukupnim rashodima konsolidiranog Proračuna, odnosno u ukupnim rasho­ dima Županije (bez korisnika) u mandatnom razdoblju iz kojeg se može zaključiti da se na razini konsolidiranog Proračuna najviše sredstava troši na rashode za zapo­ slene (53 %) i materijalne rashode (28 %). Navedeni se rashodi, što je razvidno iz podataka u Tablici 1., u najvećoj mjeri odnose na rashode ustanova zdravstva i školstva. Međutim, navedeni rashodi imaju značajno manji udjel kada se promatraju samo rashodi i izdaci financirani iz vlastitih izvora Županije, iako Županija i iz svojih sred­

53 2017-2021

Grafikon 10. Struktura rashoda Županije (bez korisnika) stava, posebice sredstava decen­tralizacije, financira prema funkcijama i po godinama u mandatnom razdoblju rashode za zaposlene i materijalne rashode zdrav­ 2017. – 2021. stvenih i ustanova školstva. Za razliku od konsolidiranog Proračuna, rashodi za transfere (pomoći, donacije i subvencije) i kapitalni rashodi imaju značajno veće udjele u ukupnim rashodima i izdacima financira­nih iz vlastitih izvora Županije. Iz Tablice 1. razvidno je da je najviše sredstava konso­ lidiranog Proračuna usmjereno u djelatnosti zdravstva i školstva, u njihove rashode za zaposlene i materijalne rashode. Međutim, treba naglasiti da je i najviše kapital­ nih rashoda u mandatnom razdoblju usmjereno u te dvije djelatnosti. Najviše transfera u razdoblju 2017. – 2021. bilo je usmjereno u funkciju ekonomskih poslova, nakon koje slijede funkcije rekreacije, kulture, religije i obrazovanja.

Grafikon 11. Usporedba udjela rashoda i izdataka u mandatnom razdoblju po ekonomskoj klasifikaciji u rashodima i izdacima konsolidiranog Proračuna s udjelom u ukupnim rashodima i izdacima financiranih iz vlastitih izvora Županije

Konsolidirani Proračun Ukupni rashodi i izdaci Županije (bez korisnika)

Tablica 1. Ukupni rashodi konsolidiranog Proračuna u mandatnom razdoblju prema funkcijama i ekonomskoj namjeni (u kunama)

Ekonomska namjena Funkcija Rashodi za Materijalni Financijski Kapitalni Ukupno Transferi zaposlene rashodi rashodi rashodi Opće javne usluge 227.820.931,00 137.163.022,79 3.431.770,84 39.659.051,82 19.726.594,68 427.801.371,13 Javni red i sigurnost 685.319,14 14.593.895,89 110.115,44 15.389.330,47 Ekonomski poslovi 25.326.560,19 48.313.440,68 86.956,49 147.434.894,28 19.706.046,12 240.867.897,76 Zaštita okoliša 9.826.109,66 21.342.048,62 22.956,52 18.177.126,34 10.028.789,57 59.397.030,71 Usluge unaprjeđenja stanovanja i 20.364.563,19 22.403.473,16 8.365,51 59.946.343,14 726.897,97 103.449.642,97 zajednice Zdravstvo 1.425.003.025,47 669.046.170,11 4.895.865,21 11.115.936,82 162.899.835,71 2.272.960.833,32 Rekreacija, kultura, 43.384.317,09 38.739.729,56 189.133,25 100.360.483,08 28.965.875,09 211.639.538,07 religija Obrazovanje 822.537.025,17 410.910.517,95 1.660.894,24 77.282.880,47 154.969.419,29 1.467.360.737,12 Socijalna zaštita 172.763.683,85 104.734.586,54 460.319,35 41.352.604,17 16.481.633,42 335.792.827,33 Ukupno 2.747.026.215,62 1.453.338.308,55 10.756.261,41 509.923.216,01 413.615.207,29 5.134.659.208,88

54 ŽUPANIJSKI PRORAČUN

Otvoreni proračun je zajednička platforma svih županija koja omogućuje jednostavnu usporedivu vizualizaciju svih županijskih proračuna.

Redovitom objavom svih prora­čunskih dokumenata na svojim mrežnim stranicama, Primorsko-goranska županija omogućila je uvid svim građanima u potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o Proračunu.

JAVNA NABAVA

Realizacija županijskih aktivnosti i projekata u značajnoj Grafikon 12. Struktura postupaka nabave se mjeri zasniva na prethodno provedenim postupcima u razdoblju 2017. – 2021. nabave. Sustav nabave u Primorsko-goranskoj županiji u stalnom je razvoju kako bi se osigurala zakonitost i usklađenost svih postupaka s načelima javne nabave, a time i njihova transparentnost i učinkovitost. Sustav nabave uspješno je uključen u sustav županijske riznice i postao je njezinim sastavnim dijelom na način da su procedure nabave, od faze planiranja do izvršavanja, povezane s procedurama planiranja i izvršavanja Proračuna. Podaci o nabavi u ovom izvješću odnose se na razdoblje 2017. – 2021., pri čemu su podaci za 2020. i 2021. godinu planski. Tako ukupna vrijednost sklopljenih, odnosno planiranih ugovora u nabavi u razdoblju od 2017. do 2021. godine iznosi 375,8 milijuna kuna, od čega je 314,6 milijuna kuna vrijednost ugovora temeljem postupaka Grafikon 13. Struktura postupaka nabave javne nabave, a 61,2 milijuna kuna čine ugovori u razdoblju 2017. – 2021. prema predmetu nabave temeljem postupaka jednostavne nabave (Grafikon 12.). Od ukupne vrijednosti nabave u mandatnom razdoblju, 136,9 milijuna kuna odnosi se na nabavu roba, 139,3 milijuna kuna na nabavu usluga, dok vrijednost radova iznosi 99,6 milijuna kuna (Grafikon 13.).

55 2017-2021 UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA

U Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo Tijekom izvještajnog razdoblja u Odsjeku i zaštitu okoliša ustrojena su tri odsjeka: za prostorno uređenje, graditeljstvo i • Odsjek za prostorno uređenje, graditeljstvo i procjenu vrijednosti nekretnina u obradi je procjenu vrijednosti nekretnina bilo ukupno 53.410 redovitih predmeta iz • Odsjek za zaštitu okoliša i drugostupanjski upravni postupak i područja prostornog uređenja i gradnje. Riješeno je 45.166 predmeta, što je gotovo • Odsjek za imovinsko-pravne poslove. 85 %. Odsjek za prostorno uređenje, graditeljstvo i procjenu vrijednosti nekretnina obavlja poslove izdavanja akata prostornog uređenja i gradnje u sjedištu u Rijeci za sve objekata, prijenos zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne jedinice lokalne samouprave tzv. „riječkog prstena“, i u samouprave, rješavanje o statusnim pravima izbjeglica, šest ispostava: Crikvenici, Delnicama (s izdvojenim prognanika i povratnika te o pravu na stambeno mjestima rada u Čabru i Vrbovskom), Krku, Malom zbrinjavanje. Lošinju, Opatiji i Rabu. Odsjek također obavlja poslove u vezi s provedbom Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina. IZDAVANJE AKATA Odsjek za zaštitu okoliša i drugostupanjski upravni PROSTORNOGA UREĐENJA postupak obavlja stručne i upravne poslove koji se odnose na zaštitu i praćenje stanja okoliša, izradu I GRADNJE dokumenata zaštite okoliša, izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom i dopu­ U mandatnom razdoblju 2017. – 2021. nastavilo se s štenja za zahvate u zaštićenim dijelovima prirode, radom na provedbi propisa i izdavanju akata iz područja propisivanje mjera za unaprjeđenje stanja u okolišu, prostornog uređenja, među kojima su lokacijske provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš planova, dozvole, lokacijske informacije, potvrde parcelacijskog strategija i programa. Obavlja i procjene utjecaja elaborata, rješenja o utvrđivanju građevne čestice i planiranih zahvata na okoliš te drugostupanjski upravni rješenja o promjeni namjene. Izdavani su i akti za postupak iz područja komunalnog gospodarstva, građenje: građevinske dozvole, uporabne dozvole, spomeničke rente, ovrha, naknada za zadržavanje dozvole za uklanjanje, potvrde samostalnih uporabnih neza­konito izgrađenih zgrada u prostoru, naknada cjelina, iznimno veliki broj različitih uvjerenja i obavijesti, vlasnicima u zoni utjecaja odlagališta otpada, žalbi na odnosno izvoda iz dokumenata prostornog uređenja i rješenja komunalnog redara donesenih temeljem ostalih akata te rješenja o izvedenom stanju kojima se Zakona o građevinskoj inspekciji i Zakona o održivom legaliziraju bespravno izgrađene građevine. gospodarenju otpadom te žalbi na rješenja o sufi­nan­ ciranju katastarske izmjere. Tijekom izvještajnog razdoblja u Odsjeku za prostorno uređenje, graditeljstvo i procjenu vrijednosti nekretnina Od početka 2020. godine djeluje i Odsjek za imovinsko- u obradi je bilo ukupno 53.410 redovitih predmeta iz pravne poslove koji obavlja povjerene poslove državne područja prostornog uređenja i gradnje. Riješeno je uprave koji se odnose na izvlaštenje nekretnina, odre­ 45.166 predmeta, što je gotovo 85 %. đivanje naknade za neizgrađeno građevinsko zemljište predano u vlasništvo jedinici lokalne samouprave, Postignuto je smanjenje čekanja na obradu i rješavanje utvrđivanje prava vlasništva na turističkom i ostalom predmeta te rješavanje u rokovima predviđenima građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku zakonom. Trajno se provodilo ujednačavanje rada u pretvorbe i privatizacije, obnovu, potporu za popravak i sjedištu i ispostavama i redovito su praćeni postignuti potporu za opremanje ratom oštećenih ili uništenih rezultati rješavanja.

56 UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA

Aplikacija e-Dozvola

Iz prethodnog je razdoblja prenesen veliki broj zahtjeva kako bi se brojnim investitorima olakšalo snalaženje u za legalizaciju građevina što opterećuje rad službe jer postupcima njihova izdavanja. Vodič je dostupan u rad na redovitim predmetima ne smije trpjeti zbog tiskanom obliku u sjedištu i ispostavama Upravnog legalizacije. Dodatno, zbog otvaranja novog roka za odjela i na mrežnoj stranici www.graditeljstvo.pgz.hr u predaju zahtjeva za ozakonjenje, do 30. lipnja 2018. PDF obliku. godine, u izvještajnom je razdoblju zaprimljeno 5.665 I dalje se putem mrežnog servisa, odnosno internetske novih zahtjeva, čime je od početka procesa legalizacije stranice http://www.graditeljstvo.pgz.hr, omogućava zaprimljeno ukupno oko 52 tisuće predmeta. Od toga je investitorima uvid u stanje rješavanja predmeta u izvještajnom razdoblju u obradi bilo njih 10.230. prostornog uređenja i gradnje za koje su zahtjevi Rješavanje zahtjeva za legalizaciju građevina ovisi i o podneseni do kraja 2019. godine. Prilikom predaje postupanju jedinica lokalne samouprave pri donošenju zahtjeva građani dobivaju lozinku za pristup u program rješenja o naknadi za zadržavanje u prostoru neza­ za obradu predmeta, a s time i mogućnost uvida u konitih građevina i o podnositeljima zahtjeva. Naime, pojedine radnje provedene u postupku te akte u spisu. nadležna tijela jedinica lokalne samouprave ne prate Jednako tako, o navedenom mogu dobiti informacije i ažurno zahtjeve Odjela za donošenje rješenja o naknadi, kasneći s njihovim donošenjem i po nekoliko mjeseci. I stranke u velikom broju nemaju financijskih mogućnosti za plaćanje te naknade ili pak ne dostavljaju potvrde o plaćanju naknade kako bi se rješenje potom moglo donijeti pa će i nadalje biti potrebni iznimni napori da se čim prije riješi većina zahtjeva za legalizaciju. Unatoč tome, prema objavljenim podacima resornog Mini­ starstva, Primorsko-goranska županija je na vrhu po ukupnom broju riješenih predmeta legalizacije u Republici Hrvatskoj, gotovo 80 %. Od 1. siječnja 2020. godine Odsjek je ušao u centralizirani sustav e-dozvola na razini Republike Hrvatske, ali uz brojne početne teškoće. Elektroničke kartice i čitači zaprimljeni su tek potkraj siječnja 2020. godine. Neke kartice nisu bile ispravne, u toku su stalne nadogradnje sustava, pojavljuju se greške u sustavu i sl., zbog čega je Odjel primoran svakodnevno tražiti pomoć Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za rješavanje problema koji se pojavljuju u sustavu. S obzirom na to da su 2019. godine izmijenjeni Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji, pripremljen je Novi vodič za gradnju u kojem su detaljnije opisani postupci izdavanja dozvola za gradnju i drugih akata,

57 2017-2021

SMS porukom i/ili elektroničkom poštom. Na spome­ Do konca rujna 2020. godine evaluirano je nutoj mrežnoj stranici dostupni su podaci o javno- pravnim tijelima koja utvrđuju posebne uvjete, a mogu 3.549 ugovora o prometu nekretnina. U se preuzeti i obrasci zahtjeva za izdavanje svih akata za izvještajnom razdoblju bilo je u obradi 718 gradnju. Tijekom izvještajnog razdoblja poslana je 7.481 predmeta iz područja procjene vrijednosti obavijest o statusu predmeta elektroničkom poštom i 2.815 SMS porukom i dani su odgovori na brojna pitanja nekretnina; izdano je 320 izvadaka iz građana. Sva takva komunikacija pozitivno mijenja zbirke kupoprodajnih cijena nekretnina; poimanje javnosti o radu ovoga Upravnog odjela. 132 elaborata dobila su pozitivno mišljenje U suradnji s Javnom ustanovom Zavod za prostorno Povjerenstva za procjenu vrijednosti nekret­ uređenje Primorsko-goranske županije i dalje se radi na nina Primorsko-goranske županije. razvoju projekta uspostave geoinformacijskog sustava za povezivanje dokumenata prostornog uređenja i akata za njihovu provedbu, čime je omogućeno praćenje provedbe prostornih planova. Dovršena je snagu. Sustav HERA i dalje je povezan s građevinskom obrada cijelog područja Županije na način da su inspekcijom Područnog ureda u Rijeci koja na taj način georeferencirani svi dostupni urbanistički i detaljni ima uvid u stanje spisa i izdane akte za gradnju te druge planovi uređenja koji su povezani s potrebnim informa­ podatke, sve radi ubrzavanja postupanja inspekcije u cijama o njihovom trenutnom statusu preko Registra postupcima iz njezine nadlež­nosti. Također, u HERU je prostornih planova. Za cijeli je taj proces omogućena uvedena nova funkcija brzog unosa GML-ove datoteke vizualizacija i preklapanje s ostalim prostornim poda­ na predmet i vizualni prikaz GML-a, čime je omogućeno cima (katastar, ortofoto i sl.). dobivanje stvarnog položaja građevne čestice i građe­ vine u prostoru. Nastavilo se s radom na poboljšanju funkcionalnosti internoga informatičkog programa za obradu i rješa­ vanje predmeta iz područja graditeljstva i prostornog PROCJENA VRIJEDNOSTI uređenja, procjene vrijednosti nekretnina, zaštite okoliša i drugostupanjskoga upravnog postupka koji je povezan NEKRETNINA s informatičkim programom pisarnice. Daljnjom nado­ gradnjom i proširenjem postojećeg sustava i prijelazom U informacijski sustav tržišta nekretnina (e-Nekretnine) na moderniju tehnologiju pomoću koje će se radnje Porezna uprava trajno unosi ugovore koje je, prema moći izvršavati na svim vrstama operativnih sustava i Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina, potrebno svim vrstama uređaja (npr. tabletima i smartphone evaluirati. U izvještajnom razdoblju Odjel je zaprimio uređajima), neće biti potrebe za bilo kakvim dodacima. 25.774 ugovora o prometu nekretnina (ugovori o U aplikaciju su uneseni novi prostorni i urbanistički kupoprodaji, zakupu, najmu, pravu građenja i pravu planovi koji su tijekom izvještaj­nog razdoblja stupili na služnosti) za područje Primorsko-goranske županije

Informacijski sustav tržišta nekretnina (e-Nekretnine)

58 UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA radi evaluacije. Do konca rujna 2020. godine evaluirano je 3.549 ugovora. U izvještajnom razdoblju bilo je u obradi 718 predmeta iz područja procjene vrijednosti nekretnina; izdano je 320 izvadaka iz zbirke kupopro­ dajnih cijena nekretnina; 132 elaborata dobila su pozitivno mišljenje Povjerenstva za procjenu vrijednosti nekretnina Primorsko-goranske županije.

DOKUMENTI ZAŠTITE OKOLIŠA

Obveza donošenja dokumenata za zaštitu okoliša i njegovih sastavnica određena je propisima iz područja zaštite okoliša te gospodarenja otpadom i vodama. Od 2017. do 2020. godine pripremljeno je devet takvih dokumenta. Za svaku je godinu mandatnog izvješća pripremljena odluka o određivanju morskih plaža na području Županije na kojima se provodilo ispitivanje kakvoće mora za kupanje i za 2016. godinu godišnje Izvješće o gospodarenju otpadom na području Primorsko-goran­ ske županije. Donošenjem Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022., temeljem obveza iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom, potrebi ostvarivanja zadanih ciljeva Programa propisuju od 2017. godine nadalje za svaku su godinu donesena i dodatne mjere. Uz navedeno, glavna je svrha Programa Izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom osigurati stalno informiranje javnosti o stanju kvalitete Republike Hrvatske i sjedinjena izvješća jedinica lokalne zraka te pridonijeti poboljšanju i unaprjeđenju kvalitete samouprave za svaku godinu (2017., 2018. i 2019. života i zaštiti zdravlja stanovnika Županije. godinu). Njihovim usvajanjem i provedbom Županija Ciljevi i mjere Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ispunjava zakonom utvrđene obveze iz područja zaštite ubla­žavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim okoliša i gospodarenja otpadom koje se provode na promjenama Primorsko-goranske županije, usklađeni regionalnoj razini. su s Planom zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja Isto tako, periodično – u razdobljima propisanim klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje posebnim propisima – donosi se pojedine dokumente, 2013. – 2017., uz napomenu da Plan za naredno kao što je npr. Program zaštite zraka, ozonskog sloja, razdoblje 2018. – 2022. još nije bio izrađen, kojim se ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimat­ osigurava provedba hrvatskih propisa i pravne stečevine skim promjenama Primorsko-goranske županije za Europske unije. Stoga su ciljevi i mjere Programa razdoblje 2019. – 2022. Taj je Program donesen s usklađeni sa Zakonom i obvezama Republike Hrvatske namjerom održanja kontinuiteta politike provedbe koje proizlaze iz međunarodnih ugovora. mjera i instrumenata za smanjenje emisija onečišću­ Kao sastavni dio Programa izrađeno je i izvješće o jućih tvari i stakleničkih plinova s glavnim ciljem provedbi Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, postizanja prve kategorije zraka na cijelom području ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim Županije. Svrha je Programa definirati i razraditi ciljeve i promjenama u Primorsko-goranskoj županiji za raz­ mjere po sektorima utjecaja na zrak (energetika, pro­ doblje 2014. – 2017. met, industrija, gospodarenje otpadom i dr.), redoslijed provedaba mjera, rokove izvršavanja, nositelje, odnosno obveznike provedbe mjera, te redoslijed izvršavanja Odluke o vodozaštiti prema utvrđenim prioritetnim mjerama i aktivnostima. Za područje Županije na snazi je sedam odluka o Unutar zakonodavnog okvira postoji cijeli niz tzv. vodozaštiti: za područja Rijeke, Liburnije, Novog Vino­ postojećih mjera čija je primjena izravno namijenjena dolskog, Gorskog kotara, otoka Krka, Cresa i Raba. zaštiti i poboljšanju kvalitete zraka, zaštiti ozonskog Donošenju odluka prethode hidrogeološka istraživanja, sloja, ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi novelacije postojećih elaborata o ranije provedenim klimatskim promjenama. istraživanjima i određivanje mjera zaštite izvorišta. U Tim se Programom u cijelosti takve postojeće mjere mandatnom je razdoblju donesena Odluka o zaštiti preuzi­maju, nadograđuju ili modificiraju te se prema izvorišta Zdiška, Zagorska Mrežnica, Vrelo i Krakar.

59 2017-2021

Upravni odjel sudjeluje i u postupcima Primorsko-goranske županije, proveden je postupak ocjene o potrebi provedbe postupka strateške procjene ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja utjecaja na okoliš. Donesena je Odluka da za II. izmjene i na okoliš dokumenata koji se donose na dopune nije potrebno provesti postupak strateške lokalnoj razini, davanjem mišljenja o procjene utjecaja na okoliš. navedenim postupcima. U mandatnom je Upravni odjel sudjeluje i u postupcima ocjene o potrebi razdoblju izdano više od 400 takvih strateške procjene utjecaja na okoliš dokumenata koji se donose na lokalnoj razini, davanjem mišljenja o mišljenja, što je znatno više u odnosu na navedenim postupcima. U mandatnom je razdoblju prethodno mandatno razdoblje (2013. – izdano više od 400 takvih mišljenja, što je znatno više u 2017.) kada je izdano 50 takvih mišljenja. odnosu na prethodno mandatno razdoblje (2013. – 2017.) kada je izdano 50 takvih mišljenja.

Odluke o odvodnji otpadnih voda Procjena utjecaja zahvata na okoliš Zakonom o vodama propisano je da, u slučaju kada se Upravni odjel sudjelovao je u postupcima ocjene o sustavi odvodnje prostiru na području više jedinica potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš koje je, u lokalne samouprave, odluku o odvodnji otpadnih voda skladu s Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, donosi jedinica područne (regionalne) samouprave na provodilo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i ener­ prijedlog jedinica lokalne samouprave, po prethodnom getike, a sada Ministarstvo gospodarstva i održivog mišljenju Hrvatskih voda. U razmatranom mandatnom razvoja. U mandatnom je razdoblju izdano više od 100 razdoblju nisu donesene nove odluke o odvodnji otpad­ mišljenja u takvim postupcima. Provedeno je i šest nih voda, a na snazi su i dalje Odluka o odvodnji otpadnih postupaka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata voda aglomeracije Rijeka i Odluka o odvodnji otpadnih na okoliš sukladno Uredbi u nadležnosti Županije. voda na području aglomeracije Liburnijske rivijere. Tim odlukama, među ostalim, propisuje se način odvodnje otpadnih komunalnih i oborinskih voda, uvjeti njihova is­ Registar onečišćavanja okoliša pu­štanja i nadležnost održavanja sustava javne odvodnje. Temeljem odredaba Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša, obveznici prijavljuju podatke o ispuštanjima i/ili Strateška procjena utjecaja na okoliš prijenosu onečišćujućih tvari u zrak, vodu, i/ili more i tlo te o gospodarenju otpadom u bazu Registra onečišća­ U skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša i Uredbi o vanja okoliša. U ovome je mandatnom razdoblju kroz strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa bazu obrađeno 465 korisničkih računa s podacima na okoliš za II. izmjene i dopune Prostornog plana onečišćivača o ispuštanju onečišćujućih tvari.

Aplikacija Registar onečišćavanja okoliša

60 UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA

Od tih upravnih predmeta u radu ih je bilo 2.158 iz RJEŠAVANJE PREDMETA upravnog područja izvlaštenja i određivanja naknade. Oni se vode u skladu sa Zakonom o izvlaštenju i U DRUGOM STUPNJU IZ određivanju naknade, od kojih je iz prethodne godine OBLASTI KOMUNALNOG prenijeto 1.143 predmeta izvlaštenja, dok je u 2020. godini zaprimljeno novih 1.015 predmeta. U prvih devet GOSPODARSTVA mjeseci riješena su 1.023 upravna predmeta iz upravnog područja izvlaštenja nekretnina. U ispostavama Delnice, U skladu sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regio­nalnoj) Mali Lošinj, Rab, Crikvenica i Opatija u tijeku su pripremni samoupravi, Županija vodi drugo­stu­panjske upravne radovi za izgradnju velikih infrastrukturnih objekata postupke, odnosno odlučuje o žalbama izjavljenima zbog čega je u radu veliki broj predmeta osiguranja protiv pojedinačnih upravnih akata koje donose općinska dokaza i izvlaštenja nekretnina. i gradska upravna tijela, a njima rješavaju o pravima, Upravnih predmeta povrata, odnosno naknade oduzete obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba u imovine, u aktualnom kvartalnom razdoblju bilo je u oblasti komunalnog gospo­darstva. radu ukupno 650, od kojih je iz Ureda državne uprave U drugostupanjskom postupku Županija rješava o prenijeto 642 predmeta povrata/naknade, dok je sljedećim žalbama: zaprimljeno osam novih predmeta. Riješeno je 68 pred­ meta, a u naredno razdoblje prenose se 582 predmeta • na rješenja o komunalnoj naknadi i komunalnom utvrđivanja prava na povrat/naknadu. Postupci povrata doprinosu najsloženiji su i sporo se rješavaju jer se u postupku ne • na rješenja komunalnog redara pribavi sva potrebna dokumentacija te zbog velikog • o ovrsi komunalne naknade i komunalnog doprinosa broja žalbi i značajnog broja predmeta koji su vraćeni na • na rješenja o utvrđivanju obveze i visine spomeničke ponovni postupak. Dodatno, u tijeku su formiranja i rente preoblikovanja zemljišnih knjiga što otežava pristup stvarnim podacima. Također, stranke koje su podnijele • na ovrhe spomeničke rente zahtjev ne žele plaćati troškove vještačenja bez čijih se • na rješenja o naknadi u zoni utjecaja građevine čija nalaza ne može donijeti odluka. je isključiva namjena zbrinjavanje otpada te ovrhe Od upravnih postupaka stambenog zbrinjavanja i navedene naknade utvrđivanja statusa prognanika, povratnika i izbjeglica, iz • na rješenja kojima jedinica lokalne samouprave Ureda državne uprave prenijeto je devet predmeta, dok odbija izdati posebne prometne uvjete je u prvom polugodištu zaprimljen jedan novi predmet • protiv rješenja kojima se odbija zahtjev za odobrenje stambenog zbrinjavanja. Riješena su dva predmeta prekomjernog opterećenja nerazvrstane ceste stambenog zbrinjavanja i jedan predmet prestanka • protiv rješenja kojima se odbija zahtjev za izmjenu statusa prognanika. uvjerenja o nerazvrstanim cestama Od upravnih predmeta utvrđivanja vlasništva turističkog • protiv rješenja jedinica lokalne samouprave koje su zemljišta iz Ureda državne uprave preneseno je 17 donijele odluke o uključivanju građana u sufinan­ predmeta i dodatno zaprimljeno novih devet predmeta. ciranje katastarske izmjere na svom području. Od ukupno 26 predmeta u obradi, riješeno ih je 20. U radu je bilo 69 predmeta koji se vode radi utvrđivanja Temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgra­ optantske imovine, od kojih je 31 predmet prenijet iz đenim zgradama, u nadležnost Županije stavljeni su i Ureda državne uprave, a novozaprimljenih je 38 pred­ drugostupanjski postupci po žalbama na rješenja o meta u 2020. godini. Riješeno je 35 predmeta. naknadi za zadržavanje u prostoru nezakonito izgra­ đenih zgrada, kao i ovrhe te naknade. Tijekom izvještajnog razdoblja u obradi je bilo ukupno 1.975 upravnih predmeta, a riješeno ih je 1.567 ili 79 %. Temeljem Zakona o postupanju s neza­ konito izgra­đenim zgradama, u nadležnost Imovinsko-pravni poslovi Županije stavljeni su i drugostupanjski postupci po žalbama na rješenja o naknadi Od 1. siječnja do 30. rujna 2020. godine u Odsjeku za za zadržavanje u prostoru nezakonito imovinsko-pravne poslove u obradi je bilo ukupno 2.946 upravnih predmeta, od kojih su 1.874 predmeta izgrađenih­ zgrada, kao i ovrhe te naknade. prenijeta iz Ureda državne uprave. Novozaprimljenih predmeta u prvih devet mjeseci 2020. godine bilo je 1.072. Riješen je ukupno 1.151 predmet i u sljedeće izvješ­ tajno razdoblje prenosi se 1.795 neriješenih predmeta.

61 2017-2021 Javna ustanova ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

• planiranje brodogradilišta državnog značenja na PROSTORNO PLANIRANJE području Grada Kraljevice Prostorni plan Primorsko-goranske županije • supstituciju lokacije lječilišno-turističkog kompleksa Blato – Meline Prostorni plan Primorsko-goranske županije regionalni je plan koji određuje smjernice razvoja, postavlja uvjete i • izmjenu definicije položaja marine državnog znače­ kriterije izrade prostornih planova općina i gradova. Izrada, nja Privlaka u Malom Lošinju. dopune i prilagođavanje zakonima i državnim planovima Nakon analize inicijativa i provjere mogućnosti plani­ neke su od temeljnih zadaća Javne ustanove Zavod za ranja građevina od državnog značenja (naftni terminal, prostorno uređenje Primorsko-goranske župa­nije. Ova je brodogradilište) putem županijskog Plana te izrade Ustanova izradila i prvi Prostorni plan Primorsko-goranske stručnih podloga koje su osnova za izradu traženih županije 2000. godine. Od tada do 2021. godine doneseno izmjena i dopuna, Županijska je skupština 12. prosinca je nekoliko izmjena i dopuna Plana, radi stvaranja pred­ 2019. godine donijela je Odluku o izradi II. izmjena i uvjeta za gospodarski razvoj ovoga kraja. dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske župa­ I. izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko- nije. U skladu sa zakonom propisanom procedurom, goranske županije usvojene su na sjednici Županijske tijekom 2020. godine izrađen je Nacrt prijedloga II. skupštine 13. prosinca 2018. godine. Tim su izmjenama i izmjena i dopuna Plana te je provedena javna rasprava i dopunama Plana, temeljem stručnih podloga i Stra­ izrađeno izvješće o provedenoj javnoj raspravi. Uslijedila teške studije utjecaja izmjene i dopune Plana na okoliš, je izrada Konačnog prijedloga II. izmjena i dopuna Plana stvoreni planski preduvjeti za realizaciju zahvata i ishođenje suglasnosti Ministarstva prostornoga uređe­ kombiniranog golf-igrališta na lokaciji Matalda na Punti nja, graditeljstva i državne imovine, te donošenje Plana. Križa (otok Cres) i povećanje proizvodnje uzgajališta plemenite bijele ribe na otoku Plavniku. Mišljenja na prostorne planove Tijekom izrade I. izmjena i dopuna Plana zaprimljene su Temeljem Zakona o prostornom uređenju, u postupku inicijative za: donošenja prostornog plana uređenja grada odnosno • izmjenu uvjeta za planiranje građevine od državnog općine, propisana je obveza pribavljanja mišljenja značenja – terminala za naftu i naftne derivate u Zavoda u pogledu usklađenosti tog plana s Prostornim Omišlju planom Primorsko-goranske županije. Zakonom je

Vizualizacija golf-igrališta

62 Javna ustanova ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE propisana i obveza ishođenja mišljenja Zavoda za Izrada, dopune i prilagođavanje zakonima i prostorne planove uređenja grada, odnosno općine i svih prostornih planova unutar zaštićenog obalnog državnim planovima neke su od temeljnih područja (ZOP-a), čija je izrada započela po Zakonu o zadaća Javne ustanove Zavod za prostor­ prostornom uređenju i gradnji. no uređenje Primorsko-goranske županije. U mandatnom razdoblju Zavod je prosječno godišnje Ova je Ustanova izradila i prvi Prostorni davao 10-ak mišljenja na prostorne planove uređenja plan Primorsko-goranske županije 2000. općina i gradova te do četiri mišljenja na provedbene planove (UPU). godine.

• izmjene i dopune prostornih planova uređenja Mišljenja na prijedloge prostornih planova u Grada Cresa te općina Viškovo, Fužine i Čavle. okviru postupka javne rasprave U tijeku su izmjene i dopune prostornih planova uređenja Zakonom o prostornom uređenju predviđeno je da općina Brod Moravice i Jelenje te VII. cjelovita izmjena i Zavod, osim u postupku davanja mišljenja na konačni dopuna Prostornog plana uređenja Općine Čavle. prijedlog dokumenta prostornog uređenja, u svojstvu javnopravnog tijela sudjeluje i u postupku javne Izrađeno je i nekoliko izvješća o stanju u prostoru za rasprave. Zavod se u postupak javne rasprave uključuje općine Viškovo, Čavle i Jelenje te gradove Opatiju i Cres. dostavom pisanog očitovanja koje sadrži ocjenu U tijeku su izrade izvješća o stanju u prostoru za općine usklađenosti s Prostornim planom Primorsko-goranske Fužine i Viškovo. županije, ali i ocjenu usklađenosti s propisima i pravilima struke. U razdoblju 2017. – 2020. Zavod je dao ukupno Izmjena i dopuna UPU 11 – Sportskog centra 40 mišljenja na prijedloge prostornih planova. Platak (R62) Županijska je skupština 2013. godine prihvatila ŽSC Izvješće o stanju u prostoru Primorsko- Platak kao strateški projekt kojim se planira Platak -goranske županije pretvoriti u suvremeni sportsko-rekreacijski i turistički Izvješće o stanju u prostoru Primorsko-goranske centar koji će svojim sadržajima omogućiti korištenje županije dokument je kojim se Županijska skupština te tijekom cijele godine. Sukladno zaključku Projektnog stručna i šira javnost izvješćuje o stanju u prostoru u tima za praćenje razvojnog projekta Regionalni Županiji za četverogodišnje razdoblje od posljednjega sportsko-rekreacijski i turistički centar Platak, bilo je prihvaćenog Izvješća. Osnovni je cilj izrade Izvješća uočiti potrebno za provedbu projekta uskladiti prostorno- i prepoznati trajne promjene u prostoru za četve­ plansku dokumentaciju, odnosno izraditi ciljanu izmjenu rogodišnje razdoblje, uočiti promjene vezane uz stanje Urbanističkog plana uređenja ŽSC Platak. izrade i provedbe dokumenata prostornog uređenja te Do sredine veljače 2017. godine izrađena je koncepcija predložiti aktivnosti kojima se može unaprijediti stanje u Plana, a nakon njezine verifikacije potkraj svibnja dovr­ prostoru. šena je izrada Nacrta prijedloga Plana. Javna rasprava o U 2017. godini započela je izrada Izvješća o stanju u prijedlogu Plana održana je u lipnju 2017. godine te je prostoru Primorsko-goranske županije za razdoblje potom izrađen Konačni prijedlog Plana. Izmjene i 2013. – 2016. Prijedlog Izvješća dovršen je do kraja 2018. dopune UPU 11 – Sportski centar Platak R62 usvojene su godine, a Županijska skupština prihvatila ga je 21. veljače na sjednici Općinskog vijeća Općine Čavle 25. listopada 2019. godine. 2017. godine.

U 2020. godini započele su aktivnosti na izradi Izvješća o Platak stanju u prostoru Primorsko-goranske županije za razdoblje od 2017. do 2020. godine.

Izrada prostorno-planske dokumentacije i izvješća o stanju u prostoru za jedinice lokalne samouprave Temeljem odredaba Zakona, Zavod izrađuje i doku­ mente prostornog uređenja lokalne razine i izvješća o stanju u prostoru. U razmatranom razdoblju izrađeno je više izmjena i dopuna prostornih planova uređenja: • usklađenje prostornih planova uređenja gradova Ča­bra i Kastva sa Zakonom o prostornom uređenju, te

63 2017-2021

Projekcije i scenariji gospodarskog razvoja Primorsko- PROJEKTI, PROGRAMI I goranske županije. Na osnovi postojećih trendova hrvatskog i županijskog gospodarstva te analize STRUČNO-ANALITIČKE županijskih subregija, izvedene su tri projekcije rasta PODLOGE županijskog gospodarstva do 2020. godine, od kojih je jedna projekcija ugrađena u Prostorni plan. Godine 2018. započela je izrada Analize gospodarstva s projekcijama i Lječilište Meline u uvali Soline, Općina Dobrinj scenarijima gospodarskog razvoja Primorsko-goranske Izgradnja lječilišta u Općini Dobrinj projekt je od županije do 2030. godine. Izrađena Analiza bit će županijskog interesa koji se temelji na odrednicama stručna podloga za izradu prostorno-planske doku­ strateških dokumenata Županije (izmjene i dopune men­tacije Razvojnog plana Primorsko-goranske župa­­- Glavnog plana razvoja turizma, Strategija razvoja nije i ostalih razvojnih projekata. zdravstvene industrije Primorsko-goranske županije za razdoblje 2013. – 2020. i Županijska razvojna strategija Stručna podloga Razvoj održivog turizma u 2011. – 2013.). Aktivnosti na pripremi ovog projekta Primorsko-goranskoj županiji započele su 2013. godine za lokaciju jugozapadno od naselja Čižići, a u 2019. godini dovršena je izrada Pro­ Prostorni plan Primorsko-goranske županije donesen je storno-programskog rješenja lječilišta na novoj lokaciji temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji. kojim je predložen obuhvat zahvata smještaja lječilišta Sukladno propisanoj obvezi, županijskim su Planom te razrađen urbanistički koncept njegove organizacije položajem, vrstom te najvećim kapacitetom i veličinom, kao podloga za nastavak realizacije projekta. određene lokacije ugostiteljsko-turističke namjene, luke nautičkog turizma, područja sportske namjene i područja za marikulturu i ribarsku infrastrukturu. U 2019. godini započele su aktivnosti na izradi stručne podloge za razvoj održivog turizma u Primorsko-goran­ skoj županiji. Izrađena je 1. faza dokumenta Inter­­di- sciplinarno razumijevanje ključnih odrednica prihvatnog kapaciteta. Zbog situacije uzrokovane pandemijom Covid-19, u 2020. godini nije bilo aktivnosti na izradi 2. faze dokumenta Održivi turistički prihvatni kapacitet: Procjena na primjeru jedne pilot – prostorne cjeline Primorsko-goranske županije te su planirane aktivnosti odgođene za 2021. godinu.

Sunčana elektrana (SE) Orlec Trinket (Cres) Sunčana elektrana Orlec Trinket jedna je od građevina za koju su Prostornim planom Županije određeni detaljni elementi za izdavanje akata provedbe Prostor­ nog plana. U 2014. godini započele su aktivnosti na

Prikaz Sunčane elektrane Orlec Trinket – Istok Lječilište Meline – izvod iz Prostorno-programskog rješenja

S obzirom na to da se radi o građevini za koju je predviđena neposredna provedba temeljem Prostornog plana Primorsko-goranske županije, promjena lokacije jedan je od ciljeva II. izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske županije.

Analiza gospodarstva s projekcijama i scenarijima gospodarskog razvoja Primorsko- -goranske županije do 2030. godine Sveobuhvatna analiza gospodarstva Županije izrađena je za potrebe izrade Prostornog plana Primorsko- goranske županije 2010. godine, kada je izrađena studija

64 Javna ustanova ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE pripremi tehničke dokumentacije za ishođenje loka­cij­ske Ustrine između Grada Malog Lošinja, HEP-a i Zavoda dozvole za lokaciju Sunčana elektrana (SE) Orlec Trinket potpisan je 2020. godine. Pokrenut je i postupak ocjene – Istok. U 2018. godini ishođena je lokacijska dozvola za o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, izrađen je SE Orlec Trinket – Istok i potpisan je Sporazum o videozapis 3D vizualizacije SE Ustrine i pokrenuta je suradnji na projektu Sunčana elektrana Orlec Trinket izrada studije za glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za kojim se utvrđuje zajednički interes Županije, HEP-a d. d. ekološku mrežu i izrada idejnog projekta. U 2021. godini i Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konven­ planirano je dovršenje svih tih aktivnosti. tualaca – Samostana sv. Frane Cres, za realizaciju projekta izgradnje sunčanih elektrana Orlec Trinket – Projekt Valbiska – luka otvorena za javni Istok i Orlec Trinket – Zapad. Sukladno Sporazumu, promet HEP-u d. d. je ustupljena lokacijska dozvola za SE Orlec Trinket – Istok s pripadajućom projektnom dokumenta­ Valbiska je luka otvorena za javni promet županijskog cijom, a u tijeku je izgradnja elektrane na ovoj lokaciji. značenja na važnom državnom prometnom pravcu. To je trajektna luka specifičnih tehnoloških zahtjeva i U 2019. godini Zavod je uz praćenje aktivnosti na prostornih potreba. Lučka uprava Krk, u čijoj je nadlež­ realizaciji SE Orlec Trinket – Istok, nastavio s aktiv­ nosti luka Valbiska, planirala je rekonstrukciju luke. Za nostima na izradi dokumentacije za potrebe ishođenja potrebe definiranja sadržaja, tehnologije i funkcioniranja lokacijske dozvole za SE Orlec Trinket – Zapad. U skladu terminala, Zavod je 2016. godine izradio Programsko- s mjerama zaštite iz Studije utjecaja zahvata na kulturne prostorno rješenje luke otvorene za javni promet i krajobrazne vrijednosti lokacije, obavljeno je zaštitno Valbiska. U prostornom rješenju utvrđena je uloga luke i arheološko istraživanje gradine na lokaciji SE Orlec njezino značenje za Republiku Hrvatsku te je predloženo Trinket – Zapad. Osim toga, provedena su terenska rješenje koje će omogućiti odvijanje osnovne djelatnosti istraživanja gniježđenja travnjačkih vrsta ptica, dovršena u uvjetima planiranoga povećanog prometa i obveza je Studija glavne ocjene prihvatljivosti zahvata SE Orlec koje je Republika Hrvatska preuzela u pogledu sigur­ Trinket – Zapad za ekološku mrežu i pokrenut je nosti prometa na moru. postupak glavne ocjene prihvatljivosti zahvata. U 2020. godini dovršen je postupak glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, započela je izrada Elaborata optimalnoga tehničkog rješenja priključenja sunčane elektrane i dopunjen je Idejni projekt sukladno rješenju Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Izrađeni su videozapisi 3D vizualizacije SE Orlec Trinket – Istok i 3D vizualizacije SE Orlec Trinket – Zapad. Tijekom 2021. godine planirano je ishođenje lokacijske dozvole.

Sunčana elektrana Ustrine Ustrine je jedna od šest sunčanih elektrana koje su u Prostornom planu Županije određene građevinama od županijskog interesa i za koje su propisani uvjeti za neposrednu provedbu. Na poticaj Grada Malog Lošinja te iskazanog interesa HEP-a, Zavod i Grad Mali Lošinj započeli su aktivnostima na pripremi tehničke doku­ Pogled iz zraka na luku Valbiska mentacije za ishođenje lokacijske dozvole za SE Ustrine. Planirano je proširenje lučkog područja i izmještanje U 2019. godini izrađeni su Geodetski situacijski nacrt postojećih 50-ak komunalnih vezova i benzinske crpke stvarnog stanja, Idejno rješenje SE Ustrine, Elaborat na novu lokaciju. U 2018. godini prostorno je rješenje zaštite okoliša za potrebe postupka ocjene o potrebi predstavljeno Županijskoj lučkoj upravi Krk koja je od procjene utjecaja zahvata na okoliš, Studija utjecaja Zavoda zatražila da nastavi aktivnostima na tom zahvata na kulturnu baštinu te krajobrazne vrijednosti i projektu. Prioritet je prebaciti komunalne vezove iz luke obavljeno je istraživanje faune ptica na široj lokaciji Valbiska, a potencijalna lokacija za preseljenje je luka Sv. zahvata SE Ustrine. Sporazum o suradnji na projektu SE Fuska koja nije prostorno definirana. U 2019. godini izrađeno je Idejno rješenje luke Sv. Fuska i detaljna ana­ U 2019. godini Zavod je uz praćenje aktivnosti liza hidrodinamike mora. Idejno rješenje predstavljeno je predstavnicima Upravnog odjela za pomorsko dobro, na realizaciji SE Orlec Trinket – Istok, nastavio promet i veze Županije, Županijske lučke uprave Krk i s aktiv­nostima na izradi dokumentacije za Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i potrebe ishođenja lokacijske dozvole za SE upravljanje projektima. U 2020. godini dopunjeno je Idejno rješenje luke Sv. Fuska sukladno zaključcima s Orlec Trinket – Zapad. navedenog predstavljanja projekta.

65 2017-2021

Prostorno-prometna studija povezivanja verzija Studije predstavljena je načelnicima i općinskim općina Jelenje i Čavle na vanjsku autocestu vijećima općina Jelenje i Čavle. Studija je dopunjena u Permani – Grobničko polje skladu s primjedbama i prijedlozima te će biti stručna podloga za potrebe izrade prostornih planova uređenja Za potrebe izrade prostornih planova uređenja općina općina Jelenje i Čavle. Jelenje i Čavle bilo je potrebno detaljnije istražiti povezivanje općina na mrežu postojećih i planiranih Procjena ranjivosti obalnog pojasa autocesta i državnih cesta. Prostornim planom Županije Primorsko-goranske županije zbog autocesta Rupa – Rijeka – Žuta Lokva planirana je klimatskih promjena i podizanja razine mora obilazno oko grada Rijeke. U 1. etapi se koristi trasa postojeće obilaznice od Matulja do Križišća, dok je u Globalne klimatske promjene u obalnom području 2. etapi planirana vanjska dionica s čvorištima Rupa, Primorsko-goranske županije vidljive su po sve Miklavija, Permani, Viškovo, Dražice, Grobničko polje, učestalijim ekstremnim klimatskim događajima, kao što Mali Svib i Križišće. su olujna nevremena s pojavama ekstremnih oborina i visokim valovima. Zbog već izraženoga globalnog U 2019. godini izrađena je Prostorno-prometna studija zatopljenja očekuje se i ubrzanije podizanje razine mora. povezivanja općina Jelenje i Čavle na vanjsku autocestu Štetne posljedice na županijskom priobalnom i otoč­ Permani – Grobničko polje. Cilj je izrade Studije osigurati nom području mogu biti višestruke. Stoga je početkom koridor za izgradnju cestovne infrastrukture za bolje 2020. godine započela izrada studije Procjena ranjivosti prometno povezivanje na mrežu autocesta i državnih obalnog pojasa Primorsko-goranske županije zbog cesta te poboljšati međusobnu povezanost širega klimatskih promjena i podizanja razine mora, kao gravitacijskog područja. Studijom je obuhvaćena cjelo­ stručna podloga za izradu prostorno-planske doku­ kupna prometna mreža do razine lokalnih cesta. Radna men­tacije i županijskih razvojnih projekata. Cilj je studije znanstveno analizirati ranjivost obalnih naselja Županije Plakat za MIPRO 2018. godine u odnosu na očekivane klimatske promjene i rast morske razine na način da se odredi stupanj ugroženosti priobalnih građevinskih područja, postojećih i planiranih, te stupanj ugroženosti prirodnih obala. U 2020. godini izrađena je 1. faza projekta, a izrada daljnjih faza studije odvijat će se tijekom 2021. godine.

INFORMACIJSKI SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJA I DOKUMENTACIJA PROSTORA

Informacijski sustav prostornog uređenja Županije Zakonska je obveza Zavoda voditi Informacijski sustav prostornog uređenja, a u okviru toga i voditi Registar podataka o prostoru. Za potrebe prostornih analiza te ažurnog dokumentiranja prostornih planova vodi se GIS baza prostornih planova. Postojeća se baza sustavno dorađuje u skladu s izmjenama i dopunama prostorno- planske dokumentacije. Trajno se nadograđuje raster katalog u SDE bazi podataka sa svim novim karto­ grafskim prikazima prostorno-planske dokumen­tacije. Za sve se planove kontroliraju i korigiraju GIS obuhvati i GIS šifre kako bi se omogućila izrada urbanističke identifikacije u sklopu povezivanja GIS-a i HERE. U okviru Informacijskog sustava prostornog uređenja ustrojen je Registar prostorne dokumentacije na MS SharePoint platformi koji sadrži evidenciju svih done­ senih dokumenata prostornog uređenja na području Županije i dokumenata koji su u izradi. U Registru se za svaki plan unose podaci iz odluka objavljenih u

66 Javna ustanova ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

prostornog uređenja u PDF formatu. Svaki je dokument izrađen skeniranjem ovjerenih planova i zaštićen elektroničkim potpisom. Digitalna se arhiva sustavno nadopunjava s usvojenim novim prostornim i urbani­ stičkim planovima. U okviru unaprjeđenja Informacijskog sustava pro­ stornog uređenja Županije, u 2019. godini pokrenute su aktivnosti na izradi novoga mrežnog GIS portala pod nazivom Praćenje podataka o stanju u prostoru Primor­ sko-goranske županije. Na internetskim stranicama Zavoda javnost može na brz i jednostavan način pristupiti podacima o postojećem stanju u prostoru Županije. Podaci se temelje na posljednjem usvojenom Izvješću o stanju u prostoru Primorsko-goranske županije 2013. – 2016. i ažurirat će se novim dostupnim podacima. U 2019. godini pripremljen je Model podataka te je dovršena izrada šest interaktivnih mrežnih GIS preglednika sa statističkim pokazateljima.

Na internetskim stranicama Zavoda javnost može na brz i Vođenje i unaprjeđenje informacijskog jednostavan način pristupiti podacima o postojećem stanju sustava akata i dokumenata prostornog u prostoru Županije. uređenja u Županiji Zavod za prostorno uređenje u suradnji s Upravnim službenim glasilima kao i niz dodatnih podataka, kao što odjelom za graditeljstvo i zaštitu okoliša izradio je su mjerilo, obuhvat, izrađivač, geodetske podloge, broj 2013. godine projekt integracije akata i dokumenata karata i drugo. Također se uspostavljaju poveznice na pro­stornog uređenja u Primorsko-goranskoj županiji, Službene novine, mišljenja na plan, GIS obuhvat plana te kao temeljni projekt Informacijskog sustava prostornog analognu i digitalnu (CAD i PDF) arhivu. Registar se uređenja u Županiji. Izrađeni su lokalni raster katalozi za trajno tehnički održava i ažurira s novim podacima te svu važeću prostorno-plansku doku­mentaciju, uneseni nadopunjuje i poboljšava u skladu s potrebama Infor­ su podaci u centralnu SDE bazu sustava, u sustav su macijskog sustava. uneseni katastarski i prostorno-planski podaci. Korište­ Radi osiguranja brze i pouzdane dostupnosti i razmjene njem katastarskih podataka preuzetih iz Državne podataka te načela javnosti dokumenata prostornog geodetske uprave, Registra prostornih planova i GIS uređenja, uspostavljena je digitalna arhiva dokumenata baze PPUO/G, uspostavljeni sustav omogućio je pot­

Registar prostorne dokumentacije na MS SharePoint platformi sadrži evidenciju svih donesenih dokumenata prostornog uređenja na području Županije i dokumenata koji su u izradi.

67 2017-2021

Povezivanje jedinica lokalne samouprave na Informacijski sustav prostornog uređenja Primorsko-goranske županije Razvoj Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU) imao je za cilj otvaranje prema jedinicama lokalne samouprave u dijelu koji se odnosi na prostorno-plansku dokumentaciju, kao nadogradnja postojećih informatičkih rješenja pojedine jedinice lokalne samouprave ili kao cjelovito rješenje za one koji nemaju razvijene svoje sustave. Informacijski sustav koji je uspostavljen u Zavodu 2017. godine stavljen je na Aplikacija Urbanistička identifikacija omogućava raspolaganje općinama i gradovima. Na sustav je pregledavanje akata i dokumenata prostornog uređenja. povezano 33 jedinica lokalne samouprave, s ukupno 135 registriranih korisnika kojima je omogućeno standardno puno automatiziran uvid u akte prostornog uređenja, i napredno korištenje sustava. Povezivanjem Informa­ pretraživanja i analize prostorne dokumentacije te uvid cijskog sustava prostornog uređenja Županije s jedinicama lokalne samouprave otklonila se potreba da u važeće prostorne planove na određenom odabranom se isti podaci obrađuju više puta, čime se smanjuju području, tzv. Urbanističku identifikaciju. U sklopu troškovi, a povećava kvaliteta i učinkovitost rada. projekta izrađena je i aplikacija koja omogućava pre­gle­ davanje akata i dokumenata prostornog uređenja, tzv. Za napredni način povezivanja jedinica lokalne samo­ Web preglednik. uprave na Informacijski sustav, u Zavodu su potkraj 2019. godine aktivna 34 mrežna GIS servisa sa 6.213 Od dovršetka projekta podaci se neprekidno nadopu­njuju rasterskih karata prostornih planova i ostalim s novousvojenom prostorno-planskom dokumentacijom. ugovorenim podacima. Podaci u servisima se redovito U 2019. godini tehnološki je unaprijeđen sustav i prila­ ažuriraju, sukladno dinamici unosa novih planova u gođen novoj informatičkoj okolini. Dovršeno je i novo Informacijski sustav. aplikativno rješenje za dio sustava koji se odnosi na Urbanističku identifikaciju i dodatno su educirani svi Suradnja s jedinicama lokalne samouprave u 2018. djelatnici koji u svojem radu koriste Urbanističku godini proširena je i na Centar za poljoprivredu i ruralni identifikaciju. Poboljšane su i dodane nove funkcio­ razvoj Primorsko-goranske županije na projektu izrade nalnosti, izrađeno je automatsko preklapanje odabranog Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u obuhvata Urbanističke identifikacije s vektorskim vlasništvu Republike Hrvatske za područje 15 jedinica podacima o zaštićenom obalnom području (ZOP), lokalne samouprave. Za potrebe projekta izrađena je zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće na aplikacija na ArcGIS online platformi za vizualizaciju području Županije, zaštićenim područjima prirode, površina, popunjavanje oblika raspolaganja poljo­pri­ građevinskim područjima (iz prostornih planova vrednim zemljištem i ispis obveznog priloga Programu. uređenja općina/gradova), aktima iz oblasti prostornog Za potrebe Centra, a za poslove vezane uz Zakon o uređenja, građenja i legalizacije zgrada. Omogućena je poljoprivrednom zemljištu i Program raspolaganja jednostavna pretraga i pozicioniranje po adresnom poljo­­­privrednim zemljištem u vlasništvu Republike modelu te ispis naziva glasnika cijelog Plana. Izlazni je Hrvatske, u 2019. godini izrađene su pregledne karte i dokument dorađen na način da za odabrani obuhvat dostavljeni vektorski podaci sa zemljištem koje se Urbanistička identifikacija ispisuje da li se nalazi unutar predviđa za zakup, prodaju, povrat i ostalo za 15 jedinica zaštićenih područja te automatski povlači u spis klasu lokalne samouprave i 62 katastarske općine. predmeta i datum. Podatkovno je u sustav u 2019. U 2020. godini dovršena je izrada Programa raspo­laganja godini implementirano 50 prostornih planova s 417 poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike kartografskih prikaza. Hrvat­ske za područje 21 jedinice lokalne samouprave te je Zavod za potrebe Centra izradio i apli­kaciju za javni Za napredni način povezivanja jedinica prikaz državnoga poljoprivrednog zemljišta na području lokalne samouprave na ISPU, u Zavodu su Županije koje se nalazi u navedenim programima. potkraj 2019. godine aktivna 34 mrežna GIS servisa sa 6.213 rasterskih karata prostornih Mobilna aplikacija VidiPlan planova i ostalim ugovo­renim podacima. U 2019. godini za korisnike „pametnih“ mobilnih uređaja razvijena je aplikacija VidiPlan koja omogućuje pregle­ Podaci u servisima se redovito ažuriraju, davanje prostornih planova na dvije mobilne platforme sukladno dinamici unosa novih planova u (Google Android i Apple iOS). Putem GPS lokacije Informa­cijski sustav. korisnika, pomicanjem na karti ili upisivanjem željene adrese, korisnici dobivaju osnovne informacije o planu,

68 Javna ustanova ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE poveznice na njegov tekstualni i grafički dio u digitalno Suradnja s Državnom geodetskom upravom potpisanom PDF formatu te prikaz pripadajućih geore­ ferenciranih karata. Svi podaci svakodnevno se ažuriraju Državna geodetska uprava i Primorsko-goranska i istovjetni su podacima objavljenima u sklopu Registra županija godinama surađuju na poslovima izrade prostornih planova na mrežnoj stranici Zavoda. Aplika­ ortofoto karata i izrade topografskih karata. Tijekom cija je predstavljena u sklopu obilježavanja Svjetskog 2017. i 2018. godine nastavile su suradnjom i preuzi­ dana urbanizma na konferenciji Dan prostor­nog plani­ manjem službenih podloga te su dobivene sljedeće ranja u studenom 2019. godine. U 2020. godini podloge: nastavljena su redovita održavanja i promidžbene aktiv­ • TK100 – topografska karta u mjerilu 1:100.000 nosti radi popularizacije prostornog planiranja i dostup- • TK25 – topografska karta u mjerilu 1:25.000 nosti prostornih podataka. • HOK – hrvatska osnovna karta u mjerilu 1:5.000 Katalog metapodataka prostornih planova • DOF5 – digitalni ortofoto u mjerilu 1:5.000 za potrebe Ministarstva prostornoga • DKP – digitalni katastarski plan i uređenja, graditeljstva i državne imovine • DMR – digitalni model terena (iz TK25). Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i Za potrebe Informacijskog sustava prostornog uređenja državne imovine razvija Informacijski sustav prostornog svi su podaci obrađeni, izrađeni su raster katalozi za uređenja na razini Republike Hrvatske. U sklopu Infor­ TK25, HOK i DOF i baza katastarskih podataka. macijskog sustava Ministarstva razvijena je aplikacija U 2019. godini potpisan je ugovor s Državnom Katalog metapodataka prostornih planova, koji ima za cilj geodetskom upravom o korištenju službenih podloga u pratiti stanje prostorno-planske doku­mentacije na digitalnom obliku. Nakon potpisivanja Protokola za području Republike Hrvatske. Obveza županijskih zavoda pregled/preuzimanje podataka, dobivenih vjerodajnica i za prostorno uređenje je održavati ažurnim podatke koji servisa za autentifikaciju putem mrežnog servisa, se unose u Katalog za područje nadležnosti županijskih dostupni su podaci o digitalnom katastarskom planu i zavoda. Neprekidno se detaljno provjeravaju svi pret­ Registru prostornih jedinica za područje Županije. hodno uneseni podaci u e-Katalog, revidiraju svi unosi te Preuzeti podaci primijenjeni su u Informacijskom se Katalog nadopunjuje s novim i izmijenjenim podacima sustavu prostornog uređenja Primorsko-goranske za sve prostorne planove na području Županije. županije. Državna geodetska uprava u ožujku 2020. U sklopu Informacijskog sustava prostornog uređenja godine dostavila je suglasnost za korištenje dostavljenih Republike Hrvatske razvijen je modul e-planovi koji podataka Zavodu, upravnim tijelima Županije i obuhvaća dijelove kartografskih prikaza iz važećih pro­ jedinicama lokalne samouprave uz uvjet da novi stornih planova županija i prostornih planova uređe­nja korisnici potpišu izjavu o korištenju podataka prema općina i gradova. U Zavodu se trajno izrađuju i za odredbama Protokola o korištenju. Tijekom 2020. potrebe modula ažuriraju e-planovi WMS servisi godine preuzeti su novi katastarski podaci, obrađeni i kartografskim prikazima svih važećih planova za po­ pripremljeni u pogodan format za korištenje u svim dručje Županije. predviđenim aplikacijama za navedene korisnike.

VidiPlan

69 2017-2021

Javna ustanova PRIRODA

Osnovna je djelatnost Javne ustanove Priroda upravljati i skrbiti nad zaštićenim dijelovima prirode te nad dijelom ekološke mreže Natura 2000 na području Primorsko- goranske županije, gdje se nalaze 32 zaštićena područja, uključujući i pojedinačne prirodne vrijednosti. Ustanova upravlja s 28 područja, a s preostala četiri upravljaju Javna ustanova Nacionalni park Risnjak i Javna usta­no­ va Park prirode Učka. Osim zaštićenih područja, pojedini dijelovi prirodnih i krajobraznih vrijednosti Županije među najbogatijima i najraznolikijima su u Republici Hrvatskoj pa ne iznena­ đuje činjenica da je visok udjel površine Županije uključen u Europsku ekološku mrežu Natura 2000. Ekološka mreža u Županiji sastavljena je od 111 lokaliteta od kojih su 3 područja očuvanja značajna za ptice (POP) te 108 područja očuvanja značajna za divlje vrste i stanišne tipove (POVS). Ekološka mreža u Županiji obuhvaća gotovo 75 % ukupne kopnene površine te nešto više od 16 % površine mora. Ustanova je nadležna za upravljanje 103 područja ekološke mreže, od čega samostalno Trenutak puštanja oporavljenih supova iz oporavilišta za upravlja s 95 područja. bjeloglave supove u Belom. U mandatnom je razdoblju u Ustanovi bilo zaposleno devet djelatnika koji su u čitavom razdoblju provodili mjere i aktivnosti zaštite prirode. Njima se nastoji UTVRĐIVANJE I PRAĆENJE očuvati osnovne vrijednosti biološke i krajobrazne STANJA U PRIRODI razno­likosti pojedinih dijelova, spriječiti njihovo naruša­ vanje i ugrožavanje te potaknuti njihovu obnovu. Kako bi se povećala razina poznavanja prirodnih Prioritetni zadaci i aktivnosti vezani za korištenje i vrijednosti i omogućila bolja dostupnost podataka o upravljanje zaštićenim područjima te dijelom ekološke bogatoj i raznolikoj prirodi u Primorsko-goranskoj župa­ mreže bili su usmjereni k ostvarenju sljedećih sedam niji, Ustanova je samostalno ili u suradnji s vanjskim ciljeva: suradnicima, nevladinim udrugama i institucijama • utvrđivanje i praćenje stanja u prirodi provo­dila istraživanja, inventarizaciju i monitoring biljnih i životinjskih vrsta te vrsta gljiva kao i njihovih staništa, • priprema dokumenata za upravljanje prirodnim prvenstveno u zaštićenim područjima i u ekološkoj vrijednostima mreži Natura 2000. • poticanje održivog korištenja prirodnih dobara Posebna je pažnja usmjerena rijetkim, ugroženim i • stvaranje preduvjeta za održivu turističku valoriza­ zaštićenim vrstama i podvrstama. Stoga su ovim ciju vrijedne prirodne baštine istraživanjima obuhvaćene strogo zaštićene vrste ptica, prvenstveno ciljne Natura 2000 vrste – bjeloglavi sup i • podizanje razine znanja, razumijevanja i podrške suri orao. Od strogo zaštićenih sisavaca redovito se javnosti za zaštitu prirode prikupljaju podaci o pojavnosti svih triju velikih zvijeri – vuka, risa i medvjeda, važnih sastavnica ekosustava • jačanje kapaciteta zaštite prirode uključivanjem u goranskih šuma i ciljnih Natura 2000 vrsta. Osim nacionalne i međunarodne projekte monito­ringa putem fotozamki, nekolicina tih karizma­ • smanjenje izravnih pritisaka na prirodne vrijednosti. tičnih životinja bila je opremljena GPS uređajima, kojima

70 Javna ustanova PRIRODA

Osnovna je djelatnost Javne ustanove (za gradove Opatiju i Rijeku, te općine Čavle, Jelenje i Viškovo) i ti su rezultati korišteni u izradi prostorno- Priroda upravljati i skrbiti nad zaštićenim plan­skih dokumenata. Ta su istraživanja unaprijedila dijelovima prirode te nad dijelom ekološke razinu spoznaja o prirodnim vrijednostima navedenih mreže Natura 2000 na području Primorsko- područja. -goranske županije. Ekološka mreža u Rezultati istraživanja, inventarizacije i monitoringa Županiji sastavljena je od 111 lokaliteta od redovito se u obliku godišnjih izvješća dostavljaju nad­ lež­­nim institucijama i imaju važnu ulogu u provedbi kojih su 3 područja očuvanja značajna za procjena ugroženosti i određivanju mjera zaštite prirode. ptice (POP) te 108 područja očuvanja zna­ čajna za divlje vrste i stanišne tipove (POVS). se mogu prikupiti dragocjeni podaci o načinu njihova života i životnim navikama. Obavljana su i istraživanja šišmiša u špiljama. Od ostalih zaštićenih Natura 2000 vrsta pratilo se stanje populacija kukaca – vretenca jezerskog regoča, na jezeru Ponikve na otoku Krku i na Vranskom jezeru na otoku Cresu i leptira apolona u Gorskom kotaru. Od biljaka redovito se prati stanje populacije ciljne Natura 2000 vrste jadranske kozonoške na dva odabrana lokaliteta. Ustanova se uključila u aktivnosti prikupljanja podataka o staništima i stanju strogo zaštićene vrste školjkaša plemenite periske na Kvarneru. Od vrijedne geološke i krajobrazne prirodne baštine u fokusu pažnje bile su pojave i procesi povezani s održavanjem temelj­nih Vretence jezerski regoč fenomena zaštićenih područja, primjerice istraživa­nja erozijskih procesa na pjeskovitim taložinama značajnog krajobraza Lopar, ili pojava i procesa važnih za održa­ vanje bioraznolikosti, npr. istraživanje krških lokvi otoka Krka i ostataka djelovanja nekadašnjih ledenjaka na planinama u zaleđu Riječkog zaljeva. Ta se posljednja istraživanja nadovezuju na istraživanja vegetacije travnjaka na području planina Obruč – Mali Platak – Vela Pliš. Vegetacija tih endemičnih travnjaka u uskoj je povezanosti s ostacima ledenjačkih morena, a podložna je zarastanju, pri čemu se prati stanje popu­ lacija ugroženih biljnih vrsta, poput Natura 2000 vrste cjelolatične žutilovke, kvarnersko-liburnijskog endema. Ustanova je izradila i nekoliko prirodoslovnih podloga, većim dijelom temeljenih na terenskim istraživanjima Fotozamkama se prikupljaju podaci o pojavnosti triju velikih zvjeri – risa, vuka i medvjeda (na fotografiji). Gljiva Caloscypha fulgens PRIPREMA DOKUMENATA ZA UPRAVLJANJE PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA

Ustanova je u mandatnom razdoblju sudjelovala u provedbi projekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000, koji se financira iz fondova EU, čiji je nositelj nadležno Ministarstvo. U okviru projekta tijekom 2020. godine Ustanova je, sukladno smjernicama nositelja projekta, radila na izradi

71 2017-2021

planova upravljanja za zaštićena područja i područja ekološke mreže na otocima Krku i Rabu. Nakon toga slijedi izrada planova upravljanja za zaštićena područja i područja ekološke mreže u Gorskom kotaru. Predvi­ đeno trajanje projekta je do 2022. godine. Radi usklađivanja i verifikacije granica zaštićenih područja, o kojima prvenstveno ovisi brzina i uspješnost tih postupaka, nastavljena je suradnja s institucijama na državnoj razini. U mandatnom je razdoblju proveden postupak izmjene granica park-šume Japlenški vrh kako bi se uvažilo postojeće stanje dijela područja koje nije bilo u skladu s temeljnim fenomenom park-šume. Nastavljena je suradnja s nadležnim Ministarstvom sudje­lovanjem u izradi Stručne podloge za izradu Narančasta križalina i ježinci Akcijskog plana za bjeloglavog supa. Područje Tramontane POTICANJE ODRŽIVOG KORIŠTENJA PRIRODNIH DOBARA

Premda je prostorno-planskom dokumentacijom utvr­ đeno više od 180 vrijednih prirodnih područja u Županiji, za koje bi u budućnosti bilo potrebno provesti postupke zaštite prirode sukladno Zakonu o zaštiti prirode, uspostavom ekološke mreže Natura 2000 ti su postupci trenutno u mirovanju jer je većina područja pokrivena ekološkom mrežom pa se koriste mehanizmi zaštite prirode predviđeni ekološkom mrežom.

Prigodni plakat za Međunarodni dan planina 2019. godine

72 Javna ustanova PRIRODA

U suradnji s Upravnim odjelom za prostorno uređenje, Prilikom provedbe upravljanja zaštićenim graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ustanova je tijekom čita­ voga mandatnog razdoblja sudjelovala u postupcima područjima i dijelom ekološke mreže Natura izdavanja mišljenja, posebnih uvjeta i mjera zaštite 2000, Ustanova se uključila u održavanje i prirode za zahvate koji se izvode unutar zaštićenih postavljanje infrastrukture za posje­titelje, područja i područja ekološke mreže Natura 2000. Davala je i mišljenja na prostorno-plansku dokumen­ akcije čišćenja otpada, čišćenja špilja, ukla­ taciju, odnosno na prostorne planove koje izrađuju njanja vegetacije i stabala porušenih tijekom jedinice lokalne samouprave s područja Županije. vremenskih nepogoda, čišćenja i obnove Prilikom provedbe upravljanja zaštićenim područjima i šetnica, uklanjanja inva­zivnih vrsta. dijelom ekološke mreže Natura 2000, Ustanova se uključila u održavanje i postavljanje infrastrukture za posje­titelje, akcije čišćenja otpada, čišćenja špilja, ukla­ Radi očuvanja prirodne baštine, ali i njezine bolje njanja vegetacije i stabala porušenih tijekom vremenskih turističke valorizacije, Ustanova trajno ulaže u turističku nepogoda, čišćenja i obnove šetnica, uklanjanja inva­ infrastrukturu, prvenstveno obnavljajući postojeću ili zivnih vrsta. U park-šumi Čikat uspo­stavljena je pokusna izrađujući novu infrastrukturu; osmišljava, priprema i ploha na kojoj se prati prirodna obnova šumske vegeta­ postavlja poučne staze i interpretacijske ploče. Na taj je cije, a provodile su se i trajne aktivnosti održavanja način osmišljena i izvedena poučno-didaktička Risja endemične liburnijske flore u zaštićenom opatijskom staza u park-šumi Golubinjak. U značajnom krajobrazu Perivoju Margarita. Kamačnik uređena je edukativno-turistička staza s pripadajućim didaktičkim elementima u okviru EU projekta Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca, STVARANJE PREDUVJETA i ostale manje infrastrukture na području značajnog krajobraza Kamačnik (I. faza), u suradnji s Gradom ZA ODRŽIVU TURISTIČKU Vrbovskim. U suradnji s Turističkom zajednicom grada VALORIZACIJU VRIJEDNE Vrbovskog u cijelosti je obnovljena i postavljena bota­ nička staza u kanjonu Kamačnika. Osim na poučnim PRIRODNE BAŠTINE stazama, u velikom su broju vrijednih prirodnih predjela postavljene informativne ploče pa je u proteklom Dodjelom koncesijskih odobrenja za prihvat posjetitelja razdoblju pripremljeno i postavljeno/zamijenjeno 26 u špiljama Biserujka, Lokvarka i Vrelo, park-šumi obavijesnih ploča. Obnovljeni su dijelovi postojećih Golubinjak te značajnim krajobrazima Vrajži prolaz – šetnica u Vrajžem prolazu – Zelenom viru, Kamačniku i Zeleni i Kamačnik, nadzirano je obavljanje gos­po- Japlenškom vrhu. Uz špilju Biserujku obnovljena je ­darskih djelatnosti u zaštićenim područjima i koor­di- poučna staza i zamijenjene su postojeće neodgova­ nirane aktivnosti za obvezu ovlaštenika konce­sijskih rajuće i dotrajale razvodne kutije. U špilji Lokvarki odobrenja da dio ostvarenih prihoda izdvajaju za zamije­njena je dotrajala panik rasvjeta i atestirane redovito održavanje područja i infrastrukture. električne instalacije. U suradnji s Gradom Rijekom prijavljen i odobren projekt Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko-goranske županije u kojem U okviru EU projekta Uspostava i uređenje poučnih staza, su, među ostalim, obuhvaćene aktivnosti na valorizaciji vidikovaca i ostale manje infrastrukture na području Zametske pećine. značajnog krajobraza Kamačnik, uređeno je dječje igralište.

73 2017-2021

Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove Beli U svibnju 2017. dovršeno je uređenje Centra za posje­ titelje Beli s oporavilištem za bjeloglave supove. Time su stvoreni preduvjeti za daljnju provedbu zaštite popu­ lacije bjeloglavih supova na Kvarneru te za izo­brazbu i održivu turističku valorizaciju iznimne biološke i kultur­ ne raznolikosti otoka Cresa.

orli – edukativni program namijenjen osnovnoškolskom uzrastu, koji je uspješno verificiralo Ministarstvo zna­ nosti i obrazovanja. U suradnji s Udrugom BIOM iz Zagreba pokrenute su aktivnosti radi razvoja volon­ter­ skih programa i dobivena je oznaka kvalitete Europskih snaga solidarnosti za provedbu volonterskih programa i oni su započeli. Centar je 2018. godine nagrađen prestižnom nagradom Hrvatske turi­stičke zajednice kao finalist u kategoriji Održivi turizam i nagradom Turističke zajednice Kvarnera u istoj kategoriji. U sklopu Centra od 2017. godine djeluje i oporavilište za Polaznici jedne od brojnih radionica u Centru u Belom bjeloglave supove. Nakon oporavka, supovi se ponovno vraćaju u prirodu, a mnogi od njih opremljeni su Tijekom 2017. godine završeni su radovi uređenja kata i satelitskim odašiljačima. U mandatnom je razdoblju potkrovlja zgrade. U prizemlju su pripremljena i uređena spašeno 40 jedinki te strogo zaštićene vrste, od kojih je dva stalna izložbena postava koji multimedijalnim i didaktičkim pristupom komuniciraju s posjetiteljima, pričajući priču o bjeloglavim supovima i njihovom suživotu s lokalnim stanovništvom. Galerijski je prostor u hodniku namijenjen za prigodne tematske izložbe. Na katu su uređeni prostori za dodatnu izobrazbu te za potrebe volontera, suradnika, istraživača i slično. Centar je postao nezaobilazna točka za mnoge posjetitelje cresko-lošinjskog otočja i svake godine raste njihov broj. Rad Centra neprekidno se unaprjeđuje, primjerice provedbom vizualnog identiteta i slogana, kampanjom promocije na trajektima Jadrolinije i u trajektnim pri­ sta­ništima, osmišljavanjem i izradom internetske stra­nice, obilježavanjem Međunarodnog dana podizanja svijesti o važnosti strvinara, postavljanjem smeđe turi­ stičke signalizacije i dr. U pogledu razvoja edukativ­nog programa osmišljeno je i provedeno više edukativnih radionica za zainteresirane skupine, kao što su Creski

74 Javna ustanova PRIRODA

29 jedinki nakon oporavka vraćeno u prirodu, što je značajan uspjeh uzme li se u obzir da hrvatska populacija bjeloglavih supova broji tek oko stotinjak gnijezdećih parova. Aktivnosti suradnje s veterinarskim institucijama i ostalim znanstvenim, stručnim, nacio­nal­ nim i internacionalnim dionicima koji se bave pticama strvinarima, trajno se provode. Kako bi se unaprijedili uvjeti za smještaj, zbrinjavanje i oporavak jedinki u oporavilištu, prijavljen je i odobren projekt Unaprjeđenje i povećanje kapaciteta oporavilišta za bjeloglave supove u Centru za posjetitelje Beli, u okviru natječaja Unaprje­ đenje i povećanje kapaciteta opora­vilišta za divlje živo- tinje, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. U idućem se razdoblju planira urediti i opremiti mali ambulantni prostor za primarnu veteri­ narsku skrb supova, urediti prostor za izolaciju supova i manji skladišni prostor. Na izdvojenoj lokaciji na otoku Novouređeni Centar za velike zvijeri u Staroj Sušici Cresu u funkciju je stavljeno hranilište za bjeloglave supove i osiguran održivi način dobave hrane za hranilište. Osmišljavanje projekta Centar za velike zvijeri u Staroj Sušici započelo je 2014. U 2019. godini Ustanova je bila jedan od krajnjih korisnika sredstava Zagrebačke pivovare u kampanji godine, a njegovo ostvarenje u srpnju 2018. promidžbe i očuvanja strogo zaštićenih vrsta u Republici godine, nakon potpisivanja Ugovora za Hrvatske te je primila donirano namjensko vozilo za finan­ciranje sredstvima u okviru Operativ­ prikupljanje i dovoz hrane na hranilište. nog programa Konkurentnost i kohezija Centar za velike zvijeri u Staroj Sušici 2014. – 2020. Osmišljavanje projekta Centar za velike zvijeri u Staroj Sušici započelo je 2014. godine, a njegovo ostvarenje u izrade akcijskog plana upravljanja posjetiteljima i srpnju 2018. godine, nakon potpisivanja Ugovora za marketinškog plana. Provođene su i aktivnosti eduka­ financiranje sredstvima u okviru Operativnog programa cijskog i promidžbenog obilježja. Nabavljena je oprema i Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. softver za evidenciju posjetitelja, energetski učinkovite Ukupna vrijednost projekta iznosi do 8.180.006,45 kuna, klupe, fotozamke i uveden je Wi-Fi za posjetitelje. ukupni prihvatljivi troškovi do 7.152.287,09 kuna, dok Europska unija sufinancira projekt s najviše 5.006.600,96 kuna bespovratnih sredstava. Partneri u projektu su PODIZANJE RAZINE ZNANJA, Javna ustanova Priroda, Općina Ravna Gora i Turistička RAZUMIJEVANJA I PODRŠKE zajednica općine Ravna Gora. Cilj je projekta multime­ dijalnim izložbeno-edukacijskim postavom predstaviti JAVNOSTI ZA ZAŠTITU Gorski kotar kao stanište triju europskih velikih zvijeri (medvjed, vuk i ris) i turistički valorizirati prirodnu baštinu PRIRODE radi brendiranja Gorskog kotara kao Natura 2000 desti­ nacije. Radi izobrazbe javnosti i promidžbe prirodnih vrijed­ nosti, u suradnji sa Županijom pripremljeno je 20-ak Nakon odobrenja projekta započela je provedba pro­ tiskanih prigodnih priloga u Novom listu, nekoliko jektnih aktivnosti. Tijekom 2019. i 2020. godine obavljeni kratkih crtica o vrijednostima prirode u županijskom su građevinski radovi rušenjem starog i izgradnjom glasilu Zeleno i plavo, četiri opsežnija znanstveno- novog objekta u istim gabaritima po uzoru na tipsku popularna priloga u Krčkom kalendaru i nekoliko priloga goransku kuću. Nakon završetka radova i izdavanja u ostalim glasilima. uporabne dozvole, opremljen je multimedijalni izložbeni prostor, a otvorenje Centra planira se 2021. godine. Uz Zbog velikog interesa javnosti, objavljeno je drugo obnovu i opremanje Centra, provodile su se i ostale izdanje knjige Čudesno lijepa – Prirodna baština Primor­ projektne aktivnosti, poput izrade promotivnih sko-goranske županije, i pripremljeno je više publikacija materijala, izrade i tiska publikacije Goranski bestijarij i (brošura za samovođenje o odabranim prirod­nim vrijed­ dječje slikovnice Mala slikovnica o velikim zvijerima, nostima Gorskog kotara na engleskom i sloven­skom osmišljavanja i izrade prototipa autohtonih suvenira jeziku, promotivni letak Centra za posjeti­telje Beli, edu­ inspiriranih prirodnom baštinom, izrade igre memorije, ka­tivni letak o očuvanju školjkaša ple­menite periske).

75 2017-2021 JAČANJE KAPACITETA ZAŠTITE PRIRODE UKLJUČIVANJEM U NACIONALNE I MEĐUNARODNE PROJEKTE

Javna ustanova Priroda aktivno se uključivala u među­ narodne i nacionalne projekte i u mandatnom je razdoblju njihovom provedbom ostvarila financijsku potporu oko 6 milijuna kuna. Najznačajniji projekti koji su se provodili su: • Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000, kojim se pridonosi ciljevima i uspostavljanju mjera očuvanja za ciljne vrste i stanišne tipove ekološke mreže Natura 2000 u Edukativni letak o očuvanju školjkaša plemenite periske Hrvatskoj. Izradit će se i prijedloge planova uprav­ ljanja mrežom za otoke Krk i Rab te Gorski kotar. Ustanova je samostalno ili u suradnji upriličila nekoliko • Centar za posjetitelje o velikim zvijerima, kojim je dobro posjećenih tematskih izložaba o prirodnoj baštini obnovljena postojeća ruševna zgrada u Staroj Sušici. (Tragovi ledenih doba, Krajobrazi otoka Cresa, Na nebu • Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko- orli – priča o kvarnerskim bjeloglavim supovima, Vransko goranske županije, koji uključuje održivo turističko jezero, Rječina – rijeka primorčica bogata životom). korištenje 11 odredišta prirodne baštine u Županiji uz U suradnji s nevladinim organizacijama, obrazovnim kvalitetnu promociju i interpretaciju. institucijama, muzejima i ostalim zainteresiranim • Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i subjek­tima organizirano je 20-ak predavanja i 10-ak ostale manje infrastrukture na području značajnog ostalih edukativnih programa i radionica s osnovnim krajobraza Kamačnik, kojim je unaprijeđena i ople­ ciljem senzibiliziranja mladih naraštaja i ostalih zainte­ menjena postojeća posjetiteljska infrastruktura. resiranih o problematici zaštite prirode. Tiskano je i 16 promotivnih plakata. Posebno zanimljivi i vrijedni rezul­ Ustanova je u mandatnom razdoblju u svojstvu pri­dru­ tati do kojih je Ustanova došla tijekom istraživanja, ženog partnera sudjelovala u ostvarenju dvaju projekata inven­tarizacije i monitoringa predstavljeni su na znan­ koji su prijavljeni u okviru natječaja Interreg V-A stvenim skupovima i/ili su objavljeni u znanstvenim ili Slovenija – Hrvatska za razdoblje 2014. – 2020. Radi se o znanstveno-popularnim časopisima radi bolje dostup­ projektu Prekogranična suradnja i usluge eko­sustava u nosti zainteresiranoj znanstvenoj javnosti. Kako bi se dugoročnom očuvanju populacija velikih zvijeri u sjever­ saznanja bitna za zaštitu prirode proširila u populaciji, nim Dinaridima – Carnivora Dinarica, i projektu Veze šira je javnost o rezultatima navedenih istraživanja prirode. obavješćivana i redovitim mjesečnim objavama na internetskim stranicama Ustanove ili u medijima. SMANJENJE IZRAVNIH PRITISAKA NA PRIRODNE Ustanova je u mandatnom razdoblju u svojstvu pridruženog partnera sudjelovala u VRIJEDNOSTI ostvarenju dvaju projekata koji su prijavljeni U skladu s raspoloživim kapacitetima i u suradnji s u okviru natječaja Interreg V-A Slovenija – nadležnim institucijama i suradnicima, redovito se Hrvatska za razdoblje 2014. – 2020. Radi se nadziru zaštićena područja u Županiji i dio ekološke o projektu Prekogranična suradnja i usluge mreže. U mandatnom je razdoblju obavljeno više od 250 terenskih obilazaka Službe čuvara prirode i Stručne eko­sustava u dugo­ročnom očuvanju popu­ službe Ustanove. Djelatnici Službe čuvara prirode lacija velikih zvijeri u sjevernim Dinaridima najvećim su dijelom obavljali poslove u Centru za – Carnivora Dinarica, i projektu Veze prirode. posjetitelje Beli s oporavilištem za bjeloglave supove i ulagali napore u spašavanje ozlijeđenih jedinki te monitoring te strogo zaštićene vrste.

76 UPRAVNI ODJEL ZA ZDRAVSTVO

UPRAVNI ODJEL ZA ZDRAVSTVO

Zdravlje je jedna od glavnih odrednica ljudskoga opstanka i uvelike određuje društveni, gospodarski, SIGURNOST ZDRAVLJA I kulturni i politički život svakog pojedinca. Upravljanje PRAVA NA ZDRAVSTVENE zdravstvenim sustavom iznimno je složen proces i zahtijeva multidisciplinarni pristup. Izazovi s kojima se USLUGE zdravstveni sustav danas susreće odnose se na finan­ cijsku održivost, demografsko starenje stanov­ništva i Program Sigurnost zdravlja i prava na zdravstvene nedovoljan broj zdravstvenih djelatnika. Razmjeri usluge, podrazumijeva provedbu osnovne djelatnosti odgovornosti Upravnog odjela za zdravstvo Primorsko- zdravstvenih ustanova na primarnoj i sekundarnoj razini goranske županije i svih dionika u zdravstvenom zdravstvene zaštite, specijalizacije doktora medicine, sustavu na području Županije osobito su složeni. zdravstvene mjere zaštite okoliša (NZZJZ PGŽ), socijal­ Sinergija znanja, iskustva i promišljanja onih koji rade u no-medicinska istraživanja (NZZJZ PGŽ), prevenciju i sustavu zdravstva i onih koji taj sustav koriste, ključ je liječenje ovisnosti (NZZJZ PGŽ), nadzor nad provođe­ budućnosti i uspjeha. To se pokazalo izvanredno važnim njem mjera dezinsekcije, dezinfekcije i deratizacije tijekom 2020. godine za vrijeme epidemiološke situacije (NZZJZ PGŽ) te ostale programe izobrazbe i preven­cije. U nastale zbog epidemije bolesti Covid-19. mandatnom je razdoblju uloženo 52.185.920 kuna iz Proračuna Primorsko-goranske županije. Područje odgovornosti Upravnog odjela za zdravstvo Primorsko-goranske županije regulirano je posebnim Zakonom, a odnosi se prije svega na osiguravanje uvjeta INVESTICIJE U za zaštitu, očuvanje i poboljšanje zdravlja stanovništva, organiziranjem i osiguravanjem ostvarivanja zdravstve­ ZDRAVSTVENU ne zaštite na svojem području. Primorsko-goranska županija osnivač je osam zdravstvenih ustanova: INFRASTRUKTURU

• Dom zdravlja Primorsko-goranske županije (DZ PGŽ) Program Investicije u zdravstvenu infrastrukturu, od­ • Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko- nosi se na aktivnosti tekućeg i investicijskog održavanja, goranske županije (NZZJZ PGŽ) dodatna ulaganja na građevinskim objektima, obnav­ ljanje vozila te nabavu medicinsko-tehničke i ostale • Zavod za hitnu medicinu Primorsko-goranske opreme. U mandatnom razdoblju Županija je uložila županije (ZHM PGŽ) 109.864.510 kuna za provedbu toga programa u zdrav­ stvenim ustanovama. • Thalassotherapia Opatija • Thalassotherapia Crikvenica Super induktivni sustav Elite koristi se u fizikalnoj terapiji. • Psihijatrijska bolnica Rab • Lječilište Veli Lošinj • Ljekarna Jadran. Značajna ulaganja Primorsko-goranske županije u zdrav­stveni sustav, prvenstveno u zdravstvene ustano­ve čiji je osnivač, provode se sljedećim programima: • Sigurnost zdravlja i prava na zdravstvene usluge • Investicije u zdravstvenu infrastrukturu • Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite – nad­ standard.

77 2017-2021

Izuzev zakonske obveze, ulažu se značajna sredstva u skrb (DZ PGŽ), tečaj za trudnice i rodilje (DZ PGŽ), rad razvoj programa iznad standardne razine zdravstvene Savjetovališta za prehranu dojenčadi (DZ PGŽ) i ostali zaštite. Naime, Razvojnom strategijom Primorsko- programi zdravstvenih ustanova. U mandatnom je goranske županije 2016. – 2020., u okviru Strateškog razdoblju uloženo 14,571 milijun kuna iz Proračuna cilja Razvoj ljudskih potencijala i povećanje kvalitete Primorsko-goranske županije. života, određen je prioritet Unaprjeđenje zdravlja i Sveukupno je putem ta tri programa u proteklom socijalnog blagostanja, koji se ostvaruje putem mjere mandatnom razdoblju Županija uložila 176.621.430 kuna Razvoj zdravstvenih programa iznad standardne razine (Tablica 1). zaštite. Značajniji programi (su)financirani iznad zakon­ skog standarda u izvještajnom razdoblju jesu: Tablica 1. Ulaganje Primorsko-goranske županije u zdravstvene ustanove čiji je osnivač u razdoblju • projekt rekonstrukcije zdravstvene stanice u 2017. – 2020. (u kunama) Kraljevici – Grad Kraljevica (300 tisuća kuna) • sufinanciranje pripravnosti barokomore tijekom Financirano iz turističke sezone (447 tisuća kuna) Program Proračuna PGŽ 2017. – 2020. • projekt Nursing hospital – Primorje-Gorski Kotar Sigurnost zdravlja i prava na County – Fakultet zdravstvenih studija Rijeka 52.185.920 (50 tisuća kuna) zdravstvene usluge Investicije u zdravstvenu • EU projekt FOCUS IN CD – Inovativne zdravstvene 109.864.510 usluge usmjerene na pacijente – prednost uspo­stav­ infrastrukturu ljanja uske mreže u zdravstvenoj njezi pacijenata Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene 14.571.000 oboljelih od celijakije (214.021 kuna) zaštite – nadstandard • sufinanciranje kapitalnih ulaganja na građevinskim Ukupno 176.621.430 objektima Kliničkoga bolničkog centra Rijeka (3.536.883 kuna) Upravni odjel aktivno je uključen u rad stalnih radnih • sufinanciranje palijativne zdravstvene skrbi – tijela Županijske skupštine te ostalih povjerenstava i Hospicij Marija Krucifiksa Kozulić (1,45 milijuna kuna) radnih skupina iz područja zdravstva: Odbor za • EU projekt Unaprjeđenje primarne zdravstvene zdravstvo, Savjet za zdravlje Primorsko-goranske zaštite na otocima Primorsko-goranske županije županije Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata (2.873.087 kuna) Primorsko-goranske županije i Povjerenstvo za nadzor • projekt rekonstrukcije zdravstvene stanice u Draži­ nad radom mrtvozornika Primorsko-goranske županije, cama – Općina Jelenje (500 tisuća kuna) Stožer za zarazne bolesti Primorsko-goranske županije • sufinanciranje kapitalnih ulaganja kod Psihijatrijske i Stožer civilne zaštite Primorsko-goranske županije. bolnice Lopača (500 tisuća kuna) • sufinanciranje programa udruga u zdravstvu – DOM ZDRAVLJA Program javnih potreba (733.150 kuna) • brojni programi iznad zakonskog standarda, koje PRIMORSKO-GORANSKE provode zdravstvene ustanove čiji je osnivač Župa­ nija, programom Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene ŽUPANIJE zaštite – nadstandard. Dom zdravlja Primorsko-goranske županije, zdrav­ stvena je ustanova koja pruža zdravstvene usluge na UNAPRJEĐENJE KVALITETE primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene zaštite. Tijekom turističke sezone Ustanova organizira poseban ZDRAVSTVENE ZAŠTITE – rad turističkih ambulanti u ispostavama u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i Primorsko-go­ran­ NADSTANDARD skom županijom.

Programom Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite U mandatnom razdoblju, nabavljena je medicinska – nadstandard, financiraju se zdravstveni programi opre­ma u vrijednosti 10,974 milijuna kuna, koja uključuje: namijenjeni prevenciji bolesti i izobrazbe svih uključenih • digitalni RTG uređaj za radiološku ordinaciju, u dionika u zdravstvenom sustavu, radi osiguranja Ispostavi Rab (1.168.500 kuna) dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite te razvoja • digitalni RTG uređaj za radiološku ordinaciju, u zdravstvenog standarda. Programom se (su)financira Ispostavi Mali Lošinj (1.168.500 kuna) hitna medicinska pomoć u turističkoj sezoni (ZZHM PGŽ), rad dežurne ambulante (DZ PGŽ), sanitetski • endoskopski uređaj za specijalističke ordinacije, u prijevoz pacijenata (DZ PGŽ), palijativna zdravstvena Ispostavi Rijeka (749.481 kuna)

78 UPRAVNI ODJEL ZA ZDRAVSTVO

• 3 ultrazvučna uređaja za radiološke ordinacije, u ispostavama Crikvenica, Delnice i Mali Lošinj (1,438 milijuna kuna) • 3 ultrazvučna uređaja za ginekološke ordinacije, u Ispostavi Rijeka (1.108.850 kuna) • 4 hematološka analizatora za medicinsko-bio­ke­ mijske analizatore, u ispostavama Rijeka, Crikvenica, Rab i Opatija • prijenosni ultrazvuk za ordinaciju opće/obiteljske medicine, u Ispostavi Delnice (166.250 kuna) • digitalni mamograf za radiološku ordinaciju, u Ispostavi Rijeka (2 milijuna kuna) • drugu opremu. Za usluge tekućeg i investicijskog održavanja građe­ vinskih objekata, prijevoznih sredstava, medicinske i ostale opreme uloženo je gotovo 22 milijuna kuna. Uređeni su:

• pedijatrijska ambulanta, u Ispostavi Krk (358.734 kuna) Novi objekt Doma zdravlja u Novom Vinodolskom • RTG ordinacija, u Ispostavi Crikvenica (432.823 kuna) • RTG ordinacija, u Ispostavi Rab (178.004 kuna) • RTG ordinacija, u Ispostavi Krk (584.709 kuna) NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO • medicinsko-biokemijski laboratorij, u Ispostavi Mali ZDRAVSTVO PRIMORSKO- Lošinj (429.879 kuna) GORANSKE ŽUPANIJE • specijalističke ordinacije u Ispostavi Rijeka, Park Nikole Hosta 4 (927.250 kuna) s izgradnjom prilazne Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske rampe za osobe s invaliditetom (315.649 kuna). županije, zdravstvena je ustanova koja obavlja sljedeće U Novom Vinodolskom sagrađen je novi objekt Doma stručne poslove iz područja javnozdravstvene djelat­ zdravlja veličine 767 m2, na dvije etaže s pripadajućom nosti Županije: garažom od 140 m2. Vrijednost investicije je 10,5 milijuna • prati i ocjenjuje zdravstveno stanje stanovništva kuna. Projekt se financira sredstvima od prodaje postojeće, dotrajale, zgrade Doma zdravlja u Novom • obavlja mikrobiološku djelatnost Vinodolskom, a razliku u pokriću troškova građenja • provodi mjere higijensko-epidemiološke zaštite s snose Grad Novi Vinodolski i Dom zdravlja Primorsko- epidemiološkom analizom stanja goranske županije. U novom objektu sagrađene su četiri • prati provedbu mjera dezinfekcije, dezinsekcije i ordinacije obiteljske medicine, dvije dentalne medicine, deratizacije jedna ordinacija pedijatrije, jedna turistička ambulanta, jedan dentalni laboratorij i patronažna soba s popratnim • prati, proučava, analizira i ocjenjuje zdravstvenu prostorijama. ispravnost vode za ljudsku potrošnju, vode za rekreaciju i fizikalnu terapiju, površinske i otpadne Vozni je park obnovljen s 10 vozila za potrebe sanitet­ vode, stanje vodoopskrbe te zdravstvenu ispravnost skog prijevoza u vrijednosti 3,4 milijuna kuna. namirnica i predmeta opće uporabe za područje Ustanova je tijekom 2020. godine provodila 47 spe­ Županije cijalizacija: 15 iz obiteljske medicine, 10 iz ginekologije i • provodi specifičnu i preventivnu zdravstvenu zaštitu opstetricije, 6 iz pedijatrije, 4 iz fizikalne medicine i djece i mladeži rehabilitacije, 3 iz radiologije, dvije iz psihijatrije, dvije iz medicine rada i sporta, jednu iz dermatovenerologije, • prikuplja, kontrolira i analizira statistička izvješća iz jednu iz oftalmologije, jednu iz gerijatrije, jednu iz područja zdravstva kardiologije i jednu iz endodoncije s restituirajućom • obavlja ostale poslove iz djelokruga rada. stomatologijom. U mandatnom razdoblju, radi održavanja i unaprjeđenja Dom zdravlja aktivno sudjeluje u provedbi EU projekata kvalitete javnozdravstvenih usluga uložena su značajna Pravilnom prehranom protiv dijabetesa, Vještine za financijska sredstva za nabavu medicinske i labora­to­ zdravlje, Unaprjeđenje primarne zdravstvene zaštite na rijske opreme u vrijednosti 4,448 milijuna kuna, koja otocima Primorsko-goranske županije i dr. uključuje:

79 2017-2021

Od proglašenja epidemije Covid-19 (11. ožuj­ Provedeni su brojni zdravstveni programi: izdavanje i distribucija Narodnoga zdravstvenog lista, Unaprjeđenje ka 2020. godine), Nastavni zavod za javno oralnog zdravlja djece i mladih u PGŽ, Promicanje i zdravstvo, uz Stožer za civilnu zaštitu zaštita mentalnog zdravlja te prevencija ovisnosti, Centri Primorsko-goranske županije, ima glavnu za mlade – Savjetovalište otvorenih vrata. stručnu i savjetodavnu ulogu na području Ustanova aktivno sudjeluje u provedbi EU projekata: Županije u sprječavanju širenja zaraze koro­ • Poboljšanje pristupa do zdravstvenih usluga kroz na­virusom. jačanje prekogranične suradnje institucija na području zdravstva • Ispitivanje zvuka u sjevernom Jadranskom moru i njegov utjecaj na biološki resurs mora • Nove tehnologije za detekciju i analizu makro i mikroplastike u jadranskom bazenu • Razvoj studija fizike uz primjenu HKO • Jačanje kapaciteta za prevenciju i ranu detekciju rizika i stanja vezanih uz kronične nezarazne i maligne bolesti u Primorsko-goranskoj županiji i Republici Hrvatskoj. Nastavna zavod za javno zdravstvo neprekidno provodi programe akreditacije laboratorijskih metoda i postu­ paka iz djelatnosti zdravstvene ekologije i mikrobiologije, Press-konferencija ispred Nastavnog zavoda za javno što je od strateškog značenja za obavljanje osnovne zdravstvo Primorsko-goranske županije djelatnosti.

• inkubator za uzgoj Mycobacterium tuberculosis u tekućim kulturama: BACTEC MGIT 460 Mycobac­ ZAVOD ZA HITNU MEDICINU terium Detection System – za Odjel mikrobiologije (499.688 kuna) PRIMORSKO-GORANSKE • ultrazvuk – za Odjel školske medicine (210 tisuća kuna) ŽUPANIJE • uređaj za molekularno otkrivanje uzročnika infekcija (Gene xpert 4 – 2site Laptop sistem) – za Mikrobio­ Zavod za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije, loški odjel (310.650 kuna) zdravstvena je ustanova u djelatnosti izvanbolničke • investirano je u nadogradnju spektrometra masa – hitne medicine koja osigurava pružanje hitne medicin­ TOF (1.555.020 kuna). ske pomoći na području Županije. Tijekom turističke sezone ustanova organizira i dodatne timove hitne Za usluge tekućeg i investicijskog održavanja građe­ medicinske pomoći po ispostavama i na području vinskih objekata, prijevoznih sredstava i opreme, u Autoceste Rijeka – Zagreb jer je povećani broj korisnika mandatnom je razdoblju uloženo gotovo 11,37 milijuna zdravstvene zaštite. Program se provodi u suradnji kuna. Nabavljena je računalna oprema u iznosu 554.255 Ministarstva turizma, Hrvatskog zavoda za zdravstveno kuna. Vozni je park ustanove obnovljen sa 7 vozila, u osiguranje, Primorsko-goranske županije i jedinica lo­ vrijednosti 500 tisuća kuna. kal­ne samouprave. Od proglašenja epidemije Covid-19 (11. ožujka 2020. Radi osiguranja pravovremene i kvalitetne zdravstvene godine), Nastavni zavod za javno zdravstvo, uz Stožer za zaštite pacijenata, u mandatnom su razdoblju uložena civilnu zaštitu Primorsko-goranske županije, ima glavnu značajna financijska sredstva za nabavu medicinske stručnu i savjetodavnu ulogu na području Županije u opreme u vrijednosti 1.780.061 kuna, koja uključuje sprječavanju širenja zaraze koronavirusom. Ustanova je defibrilatore, laringoskope, EKG uređaje, transportne privremeno povećala i proširila kapacitete za uzorko­ respiratore, uređaje za vanjsku masažu srca, stolice za vanje i testiranje na Covid-19. Izdvojena je ambulanta za vožnju po stubama, daske za imobilizaciju, pulsne prijem i obradu osoba potencijalno zaraženih korona­ oksimetre i ostalu opremu. Nabavljena je računalna i virusom, na adresi Krešimirova 52 a, a omogu­ćava i PCR komunikacijska oprema u vrijednosti 606.479 kuna, testiranje na osobni zahtjev. koja uključuje sustav za praćenje vozila hitne medicine, Ustanova provodi četiri specijalizacije: dvije iz školske i modul za snimanje razgovora, server s operativnim adolescentne medicine, jednu iz psihijatrije te jednu iz softverom, osobna računala i ostale multifunkcijske dječje i adolescentne psihijatrije. uređaje.

80 UPRAVNI ODJEL ZA ZDRAVSTVO

Značajna financijska sredstva uložena su u obnavljanje voznog parka jer vozila hitne medicinske pomoći moraju udovoljiti kriterijima koje predviđa Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje djelatnosti hitne medicine (Narodne novine 71/16 i 100/18). Za materijal i usluge tekućeg i investicijskog održavanja građevinskih objekata, vozila hitne medicinske pomoći, medicinske i ostale opreme uloženo je više od 8,3 milijuna kuna. Nabavljena su vozila hitne medicine u vrijednosti 6.200.750 kuna – četiri vozila hitne medicine Citroën Jumper pogon 4x4, devet vozila hitne medicine Citroën Jumper pogon 2x2 i jedno vozilo hitne medicine Jeep. Zbrinjavanje hitnih pacijenata predstavlja veliku odgo­ vornost zdravstvenih djelatnika i cijeloga zdravstvenog Novo vozilo Zavoda za hitnu medicinu sustava. Specijalističko usavršavanje osnova je za us­ pos­tav­ljanje sustava kvalitete hitne medicinske pomoći. Stoga Zavod za hitnu medicinu provodi 7 specijalizacija iz hitne medicine, od čega su 4 financirane iz EU fon­ dova.

THALASSOTHERAPIA – SPECIJALNA BOLNICA ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU BOLESTI SRCA, PLUĆA I REUMATIZMA, OPATIJA

Thalassotherapia Opatija, specijalna je bolnica koja je zauzela vodeće mjesto u prevenciji, dijagnostici i Angiosala je opremljena 2020. godine novim vrijednim angiografskim uređajem za dijagnostičko terapijske rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesti na području regije endovaskularne intervencije. i šire. Djelatnost fizikalne medicine i rehabilitacije, uz reumatologiju kao subspecijalističku djelatnost, zauzima iznimno važno mjesto u ukupnoj ponudi zdravstvenih Najznačajnija nabava je angiografski uređaj za dijag­ usluga ustanove. U mandatnom su razdoblju uložena nostičko terapijske endovaskularne intervencije, u značajna financijska sredstva za nabavu medicinske vrijednosti 5.248.750 kuna, kojim je omogućeno pruža­ opre­me u vrijednosti 9,866 milijuna kuna, koja uključuje: nje najsuvremenijih dijagnostičkih i terapeutskih usluga. • ultrazvuk Medicom (722.500 kuna) Uređaj je pušten u rad početkom svibnja 2020. godine čime su omogućeni kompleksni zahvati na koronarnim • parni sterilizator (225 tisuća kuna) arterijama i drugim vaskularnim struktu­rama. Finan­ • terapijski laser (224.937 kuna) ciran je kreditnim zaduženjem, najvećim dijelom iz • sustav za ergometrijsko testiranje (374.990 kuna) izvora decentraliziranih sredstava iz Prora­čuna Županije • digitalni dermatoskop (197.500 kuna) u razdoblju 2021. – 2025., osim 2020. godine iz vlastitih sredstava. • uređaj UNITY SELL EXCITE za kardiološku rehabilitaciju (48.607 kuna) Vozni je park obnovljen jednim kombi vozilom za • bolničke krevete s antidekubitalnim madracima prijevoz pacijenata u vrijednosti 270.970 kuna. (248.625 kuna) Za usluge tekućeg i investicijskog održavanja građevin­ • INFINITY DELTA višeparametarske monitore skih objekata, prijevoznih sredstava i opreme, u man- (85.875 kuna) dat­nom je razdoblju uloženo gotovo 13,465 milijuna • digitalni elektromiografski uređaj-EMG (243.350 kuna: ku­na) • uređen je sanitarni čvor u sklopu zgrade Vila Dubra­ • drugu opremu. va (614 tisuća kuna)

81 2017-2021

Thalassotherapia Crikvenica provodi sedam specija­lizacija: dvije iz kardiologije, dvije iz fizikalne medicine i rehabilitacije, jednu iz pedijatrije, jednu iz pulmologije te jednu iz dermatologije i venerologije.

• izvedeni su građevinsko-obrtnički radovi za sanaciju Wellnessa i Magnolije (213.900 kuna) • sanirani su 3. kat zgrade Fizijatrije (3,044 milijuna kuna) i krovište na zgradi Europa 2 (343 tisuće kuna) • zamijenjena je stolarija na zgradi Fizijatrije i Vile Dubrave (205.200 kuna) • izvedeni su i drugi građevinsko-obrtnički radovi.

Od ostalih kapitalnih ulaganja, posebno su značajna: • sustav za grijanje i hlađenje prostora Fizijatrije na Otvorenje novouređenog prostora za masaže, orijentiranog 3. katu (757.501 kuna) korisnicima zdravstvenih usluga s tržišta, u Thalassotherapiji • bolnički namještaj za zgradu Fizijatrije (195.875 kuna) Crikvenica • Software-Health portal mrežne aplikacije (196.700 Izrađena je dokumentacija prostornog uređenja u kuna). vrijed­nosti 818.940 kuna za: Thalassotherapia provodi sedam specijalizacija: četiri iz • razvojnu studiju bolnice za razdoblje 2018. – 2030. kardiologije, jednu iz dermatologije, jednu iz radiologije i jednu iz reumatologije. Sudjeluje i u brojnim projektima • glavni projekt rekonstrukcije i nadogradnje smještaj­ znanstvenog istraživanja iz područja kardiovaskularnih nog objekta Istra bolesti i fizikalne medicine. • projektnu dokumentaciju za podizanje energetske učinkovitosti tehničke stanice objekta „H“ Centra medicinske rehabilitacije THALASSOTHERAPIA • izvedbeni projekt s troškovnicima za rekonstrukciju CRIKVENICA – SPECIJALNA i nadogradnju smještajnog objekta Istra (završen je u 2020. godini). BOLNICA ZA MEDICINSKU Vozni je park obnovljen jednim kombi vozilom u vrijed­ REHABILITACIJU nosti 135.800 kuna. Za usluge tekućeg i investicijskog održavanja gra­đevin­ Thalassotherapia Crikvenica, specijalna je bolnica za skih objekata, prijevoznih sredstava i opreme, u man­- liječenje bolesti organa za kretanje i dišnih organa, s dat­nom je razdoblju uloženo gotovo 4,949 milijuna dugogodišnjom tradicijom zdravstvene djelatnosti u kuna. Značajnije ulaganje odnosi se na izvedene građe­ primjeni talasoterapijskog liječenja. vinsko-obrtničke radove suterena objekta Dalma­cija (226 tisuća kuna); adaptaciju suterena objekta Ružma­ U mandatnom su razdoblju uložena financijska sredstva rinka čime je podignuta razina kvalitete uređe­nosti za nabavu medicinske opreme u vrijednosti 2.421.310 javnih sanitarnih čvorova, uredskih prostora i garderobe kuna, koja uključuje: osoblja (1,683 milijuna kuna); elektroinsta­la­cijske radove • INDIBA uređaj za fizikalnu medicinu (236 tisuća kuna) u suterenu objekta Ružmarinka (223.268 kuna). • videonasofaringolaringoskop za otorinolarinogoliju Započeo je s radom i novouređeni prostor za masaže, (190.495 kuna) orijentiran korisnicima zdravstvenih usluga s tržišta • digitalni dermatoskop za dermatologiju (112.500 (409 tisuća kuna). U tijeku je ostvarenje projekta kuna) Povećanje energetske učinkovitosti toplinske podstani­ • uređaj za IPPB terapiju (91.741 kuna) ce objekta Ružmarinka, kojim se zamjenjuje dotrajalu opremu, adaptira prostor stanice i ugrađuju solarni • UTZ sondu za kardiologiju (73 tisuće kuna) kolektori (450 tisuća kuna). • audiometar za otorinolarinogoliju (62.412 kuna) Thalassotherapia Crikvenica provodi sedam specija­ • ultrazvuk uređaj za kardiologiju (698.750 kuna) lizacija: dvije iz kardiologije, dvije iz fizikalne medicine i • FENO uređaj za pulmologiju (502.158 kuna) rehabilitacije, jednu iz pedijatrije, jednu iz pulmologije te • drugu medicinsku opremu. jednu iz dermatologije i venerologije.

82 UPRAVNI ODJEL ZA ZDRAVSTVO

PSIHIJATRIJSKA BOLNICA RAB

Psihijatrijska bolnica Rab, zdravstvena je ustanova od regionalnog značenja za dijagnostiku, liječenje i unaprje­ đenje mentalnog zdravlja. U mandatnom su razdoblju uložena financijska sredstva za nabavu medicinske opreme u vrijednosti 1,7 milijuna kuna, koja uključuje: • uređaj za ultrazvuk (719 tisuća) • biokemijski analizator (398.750 kuna) • uređaj za funkcionalno-magnetsku stimulaciju (213.655 kuna) • aparat za ergometriju (178.750 kuna) • uređaj za hitnu laboratorijsku dijagnostiku (POC) Obnovljeni paviljon Psihijatrijske bolnice Rab (152 tisuće kuna) • uređaj za acidobazni status (75 tisuća kuna) Psihijatrijska bolnica Rab provela je deset • drugu medicinsku opremu. specijalizacija: pet iz psihijatrije, dvije iz Vozni je park obnovljen jednim vozilom za prijevoz neurologije, dvije iz fizikalne medicine i bolesnika u vrijednosti 152.967 kuna. rehabilitacije te jednu iz interne medicine. Za usluge tekućeg i investicijskog održavanja građe­ vinskih objekata, prijevoznih sredstava i opreme, u Ustanova provodi brojne programe radi podizanja mandatnom je razdoblju uloženo 2,86 milijuna kuna. kvalitete zdravstvene usluge. Jedan je od glavnih Adaptiran je sanitarni čvor Odjela za afektivne preduvjeta zadržati deficitarni zdravstveni kadar radi poremećaje i granična stanja (366 tisuća kuna), uređen čega se sufinancira stanovanje liječnika specijalista i je istočni pristupni put paviljonima za osobe s ostalih zdravstvenih djelatnika. invaliditetom (422.400 kuna) i adaptiran unutrašnji prostor bolničkog odjela za bolesti ovisnosti (3.887.718 kuna). Sanirani su balkon i krov na zgradi integrativne LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ rehabilitacije (97.813 kuna). Projekt obnove bolničkih paviljona Psihijatrijske bolnice Lječilište Veli Lošinj, zdravstvena je ustanova za liječenje Rab, koji je započeo 2007. godine, obuhvaća rekon­ bolesti dišnih organa i kože. strukciju i nadogradnju postojećih paviljona A i B radi U mandatnom su razdoblju uložena financijska sredstva rasterećenja kapacitiranosti postojećih soba te pobolj­ za nabavu medicinske opreme u vrijednosti 340 tisuća šanja standarda i uvjeta boravka bolesnika. Tom se kuna, koja uključuje: obnovom želi prilagoditi smještajni standard i kapacitet te infrastrukturu postojećim i budućim zakonskim • medicinske ležajeve za ordinacije i fizikalnu terapiju propisima Europske unije. U razdoblju od 2007. do 2017. (99.700 kuna) godine, uloženo je 16,5 milijuna kuna u obnovu paviljona. • digitalni dermatoskop (75 tisuća kuna) Radovi su izvedeni u pet faza. • MCT injektor (35.430 kuna) Tijekom 2019. započela je VI. faza rekonstrukcije koja se • drugu opremu. odnosi na preostale, unutarnje radove postojećih Za usluge tekućeg i investicijskog održavanja građe­ paviljona A i B. U srpnju 2020. godine ishodovana je vinskih objekata, prijevoznih sredstava i opreme, u uporabna dozvola i završena je VI. faza obnove paviljona. mandatnom je razdoblju uloženo 1,246 milijuna kuna. Ukupna vrijednost izvedenih radova VI. faze iznosila je 13,8 milijuna kuna financiranih iz Proračuna Primorsko- Projekt revitalizacije Lječilišnog centra Veli Lošinj, koji je goranske županije. Preostaje opremanje paviljona započeo 2013. godine, obuhvaća izgradnju lječilišno- potrebnom opremom i namještajem kako bi se mogao turističkog kompleksa radi unaprjeđenja preventivne staviti u funkciju. Psihijatrijska bolnica Rab provela je deset specijalizacija: Lječilište Veli Lošinj provodi dvije specija­li­za­ pet iz psihijatrije, dvije iz neurologije, dvije iz fizikalne cije: jednu iz pulmo­logije i jednu iz pedijatrije. medicine i rehabilitacije te jednu iz interne medicine.

83 2017-2021 Za usluge tekućeg i investicijskog održavanja ZDRAVSTAVENA USTANOVA građe­vinskih objekata, prijevoznih sredstava i opreme, u mandatnom je razdoblju uloženo LJEKARNA JADRAN 1,246 milijuna kuna. Ljekarna Jadran, zdravstvena je ustanova za ljekarničku djelatnost koja posluje na 20 lokacija Primorsko- Od 2016. do 2018. godine provodila se II. faza goranske županije, od kojih je pet novih od 2017. godine. – Rekonstrukcija, nadogradnja i dogradnja Za usluge tekućeg i investicijskog održavanja građe­ objekta Medi­­cin­ski trakt s hidroterapijom, u vinskih objekata, prijevoznih sredstava i opreme, u mandatnom je razdoblju uloženo 2,349 milijuna kuna. vrijednosti 17 milijuna kuna. Od važnijih ulaganja treba spomenuti ljekarnu Novi Vinodolski koja je u potpunosti preuređena i prilagođena suvremenim standardima. Uloženo je 577 tisuća kuna u građevinske radove i 200 tisuća kuna u opremu. U sklopu ljekarne Brajda uređen je laboratorij u kojem se pripremaju magistralni i galenski pripravci za potrebe cijele Ustanove. Vrijednost ulaganja u građevinske radove je 150 tisuća kuna i u opremu 120 tisuća kuna.

Novouređeni Centar zdravlja Magnolija

zdravstvene zaštite, specijalističko-konzilijarne zdrav­ stve­ne zaštite i medicinske rehabilitacije. Time će se omogućiti nadstandardna razina zdravstvene zaštite i otvoriti nova radna mjesta. Od 2013. do 2015. godine, provodila se I. faza, financijske vrijednosti 15 milijuna kuna koja je obuhvaćala rekonstrukciju objekta Park I s Ljekarna u Novom Vinodolskom infrastrukturom, kada su obnovljeni središnji objekt kompleksa Villa Elisabeth – Park I i vanjska infrastruk­ Sve su zdravstvene ustanove kojima je Primorsko- tura kompleksa. goranska županija osnivač, uz brojne druge iz javnog i Od 2016. do 2018. godine provodila se II. faza – Rekon- privatnog sektora zdravstva i turizma, članice Klastera strukcija, nadogradnja i dogradnja objekta Medi­­cin­ski zdravstvenog turizma Kvarnera radi razvoja zdravstva i trakt s hidroterapijom, u vrijednosti 17 milijuna kuna. brendiranja Kvarnera kao regije zdravlja i blagostanja. U tijeku je lll. faza, financijske vrijednosti 22,5 milijuna kuna – Rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja Parka II, i kuhinje. Radovi su započeli u ožujku 2020. godine i predviđa se da će se završiti sredinom 2021. godine. Osigurat će se dovoljan kapacitet kuhinje i prostora za posluživanje, a predviđeno je i povezivanje toplom ve­ zom s objektom Park II i Centrom zdravlja Magnolija. Planirano je urediti parkiralište i internu prometnicu unutar kom­pleksa Lječilišta Veli Lošinj. Ustanova provodi dvije specijalizacije: jednu iz pulmo­ logije i jednu iz pedijatrije.

84 UPRAVNI ODJEL ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

UPRAVNI ODJEL ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Osvrnut ćemo se i na upis učenika u prvi razred osnovne ODGOJNO-OBRAZOVNE škole kojima je Županija osnivač: školske godine 2017./2018. bilo je upisano 1.216 učenika, a 2020./2021. USTANOVE U ŽUPANIJI upisano je 1.144 učenika. Iz podataka je vidljiv pad broja učenika upisanih u prvi razred osnovne škole u nave­ Osnovne škole denom razdoblju (Grafikon 2.). Na području Primorsko-goranske županije djeluju 62 osnovne škole i 6 osnivača osnovnih škola. Županija Grafikon 1. Broj učenika u županijskim osnovnim školama je osnivač 32 osnovne škole u čijem se sastavu nalazi i po školskim godinama 40 područnih škola, Grad Rijeka je osnivač 25 osnovnih škola, Grad Crikvenica dviju, Grad Opatija jedne osnovne škole, Društvo prijatelja waldorfske pedagogije osnivač je Osnovne waldorfske škole i Riječka nadbiskupija Kato­ličke osnovne škole Josip Pavlišić Rijeka. U osnovnim školama na području Županije, školske godine 2017./2018. bio je 19.201 učenik, a 2020./2021. ukupno 19.255 učenika, dakle 54 učenika više. Osnovne škole kojima je Županija osnivač (32) nalaze se Grafikon 2. Broj učenika prvih razreda u županijskim u sljedećim područjima: u tzv. „riječkom prstenu“ 9 osnovnim školama po školskim godinama škola, na području Liburnije 3 škole, na otocima Krku, Lošinju, Cresu i Rabu 6 škola, u Gorskom kotaru 11 škola i u vinodolskom području 3 osnovne škole. Školske godine 2017./2018. škole kojima je Županija osni­vač pohađalo je 9.565 učenika, a 2020./2021. škol­ ske godine 9.550 učenika (Grafikon 1.).

Unutrašnjost Prve sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci

85 2017-2021

Srednje škole Na području Županije djeluju 32 srednje Na području Županije djeluju 32 srednje škole i 3 škole i tri osnivača srednjih škola. Pri­ osnivača srednjih škola. Primorsko-goranska županija morsko-goranska županija osnivač je 30 osnivač je 30 srednjih škola, a preostale dvije su privatne, jedna s pravom javnosti kojoj je osnivač srednjih škola, a preostale dvije su privatne, Hrvatska salezijanska provincija, a drugoj je osnivač jedna s pravom javnosti kojoj je osnivač privatna osoba. Hrvatska salezijanska provincija, a drugoj je Od županijskih škola, 18 se nalazi na području Grada osnivač privatna osoba. Rijeke, na području Liburnije su 3 srednje škole, kao i na otocima (Krku, Lošinju, Rabu) i u Gorskom kotaru, te jedna na vinodolskom području. U svim srednjim školama na području Županije, školske 2017./2018. godine bilo je upisano 9.354 učenika, a školske godine 2020./2021. upisano je 9.286 učenika. Vidljivo je smanjenje broja učenika upisanih u srednje škole Primorsko-goranske županije (Grafikon 3.).

Grafikon 3. Broj učenika u srednjim školama

Učenici se u 1. razred srednje škole prijavljuju elektro­ nički i upisuju putem Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole, što im omogućuje brz i jednostavan upis u željenu srednju školu. Prijave u sustav za učenike počinju potkraj svibnja svake godine. Novouređeni kabinet Medicinske škole u Rijeci Broj upisanih učenika u prvi razred srednje škole po školskim godinama vidljiv je iz Tablice 1. 22 umjetnička i 6 programa za učenike s posebnim Upisnu politiku za upis u srednje škole Županija dogo­ potrebama. vara u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošlja­vanje, Što se tiče obrazovnih programa, 30 % učenika pohađa Hrvatskom gospodarskom komorom i Obrtničkom ko­ gimnazijske programe, 66 % učenika strukovne progra­ mo­rom. me (petogodišnje, četverogodišnje, trogodišnje i dvo- ­go­­dišnje), 3 % učenika umjetničke programe i 1 % Tablica 1. Broj upisanih učenika u prvi razred srednje škole obrazovnih programa predviđeno je za učenike s teško­ po školskim godinama ćama u razvoju.

Školska godina Broj upisanih učenika u prvi razred Učenički domovi 2017./2018. 2.408 Primorsko-goranska županija osnivač je četiri učenička 2018./2019. 2.493 doma, dok je Družba sestara Presvetog Srca Isusova 2019./2020. 2.484 Marije Krucifikse Kozulić osnivač jednoga učeničkog 2020./2021. 2.475 Upisnu politiku za upis u srednje škole Županija dogo­vara u suradnji s Hrvatskim U srednjim školama kojima je Županija osnivač provodi zavodom za zapošlja­vanje, Hrvatskom se 107 različitih obrazovnih programa, od čega su: 6 gimnazijskih, 73 strukovna (jedan petogodišnji, 42 četve­ gospodarskom komorom i Obrtničkom ro­godišnja, 28 trogodišnjih i 2 dvogodišnja programa), komorom.

86 UPRAVNI ODJEL ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Grafikon 4. Broj učenika smještenih u učeničkim domovima po školskim godinama GLAZBENO OBRAZOVANJE

Uvažavajući interese i potrebe učenika za glazbenim obrazovanjem, Primorsko-goranska županija prepoz­ nala je njegovo značenje i važnost, te osigurala uvjete za njegovu provedbu diljem Županije, od Gorskog kotara do naših otoka. Primorsko-goranska županija osnivač je dviju glazbenih škola: Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova u Rijeci (osnovna i srednja škola) i Osnovne glazbene škole Ive doma. Osim samostalnih učeničkih domova, još dva Tijardovića u Delnicama. učenička doma su u sastavu srednjih škola – Pomorske škole Bakar i Željezničko-tehničke škole iz Moravica. Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova u Rijeci organi­ Učenički domovi su važna podrška srednjem obrazo­ zira nastavu za osnovno i srednje obrazovanje. U sasta- vanju jer zahvaljujući njima učenici iz manjih mjesta vu škole djeluju i dva područna odjela na otocima Rabu i mogu odabrati željenu srednju školu. Krku. Osnovno glazbeno obrazovanje svake godine u toj školi pohađa oko 520 učenika, dok srednje glazbeno Školske 2017./2018. godine u domove je bilo smješteno obrazovanje oko 120 učenika. Škola je u lipnju 2020. go­ 882 učenika, dok je u školskoj 2020./2021. godini dine proslavila 200. obljetnicu osnutka i pre­poz­nat­ljivog smješten 941 učenik, što je više za 59 učenika ili 7 % rada. (Grafikon 4.). Osnovna glazbena škola Ive Tijardovića u Delnicama ima u svom sastavu dva područna odjela: Vrbovsko i Fužine. Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova u Školu godišnje upisuje oko 95 učenika. Rijeci organizira nastavu za osnovno i U Primorsko-goranskoj županiji djeluju i glazbeni odjeli osnovani pri osnovnim školama u Kastvu, Novom Vino­ srednje obrazovanje. U sastavu škole dolskom, Malom Lošinju i Cresu. djeluju i dva područna odjela na otocima Zaključno, glazbeno obrazovanje u Primorsko-goran­skoj Rabu i Krku. Osnovno glazbeno obrazo­ županiji pohađa oko 1.100 učenika, što je oko 10 posto vanje svake godine u toj školi pohađa oko učenika osnovnih škola u glazbenom obrazovanju i 520 učenika, dok srednje glazbeno obrazo­ jedan posto učenika srednjih škola. vanje oko 120 učenika.

Glazbeni odjel pri Osnovnoj školi Frane Petrića u Cresu

87 2017-2021 STANDARD USTANOVA Svake je godine obavljeno 30-ak zahvata investicijskog održavanja na osnovnim i OSNOVNOG I SREDNJEG srednjim školama te na zgradama uče­ ŠKOLSTVA ničkih domova. Tijekom ljetnih praznika bilo je svake godine otvoreno više od 65 Iz županijskog Proračuna financiraju se materijalni gradilišta. troškovi, kapitalna ulaganja, nabava opreme i investi­ cijska ulaganja za osnovne i srednje škole, te investicijska ulaganja i subvencije smještaja i prehrane učenika za izmjene vanjske stolarije i ostali specifični radovi), za što učeničke domove s ciljem da se svim učenicima je ukupno izdvojeno oko 19,2 milijuna kuna. omogući stjecanje kvalitetnog obrazovanja i uspješnog razvoja potencijalnih sposobnosti uz jednake uvjete. Svake je godine obavljeno 30-ak zahvata investicijskog održavanja na osnovnim i srednjim školama te na U mandatnom je razdoblju uvedena potpuna primjena zgradama učeničkih domova. Tijekom ljetnih praznika računalnog programa Riznice Primorsko-goranske bilo je svake godine otvoreno više od 65 gradilišta. županije u svim osnovnim i srednjim školama te uče­ ničkim domovima, što je omogućilo cjelovito i transpa- Županija je kao osnivač osnovnih i srednjih škola od rentno financijsko poslovanje putem sustava, a Županiji 2017. do 2020. godine pripremala i provodila izgradnju kao osnivaču bolji uvid u poslovanje svojih ustanova. kapitalnih objekata. Izvedbom kapitalnih projekata Upravni odjel za odgoj i obrazovanje sustavno prati školstva uvelike se pridonijelo kvalitetnijoj provedbi financijsko poslovanje svojih ustanova. Rezultat toga je odgojno-obrazovnih procesa i poboljšanju uvjeta za gotovo 100 % realizacija planiranih sredstava svake izvršenje nastavnih i školskih kurikuluma. godine. U mandatnom su razdoblju sagrađene čak četiri školske Ulaganja u investicijsko održavanje objekata školstva sportske dvorane u suradnji s jedinicama lokalne planirana su veoma pažljivo s obzirom na veliki broj samouprave čime se osigurala kvalitetnija provedba objekata – 90 u osnovnim školama i 67 u srednjem nastave tjelesno-zdravstvene kulture i u poslije­ obrazovanju (ukupno 157). Prednost su imali zahvati koji podnevnim i večernjim satima novi kvalitetni prostor za su omogućili nesmetano odvijanje nastavnog procesa, kulturu, sport i rekreaciju. To je zasigurno pridonijelo poput sanacija kotlovnica, izmjena vanjske stolarije, kvaliteti života mladih i lokalnog stanovništva u tim pokrova škola i slično. sredinama. U mandatnom su razdoblju izvedeni svi planirani Također je dograđeno i rekonstruirano pet osnovnih prioritetni zahvati na objektima osnovnih i srednjih škola što je stvorilo preduvjete da se u dvije osnovne škola te učeničkih domova (sanacije krovova, fasada, škole prijeđe na rad u jednoj smjeni. U nastavku se daje sanitarnih čvorova, unutrašnjih i vanjskih prostora, pregled svih obavljenih radova.

Područna škola u Baški

88 UPRAVNI ODJEL ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

KAPITALNI PROJEKTI U U mandatnom su razdoblju sagrađene čak četiri školske sportske dvorane u suradnji s OSNOVNOM OBRAZOVANJU jedinicama lokalne samouprave čime se osigurala kvalitetnija provedba nastave Rekonstrukcija Osnovne škole Fran Krsto tjelesno-zdravstvene kulture i u poslije­pod­ Frankopan Krk – Područna škola Baška, s nevnim i večernjim satima novi kvalitetni izgradnjom školske sportske dvorane prostor za kulturu, sport i rekreaciju. To je Projekt dogradnje i rekonstrukcije škole te izgradnje zasigurno pridonijelo kvaliteti života mladih i školske sportske dvorane odvijao se od 2015. do 2017. godine. Izvedeni su radovi potpune i cjelovite lokalnog stanovništva u tim sredinama. rekonstrukcije postojeće zgrade škole, dograđena je jednodijelna školska sportska dvorana i uređen je okoliš. Prostorni kapaciteti škole povećani su za oko 500 m2 i i uređen je okoliš. Ukupna vrijednost projekta iznosila je sadašnja ukupna neto površina škole i dvorane iznosi oko 28,5 milijuna kuna, od čega je Županija sufinancirala 1.802,40 m2. Novoobnovljeni i dograđeni prostori 40 % u iznosu od oko 11,4 milijuna kuna, a preostali iznos Područne škole i dvorane opremljeni su prema najvišim od 17,1 milijun kuna financirala je Općina Punat. standardima za kvalitetno učenje, ali i za provedbu izvanškolskih aktivnosti, sportskih događanja i kvalitetne Školska sportska dvorana Osnovne škole organizacije slobodnog vremena. Ukupna vrijednost Hreljin investicije iznosila je oko 18,5 milijuna kuna, od čega je Županija sufinancirala 50 % troškova u iznosu od oko Projekt izgradnje školske sportske dvorane i dogradnje 9,2 milijuna kuna, dok je preostalih 50 % sufinancirala učionica Osnovne škole Hreljin završen je 2018. godine. Općina Baška. Nositelj projekta bio je Grad Bakar, a Županija je tijekom 2017. i 2018. godine sufinancirala nabavu opreme Rekonstrukcija Osnovne škole Fran Krsto školske sportske dvorane s iznosom od 1,5 milijun kuna. Ukupna vrijednost investicije iznosila je 18,6 milijuna Frankopan Krk – Područna škola Punat, s kuna. izgradnjom školske sportske dvorane Projekt dogradnje i rekonstrukcije škole i izgradnje Rekonstrukcija i dogradnja Osnovne škole školske sportske dvorane odvijao se od 2015. do 2018. Jelenje – Dražice s izgradnjom školske godine i realizirao u suradnji s Općinom Punat. sportske dvorane Izvedenim radovima rekonstruirana je postojeća zgrada škole, dograđeno je novih 630 m2 školskog prostora, Provedba projekta započela je 2017. godine izradom sagrađena je jednodijelna školska sportska dvorana projektne dokumentacije i ishođenjem svih potrebnih veličine 1.100 m2, moderniziran je sustav grijanja, uveden dozvola za gradnju ovoga velikog projekta. Izvođenje je sustav hlađenja, instalirana je fotonaponska elektrana radova započelo je 2018. godine, a radovi su završeni

S otvorenja nove školske sportske dvorane u Puntu

89 2017-2021

Nova učionica razredne nastave Osnovne škole Čavle

početkom 2021. godine. Izvedena je potpuna rekon­ Dogradnja Osnovne škole Dr. Andrija strukcija i dogradnja zgrade škole u Dražicama, čime se Mohorovičić Matulji kapacitet postojeće zgrade proširio za 11 novih učionica. U odnosu na prijašnjih 10 učionica, omogućen je rad Dogradnja Osnovne škole Dr. Andrija Mohorovičić u škole na jednoj lokaciji i u jednoj smjeni. Škola je do sada Matuljima odvijala se od 2018. do 2020. godine u radila na dvije lokacije, u dvije općine. suradnji s Općinom Matulji. Dograđen je troetažni aneks škole koji sadrži prostor za više namjena i osam novih Osim navedenog, dograđena je jednodijelna školska učionica s pripadajućim kabinetima. Uređen je spoj sportska dvorana koja je toplom vezom povezana sa novog i starog dijela zgrade škole i svi su novouređeni zgradom škole. Cjelokupnim zahvatom građevina škole prostori opremljeni u skladu sa standardima za u Dražicama povećana je za oko 2.800 m2 bruto kvalitetno učenje. Realizacijom projekta prostorni površine, a predviđeno je i korištenje kotlovnice na kapaciteti škole povećani su za oko 880 m2 čime su biomasu s pripadajućim spremištem, ugradnja dizala i stvoreni uvjeti za jednosmjenski rad. Ukupna vrijednost uređenje okoliša. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko projekta je oko 12 milijuna kuna, od čega je Županija 40,7 milijuna kuna, od čega je Županija sufinancirala sufinancirala 50 % u iznosu 6 milijuna kuna. 60 %, odnosno 24,7 milijuna kuna.

Dogradnja Osnovne škole Čavle Uređen je spoj novog i starog dijela zgrade Osnovne škole Dogradnja Osnovne škole Čavle odvijala se od 2015. do Dr. Andrija Mohorovičić u Matuljima. 2018. godine u suradnji s Općinom Čavle. Provedba projekta obuhvaćala je dogradnju novog krila škole ukupne neto površine 1.650,63 m2 u kojem je smješteno osam novih učionica razredne nastave, novi ulaz u školu, sigurnosno stubište i dizalo za osobe smanjene pokretljivosti. Izvedeno je kolnopješačko i hortikulturno uređenje okoliša. Dogradnjom učionica i pratećih sadržaja omogućio se rad škole u jednoj smjeni. Ukupna vrijednost investicije iznosila je 13,3 milijuna kuna, od čega je Primorsko-goranska županija sufinancirala 57 % u iznosu 7,6 milijuna kuna.

90 UPRAVNI ODJEL ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Suradnjom Općine Viškovo i Županije izrađena je KAPITALNI PROJEKTI projektna dokumentacija i ishodovana je građevinska dozvola za izgradnju nove škole s novom školskom OSNOVNOG ŠKOLSTVA U sportskom dvoranom. Za izradu projektne dokumen­ NOVOM MANDATNOM tacije i ostalih pripremnih aktivnosti Županija je do sada utrošila 1,5 milijuna kuna. Procijenjena vrijednost pro­ RAZDOBLJU, A ZAPOČETI U jekta iznosi oko 80 milijuna kuna, a troškove u jednakim omjerima sufinancirale bi Općina Viškovo i Županija. OVOM MANDATNOM Početak gradnje nove osnovne škole kapaciteta 500 RAZDOBLJU učenika predviđen je potkraj 2021. godine. Dogradnja Osnovne škole Ivana Rabljanina Rab Projekt izgradnje nove osnovne škole Marinići na području Općine Viškovo Projekt je započeo 2018. godine izradom projektne dokumentacije i ishodovanjem građevinske dozvole za Zbog iznimno velikog povećanja broja djece na području dogradnju Osnovne škole Ivana Rabljanina na otoku Općine Viškovo, postojeći kapaciteti Osnovne škole Sveti Rabu. Dogradnjom novih učionica i pratećih prostora Matej nedostatni su za provedbu odgojno-obrazovnog omogućit će se rad škole u jednoj smjeni i povećanje rada jer sadašnja osnovna škola ima svake godine više prostornih kapaciteta za oko 1.000 m2. Procijenjena od 920 učenika. Zalaganjem Županije, Vlada Republike vrijednost projekta je oko 12 milijuna kuna, od čega bi Hrvatske izmijenila je mrežu osnovnih škola na ovom Županija sufinancirala 50 %, tj. 6 milijuna kuna u području i predviđena je gradnja nove osnovne škole na razdoblju od 2021. do 2023. godine, dok bi ostatak području Marinića. investicije sufinancirao Grad Rab.

Suradnjom Općine Viškovo i Županije KAPITALNI PROJEKTI U izrađena je projektna dokumentacija i SREDNJEM OBRAZOVANJU ishodovana je građevinska dozvola za izgradnju nove škole s novom školskom Sanacija unutrašnjih prostora zgrade Prve sportskom dvoranom. Za izradu projektne sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci dokumen­tacije i ostalih pripremnih aktiv­ Preseljenjem Medicinske škole i uređenjem unutrašnjih prostora zgrade Prve sušačke hrvatske gimnazije koje je nosti Županija je do sada utrošila 1,5 milijuna koristila Medicinska škola, omogućeno je održavanje kuna. Procijenjena vrijednost pro­jekta iznosi nastave u jednoj smjeni, a time i kvalitetnija provedba oko 80 milijuna kuna. nastavnih planova i programa škole. Projekt je u cijelosti financirala Županija s 3,2 milijuna kuna. Zanimljiv je podatak da Prva sušačka hrvatska gimnazija prvi put u Vizualizacija buduće nove škole u Marinićima povijesti škole sada radi u jednoj smjeni.

91 2017-2021 KAPITALNI PROJEKTI SREDNJEG ŠKOLSTVA U NOVOM MANDATNOM RAZDOBLJU, A ZAPOČETI U OVOM MANDATNOM RAZDOBLJU

Izgradnja školske sportske dvorane S primopredaje vozila za stručnu praksu učenika Prometne Medicinske škole u Rijeci škole u Rijeci… … i vozila za Ugostiteljsku školu Opatija Primorsko-goranska županija započela je s provedbom projekta izgradnje školske sportske dvorane 2017. godine izradom projektne dokumentacije i ishođenjem dozvola. Projektom je predviđena izgradnja školske sportske dvorane s prostorom za igralište košarke i odbojke te pratećim i pomoćnim prostorima (platforma za klima-komoru za grijanje, hlađenje i ventilaciju dvorane), ukupne zatvorene bruto površine 920,36 m2. Predviđeno je i uređenje okoliša, izgradnja pomoćnoga natkrivenoga zatvorenog ulaza u dvorište za vanjske korisnike i ugradnja sustava energetski učinkovitog grijanja dizalicom topline. Novosagrađena dvorana će se toplom vezom povezati s Medicinskom školom. Gradnja bi započela 2021. godine. Provedbom projekta ojačat će se infrastrukturni opreme. Posebna pozornost posve­ćena je nabavci stro­ kapaciteti za sport i rekreaciju koji će utjecati na jeva i uređaja potrebnih strukovnim srednjim školama. kvalitete života učenika Medicinske škole, Učeničkog Nabavljena su i četiri kombi vozila za prijevoz učenika doma Kvarner, lokalnih sportsko-rekreativnih klubova, osnovnih škola u Skradu, Fužinama, Ravnoj Gori i Klani u uključujući i klubove osoba s invaliditetom. Procijenjena iznosu 770 tisuća kuna, vozilo za stručnu praksu vrijednost ovog projekta iznosi oko 13 milijuna kuna. učenika Prometne škole u Rijeci i vozilo za Ugostiteljsku školu Opatija u ukupnom iznosu 777 tisuća kuna. OPREMANJE OSNOVNIH I U mandatnom razdoblju za opremanje osnovnih škola Županija je izdvojila 3,8 milijuna kuna, a za srednje škole SREDNJIH ŠKOLA TE i učeničke domove 2,7 milijuna kuna. UČENIČKIH DOMOVA • • • Ukupna ulaganja u odgojno-obrazovne ustanove kojima Županija je od 2017. do 2021. godine financirala nabavu je Županija osnivač tijekom mandatnog razdoblja opreme za potrebe osnovnih i srednjih škola te učeničkih iznosila su 114,043 milijuna kuna. Od toga iznosa 88,384 domova u vrijednosti 6,5 milijuna kuna. Financirana je milijuna kuna odnosilo se na istaknuta kapitalna nabava školskog namještaja, računalne i uredske opre­ ulaganja, 19,154 milijuna kuna na investicijska ulaganja i me, opreme za održavanje i zaštitu obje­kata (klima- 6,505 milijuna kuna na ulaganja u opremanje osnovnih i uređaji, videonadzor, alarmi sustavi), sportske i glazbene srednjih škola (Tablica 2.).

Tablica 2. Ukupna ulaganja u odgojno-obrazovne ustanove (u kunama)

Godina Investicijska ulaganja Ulaganja u kapitalne projekte Ulaganja u opremanje Ukupna ulaganja 2017. 6.190.000 10.596.000 1.137.000 17.923.000 2018. 4.262.000 34.722.000 3.154.000 42.138.000 2019. 6.101.000 22.161.000 1.357.000 29.619.000 2020. 2.601.000 20.905.000 857.000 24.363.000 Ukupno 19.154.000 88.384.000 6.505.000 114.043.000

92 UPRAVNI ODJEL ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

ENERGETSKA OBNOVA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA

Primorsko-goranska županija je tijekom 2018. i 2019. godine provela najveću kapitalnu investiciju u školstvu – energetsku obnovu osam školskih zgrada osnovnih i srednjih škola te četiriju školskih sportskih dvorana. Nakon izrađene projektne dokumentacije, na kojoj su surađivali Upravni odjel za regionalni razvoj, infra­ strukturu i upravljanje projektima, Upravni odjel za odgoj i obrazovanje te Ustanova Regionalna energetska agencija Kvarner, investicija je prijavljena na javni poziv Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Repub­ like Hrvatske (preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku Svečani završetak radova na energetskoj obnovi Područne škole u Barbatu na Rabu učinko­vitost), na projekt Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustano­ vama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja. ulje zamijenjena je sustavom na biomasu i novim Kvalitetna priprema prijave i cjelokupne dokumentacije termostatskim ventilima na radijatorima; u OŠ Ivana rezultirala je odobravanjem sufinanciranja provedbe Rabljanina ugrađen je termostatski ventil na radijato­ projekta energetske obnove prijavljenih objekata bes­ rima; u PŠ Barbat instalirana je visokoučinkovita dizalica po­vratnim sredstvima EU-a. topline; u OŠ Frane Petrića ugrađeni su solarni kolektori Radovi na energetskoj obnovi izvođeni su na objektima za toplu vodu i termostatski ventili i drugo. OŠ Ivana Gorana Kovačića Vrbovsko, OŠ Petar Zrinski Vrijednost projekta iznosila je oko 37,6 milijuna kuna, od Čabar, OŠ Viktora Cara Emina Lovran, OŠ Ivana čega je osnivač Primorsko-goranska županija izdvojila Rabljanina u Rabu i PŠ Barbat, OŠ Frane Petrića Cres, OŠ najveći iznos – 16,6 milijuna kuna. Ostala sredstva Kraljevica i OŠ Ivana Mažuranića Novi Vinodolski. osigurali su Ministarstvo graditeljstva i prostornog Tim su projektom sanirani fasade i krovovi te uređenja (MGIPU) u iznosu 11,5 milijuna kuna, Mini­ izmijenjene stolarije. Obavljeni su i radovi na instalaciji starstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije uređaja za daljinsko očitanje potrošnje energije i vode te (MRRFEU) ukupno 7,2 milijuna kuna, Fond za obnovu i njihovo spajanje na centralnu računalnu aplikaciju, i energetsku učinkovitost (FZOEU) 3,7 milijuna kuna i radovi na instalaciji energetski učinkovite rasvjete. U OŠ jedinice lokalne samouprave (JLS) 2,3 milijuna kuna Ivana Gorana Kovačića Vrbovsko kotlovnica na loživo (Tablica 3.).

Tablica 3. Vrijednost projekta energetske obnove osnovnih i srednjih škola (u kunama)

Vrijednost Udjel Škola Udjel MGIPU Udjel JLS Udjel FZOEU Udjel PGŽ projekta MRRFEU OŠ Ivana Gorana 4.033.822,56 1.530.854,79 571.967,02 - 295,94 1.930.704,81 Kovačića, Vrbovsko OŠ Petar Zrinski, Čabar 3.981.332,13 1.813.967,49 697.128,21 - 584,14 1.469.652,29 OŠ Viktora Cara Emina, 5.761.889,46 1.707.258,91 1.207.450,62 600.000,00 643,78 2.246.536,15 Lovran OŠ Ivana Rabljanina, 5.463.569,65 1.373.271,86 950.631,53 347.852,00 513,08 2.791.301,18 Rab PŠ Barbat, Rab 1.159.901,14 233.433,92 147.518,60 70.000,00 522.89 708.425,73 OŠ Frane Petrića, Cres 7.666.476,73 2.037.152,77 1.542.931,86 400.000,00 458.67 3.685.933,43 OŠ Kraljevica, Kraljevica 3.460.084,46 1.054.788,24 719.186,69 355.000,00 348,37 1.330.761,16 OŠ Ivana Mažuranića, 6.048.526,41 1.771.768,23 1.328.889,07 543.130,00 414,36 2.404.324,75 Novi Vinodolski Ukupno 37.575.602,54 11.522.496,21 7.165.703,60 2.315.982,00 3.781,23 16.567.639,50

93 2017-2021

Tablica 4. Financiranje međumjesnog prijevoza učenika srednjih škola (u kunama)

Godina Opis Ukupno 2018. 2019. 2020. Plan 2021. Financiranje prijevoza učenika 9.100.000 9.780.651 7.300.000 9.400.000 37.450.892 srednjih škola MZOS

PRIJEVOZ UČENIKA REGIONALNI CENTRI OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA KOMPETENTNOSTI

Županija je zakonski obvezna osiguravati prijevoz Koncept regionalnih centara kompetentnosti osmišljen učenika osnovnih škola posebnim i linijskim prijevozom. je kao odgovor na potrebe gospodarstva u kojima će se Posebni prijevoz koristi 880 učenika iz 11 osnovnih škola, tržište rada povezivati s obrazovanjem. Regionalni centri dok se linijskim prijevozom prevozi oko 600 učenika iz kompetentnosti dio su reforme strukovnog obrazo­ 10 osnovnih škola. Osim toga, oko 220 učenika iz 11 vanja, a za strukovne škole oni znače novu opremu, osnovnih škola svakodnevno se prevozi u školskim nove smještajne kapacitete za učenike i učitelje i više kombijima (sve škole na području Gorskog kotara i OŠ konkretne prakse za učenike. Također i intenzivniju Klana) koje je nabavila i financirala Županija. Ukupno je suradnju s poslodavcima, razvojno-gospodarskim u prijevozu 1.700 učenika osnovnih škola, ili njih 18 %, a subjektima, strukovnim udruženjima, visokim učilištima, vrijednost ugovorenog prijevoza iznosi oko 5,3 milijuna javnim i civilnim sektorom. U Regionalnim centrima će kuna godišnje. se osigurati kvalitetni kadrovi koji bi se nakon završetka obrazovnog procesa bili spremni aktivno i učinkovito Prijevozom je svake školske godine u Primorsko- uključiti u tržište rada. goranskoj županiji obuhvaćeno i oko 4 tisuće učenika srednjih škola. Učenicima srednjih škola koji se prevoze Proces imenovanja Centara kompetentnosti uključivao u međumjesnom javnom prijevozu sufinancira Mini­ je brojne poslove, od objave javnog poziva osnivačima za starstva znanosti i obrazovanja (MZOS) 75 % cijene kandidiranje srednjih strukovnih škola za imenovanjem mjesečne učeničke karte. Godišnje se za prijevoz regionalnim centrima kompetentnosti, ocjenjivanje učenika srednjih škola izdvoji oko 10 milijuna kuna. dostav­ljenih razvojnih planova škola, do donošenja Ukupan iznos sufinanciranja prijevoza učenika srednjih Odluke Ministarstva znanosti i obrazovanja o imeno­vanju škola u razdoblju od 2018. do 2021. godine prikazan je u regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obra­ Tablici 4. zovanju. Imenovanje Regionalnih centara kompe­­ten­tnosti u pet prioritetnih područja (Turizam i ugo­stiteljstvo, Elektrotehnika i računalstvo, Zdravstvo, Strojarstvo i Poljoprivreda) bilo je temelj za mogućnost povlačenja bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije u S primopredaje kombija za prijevoz učenika Osnovne škole dr. Branimira Markovića u Ravnoj Gori okviru operativnih programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. i Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. U Primorsko-goranskoj županiji četiri srednje strukovne škole sudjeluju u uspostavi Regionalnih centara kompe­ tentnosti u četiri (pod)sektora: • Ugostiteljska škola Opatija, imenovana je Regio­ nalnim centrom kompetentnosti u (pod)sektoru Turizam i ugostiteljstvo u partnerstvu sa SŠ Hrvatski kralj Zvonimir Krk, SŠ dr. Antuna Barca Crikvenica, SŠ Ambroza Haračića Mali Lošinj, Trgovačko-ugo­ stiteljskom školom Karlovac i Primorsko-go­ranskom županijom. • Medicinska škola u Rijeci, partner je Medicinskoj školi Ante Kuzmanića iz Zadra u (pod)sektoru Zdravstvo. • Elektroindustrijska i obrtnička škola Rijeka, partner je Tehničkoj školi iz Karlovca u (pod)sektoru Elektro­tehnika i računalstvo. • Tehnička škola Rijeka, partner je Strukovnoj školi Vice Vlatkovića iz Zadra u (pod)sektoru Strojarstvo.

94 UPRAVNI ODJEL ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Uspostava i razvoj Regionalnih centara kompetentnosti sredstava, odobreno je 14,5 milijuna kuna, od čega financirana je bespovratnim sredstvima EU-a, uz stopu 10 milijuna kuna za infrastrukturne radove koji uključuju financiranja od 100 %. adaptaciju postojećih radionica (radionica za robotiku i umjetnu inteligenciju, radionica za obnovljive izvore U (pod)sektoru Turizam i ugostiteljstvo – Ugostiteljska energije i mikroupravljače, radionica za CNC i ručnu škola Opatija kao nositelj, potpisala je dva Ugovora o obradu), te 4,5 milijuna kuna za razvoj standarda dodjeli bespovratnih sredstava u ukupnom iznosu zanimanja, standarda kvalifikacija i strukovnog kuriku­ 88.683.119,88 kuna. Prvi je iznos od 30 milijuna kuna u luma u području informacijskih tehnologija, informa- sklopu projekta MREŽA KOM5ENTNOSTI predviđen za tičke sigurnosti i računalnih mreža. infrastrukturne radove i nabavu specijalizirane opreme. Preostali je iznos od 58.683.119,88 kuna u sklopu U (pod)sektoru Strojarstvo – Tehničkoj školi Rijeka, kao projekta RCK RECEPT – Regionalni centar profesija u partneru, temeljem potpisanih Ugovora o dodjeli turizmu, predviđen za razvoj i provedbu programa bespovratnih sredstava, odobreno je 4.647.016,83 kuna, redovitoga obrazovanja, provedbu programa obrazo­ od kojih je 3.347.016,83 kuna predviđeno za nabavu vanja odraslih i cjeloživotnog učenja u Regionalnim specijalizirane opreme kojom će se opremiti radionica centrima kompetentnosti, jačanja kompetencija hidraulike i pneumatike, laboratorij za automatizaciju, odgojno-obrazovnih radnika i mentora zaposlenih kod laboratorij za obnovljive izvore energije, radionica CNC poslodavaca, razvoj individualnih obrazovnih sadržaja za tehnologije, radionica robotike, ispitni laboratorij za osobe s teškoćama u razvoju, promociju strukovnih tehničke materijale i laboratorij za zavarivanje. Iznos od zanimanja i rada Centra, inovacije i suradnju s visokim 1,3 milijuna kuna predviđen je za nabavu seta računalnih učilištima i znanstvenim organizacijama, strukovnim radnih stanica za radionice. komorama, udruženjima te relevantnim gospodarskim Primorsko-goranska županija je kao osnivač i partner u subjektima, opremanje škole nositelja i škola partnera. 2019. godini osigurala 500 tisuća kuna za izradu projektne dokumentacije za ulaganja u infrastrukturu i opremu Ugostiteljskoj školi Opatija (250 tisuća kuna), Elektroindustrijskoj i obrtničkoj školi Rijeka (125 tisuća kuna) i Medicinskoj školi u Rijeci (125 tisuća kuna).

EU PROJEKT UZ POMOĆNIKE U NASTAVI DO INKLUZIVNOG OBRAZOVANJA U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI Županija već sedmu godinu zaredom svojim učenicima omogućava veliki broj pomoćnika u nastavi apliciranjem na Javni poziv za dobivanje financijskih sredstava iz Europskoga socijalnog fonda u sklopu Operativnog pro­ grama Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Sudionici potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava Ugostiteljskoj školi Opatija u sklopu projekta RCK Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je u srpnju RECEPT – Regionalni centar profesija u turizmu, u lipnju 2017. godine otvoreni Poziv za dostavu projektnih 2020. godine prijedloga – Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno- U (pod)sektoru Zdravstvo – Medicinskoj školi u Rijeci, obrazovnim ustanovama faza III. Projekt pod nazivom kao partneru, temeljem potpisanih Ugovora o dodjeli Uz pomoćnike u nastavi do inkluzivnog obrazovanja u bespovratnih sredstava, odobreno je 10.083.614,15 kuna, Primorsko-goranskoj županiji, odobren je na razdoblje od čega 7.434.716,58 kuna za uređenje prostora i od četiri godine (2017. – 2021.) u iznosu 14.677.783,20 opremanje na lokalitetu unutar Kliničkoga bolničkog kuna, a bespovratna sredstva dodijeljena su u iznosu centra i 2.648.987,57 kuna predviđenih za razvoj novih 10 milijuna kuna, uz vlastito sufinanciranje Primorsko- zanimanja wellness tehničara i nutricionista. goranske županije uz stopu 31,87 %, odnosno 4.677.783,20 kuna. U (pod)sektoru Elektrotehnika i računalstvo – Elektroindustrijskoj i obrtničkoj školi Rijeka, kao partneru, Projektom se osigurava potpora pomoćnika u nastavi/ temeljem potpisanih Ugovora o dodjeli bespovratnih stručnih komunikacijskih posrednika za učenike s

95 2017-2021

Tablica 5. Broj učenika s teškoćama u razvoju i broj pomoćnika u nastavi

Školska godina Broj učenika s teškoćama u razvoju Broj pomoćnika u nastavi 2017./2018. 89 88 2018./2019. 83 81 2019./2020. 86 74 2020./2021. 87 80 Ukupno 345 323

Tablica 6. Prikaz sufinanciranja pomoćnika u nastavi iz sredstava Europskoga socijalnog fonda (ESF) i vlastitih sredstava (u kunama)

ESF PGŽ (obvezna vlastita Ukupna Školska godina (bespovratna sredstva) sredstva 31,87 %) vrijednost projekta 2017./2018. 2.185.911,30 1.022.530,35 3.208.441,65 2018./2019. 2.114.898,20 981.164,46 3.096.062,66 2019./2020. 1.936.130,25 904.690,26 2.840.820,51 2020/2021. 2.676.198,75 1.251.878,08 3.928.076,84 Ukupno 8.913.138,50 4.160.263,15 13.073.401.66

Županija već sedmu godinu zaredom svojim učenicima omogućava veliki broj pomoćnika u nastavi apliciranjem na Javni poziv za dobivanje financijskih sredstava iz Europskoga socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.

teškoćama u razvoju u 28 škola koje su partneri, kako bi se učenicima osiguralo pravo na kvalitetno obrazovanje, što je u skladu s temeljnim načelima Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, Deklaracije o pravima osoba s invaliditetom i Ustavom Republike Hrvatske. U školskoj 2020./2021. godini osigurano je 80 pomoćnika u nastavi za 87 učenika: 59 pomoćnika u osnovnim i 21 pomoćnik u srednjim školama. (Tablica 5.). Cilj je ovog projekta pružiti potporu uključivanju učenika s teškoćama u razvoju u njima primjerene programe odgoja i obrazovanja u osnovnoškolskim i srednjo­ školskim odgojno-obrazovnim ustanovama, radi ostva­- rivanja uspješnije socijalizacije te podizanja razine obrazovnih postignuća i emocionalnog funkcioniranja. Ukupan iznos sufinanciranja pomoćnika u nastavi iz sredstava Europskoga socijalnog fonda (ESF) i vlastitih sredstava u četiri školske godine prikazan je u Tablici 6. Uz jednakost u obrazovanju, projekt promovira prihva­ ćanje različitosti u lokalnoj zajednici, osigurava bolja postignuća i emocionalno funkcioniranje učenika s teškoćama te uspješniju socijalnu klimu u odgojno- Pročelje Prve riječke hrvatske gimnazije obra­zovnim ustanovama.

96 UPRAVNI ODJEL ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

kata mogu se izdvojiti Start your own business i EU PROJEKTI U OSNOVNIM I Through experience to competence, čija je vrijednost gotovo 2 milijuna kuna. U okviru tih projekata učenici su SREDNJIM ŠKOLAMA imali priliku obavljati stručnu praksu te volontirati i stjecati iskustvo za europsko tržište rada. U osnovnim i srednjim školama kojima je osnivač Primorsko-goranska županija u protekle četiri godine Više EU projekata provode također Prva sušačka provođeni su brojni EU projekti, najveći dio njih u sklopu hrvatska gimnazija u Rijeci i Prva riječka hrvatska Erasmus+ programa. Riječ je o najvećem programu gimnazija. Njihova zajednička vrijednost projekata iznosi Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i 9,5 milijuna kuna, a obuhvaća razmjenu učenika, razvoj sport, koji je posebno usmjeren povezivanju mladih s inovacija, izobrazbe nastavnika i nabavu opreme. poslovnim sektorom i za usavršavanjem u inozemstvu. Ukupna vrijednost koju će 19 srednjih škola ostvariti pro­vedbom projekata iznosi 102 milijuna kuna. Od osnovnih škola, EU projekte u sklopu programa Erasmus+, provode četiri škole: OŠ Ivana Rabljanina Iznos svih odobrenih EU projekata je gotovo 104 milijuna Rab, OŠ Bakar, OŠ Ivanke Trohar Fužine i OŠ dr. kuna bespovratnih sredstava. Branimira Markovića u Ravnoj Gori. Ukupna vrijednost koju će te škole uprihodovati provedbom projekata iznosi 2,1 milijun kuna. PROGRAMI IZVANNASTAVNIH Od srednjih škola, njih čak 19 od 31, uključeno je u pro­ AKTIVNOSTI U OSNOVNIM I vedbu EU projekata. Posebno valja istaknuti Srednju školu Hrvatski kralj Zvonimir Krk koja provodi čak osam SREDNJIM ŠKOLAMA I EU projekata za čiju će provedbu ostvariti gotovo 9 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Od većih proje­ UČENIČKIM DOMOVIMA

Prepoznajući obrazovanje kao iznimno važan čimbenik Više EU projekata provode također Prva za razvoj, Primorsko-goranska županija osigurava ustanovama čiji je osnivač dodatna sredstva kojima se sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci i Prva omogućuju uvjeti za kvalitetnije obrazovanje, razvoj riječka hrvatska gimnazija. Njihova znanja i vještina prema potrebama i interesima učenika. zajednička vrijednost projekata iznosi 9,5 Tim se programima zadovoljavaju specifične potrebe pojedinih skupina učenika, kao što su učenici s milijuna kuna, a obuhvaća razmjenu uče­ teškoćama u razvoju, daroviti učenici, učenici – putnici i nika, razvoj inovacija, izobrazbe nastavnika dr., i ostvaruju se programi u funkciji unaprjeđenja i nabavu opreme. Ukupna vrijednost koju školstva. Kao važan doprinos razvoju glazbene kulture, u Županiji su osnovani novi glazbeni odjeli na otocima – će 19 srednjih škola ostvariti pro­vedbom Krku pri Osnovnoj školi F. K. Frankopan te na Cresu i projekata iznosi 102 milijuna kuna. Lošinju, također pri županijskim osnovnim školama.

Osnovna škola Ivana Rabljanina Rab

97 2017-2021

Programi Školskog kurikuluma priznatih diploma i dobiva se međunarodno priznati oblik školovanja koji do sada u Županiji nije postojao. Primorsko-goranska županija nastoji svakako unaprije­ Za navedeni program Županija je do sada izdvojila diti programske aktivnosti ustanova školstva na način 300 tisuća kuna. da sufinancira programe Školskog kurikuluma izvan­ nastavnim slobodnim aktivnostima i time podiže razinu kvalitete svojih škola i učeničkih domova. Programi Obilježavanje postignuća učenika i nastavnika Školskog kurikuluma važni su jer se njima zadovoljavaju Županija je od osnutka uključena u provedbu županijske želje učenika za dodatnim znanjem i kreativnošću, dok razine natjecanja i smotri učenika osnovnih i srednjih se istovremeno učenicima kojima je potrebna dodatna škola. Ta se natjecanja i smotre učenika u znanju, vješti­ pomoć osigurava potrebna podrška u radu. Ti programi nama i sposobnostima osnovnih i srednjih škola svake obuhvaćaju od jezično-izražajnog područja, humani­ godine provode prema vremeniku natjecanja Agencije stičkog, prirodoslovno-matematičkog, tehničko-pro- za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske i Agencije za met­nog, gospodarstvenog i strukovnog, umjetničkog, strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Republike ekološkog, područja građanskog odgoja, do tjelesnog i Hrvatske na tri razine: školska, županijska i državna. zdravstvenog područja i dr. Domaćini županijskih natjecanja su osnovne i srednje škole kojima je osnivač Županija, škole i odgojno-obra­ Programima Školskog kurikuluma godišnje je obuhva­ zovne ustanove drugih osnivača te učenički domovi. ćeno oko 5 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola. Županija je za ovu namjenu u proteklom mandatnom razdoblju izdvojila 5,4 milijuna kuna.

International Baccalaureate Diploma Tijekom školske godine organizira se i Programme (IBDP) Prve riječke hrvatske provede oko 40 natjecanja i smotri na gimnazije kojima na županijskoj razini godišnje sudje­ Prva riječka hrvatska gimnazija je s procesom uvođenja luje oko 2.500 učenika i oko 500 članova novog IBDP programa – programa međunarodne županijskih i prosudbenih povjerenstava. U mature na engleskom jeziku, započela u 2019. godini. razdoblju od 2017. do 2021. godine za ovu je Tim se oblikom školovanja mladim ljudima otvara mogućnost za stjecanje kvalifikacija međunarodno namjenu Županija izdvojila 1,8 milijuna kuna.

Nagrađeni odgojno-obrazovni djelatnici na Svjetskom danu učitelja 2019. godine

98 UPRAVNI ODJEL ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Županija, kao organizator, u cijelosti financira održavanje Sveučilišta u Rijeci koja je rezultirala partnerskom natjecanja na županijskoj razini, a sufinancira i održa­ ulogom Županije u dugoročnim razvojnim programima vanje natjecanja na državnoj razini ako je domaćin. Sveučilišta. Pojedinačnim potporama raznim progra­ Sufinancira i odlazak učenika na državnu ili međuna­ mima Županija je pridonijela unaprjeđenju rada Sveuči- rodnu razinu i odlaske učenika srednjih škola na razna lišta i promovirala djelatnost visokog obrazovanja. druga natjecanja kako bi potaknula svoje učenike na još Od 2011. godine Županija daje trajnu potporu Sveučilištu u veći iskorak iz zadanih obrazovnih formi. Rijeci za uvođenje novih obrazovnih programa, poput Tijekom školske godine organizira se i provede oko 40 preddiplomskog studija Talijanski jezik i književnost, te natjecanja i smotri na kojima na županijskoj razini sveučilišnih poslijediplomskih specijalističkih studija godišnje sudjeluje oko 2.500 učenika i oko 500 članova Arhitektura grada, Učenje i poučavanje u visokoškolskoj županijskih i prosudbenih povjerenstava. U razdoblju od nastavi, Produkcija zvuka, Vizualne komunikacije i 2017. do 2021. godine za ovu je namjenu Županija grafički dizajn, Scenografija, studij Gluma i mediji te studij izdvojila 1,8 milijuna kuna. Logopedija. U ovom je mandatnom razdoblju osnovan akademski teatar, pokrenuta vlastita kazališna produkcija Od 2000. godine Županija iskazuje poštovanje i zahval­ i rad Logopedskog centra UNILOG. U razdoblju od 2017. nost za trud, rad, strpljenje i ljubav koju njezini odgojno- obrazovni djelatnici nesebično daju mladim naraštajima. do 2021. godine Županija je za nove obrazovne programe Stoga svake godine organizira svečanost u povodu Sveučilišta u Rijeci izdvojila milijun kuna. Svjetskog dana učitelja (5. listopada), na kojoj se dodje­ Županija je od 2009. godine započela sufinanciranjem ljuju priznanja i novčane nagrade najuspješnijim odgoj­- noćnog rada Sveučilišne knjižnice Rijeka. Te je godine no-obrazovnim djelatnicima i ustanovama. U pro­teklom Knjižnica odlučila produžiti svoje radno vrijeme i uvesti mandatnom razdoblju ovu je nagradu dobilo 22 djelat­ noćni rad studijske čitaonice od ponedjeljka do petka od nika i 11 ustanova za što je odvojeno 290 tisuća kuna. 19:00 do 01:00, subotom od 14:00 do 23:00 i nedjeljom od 9:00 do 20:00, kako bi omogućila svojim korisni­cima, Program produženog boravka za učenike – pretežito studentskoj populaciji Sveučilišta, odgovara­ putnike juće mjesto za učenje u večernjim satima. U razdoblju od 2017. do 2021. godine Županija je za tu namjenu Program je namijenjen učenicima nižih razreda izdvojila 144 tisuća kuna. osnovnih škola koji u školi borave na organizirani način nakon završetka nastave, do polaska prijevoza u mjesto Projekti znanstvenih institucija stanovanja. Pokrenut je početkom školske 2003./2004. godine za područje Gorskog kotara, a u 2004. godini Županija je jedan od osnivača Zaklade Sveučilišta u proširen je i na ostala područja Županije. Program se Rijeci koja djeluje u okviru Sveučilišta od 2004. godine, pokazao iznimno uspješnim i veliko je poboljšanje uče­ kao suvremeni i u svijetu često korišteni oblik potpore ničkom standardu. Godišnje obuhvaća oko 377 učenika programima od posebnog interesa, osobito onima u u oko 15 osnovnih škola. Županija je u proteklom man­ obrazovanju i znanstvenom radu. Cilj je djelovanja dat­nom razdoblju u ovaj program uložila 2,5 milijuna Zaklade poticati znanstveno i stručno usavršavanje kuna. djelatnika, izdavačku djelatnost, studentske programe i projekte te nagrađivati značajna postignuća na području znanosti i umjetnosti. Županija svake godine financira programske aktivnosti Zaklade, a ukupno je od 2017. do PODRŠKA PROJEKTIMA 2021. godine za tu namjenu izdvojila 800 tisuća kuna. SVEUČILIŠTA U RIJECI I Financijskom potporom potaknut je i program znanstveno-nastavnih institucija izvan Sveučilišta u ZNANSTVENIH INSTITUCIJA Rijeci – program aktivnosti i istraživanja Zavoda za biomedicinske znanosti u Rijeci Hrvatske akademije Primorsko-goranska županija već godinama sustavno znanosti i umjetnosti, s iznosom 280 tisuća kuna od podržava rad, različite programe i projekte sveučilišta i 2017. do 2021. godine. ostalih znanstvenih institucija na svom području. U proteklom razdoblju za navedene programe i projekte Županija je izdvojila 1,6 milijuna kuna. PODRŠKA PROGRAMIMA Programi Sveučilišta u Rijeci PRIVATNIH OSNIVAČA Jedan od prioriteta nacionalne strategije znanosti i obrazovanja jest suradnja znanstvenoistraživačke U razdoblju od 2017. do 2021. godine Županija je, među zajed­nice i institucija regionalne i lokalne vlasti, što je ostalim, sufinancirala i programe privatnih osnivača pretpostavka za razvoj društva znanja i lokalne zajed­ ustanova školstva, prepoznajući pluralizam u odgoju i nice. U tom je smislu nastavljena suradnja Županije i obrazovanju u našoj regiji. Alternativni obrazovni pro­

99 2017-2021

grami Osnovne waldorfske škole u Rijeci, kao i specifični Godišnje se stipendira 37 studenata u iznosu program Srednje škole Ljudevita Adamića – CLIL program (oblik nastave gdje se sadržaji struke pouča­ od tisuću kuna mjesečno, za raz­doblje od vaju na stranom jeziku) donose novu dimenziju i 10 mjeseci. vrijednost u obrazovanju i poučavanju učenika. Za te je programe Županija izdvojila 420 tisuća kuna. PRAVNA REGULATIVA STIPENDIRANJE STUDENATA UPRAVNOG ODJELA ZA DEFICITARNIH ZANIMANJA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Županija dodijeljuje već godinama (od 1994.) stipendije Upravni odjel za odgoj i obrazovanje izradio je velik broj za studente dodiplomskih i diplomskih studija defici­ županijskih pravnih akata kojima se uređuje i ujednačuje tarnih zanimanja koja se utvrđuju temeljem podataka iz postupanje školskih ustanova u raznim pravnim Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske gospo­ područjima iz područja rada školskih ustanova. U tom je darske komore i iskazanim potrebama za određenim smislu za školske ustanove značajna stručna pomoć i kadrovima pravnih osoba s područja Županije. Stipen­ koordinacija Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje u dije su oblik financijske pomoći koji se dodijeljuje postupcima rješavanja pravnih pitanja i pomoć u izradi studentima za potrebe njihova obrazovanja i profesio­ pravnih akata školskih ustanova. Među ostalim, treba nalnog usavršavanja ili istraživanja. Godišnje se sti­- istaknuti stručnu pomoć: pen­dira 37 studenata u iznosu od tisuću kuna mjesečno, • u izradi imovinsko-pravnih akata školskih ustanova, za razdoblje od 10 mjeseci. U Grafikonu 5. prikazan je udjel pojedinih skupina zanimanja u sustavu stipen­ statuta i raznih pravilnika školskih ustanova diranja studenata deficitarnih zanimanja. • aktivno sudjelovanje na javnim savjetovanjima za izradu propisa iz područja odgoja i obrazovanja Grafikon 5. Udjel pojedinih skupina zanimanja u sustavu • pravnu razradu kriterija i mjerila koja se odnose na stipendiranja studenata deficitarnih zanimanja decentralizirano financiranje • praćenje investicija i kapitalnih projekata • povezivanje potreba školskih ustanova radi pro­ vedbe zajedničkih postupaka javnih nabava • provedbu postupaka javnih nabava školskih ustanova • postupanje školskih ustanova u ispunjavanju obveza koje proizlaze iz Zakona o pravu na pristup informa­ cijama • provedbu drugostupanjskih upravnih postupaka koji se odnose na predškolski odgoj i obrazovanje • pravnu razradu kriterija za dodjelu županijskih stipen­dija studentima deficitarnih zanimanja i Županija još od 1994. godine stipendira studente kriterija za (su)financiranje izvannastavnih odgojno- dodiplomskih i diplomskih studija deficitarnih zanimanja. obrazovnih programa i aktivnosti. U sklopu reforme državne uprave, od 1. siječnja 2020. godine određeni poslovi Ureda državne uprave prešli su u nadležnost županija. Upravni odjel za odgoj i obrazovanje Primorsko-goranske županije „preuzeo“ je poslove dotadašnjeg Ureda državne uprave u dijelu koji se odnosi na odgoj i obrazovanje. Riječ je o upravnim poslovima koji se provode u skladu s pozitivnom zakonskom regulativom. Neki od preuzetih poslova odnose se na upis djece u osnovnu školu, prijave potreba za kadrovima, razrješenje članova školskog odbora, neredovito izvršenje obveza učenika, nadzor u postupanju, upravne postupke kojima se odobrava početak djelatnosti i rada ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja te poslove koji se odnose na utvrđivanje psihofizičkog stanja djece i učenika u svim osnovnim i srednjim školama na području Županije.

100 UPRAVNI ODJEL ZA OPĆU UPRAVU I UPRAVLJANJE IMOVINOM

UPRAVNI ODJEL ZA OPĆU UPRAVU I UPRAVLJANJE IMOVINOM

Upravni odjel za opću upravu i upravljanje imovinom u Radovi na rekonstrukciji i uređenju zgrade mandatnom je razdoblju 2017. – 2021. proveo nekoliko značajnih projekata: arhiva započeli su 2017. godine i okončani u prosincu 2018. godine. REKONSTRUKCIJA I Završetkom radova i ugradnjom pokretnih UREĐENJE POSLOVNE arhivskih regala na elektropogon, stvoreni su uvjeti za smještaj 3.800 dužnih metara ZGRADE U ULICI STANE arhivske građe, što zadovoljava potrebe VONČINE 4 arhiviranja Primorsko-goranske županije u idućih 25 godina. Za potrebe pohrane arhivskog i registraturnog gradiva, Županija je u mandatu 2013. – 2017. započela s pripremnim radnjama za potrebe rekonstrukcije i uređenja poslovne zgrade u Ulici Stane Vončine 4. Radovi na rekonstrukciji i uređenju započeli su 2017. godine i okončani u prosincu 2018. godine, nakon čega je uspješno proveden tehnički pregled i ishodovana uporabna dozvola. Okončanjem radova stvoreni su uvjeti za smještaj i zaštitu cjelokupnoga arhivskog gradiva Županije u nadziranim uvjetima. Naime, arhivsko se gradivo mora čuvati u prostoru u kojem je osigurana vlažnosti zraka od 45 do 55 % i temperatura od 16 do 20 °C. Ti su uvjeti omogućeni izvedbom posebnog sustava klimatizacije koji ima i mogućnost rekuperacije energije. Kako bi zgrada bila što je više moguće samoodrživa, postavljene su i ploče fotonapona na krovu čija je osnovna svrha Rekonstruirana je zgrada arhiva u Ulici Stane Vončine 4. proizvoditi električnu energiju za vlastite potrebe, dok se višak prodaje. Uređeni arhivski prostori u zgradi Važan element svake zgrade je zaštita od požara, osobito u arhivskim prostorima gdje se požar ne smije gasiti vodom. Požar se gasi plinom Novec 1230 koji ima izrazito blagi utjecaj na okoliš i ozonski omotač, a uspješno gasi požar unutar 10 sekundi. Prostor se štiti 24 sata na dan sustavom videonadzora, nadzorom ulaska i izlaska i sustavom protuprovale. Završetkom radova i ugradnjom pokretnih arhivskih regala na elektropogon, stvoreni su uvjeti za smještaj 3.800 dužnih metara arhivske građe, što zadovoljava potrebe arhiviranja Primorsko-goranske županije u idućih 25 godina.

101 2017-2021 DAROVANE NEKRETNINE Obveza je Županije da svojim nekretninama raspolaže pažnjom dobrog domaćina, pri­ JEDINICAMA LOKALNE dr­žavajući se načela zakonitosti, svrsi­shod- SAMOUPRAVE ­nosti i odgovornosti radi ostvarivanja koristi prema najboljim mogućim rješenjima i Jedna od zadaća Županije je uskladiti interese i podu­ zimati aktivnosti radi ravnomjernoga gospo­darskog i javnim interesima. društvenog razvoja gradova i općina na svom području te unaprjeđenja kvalitete života svojih građana. vratilo Županiji u posjed jer je prestala potreba za Sukladno tom načelu, Županija je i u ovom mandatnom smještajem deficitarnog kadra. S obzirom na to da razdoblju, a imajući u vidu potrebe jedinica lokalne Lječilište Veli Lošinj nije imalo interesa za daljnjim samouprave, Općini Mrkopalj darovala stan u vrijednosti korištenjem nekretnine, a njezino je održavanje zbog 385 tisuća kuna i Općini Skrad stan u vrijednosti 201 lošeg stanja iziskivalo značajna ulaganja, ocijenjeno je da tisuću kuna. Darovane nekretnine nalaze se na području je svrsishodno prodati nekretninu. Prodana je za 954 tih općina. Radi se o nekretninama koje je Dom zdravlja tisuće kuna, a ta su sredstva utrošena za dovršetak Primorsko-goranske županije vratio Županiji u posjed kapitalnog projekta revitalizacije Lječilišta Veli Lošinj. jer je prestala potreba za smještajem deficitarnog kadra. Županija je darovala u Grižanama ambulantu Doma zdravlja u vrijednosti 575 tisuća kuna na zamolbu Vino­ ENERGETSKI MANAGEMENT dolske općine. Općina će urediti ambulantu kako bi se građanima omogućila bolja zdravstvena skrb. Županija je 2013. godine započela s primjenom i provedbom energetskog managementa u poslovnim zgradama koje koriste županijska upravna tijela, radi PRODANE NEKRETNINE postizanja najveće energetske učinkovitosti i smanjenja potrošnje energenata. Obveza je Županije da svojim nekretninama raspolaže U mandatnom razdoblju sustav upravljanja grijanjem, pažnjom dobrog domaćina, pridržavajući se načela hlađenjem i ventilacijom te sustav praćenja potrošnje zakonitosti, svrsishodnosti i odgovornosti radi ostvari­ energenata proširen je i na poslovni prostor Ciottinu 17b, vanja koristi prema najboljim mogućim rješenjima i poslovnu zgradu Stane Vončine 4 i dio poslovne zgrade javnim interesima. Riva 10, sve radi racionalizacije potrošnje energije. U 2018. godini, putem javnog natječaja prodana je nekretnina na adresi Vladimira Nazora 33 u Velom Lošinju. Radi se o nekretnini koju je Lječilište Veli Lošinj INFORMATIČKI PROJEKTI

Prodana nekretnina u Ulici Vladimira Nazora 33 U proteklom su mandatnom razdoblju na području u Velom Lošinju informatičkih i komunikacijskih tehnologija napravljeni veliki pomaci za smanjenje troškova i uštedu prora­ čunskih sredstava putem integracije sustava i postizanja neovisnosti sustava o vanjskim pružateljima usluga. Povećana je funkcionalnost informatičke infrastrukture i aplikativnih rješenja i stupanj stalnosti poslovanja. U nastavku su navedeni podaci o svakom projektu:

Preuzimanje povjerenih poslova Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji Provedena je integracija informatičkog sustava Ureda državne uprave u jedinstven informatički sustav Pri­ morsko-goranske županije koji sada obuhvaća dodatne prostore na lokacijama u Rijeci (Riva 10 i Splitska 2) i ispostavama (Crikvenica, Delnice, Krk, Mali Lošinj, Opatija, Rab, Čabar i Vrbovsko). Na objedinjeni informa­ tički sustav spojeni su i matični uredi koji se nalaze na 18 lokacija.

102 UPRAVNI ODJEL ZA OPĆU UPRAVU I UPRAVLJANJE IMOVINOM

Županija provodi energetski management u poslovnim zgradama koje koriste županijska upravna tijela, radi postizanja najveće energetske učinkovitosti i smanjenja potrošnje energenata. e-pristojbe Podignuta je razina sigurnosti informatičkog Kako bi se povećala dostupnost javnih usluga, Pri­ sustava Županije centraliziranom zaštitom morsko-goranska županija među prvima je primije­nila računalnih resursa od vanjskih ugroza čija elektroničko plaćanje pristojbi u sjedištu, ispo­stavama i matičnim uredima. Ta usluga, osim što građanima štedi se verifikacija odvija putem računalnog vrijeme – s obzirom na to da sada mogu na jednom oblaka. mjestu obaviti potrebna plaćanja elektroničkim putem – smanjuje i uporabu klasičnih biljega. Distribucija edukacijskih materijala od Stalnost poslovanja važnosti za stanovnike Županije Podignuta je razina sigurnosti informatičkog sustava S obzirom na to da dostava velikih videomaterijala nije Županije centraliziranom zaštitom računalnih resursa moguća elektroničkom poštom, informatički sustav od vanjskih ugroza čija se verifikacija odvija putem županijskoga računalnog oblaka omogućio je distribu­ računalnog oblaka. Zaštita je primijenjena na posluži­ ciju prezentacijskog materijala s videozapisima velikom telje i korisnike u području elektroničke pošte, mrežnih, broju korisnika bez dodatnih troškova i zagušenja stolnih i mobilnih računalnih uređaja. Time se postiže mrežnog sustava. visok stupanj stalnosti poslovanja kako bi usluga građa­ nima uvijek bila dostupna. Digitalizacija arhivske građe Županija je 2019. godine započela s projektom digita­ Dostupnost informatičkih resursa u vrijeme lizacije stare arhivske građe koja je neprekidno u pandemije upotrebi (počevši od 1946. godine) radi očuvanja od Tijekom pandemije uzrokovane koronavirusom omogu­ propadanja izvornika u papirnatom obliku. Digitaliza­ ćeni su preduvjeti za rad s udaljene lokacije korištenjem cijom će se omogućiti lakše pretraživanje i dostupnost webmaila i dostupnosti informatičkog sustava putem arhivskog sadržaja te njegova distribucija čime se osigu­ VPN pristupa kako bi se u konačnici građanima pružila ravaju brže i kvalitetnije usluge za građane. neprekidna usluga u svim situacijama gdje su to dopu­ štali epidemiološki uvjeti.

Komunikacija s građanima Radi omogućavanja komunikacije s građanima u stvarnom vremenu, bez potrebe za fizičkim dolaskom na županijske lokacije, uspostavljena je elektronička oglasna ploča kojom se građanima omogućuje da inter­ netom prate javne pozive i objave iz područja prostornog uređenja i graditeljstva.

103 2017-2021 UPRAVNI ODJEL ZA POMORSKO DOBRO, PROMET I VEZE

U Upravnom odjelu za pomorsko dobro, promet i veze obavljaju se upravni i stručni poslovi u vezi s: POMORSKO DOBRO • upravljanjem, gospodarenjem, korištenjem i održa­ Održavanje pomorskog dobra na izvanlučkom vanjem pomorskog dobra području • radom županijskih lučkih uprava • mjerama za povećanje sigurnosti prometa na cesta­ Svake se godine iz Proračuna Županije izdvajaju ma i obavljanjem županijskoga linijskoga javnoga namjenski novčana sredstva za pomoć u redovitom cestovnog prijevoza putnika održavanju pomorskog dobra, odnosno za obnovu, sanaciju i rekonstrukciju obalnih pomorskih objekata, • održavanjem aerodroma i poticanjem zračnog pro­ radi preventivne zaštite od većih šteta. Tijekom meta te održavanjem i uspostavljanjem otočnih proteklog razdoblja Županija je obalnim gradovima i zračnih linija općinama za sufinanciranje redovitoga održavanja • ravnomjernim razvojem pomorskog, cestovnog, pomorskog dobra dodijelila 3,23 milijuna kuna kapitalne zračnog, željezničkog i telekomunikacijskog prometa pomoći (Tablica 1.). • praćenjem rada ustanova i trgovačkih društava nad Tim su sredstvima uređene šetnice uz more, sanirani i kojima (su)vlasnička, odnosno (su)osnivačka prava sagrađeni obalni zidovi, uređene plaže, izrađena pro­ ima Županija i jekt­na dokumentacija i slično, što je sve pridonijelo • drugi poslovi. izgledu, uređenosti i sigurnosti u pojasu pomorskog Radi usklađenja sa Zakonom o sustavu državne uprave i dobra. preuzimanju poslova, temeljem Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, djelokrug rada Upravnog odjela u Upravljanje i gospodarenje lučkim područjima odnosu na 2019. godinu proširen je na vođenje i rješa­ Županija je osnivač osam županijskih lučkih uprava: vanje predmeta u upravnim postupcima. Bakar – Kraljevica – Kostrena, Cres, Crikvenica, Krk, Mali Upravni odjel ima dva odsjeka kao unutarnje ustroj­ Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija – Lovran – Mošćenička stvene jedinice kojima upravljaju voditelji: • Odsjek za promet i veze i • Odsjek za pomorsko dobro i koncesije. Župan Zlatko Komadina i zamjenica župana Marina Medarić (u sredini) s ravnateljima županijskih lučkih uprava

104 UPRAVNI ODJEL ZA POMORSKO DOBRO, PROMET I VEZE

Tablica 1. Pomoć Primorsko-goranske županije za redovito održavanje pomorskog dobra (u kunama)

Održavanje Godina R. br. Ukupno pomorskog dobra 2017. 2018. 2019. 2020. 1. Izvanlučko 1.500.000,00 1.234.971,04 295.028,96 200.000,00 3.230.000,00

Tablica 2. Ostvareni prihodi i rashodi županijskih lučkih uprava (u kunama)

Godina R. br. Vrsta prihoda Ukupno 2017. 2018. 2019. 2020. (plan) 1. Prihod 50.037.614,00 54.641.329,00 57.075.827,00 58.480.564,01 220.235.334,01 Prihod od pružanja 1.1. 41.719.810,00 45.652.346,00 46.862.955,00 47.470.850,38 181.705.961,38 usluga 1.2. Prihod iz drugih izvora 8.317.804,00 8.988.983,00 10.212.872,00 11.009.713,63 38.529.372,63 2. Rashodi 33.877.791,00 40.324.748,00 44.323.670,00 47.159.272,55 165.685.481,55

Draga i Rab, kojima upravlja lukama otvorenim za javni Tijekom proteklog razdoblja Županija je promet županijskog i lokalnog značenja. obalnim gradovima i općinama za sufinan­ Od 2017. do 2021. godine, Naredbom o razvrstaju luka ciranje redovitoga održavanja pomorskog otvorenih za javni promet na području Županije, razvrstana je 101 luka kojima upravlja 8 županijskih dobra dodijelila 3,23 milijuna kuna kapital­ne lučkih uprava, od čega je 27 luka županijskog značenja i pomoći. 74 luka lokalnog značenja. Sveukupni prihodi župa­ nijskih lučkih uprava od 2017. do 2021. godine iznose 220.235.334,01 kuna, dok su rashodi u istom razdoblju programima rada, razvoja i financijskim planovima lučkih iznosili 165.685.481,55 kuna. Značajan podatak, a ujedno uprava. i pokazatelj uspješnosti, odnosi se na porast prihoda Županija je dodijeljenim potporama za investicijska koje županijske lučke uprave ostvaruju iz svoje ulaganja u sanaciju, rekonstrukciju i izgradnju lučke zakonom propisane djelatnosti koji se povećao od podgradnje sudjelovala u ukupnom prihodu županijskih 41.719.810,00 kuna u 2017. godini, na 47.470.850,38 kuna lučkih uprava s iznosom 34.738.474,80 kuna. u 2020. godini (Tablica 2.). Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture prepoznalo Višak prihoda od 43.228.561 kune upravna vijeća je stupanj pripremljenosti i značenje projekata župa­ županijskih lučkih uprava rasporedila su, u razdoblju nijskih lučkih uprava te se tijekom godina redovito 2017. – 2019. Odlukama o rasporedu viška iz prethodnih uključuje u sufinanciranje projekata sredstvima u razdoblja, u izvore financiranja. Time se ne mijenja iznosu 90.143.102,72 kune. U Tablici 3. prikazana su ukupni iznos vlastitih izvora, već se raspoređuje u ulaganja Županije u sustav županijskih lučkih uprava. poslovnim knjigama i financijskim izvještajima na drugu poziciju u skladu s Pravilnikom o neprofitnom računo­ Svaka od županijskih lučkih uprava imala je tijekom vodstvu i računskom planu. promatranog razdoblja, u skladu s financijskim moguć­ nostima, značajna ulaganja. Ističemo projekte u kojima Raspodjelom utvrđenog viška iz prethodnih godina je Županija sudjelovala u sufinanciranju s ugovorenim namjena utvrđena Zakonom o pomorskom dobru i iznosima: morskim lukama ostaje ista (izgradnja i održavanje lučke nadgradnje i podgradnje, opremanje luke • ŽLU Bakar – Kraljevica – Kostrena, ukupno opremom za zaštitu mora od onečišćenja s brodova, 1.640.460,62 kune, za sanaciju gata u lučici Podurinj, održavanje dubina u luci i na sidrištu luke, troškovi dogradnju luke u Carovu, izradu dokumentacije za poslovanja lučke uprave), sve u skladu s godišnjim luku Črišnjeva.

Tablica 3. Ulaganja Primorsko-goranske županije u sustav županijskih lučkih uprava (u kunama)

Održavanje Godine R. br. Ukupno pomorskog dobra 2017. 2018. 2019. 2020. 1. Lučko 9.313.792,03 8.294.095,10 8.694.587,67 9.528.842,50 35.831.317,30

105 2017-2021

Dograđena luka u Carovu

• ŽLU Cres, ukupno 1.630.613,13 kuna, za izgradnju • ŽLU Crikvenica, ukupno 6.386.963,87 kuna, za lučice Grabar, izradu projektne dokumentacije za dogradnju i rekonstrukciju luke Podvorska, sanaciju dogradnju luke Cres, izradu projektne dokumen­ luke Bršćanovica, rekonstrukciju i dogradnju luke tacije za dogradnju luke Valun i sanaciju lukobrana Selce i dogradnju luke Crikvenica. lučice Merag. • ŽLU Krk, ukupno 5.356.937,82 kune, za dogradnju i rekonstrukciju luke Njivice, dogradnju i rekon­ strukciju luke Punat, sanaciju operativne obale u Potpisnici ugovora o dogradnji luke Selce luci Krk, sanaciju valobrana u luci Klimno, sanaciju glave glavnog lukobrana u luci Baška, izradu obalnog zida u luci Klimno, izradu dokumentacije za popločenje ribarskog gata u luci Krk. • ŽLU Mali Lošinj, ukupno 8.056.125,21 kuna, za dogradnju operativnog mola u luci , sanaciju južnog lukobrana u luci i dogradnju lukobrana u luci Rovenska. • ŽLU Novi Vinodolski, ukupno 5.128.563,74 kuna, za izradu projektne dokumentacije za dogradnju luke Povile, nadzor nad radovima i voditelja projekta na dogradnji luke Klenovica, izgradnju sekundarnog lukobrana i produženja operativne obale u luci Klenovica, sanaciju ušća Suhe ričine, dogradnju luke Povile i izradu analize projektne dokumentacije za Župan Zlatko Komadina i ministar Oleg Butković prigodom primarni lukobran Novi Vinodolski. svečanog otvorenja novouređene luke Klenovica • ŽLU Opatija – Lovran – Mošćenička Draga, ukupno 3.127.591,87 kuna, za izradu projektne dokumen­ tacije za dogradnju luke Ika i dogradnju luke Med­­ve­ja, dogradnju operativne obale i izgradnju obalne šetnice u luci Mošćenička Draga. • ŽLU Rab, ukupno 3.852.613,13 kuna, za izradu projektne dokumentacije za luke Melak i San Marino te dogradnju trajektnog pristaništa Mišnjak i do­ grad­nju luke Melak. Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju županijske su lučke uprave godinama pripremale izradu potrebne tehničke dokumentacije za veće infrastruk­ turne radove, što je preduvjet za podnošenje prijave. To je početkom 2018. godine, a kasnije i u 2019. godini,

106 UPRAVNI ODJEL ZA POMORSKO DOBRO, PROMET I VEZE

Tablica 4. Ulaganja Primorsko-goranske županije u održavanje lučkog i izvanlučkog područja (u kunama)

Održavanje Godine R. br. Ukupno pomorskog dobra 2017. 2018. 2019. 2020. 1. Izvanlučko 1.500.000,00 1.234.971,04 295.028,96 200.000,00 3.230.000,00 2. Lučko 9.313.792,03 8.294.095,10 8.694.587,67 9.528.842,50 35.831.317,30 Ukupno 10.813.792,03 9.529.066,14 8.989.616,63 9.728.842,50 39.061.317,30 rezul­tiralo značajnim dodijeljenim sredstvima iz Opera­ Pregled ulaganja u lučko i izvanlučko područje tivnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Ta su sredstva dobile: Ukupna podrška projektima jedinica lokalne samo­ uprave na izvanlučkom području i županijskim lučkim • Županijska lučka uprava Crikvenica, projekt do­ upravama na lučkom području tijekom mandatnog gradnje luke Crikvenica u ukupnoj vrijednosti razdoblja prikazana je u Tablici 4. i Grafikonu 1. 32.994.411,22 kune (dodijeljena su sredstva iznosila 32.788.161,22 kune). Grafikon 1. Ukupna ulaganja u lučka i izvanlučka područja • Županijska lučka uprava Cres, projekt rekonstrukcije (u kunama) i dogradnje zapadnog dijela luke Cres u ukupnoj vrijednosti 39.146.444,05 kuna (dodijeljena su sred­ stva iznosila 34.397.653,76 kuna). • Županijska lučka uprava Mali Lošinj, projekt sanacije i produženje postojećeg pristana luke Unije – II. faza, u ukupnoj vrijednosti 37.380.922,87 kuna (dodije­ ljena su bespovratna sredstva 34.264.498,73 kuna). • Županijska lučka uprava Krk, projekt dogradnje luke Baška u ukupnoj vrijednosti 41.166.298,55 kuna (do­ di­je­ljena su bespovratna sredstva 39.709.975,94 Zaštita mora, morske obale i okoliša kuna). Preventivna zaštita mora, morske obale i okoliša na • Županijska lučka uprava Mali Lošinj, projekt dograd­ području Županije provodi se sustavno i stručno u nje luke otvorene za javni promet Mrtvaška na otoku suradnji s nadležnim ministarstvima, priobalnim i Lošinju u ukupnoj vrijednosti 81.491.634,40 kuna otočnim gradovima i općinama, županijskim lučkim (dodije­ljena su bespovratna sredstva 81.203.795,49 upravama, specijaliziranom tvrtkom Dezinsekcija d. o. o. kuna). iz Rijeke, Udrugom Krila Kvarnera iz Rijeke i ustanovom To ukupno iznosi 222.364.085,14 kuna, sufinanciranih Jadranski-edukativno istraživački centar za reagiranja 85 % sredstvima EU-a i 15 % sredstvima Ministarstva na iznenadna onečišćenja mora (ATRAC) čiji je osnivač mora, prometa i infrastrukture. Županija. Preko ATRAC-a nastoji se uspostaviti zajed­ nički model upravljanja i prevencije onečišćenja, uz U 2018. godini su putem Operativnog programa za sustavnu izobrazbu osoblja uključenog u mehanizme pomorstvo i ribarstvo 2014. – 2020. dodijeljena i bespo­ intervencija na moru. vratna sredstva u iznosu 19.916.285,04 kuna (sufinan­- ciranih 75 % EU i 25 % Ministarstvo poljoprivrede), u Brod čistač ECO II okviru mjere I.23/I.24 Ribarske luke, iskrcajna mjesta, burze ribe i zakloništa, ŽLU Rab za projekt izvođenja radova i izgradnje ribarske luke Rab – Pumpurela. Ukupna sredstva dodijeljena županijskim lučkim upra­ vama na području Primorsko-goranske županije putem programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. i Ope­ rativnog programa za pomorstvo i ribarstvo 2014. – 2020. iznose 242.280.370,18 kuna. Taj podatak svjedoči kako županijske lučke uprave imaju spremnu projektno-tehničku dokumentaciju, što je pred­uvjet za uspješnu prijavu. Istodobno one su i pre­ poz­nate kao odgovoran part­ner za provedbu financijski vrlo zahtjev­nih projekata.

107 2017-2021

Tablica 5. Namjena proračunskih sredstava (u kunama)

R. br. Namjena proračunskih sredstava Iznos 1. Održavanje hladnog pogona dva broda čistača – ECO II i ECO III 3.976.875,00 2. Održavanje hladnog pogona jednog broda čistača – ECO 13/4 4.361.352,99 3. Kontrola opasnih podvodnih olupina 160.000,00 4. Jadranski edukativno-istraživački centar za reagiranja na iznenadna onečišćenja mora – ATRAC 840.000,00 Ukupno 9.338.227,99

Za navedenu je svrhu Županija tijekom proteklog raz­dob­ Svake se godine od mjeseca lipnja do lja izdvojila 9.338.227,99 kuna, što je vidljivo iz Tablice 5. polovine mjeseca rujna provodi svako­ Prikazanim sredstvima Županija je osiguravala proved­ dnevno zračni nadzor morskog i priobalnog bu sljedećih programa i projekata: dijela Županije za rano otkrivanje onečiš­ • Cjelogodišnji program cjelodnevnog dežurstva i pripravnosti za hitno djelovanje kod iznenadnih ćenja mora i požara. onečišćenja mora u akvatoriju Županije za tri broda čistača – ECO II, ECO III i ECO 13/4, koji su godinama njegovo širenje do dolaska specijaliziranih snaga u funkciji zaštite mora. U sufinanciranju rada koje u Županiji po potrebi angažira Županijski opera­ brodova sudjeluje i nadležno Ministarstvo s kojim su tivni centar. Nabavljena je i druga ekooprema, poput bilateralnim Ugovorima utvrđene međusobne ob­ ekokontejnera za skupljanje i zbrinjavanje otpadnih ve­ze. Brodovi su javnom nabavom dani na ulja, ekomobilnih spremišta, kontejnera za odlaganje uprav­lja­nje specijaliziranoj tvrtki Dezinsekcija d. o. o. starih akumulatora, zauljenih filtara i krpa i sl. iz Rijeke u skladu s odgovarajućim ugovorima. • Svake se godine od mjeseca lipnja do polovine ATRAC – Jadranski edukativno-istraživački mjeseca rujna provodi svakodnevno zračni nadzor centar za reagiranja na iznenadna morskog i priobalnog dijela Županije za rano otkri­ onečišćenja mora vanje onečišćenja mora i požara. ATRAC je osnovan 2015. godine u okviru EU projekta • Radi povećanja spremnosti županijskih lučkih HAZADR, a jedini osnivač je Primorsko-goranska župa­ uprava na samostalnu intervenciju u slučaju onečiš­ nija. Prvih je pet godina financiran iz sredstava projekta. ćenja mora, nabavljena je i darovana im profesio- Nakon završetka projekta, ATRAC je u početku bio nalna ekooprema uz odgovarajuću izobrazbu kako financiran većinom iz sredstava (tekuće donacije) bi mogli samostalno sanirati manja onečišćenja, Proračuna Županije, da bi se potom svojim radom i odnosno ako je onečišćenje većeg opsega spriječiti pružanjem usluga etablirao u prepoznatljivu ustanovu kao referentni centar za zaštitu Jadranskog mora od Morski i priobalni dio Županije nadzire se i iz zraka. iznenadnih onečišćenja. Stoga je potpora pristigla i od ostalih obalnih hrvatskih županija, nadležnih ministar­ stava i raznih međunarodnih organizacija. Pružanjem usluga ATRAC je osigurao financiranje ponajviše iz vlastitih sredstava, s tendencijom da se tekuća pomoć Primorsko-goranske županije s vremenom sve više smanjuje. Ključna uloga ATRAC-a je izobrazba osoblja jadranskih područja/regija i država uključenih u nacionalni i područni/regionalni sustav pripravnosti i reagiranja na onečišćenja mora, uključujući izljeve ulja te ostalih opasnih i štetnih tvari. Djelovanje ATRAC-a uključuje, među ostalim, pripomoć jadranskim državama i njihovim teritorijalnim odjelje­ njima u razvoju i reviziji njihovih područnih/regionalnih i nacionalnih sustava za pripravnost i reagiranja, posebice planova intervencija. Jedna od najvažnijih aktivnosti ATRAC-a jest pružati takvu vrstu pomoći lokalnim, područnim/regionalnim i nacionalnim vlastima, ako ju

108 UPRAVNI ODJEL ZA POMORSKO DOBRO, PROMET I VEZE

Župan Zlatko Komadina tijekom sastanka u Jadranskom edukativno-istraživačkom centru za reagiranja na iznenadna onečišćenja mora zatraže. ATRAC pomaže nadležnim nacionalnim i U 2019. godini zaprimljena je inicijativa županijskih područnim/regionalnim tijelima pri učinkovitoj primjeni lučkih uprava Rab i Mali Lošinj, uz potporu jedinica međunarodnih propisa u jadranskoj regiji koji uređuju lokalne samouprave, da se uspostavi nova županijska spremnost za reagiranje na incidente koji uzrokuju linija u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomor­ onečišćenje mora. skom prometu na relaciji Lošinj – Rab – Lošinj. I za tu se liniju izradila Studija gospodarske opravdanosti uspo­ Cilj je ATRAC-a voditi i održavati sustav za pomoć pri donošenju odluka u slučaju incidenata koji uzrokuju onečišćenje mora, radi brzog pružanja informacija lokal­ Sudionici svečanosti uspostave međužupanijske linije Rab nim, područnim/regionalnim i nacionalnim nadležnim (luka Rab) – Lun ( – luka Tovarnele)… tijelima o ponašanju, opasnostima i različitim mogućno­ stima interveniranja u slučaju nezgoda kod kojih dolazi do izljeva ulja i ostalih opasnih i štetnih tvari.

Linijski obalni pomorski prijevoz Na inicijativu župana, u srpnju 2014. godine Upravni je odjel proveo brojne aktivnosti radi poticanja obavljanja i uspostavljanja linijskoga obalnoga pomorskog prijevoza. Te su aktivnosti rezultirale 2017. godine uspostavom dviju brodskih linija: • županijske linije Crikvenica – Šilo i • međužupanijske linije Rab (luka Rab) – Lun (Pag – luka Tovarnele). Županijsku liniju Crikvenica – Šilo održava brodar Mari­ …na kojoj plovi brod Maslina Rapske plovidbe nero Tours d. o. o. iz Dramlja, a međužupanijsku liniju Rab – Lun, brodar Rapska plovidba d. d. iz Raba. Tijekom 2018. godine, temeljem postignutih dobrih rezul­­tata, Upravni je odjel nastavio s inicijativom na uspostavi pomorskih linija. Izrađen je prijedlog Odluke o utvrđivanju županijske linije u javnom prijevozu u linij­ skom obalnom pomorskom prometu na relaciji Baška – Lopar – Baška, koju je u prosincu 2018. godine donijela Županijska skupština. Temeljem Studije gospodarske opravdanosti izrađene u lipnju 2019. godine, utvrđeno je da luka Baška i luka Lopar zado­voljavaju uvjete potreb­ ne za međusobno putničko povezivanje, ali da luka Baška zahtjeva i dodatna ulaganja radi podizanja kvali­ tete i sigurnosti odvijanja pomorskog prometa.

109 2017-2021

2018. i 2019. godine za vrijeme manifestacija Rijeka Nautic Show i Festival tehničke kulture, operativne vježbe pod nazivom EKO–MORE. Na taj je način i široj javnosti približen ovaj značajan segment za zaštitu mora. Županijski operativni centar je vježbom provjerio spremnost obučenih djelatnika i uporabu opreme za čišćenje mora specijaliziranim plovilima te spremnost uspostavljanja veza i obavješćivanja svih sudionika u slučaju nezgoda. Dana 9. rujna 2017. godine na Senjskom pristaništu riječke luke, u organizaciji Društva Crvenog križa Primorsko-goranske županije, održana je vježba djelo­ vanja u kriznim situacijama pod nazivom MIGRANTIMA RI 2017. Uz predstavnike brojnih operativnih snaga, u vježbi je sukladno scenariju za sprječavanje širenja uljnog onečišćenja, koje je zbog požara uočeno da iz Operativna vježba EKO-MORE 2018. godine broda s emigrantima utječe u more, sudjelovao i Županijski operativni centar na poslovima čišćenja i stavljanja linije kako bi se dobila stručna valorizacija otklanjanja posljedica onečišćenja. Pod zapovjedništvom opravdanosti prijedloga. Studijom je preporučena relacija Županijskoga operativnog centra, čišćenje mora proveli Veli Lošinj – Rab – Veli Lošinj, koja je znatno kraća i brža su djelatnici tvrtke Dezinsekcija d. o. o. Rijeka. u odnosu na Mali Lošinj – Rab – Mali Lošinj. S obzirom na Osim manjih onečišćenja koja se odmah saniraju, to da je utvrđeno kako obje linije ne mogu poslovati zabilježena su i dva značajnija onečišćenja mora. Prvo se komercijalno, planira se, u skladu sa zakon­skim propisi­ dogodilo 4. svibnja 2018. godine u Bazenu Sušak kada je ma, osigurati 50 % sredstava potrebne potpore iz došlo do onečišćenja mora i obale teškim gorivom. županijskog Proračuna, a preostali dio oče­kuje se od Istragom je utvrđeno da je more onečistio brod Jaohar jedinica lokalne samouprave na kojima će linija prome­ Adam zbog transfera teškog goriva i pritom je u more tovati. isteklo oko 1 m³ teškog goriva. Brzom intervencijom Nakon utvrđivanja načina sufinanciranja koje je u tijeku i specijaliziranih snaga tvrtke Dezinsekcija spriječen je nakon provedene javne nabave, uspostava linija Baška – izljev onečišćenja izvan riječke luke i onečišćenje je Lopar – Baška i Veli Lošinj – Rab – Veli Lošinj, očekuje se uspješno sanirano bez posljedica na otvoreno more. sredinom 2021. godine. Drugo se veće onečišćenje mora dogodilo 22. lipnja 2018. godine u ranim jutarnjim satima u luci Bršica u Županijski operativni centar Raškom zaljevu. Onečišćenje je prouzročio brod Fidelity koji plovi pod libanonskom zastavom. I u ovom je slučaju Županijski Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja uzrok onečišćenja nesavjesna manipulacija pogonskim mora donesen je na sjednici Županijske skupštine gorivom. Prema provedenoj istrazi, tijekom ukrcaja 15. srpnja 2009. godine. Za provedbu Plana nadležan je pogonskog goriva, dok je brod boravio na lučkom vezu, Županijski operativni centar koji je župan prvi put iz brodskog je spremnika isteklo između 5 i 15 tona imenovao 14. studenoga 2008. godine, a posljednja srednje teškoga pogonskog goriva. izmjena u sastavu toga tijela učinjena je 11. studenoga 2019. godine. Planom intervencija utvrđene su mjere Kako se nezgoda dogodila u Istarskoj županiji, poslove koje se poduzimaju za smanjenje šteta u okolišu osiguranja i uklanjanja onečišćenja mora preuzeo je izazvanih iznenadnim onečišćenjem mora u Županiji, Županijski operativni centar Istre uz angažman brojnih subjekti koji su dužni provoditi mjere i njihova ovlaštenja, specijaliziranih snaga. Zbog opasnosti da se onečišćenje struktura ustroja i način provedbe mjera. Iznenadno proširi izvan Raškog zaljeva, Županijski operativni centar onečišćenje mora podrazumijeva izljev ulja, smjese ulja, Primorsko-goranske županije cijelo je vrijeme bio u ispuštanje štetnih i opasnih tvari ili neuobičajeni prirodni stanju pripravnosti. Sanacija je bila dugotrajna i zahtjev­ događaj u moru (prekomjerni rast određenih organi­ na i u njoj je sudjelovala i operativa iz Primorsko-go­- zama, kao što su alge, meduze, plaštenjaci i sl.), što nije ranske županije. Postupak aktivnog čišćenja završen je moguće predvidjeti niti preventivno spriječiti. Planom početkom kolovoza 2018. godine kada se nastavilo s intervencija stoga se posebno razrađuje postupak u monitorigom i zamjenom upijajućih brana. slučaju onečišćenja uljem i mješavinom ulja, postupak u Osim organiziranja operativnih vježbi i sudjelovanja u slučaju onečišćenja štetnim i opasnim tvarima i postu­ realnim događanjima, Županjski operativni centar pak u slučaju neuobičajenoga prirodnog događaja. djeluje na razne načine, poput izrade prigodnih letaka Radi postizanja visoke razine spremnosti za provedbu za nautičare, organiziranja akcija čišćenja mora, Plana intervencija, organizirane su i provedene 2017., podmorja i obale posebno intenzivno uoči turističke

110 UPRAVNI ODJEL ZA POMORSKO DOBRO, PROMET I VEZE sezone. Organizira i trajni nadzor opasnih podvodnih Upravni je odjel uvažavao prijedloge jedinica lokalne olupina koje su evidentirane na području Županije i samo­uprave i uvrštavao ih u Godišnji plan utvrđivanja pritajena su opasnost jer zbog korozije polako na njima granica pomorskog dobra. dolazi do otpadanja dijelova konstrukcije i moguća su S danom 1. siječnja 2017. godine i Uredbama Vlade propuštanja zaostalih ugljikovodika. Repu­blike Hrvatske ili rješenjem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, ukupno je utvrđeno: UPRAVLJANJE, • 260 granica pomorskog dobra izvanlučkog područja GOSPODARENJE I UPOTREBA • 5 granica luke posebne namjene, dok se 177 prijedloga granica pomorskog dobra nalazi POMORSKOG DOBRA na rješavanju u Ministarstvu mora, prometa i infra­ strukture (Tablica 6.). Granice pomorskog dobra S danom 31. prosinca 2020. godine uredbama Vlade Republike Hrvatske ili rješenjem Ministarstva utvrđeno Ukupna dužina morske obalne crte u Primorsko- je ukupno: goranskoj županiji iznosi 1.065 kilometara, od čega je obale kopna 133 kilometra, a obale otoka 932 kilometra. • 287 granica pomorskoga dobra izvanlučkog područja Utvrđivanje granice pomorskog dobra i upis pomorskog • 10 granica luke posebne namjene, dobra u katastar i zemljišne knjige, temeljni je preduvjet dok se 250 prijedloga granica pomorskog dobra nalazi za upravljanje i gospodarenje pomorskim dobrom. na rješavanju u Ministarstvu mora, prometa i infra­ U proteklom mandatnom razdoblju aktivnosti na strukture (Tablica 7.). poslovima utvrđivanja granica pomorskog dobra obav­ Iz tih je podataka vidljivo da je u proteklom mandatnom lja­ne su sukladno Godišnjim planovima upravljanja razdoblju Ministarstvo donijelo 27 rješenja o granicama pomorskim dobrom, pri čemu se poštovala planirana pomorskog dobra izvanlučkog područja i pet rješenja za dinamika utvrđivanja 14 kilometara granica pomorskog luke posebne namjene. dobra. Svake su godine upućivani pozivi obalnim jedinicama lokalne samouprave da predlože lokacije za U promatranom razdoblju Povjerenstvo za granice utvrđivanje granice pomorskog dobra na način da one pomorskog dobra Primorsko-goranske županije uputilo pružaju mogućnost gospodarskog korištenja konce­sijom. je 115 prijedloga granica pomorskog dobra na rješavanje

Tablica 6. Statistički prikaz utvrđenih granica pomorskog dobra izvanlučkog područja i granica u postupku na dan 1. siječnja 2017. godine

Utvrđeno/u postupku Granice pomorskog dobra km % Utvrđene granice pomorskog dobra 357,86 33,6 Prijedlozi granice pomorskog dobra na rješavanju kod Povjerenstva za granice 137,75 12,93 Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture U postupku utvrđivanja 4,73 0,44 Ukupno 500,34 46,97

* Podaci navedeni u Tablicama 6. i 7. odnose se na ukupnu duljinu obale u Županiji koja iznosi 1.065 kilometara (Izvor podataka: JU Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije)

Tablica 7. Statistički prikaz utvrđenih granica pomorskog dobra izvanlučkog područja i granica u postupku na dan 31. prosinca 2020. godine

Utvrđeno/u postupku Granice pomorskog dobra km % Utvrđene granice pomorskog dobra 393,46 36,94 Prijedlozi granice pomorskog dobra na rješavanju kod Povjerenstva za granice 165,06 15,5 Ministarstva mora, prometa i infrastrukture U postupku utvrđivanja 4,65 0,43 Ukupno 563,17 52,87

111 2017-2021

Županijska skupština daje koncesiju na rok • utvrđenim granicama pomorskog dobra izvan­ od 5 do najviše 20 godina. Na osnovi odluke lučkog područja • granicama pomorskog dobra izvanlučkog područja davatelj koncesije i ovlaštenik koncesije u postupku sklapaju ugovor kojim se uređuje bliža • granicama lučkih područja luka otvorenih za javni namjena za koju se daje koncesija, uvjeti promet i luka kojima u toku trajanja koncesije mora • granicama lučkih područja luka posebne namjene udovoljavati koncesionar, visina i način • koncesijama na pomorskom dobru, sa zadnjim, ažuriranim stanjem Primorsko-goranske županije plaćanja naknade za koncesiju, jamstva koje se nalazi na županijskim mrežnim stranicama: ovlaštenika koncesije te ostala prava i https://pgz.atlas14.com/. obveze davatelja koncesije i koncesionara. Ta je aplikacija iznimno kvalitetan alat koji svim korisnicima omogućuje pregled stanja na pomorskom dobru u realnom vremenu i mogućnost planiranja novih Ministarstvu, koji osim prijedloga po Godišnjim plano­ sadržaja na pomorskom dobru, koncesija i koncesijskih vima upravljanja, uključuju i prijedloge u skladu sa odobrenja. Tom aplikacijom sve jedinice lokalne samo­ zahtjevima stranaka za nove lokacije i za izmjenu uprave imaju uvid u lučka područja luka otvorenih za utvrđenih granica pomorskog dobra. javni promet na svom području koja su utvrđena Što se tiče luka otvorenih za javni promet, u proteklom sukladno postojećoj prostorno-planskoj dokumentaciji, je mandatnom razdoblju zbog promjene prostornih što pruža mogućnost analize eventualne potrebe planova jedinica lokalne samouprave, došlo i do izmjene postojeće prostorno-planske dokumentacije. promjene Naredbe o razvrstaju luka otvorenih za javni Tijekom ovoga mandatnog razdoblja s osnova naknade promet na području Županije. Time je smanjen broj luka za utvrđivanje granica pomorskog dobra (uplate sa 103 na 101, od čega je sada 27 luka županijskog podnositelja zahtjeva za utvrđivanje granica pomorskog značenja i 74 luka lokalnog značenja. dobra) i dodatno dobivenih namjenskih sredstava iz U mandatnom je razdoblju dovršen postupak utvrđi­ Državnog proračuna Republike Hrvatske, ukupno je vanja lučkog područja za sve luke otvorene za javni uprihođena 671 tisuća kuna. promet županijskog i lokalnog značenja u Županiji, sukladno članku 74. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji propisuje da Županijska skupština Koncesije na pomorskom dobru utvrđuje lučko područje u skladu s prostornim planom i Pravo kojim se pomorsko dobro djelomično ili potpuno uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske. isključuje iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu S obzirom na to da se tijekom proteklih godina osnovna ili gospodarsko korištenje fizičkim i pravnim osobama, u Odluka o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvore­ skladu s prostornim planovima, jest koncesija. Uredbom nim za javni promet županijskog i lokalnog značenja na o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru području Primorsko-goranske županije iz 1999. godine propisuje se postupak davanja koncesije na pomorskom mijenjala 24 puta, na sjednici Županijske skupštine dobru radi gospodarskog korištenja i posebne upotrebe, 16. srpnja 2020. godine donijet je novi tekst navedene postupak davanja koncesije u lukama otvorenim za Odluke za koju je dobivena suglasnost Vlade Republike javni promet, kriterije za određivanje visine koncesijske Hrvatske. Odluka je objavljena u Službenim novinama naknade i kriterije za ocjenu ponuda za koncesiju. Primorsko-goranske županije broj 40/2020. Koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra Nakon uspostave Geografskoga informacijskog sustava daje se na temelju provedenoga javnog prikupljanja (GIS) pomorskog dobra Županije 2006. godine, i u ovom ponuda, a koncesija za posebnu upotrebu pomorskog se mandatnom razdoblju nastavilo s njegovim ažurira­ dobra (izgradnja vodovoda, kanalizacije, ceste, pruge…) njem i dopunom novim grafičkim i analitičkim podacima daje se na zahtjev. Odluka o koncesiji na izvanlučkom o granicama pomorskog dobra, bilo da se radi o utvrđe­ području i u lukama posebne namjene mora odgovarati nim granicama pomorskog dobra ili o onima za koje je u svim posebnim propisima i gospodarskom značenju tijeku postupak utvrđivanja. pomorskog dobra i biti usklađena s gospodarskom strategijom, politikom gospodarskog razvoja, strate­ Od 2017. godine, Upravni je odjel razvio aplikaciju gijom zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske i WebGIS pomorskog dobra Primorsko-goranske župa­ Županije te s prostorno-planskom dokumentacijom. nije – Koncesea, koja omogućava svim nadležnim tijelima jedinicama lokalne samouprave, Županijskom Županijska skupština daje koncesiju na rok od 5 do državnom odvjetništvu, Općinskom državnom odvjet­ najviše 20 godina. Na osnovi odluke davatelj koncesije i ništvu, Lučkoj kapetaniji, županijskim lučkim upravama i ovlaštenik koncesije sklapaju ugovor kojim se uređuje svim zainteresiranim strankama pregled podataka o: bliža namjena za koju se daje koncesija, uvjeti kojima u

112 UPRAVNI ODJEL ZA POMORSKO DOBRO, PROMET I VEZE

Tablica 8. Ukupan prihod ostvaren od koncesija na području Županije (u kunama)

R. br. Vrsta prihoda 2017. 2018. 2019. 2020. Ukupno 1. Županijske koncesije 9.435.768,21 9.587.028,54 10.436.149,56 10.994.154,00 40.453.100,31 2. Državne koncesije 16.233.634,23 11.532.438,90 12.583.894,20 13.400.203,62 53.750.170,95 Ukupno 25.669.402,44 21.119.467,44 23.020.043,76 24.394.357,62 94.203.271,26

Tablica 9. Prihod od koncesija uplaćen u Proračun Županije (u kunama)

Ukupno u Proračun Županije R. br. Vrsta prihoda 2017. 2018. 2019. 2020. u mandatnom razdoblju 1. Županijske koncesije 3.145.256,07 3.195.676,18 3.478.716,52 3.664.718,00 13.484.366,77 2. Državne koncesije 5.411.211,41 3.844.146,30 4.194.631,40 4.466.734,54 17.916.723,65 Ukupno 8.556.467,48 7.039.822,48 7.673.347,92 8.131.452,54 31.401.090,42 toku trajanja koncesije mora udovoljavati koncesionar, Na području Županije u proteklom je razdoblju od visina i način plaćanja naknade za koncesiju, jamstva koncesija (županijskih i državnih) na pomorskom dobru ovlaštenika koncesije te ostala prava i obveze davatelja ostvaren prihod prikazan u Tablici 8. koncesije i koncesionara. Za koncesiju na pomorskom S obzirom na to da se prihod ostvaren od županijskih i dobru plaća se godišnja naknada koja se određuje državnih koncesija raspoređuje na način da se 1/3 odlukom o koncesiji. Davanje koncesija na pomorskom uplaćuje u proračun gradova i općina, 1/3 u proračun dobru u funkciji je održivog razvoja i gospodarenja županija i 1/3 u proračun države, prihod Proračuna pomorskim dobrom. Postupak je moguće započeti Županije ostvaren od koncesija na pomorskom dobru nakon što je utvrđena granica pomorskog dobra na području Primorsko-goranske županije iznosi provedena u katastru i zemljišnim knjigama, sve u 31.401.090,42 kune (Tablica 9.). skladu s prostorno-planskom dokumentacijom. Prihodi županijskog Proračuna i proračuna 20 prio­ Na području Županije, zaključno s 31. prosinca 2020. balnih jedinica lokalne samouprave od pomorskog godine, na snazi je 113 koncesija županijskog značenja, dobra namijenjeni su, sukladno Zakonu o pomorskom od kojih je: dobru i morskim lukama, za izvanredno i redovito • 47 koncesija na plažama održavanje pomorskog dobra. • 10 koncesija na ugostiteljskim objektima/terasama/ Vlasnici brodica i jahti registriranih za osobne potrebe i dijelovima plaža upisanih u očevidnik brodica, odnosno upisnik jahti na • 3 koncesije za sport i rekreaciju području Županije, obvezni su plaćati godišnju naknadu • 26 koncesija za luke posebne namjene (marine/ za upotrebu pomorskog dobra, ovisno o dužini brodice, sidrišta/privezišta/brodogradilišta/dizalica plovila) odnosno jahte i snage pogonskog motora. Poslove izda­ • 4 koncesije za marikulturu vanja rješenja i naplate zaključno do 31. prosinca 2013. godine obavljao je Upravni odjel nakon čega su nared­ • 23 koncesije za posebnu upotrebu pomorskog bom ministra preneseni u nadležnost lučkih kapetanija i dobra (vodovod, kanalizacija, polaganje kablova i sl.). resornog Ministarstva. Međutim, prihod od naplate i Na području Županije, prema podacima dobivenima iz dalje je prihod županijskog Proračuna (Tablica 10.). Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, na snazi su Ukupni prihodi županijskog Proračuna od pomorskog i 24 koncesije državnog značenja koje je dala Vlada dobra od 2017. do 2020. godine, od naknada za Republike Hrvatske za koje koncesije Primorsko-go­ koncesije na pomorskom dobru (državne i županijske ranska županija uprihođuje 1/3 naknade, što se vidi u koncesije), naknade koju za upotrebu pomorskog dobra Tablicama 8. – 11. plaćaju vlasnici brodica, jahti i čamaca, naknada za Od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2020. godine Županija određivanje granica pomorskog dobra i sredstava koje je dodijelila 46 novih koncesija županijskog značenja. Županija dobiva iz Proračuna Republike Hrvatske za ekobrodove, prikazani su u Tablici 11. Za sustavno praćenje inicijativa za koncesije na pomorskom dobru, Upravni je odjel uspostavio program Od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2020. godine u Koncesea, preko kojeg službenici na jednostavan način pomorsko dobro iz županijskog Proračuna za poticanje mogu pratiti sve radnje i faze postupka i koristiti ga za rada županijskih lučkih uprava, održavanje pomorskog potrebe izrade izvješća, naplate naknada i sl. dobra, zaštitu mora, morske obale i okoliša, utvrđivanje

113 2017-2021

Tablica 10. Ostvareni prihodi od godišnje naknade za brodice i jahte u županijskom Proračunu (u kunama)

Ukupno u Proračun Županije Godina 2017. 2018. 2019. 2020. Vrsta prihoda u mandatnom razdoblju Prihod od naknada od 6.511.953,52 4.057.366,11 4.549.946,88 3.987.440,87 19.106.707,38 brodica i jahti

Tablica 11. Prihodi županijskog Proračuna od pomorskog dobra za 2017., 2018., 2019. i 2020. godinu (u kunama)

Ukupno u županijskom R. br. Vrsta prihoda 2017. 2018. 2019. 2020. Proračunu u mandatnom razdoblju 1. Koncesije 8.556.467,48 7.039.822,48 7.673.347,92 8.131.452,54 31.401.090,42 2. Brodice i jahte 6.511.953,52 4.057.366,11 4.549.946,88 3.987.440,87 19.106.707,38 3. Granice 115.000,00 271.000,00 110.000,00 175.000,00 671.000,00 Proračun RH za 5. 690.000,00 690.000,00 690.000,00 690.000,00 2.760.000,00 ekobrodove Ukupno 15.873.421,00 12.058.188,59 13.023.294,80 12.983.893,41 53.938.797,80

Tablica 12. Rekapitulacija ulaganja Županije u pomorsko dobro za 2017., 2018., 2019. i 2020. godinu (u kunama)

Iz županijskog Proračuna u Godina 2017. 2018. 2019. 2020. mandatnom razdoblju Ukupno 15.224.019,33 14.092.205,70 12.692.764,20 13.455.632,25 55.464.621,48

Od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2020. granica pomorskog dobra, rad povjerenstava i izradu godine u pomorsko dobro iz županijskog studija utrošeno je 55.464.621,48 kuna (Tablica 12.). Proračuna za poticanje rada županijskih Dakle, u razdoblju od 2017. do 2020. godine, u županijski je Proračun uprihođeno 53.938.797,80 kuna, dok je iz lučkih uprava, održavanje pomorskog Pro­računa u pomorsko dobro uloženo 55.464.621,48 dobra, zaštitu mora, morske obale i okoliša, kuna. utvrđivanje granica pomorskog dobra, rad U nastavku teksta slijedi nekoliko primjera upravljanja povjerenstava i izradu studija utrošeno je pomorskim dobrom koncesijama kada je davatelj 55.464.621,48 kuna. koncesija Županija, a radi se o izgradnji i gospodarskom korištenju plaža na području Županije: 1. Koncesija na pomorskom dobru za gospodarsko Plaža od hotela Kimen do kampa korištenje plaža u obalnom pojasu od hotela Kimen do kraja kampa Kovačine, Grad Cres Koncesionar je trgovačko društvo Cresanka d. d., a koncesija je dana na pomorskom dobru za dvije plaže u obalnom pojasu, od hotela Kimen do kraja kampa Kovačine. Plaže su uređene, turističkog razreda A i na njima nema mogućnosti ograđivanja i naplate ulaza na područje koncesije. Ukupna površina pomorskog dobra podijeljenog na zone 1 i 2, kopna i mora, iznosi 35.226 m2. Gospodarsko korištenje uključuje obavljanje sportskih, rekreativnih i turističkih djelatnosti te usluga na pomor­ skom dobru na: a) POMORSKOM DOBRU 1 • iznajmljivanje ležaljki – do 60 komada • iznajmljivanje suncobrana – do 60 komada

114 UPRAVNI ODJEL ZA POMORSKO DOBRO, PROMET I VEZE

• iznajmljivanje sandolina, pedalina i kajaka (sup) 2. Koncesija na pomorskom dobru za gospodarsko – do 20 komada korištenje plaže Lišanj, Grad Crikvenica • iznajmljivanje plovila – do 10 komada Koncesionar je Hotel Lišanj d. d., a koncesija je dana bez • privezivanje i odvezivanje sezonskih plovila – do prava na gradnju, s mogućnošću ograđivanja i naplate postojećih 40 komada ulaza na dio plaže. Ukupna površina koncesije iznosi 2 2 • postavljanje gumenog grada (aquaparka) 22.340 m , od čega se 11.800 m odnosi na kopneni dio, a 10.540 m2 na površinu mora. Unutar kopnenog dijela, • organizacija zabavnih, kulturnih i sportskih ma­ 554 m2 koristi se za obavljanje ugostiteljskih djelatnosti. ni­­fe­stacija. Plaža je podijeljena u dvije zone (A i B). Zonu A čini povišeni plato na kojem se nalazi javni bazen i café-bar, b) POMORSKOM DOBRU 2 sve na površini od 1.398 m2, koji je radi sigurnosnih, • iznajmljivanje ležaljki – do 60 komada sanitarnih i higijenskih razloga ograđen i pod naplatom. • iznajmljivanje suncobrana – do 60 komada Ostala površina plaže (20.942 m2) čini zonu B. • iznajmljivanje sandolina, pedalina i kajaka (sup) Koncesija je dana za obavljanje gospodarskih djelatnosti: – do 12 komada • iznajmljivanje suncobrana – 78 komada u zoni A i • organizacija škole ronjenja i iznajmljivanje 108 komada u zoni B opreme • iznajmljivanje ležaljki – 78 komada u zoni A i 216 • dizanje i spuštanje plovila postojećom dizalicom komada u zoni B • morski sportovi i vuča gliserom (na banani, tu­ • ugostiteljska djelatnost u objektu s terasom ukupne ba­ma, padobranom i sl.) površine 200 m2 u zoni A • organizacija zabavnih, kulturnih i sportskih • ugostiteljska djelatnost u objektu s natkrivenom mani­­festacija. terasom i terasom sa suncobranima sveukupno Temeljem Ugovora o koncesiji, koncesionar je za vrijeme površine 354 m2 u zoni B trajanja koncesije dužan u pomorsko dobro, u plažu i • trampolin – 4 polja opremu uložiti najmanje 5,375 milijuna kuna, od čega • dvorac na napuhavanje – 1 komad 4,12 milijuna kuna u prve tri godine trajanja koncesije, a • iznajmljivanje pedalina – 6 komada ostatak ulaganja u preostalim godinama sukladno Studiji gospodarske opravdanosti. Koncesija je dana na • aquapark rok od 15 godina i traje do 2035. godine. • iznajmljivanje skutera – 2 komada Koncesionar je dužan plaćati koncesijsku naknadu iz • iznajmljivanje flyboarda – 2 komada dva dijela: • iznajmljivanje glisera s priključcima – 1 komad • iznajmljivanje daski za veslanje – 20 komada • stalni dio u iznosu 176.130 kuna • djelatnosti ronilačkog kluba • promjenjivi dio od 3 % godišnjeg prihoda ostvarenog • naplata ulaza u zonu A (cijena ulaza smije iznositi obavljanjem djelatnosti i pružanjem usluga na kon­ najviše 50 kuna u što je uključena ležaljka sa sunco­ cesioniranom području. branom) • crpljenje morske vode za potrebe bazena na plaži postojećim uređajima. Plaža Lišanj

115 2017-2021

Temeljem Ugovora o koncesiji, koncesionar ima obvezu izgradnju i nasip privezišta, umjetnog otoka, dječjih uložiti u pomorsko dobro za uređenje i opremanje plaže igrališta i prilaza za osobe manje pokretljivosti te plaže i bazena 4.244.707 kuna, od čega je 2.232.787 kuna za pse. Koncesija je dana na 20 godina i traje do 2037. potrebno uložiti u prvoj godini koncesije, a 2.011.920 godine. Godišnja koncesijska naknada iznosi za stalni dio kuna u drugoj godini trajanja koncesije. Koncesija je 550 tisuća kuna, a za promjenjivi 6 % prihoda ostva­ dana na rok od 20 godina i traje do 2040. godine. renog obavljanjem djelatnosti i pružanjem usluga na Koncesionar je dužan plaćati godišnju koncesijsku koncesioniranom području. naknadu – stalni dio 276.881 kunu godišnje, i promjenjivi dio 3,5 % godišnjeg prihoda ostvarenog obavljanjem djelatnosti i pružanjem usluga na koncesioniranom području, te 3 % od cijene ulaznica. 3. Koncesija na pomorskom dobru za izgradnju i gospodarsko korištenje plaže ispred kampa Pušća, Općina Omišalj Koncesionar je trgovačko društvo Hadria d. o. o., a kon­ cesija je dana na pomorskom dobru za izgradnju i gospodarsko korištenje plaže i privezišta ispred auto­ kampa Pušća, Općina Omišalj. Gospodarsko korištenje uključuje djelatnosti: • privez – za 20 brodica • iznajmljivanje – 50 suncobrana • iznajmljivanje – 50 ležaljki • iznajmljivanje – 5 sandolina Plaža ispred hotela Ambasador • iznajmljivanje – 5 pedalina • iznajmljivanje – 5 daski za jedrenje i škola jedrenja (plivanja, veslanja) 4. Koncesija na pomorskom dobru za izgradnju i • aquapark gospodarsko korištenje plaže ispred hotela Amba­ sa­dor, Grad Opatija • ugostiteljske djelatnosti na beach-baru – 2 • trgovina opremom za plažne aktivnosti i tiska u tri Koncesionar je Liburnia Riviera Hoteli d. d., a područje montažna objekta koje je dano u koncesiju sastoji se od uređene javne plaže, turističkog razreda A, bez mogućnosti ograđivanja • trgovina sladoleda i peciva u dva montažna objekta i naplate ulaza na plažu. Ukupna površina iznosi do 12 m2 1.893 m2, od čega se 469 m2 odnosi na kopneni dio, a • pružanje usluga masaže, njege tijela i lica. 1.424 m2 na morski dio. Izgradnja se odnosi na nasipavanje i izgradnju plaže, Gospodarsko korištenje uključuje obavljanje djelatnosti izgradnju šetnice, rekonstrukciju postojećeg pristaništa, iznajmljivanja i pružanja ugostiteljskih usluga: • ležaljke – 80 kom Plaža Pušća • dvostruke ležaljke – 10 kom • lounge garniture – 2 kom • suncobrani – 40 kom • lako uklonjivi objekt do 15 m2 – bar. Koncesija je dana na 20 godina (do 2038. godine), a koncesionar je dužan plaćati stalni dio godišnje naknade 65 tisuća kuna, i promjenjivi dio godišnje naknade 3 % od prihoda ostvarenog obavljanjem djelatnosti i pružanjem usluga na koncesioniranom području. Planirani iznos ukupnoga investicijskog ulaganja temelji se na predviđenoj dinamici realizacije ulaganja defini­ ranoj u Studiji gospodarske opravdanosti koju je izradio koncesionar i iznosi 3,9 milijuna kuna. Ulaganje je potrebno provesti u prve dvije godine trajanja koncesije za izgradnju, uređenje i opremanje plaže.

116 UPRAVNI ODJEL ZA POMORSKO DOBRO, PROMET I VEZE

PROMET Za provedbu programa i akcija kojima se promiče prometna kultura među djecom i Promicanje prometne kulture mladima, od 2017. do 2020. godine izdvo­ Za provedbu programa i akcija kojima se promiče jeno je 400.565,58 kuna. prometna kultura među djecom i mladima, od 2017. do 2020. godine izdvojeno je 400.565,58 kuna. Sredstva su dodijeljena za provedbu sljedećih programa: • Prvi koraci u prometu – program je namijenjen koje su u obvezi skrbiti o sigurnosti prometa i promet­ učeni­cima prvih razreda osnovnih škola radi nica na svim razinama. Za provedbu programa Županija upoznavanja s temeljnim prometnim pravilima i je od 2017. do 2020. godine izdvojila 307.110 kuna. propisima te privikavanja na pozitivno ponašanje u cestovnom prometu. Županijski savjet za sigurnost prometa na • Školske prometne jedinice – program je namijenjen cestama učenicima viših razreda osnovnih škola radi obuke i Za provedbu Plana i Programa rada Županijskog savjeta aktivnog sudjelovanja u regulaciji cestovnog pro­ za sigurnost prometa na cestama Županija je od 2017. meta na pješačkim prijelazima u neposrednoj blizini do 2020. godine izdvojila 1.042.604,29 kuna. U suradnji s osnovnih škola. institucijama i stručnjacima, Savjet je ostvario brojne • Osposobljavanje učenika za samostalno upravljanje projekte, programe i akcije za povećanu sigurnost biciklom. To je novi program namijenjen djeci prije sudionika u prometu na javnim cestama, sanacije navršene 14. godine koja prema Zakonu o sigurnosti opasnih lokacija, sudjelovao je u javnim savjetovanjima prometa na cestama ne smiju samostalno upravljati prigodom uvođenja novih zakonskih rješenja, proveo biciklom u prometu, ako ne posjeduju Potvrdu o pilot-projekt uvođenja Sustava automatskog nadzora osposobljenosti za upravljanje biciklom. Potvrdu nepoštivanja crvenoga svjetla, provodio preventivno- dobiju polaznici i polaznice nakon završenog edukativne aktivnosti i promovirao kulturu ponašanja u Programa kad stječu uvjete za polaganje ispita. prometu radi smanjenja broja prometnih nesreća u Županiji. Projektno-prometna dokumentacija i baza Neke od provedenih aktivnosti su izdavanje časopisa o podataka o prometnim nezgodama kulturi i sigurnosti prometa, Žmigavac, koji dvomjesečno izlazi kao dodatak u Novom listu od 2004. godine u Projekt praćenja prometnih nesreća pomoću GIS suizdavaštvu s Autoklubom Rijeka. U časopisu se jav­ aplikacije (Geografski informacijski sustav) i GPS nosti predstavljaju korisne informacije o prometu, (Globalni pozicijski sustav) tehnologije na području sigurnosti prometa i prometnoj kulturi te mnoge Županije jedinstven je u Hrvatskoj. Zahvaljujući dobroj zanimljive teme i informacije o kojima se inače manje suradnji s MUP-om, baza podataka se od 2000. godine piše jer za njih nema dovoljno interesa zbog nekomer­ trajno ažurira unosom relevantnih podataka. Aplikacija cijal­nog sadržaja. svojom jednostavnošću i preciznošću jamči sigurne i pouzdane podatke koji u praksi daju važna saznanja o Također, osmišljena je akcija Motociklom u život s kritičnim točkama i dionicama na svim cestama namjerom dodatnog educiranja vozača A i A2 kategorije Županije evidentiranih policijskim zapisnikom s mjesta koji su u prometnim nesrećama po posljedicama i broju prometnih nesreća, što olakšava planiranje i ostvarenje fatalnog ishoda iznimno ugroženi. Akcija se održava potrebnih intervencija i sanacija radi uklanjanja uočenih svake godine na Automotodromu Grobnik. opasnosti. Aplikacija je godinama unaprjeđivana, primjerice insta­ lacijom ortofoto karte cijele Županije koja je zamijenila postojeće rasterske karte, novom funkcijom pretrage, Projekt praćenja prometnih nesreća automatskim kreiranjem Word.doc dokumen­ta koji pomoću GIS aplikacije (Geografski informa­ sadrži rezultat pretrage s grafičkim prikazom dijela karte i tablice s podacima, pojednostavljenim postupkom cijski sustav) i GPS (Globalni pozicijski pretrage uz povećanje preciznosti kojom se jamči sustav) tehnologije na području Županije sigurna i pouzdana baza podataka i ostalim unaprje­ jedinstven je u Hrvatskoj. Zahvaljujući dobroj đenjima. Aplikacija u praksi daje višestruku korist, prvenstveno u dobivanju točnih podataka o kritičnim suradnji s MUP-om, baza podataka se od točkama i dionicama na cestama Županije. Ovaj projekt 2000. godine trajno ažurira unosom rele­ svoju punu afirmaciju ostvaruje kad se njegove moguć­ vant­nih podataka. nosti primjenjuju u suradnji s nadležnim institucijama

117 2017-2021

Županijski linijski javni cestovni prijevoz Županija već godinama unutar svojega Temeljem Zakona o prijevozu u cestovnom prometu i područja rada subvencionira javni župa­ Pravilnika o dozvolama za obavljanje linijskog prijevoza nijski linijski prijevoz putnika. Sredstva se putnika, Upravni je odjel nadležno tijelo Županije za izdavanje dozvola za županijski linijski prijevoz putnika. svake godine osiguravaju u županijskom Proračunu, a raspoređuju se isključivo Dana 12. svibnja 2018. godine stupio je na snagu novi Zakon o prijevozu u cestovnom prometu koji je donio jedini­cama lokalne samouprave temeljem više važnih novina. Sukladno odredbama ovoga Zakona odredaba Pravilnika o uvjetima i kriterijima i odredbama Uredbe EU-a, županije trebaju sklopiti s za subvencioniranje pružanja usluga prijevoznicima ugovore o javnoj usluzi za obavljanje županijskoga linijskog prijevoza putnika. Novi Pravilnik o županijskoga linijskoga javnoga cestovnog prijevoza putnika i pomoći u održavanju

Tablica 13. Broj dozvola za obavljanje županijskoga linijskog javnih i nerazvrstanih cesta. prijevoza putnika u cestovnom prometu

Godina Broj rješenja Broj dozvola obavljanju javnoga linijskog prijevoza putnika u 2017. 184 713 cestovnom prometu koji je s velikim zakašnjenjem 2018. 66 136 stupio na snagu u prosincu 2019. godine, nije dao 2019. 30 55 potrebne odgovore vezano za postupanje i provedbu uspostave novog sustava. Svjesna važnosti županijskoga 2020. 63 122 linijskoga cestovnog prijevoza, Županija je i prije Ukupno 343 1.026 donošenja toga Pravilnika pokrenula izradu Studije mreže linija za obavljanje županijskoga linijskog Tablica 14. Subvencioniranje usluga županijskoga linijskoga prijevoza putnika, kako bi se analiziralo postojeće stanje javnoga cestovnog prijevoza putnika (u kunama) mreže linija uz prijedlog potrebnih izmjena i dopuna. Sve u cilju pripreme elemenata za izradu prometne Godina Sufinanciranje iz Proračuna PGŽ-a studije koja treba dati odgovore o sadržaju i načinu 2017. 313.775,00 provedbe ugovora o javnoj usluzi prijevoza putnika na području Županije. 2018. 451.575,00 2019. 449.084,30 U prosincu 2020. godine dovršena je naručena Studija uspostave održive mreže linija za obavljanje županij­ 2020. 401.151,32 skoga linijskog prijevoza putnika. Sadrži prikaz osnovne Ukupno 1.615.585,62 mreže i izračune troškova sufinanciranja pojedine linije,

Tablica 15. Obrađeni predmeti u upravnim postupcima za izdavanje licencija za prijevoz tereta, putnika, taksi prijevoz i drugo

Licencije i ostali Upis u nacionalni Potvrda prijevoza 2020. Znakovi Agencijske postupci po tom registar cestovnih za vlastite godina pristupačnosti djelatnosti području taxi prijevoza potrebe Siječanj 37+ 70 + 1 duplikat 20 8 2 1 Veljača 81 22 8 2 1 Ožujak 54 24 8 - - Travanj 12 + 1 duplikat 8 5 - - Svibanj 42 + 1 duplikat 11 5 2 - Lipanj 54 + 2 duplikata 27 30 Srpanj 71 + 1 duplikat 22 13 1 Kolovoz 63 + 5 duplikata 12 7 1 Rujan 29 18 10 1 Listopad 88 + 8 duplikata 33 13 2 Studeni 32 + 2 duplikata 25 14 Prosinac 62 + 4 duplikata 14 10 Ukupno 695 + 25 duplikata 236 131 6 7

118 UPRAVNI ODJEL ZA POMORSKO DOBRO, PROMET I VEZE izračune troškova pojedine prostorne cjeline i predložak Raspoređuju se isključivo jedinicama lokalne samo­ Ugovora o javnoj usluzi prijevoza putnika. Taj će uprave temeljem Pravilnika o uvjetima i kriterijima za dokument biti osnova za provedbu obveza Županije iz subvencioniranje pružanja usluga županijskoga linij­ citiranih propisa. Valja naglasiti da je još uvijek otvoreno skoga javnoga cestovnog prijevoza putnika i pomoći u pitanje sufinanciranja te usluge. održavanju javnih i nerazvrstanih cesta. Pravilnikom su utvrđeni uvjeti koje jedinice lokalne samouprave moraju Tijekom proteklog razdoblja prijevoznicima je izdano ispuniti kako bi se mogle kandidirati i kriteriji prema ukupno 1.026 dozvola za obavljanje županijskoga linij­ kojima se provodi odabir, odnosno raspodjela sredstava. skog prijevoza putnika u cestovnom prometu (Tablica Da bi se jedinice lokalne samouprave mogle prijaviti na 13.). Javni poziv, moraju zadovoljiti uvjet da je njihovo Županija već godinama unutar svojega područja rada sjedište na nadmorskoj visini od najmanje 450 metara. subvencionira javni županijski linijski prijevoz putnika. Razlog tome je procjena da je organizacija i kvaliteta Sredstva se svake godine osiguravaju u županijskom života ljudi uvelike uvjetovana nadmorskom visinom, a Proračunu, a raspoređuju se isključivo jedinicama lo­ odražava se i na stanje održavanja cesta. Stoga su i kalne samouprave temeljem odredaba Pravilnika o troškovi povećani zbog čega je namjera Županije uvjetima i kriterijima za subvencioniranje pružanja financijski poduprijeti jedinice lokalne samo­uprave kako usluga županijskoga linijskoga javnoga cestovnog prije­ bi se osigurala što bolja kvaliteta života ljudi u višim voza putnika i pomoći u održavanju javnih i nerazvr- područjima (Tablica 16.). stanih cesta. Pravilnikom su utvrđeni uvjeti koje jedinice lokalne samouprave moraju ispuniti kako bi se mogle kandidirati i kriteriji prema kojima se obavio odabir, od­ Tablica 16. Troškovi održavanja nerazvrstanih cesta i zimske službe (u kunama) nosno raspodjela sredstava. Prema Pravilniku dodije- ljeno je 1.615.585,62 kune (Tablica 14.). Godina Održavanje nerazvrstanih cesta Od početka 2020. godine, temeljem ovlasti iz Zakona o 2017. 400.000 prijevozu u cestovnom prometu, Upravni odjel je 2018. 450.000 preuzeo i poslove Ureda državne uprave koji se odnose 2019. 315.000 na vođenje i rješavanje predmeta u upravnim postupcima za izdavanje licencija za prijevoz tereta, 2020. 366.000 putnika, taksi prijevoz, izdavanje znakova pristupačnosti Ukupno 1.531.000 za invalidne osobe, upis u nacionalni registar prije­ voznika i drugo. Poslovi su se do preuzimanja obavljali u Rijeci i u osam ispostava Ureda državne uprave. Uz Županija preko Županijske uprave za ceste skrbi i o provedenu novu organizaciju poslova i unaprjeđenje redovitom i izvanrednom održavanju 891,2 kilometra rada uporabom informatičkih alata, svi poslovi nastavili cesta (568,2 km županijskih i 323 km lokalnih cesta). su se obavljati u cijelosti i u propisanim rokovima uz Prihodi i rashodi održavanja cesta prikazani su u Tablici potrebu da se u budućnosti planira popuna za još 17. jednog izvršitelja na tim poslovima u Upravnom odjelu. Predmeti obrađeni tijekom 2020. godine prikazani su u Tablici 15. Županija preko Županijske uprave za ceste Cestovna infrastruktura skrbi i o redovitom i izvanrednom održa­ Županija godinama unutar svojega područja rada sufi­ vanju 891,2 kilometra cesta (568,2 km nan­cira održavanje javnih i nerazvrstanih cesta, sred­- županijskih i 323 km lokalnih cesta). stvima koja se osiguravaju u županijskom Proračunu.

Tablica 17. Prihodi i rashodi održavanja cesta (u milijunima kuna)

Rashodi Prihodi Godina Održavanje cesta Ukupno Ostalo Ukupno PGŽ Građenje Redovito Zimska Izvanredno 2017. 105,1 5,8 105,1 3,5 28,1 13,2 23,9 36,4 2018. 112,6 2,7 112,6 26,0 18,0 31,6 37,0 2019. 115,5 2,5 115,5 26,4 12,6 35,3 41,2 2020. 116,2 116,2 27,9 14,7 55,0 18,6 Ukupno 449,4 11,0 449,4 3,5 108,4 58,5 145,8 133,2

119 2017-2021

Od kapitalnih projekata ističu se sljedeći zahvati na Održavanje objekata i opreme aerodroma županijskim cestama: radi poticanja zračnog prometa • sanacija ŽC 5062, dionica Lič – Lukovo, 4.425.704,43 Na području Županije nalaze se četiri aerodroma: kune Zračna luka Rijeka, Zračno pristanište Mali Lošinj, Zračno • Sanacija ŽC 5030, lokalitet Platak, 9.451.937,22 kune letjelište Grobnik i Zračno letjelište Unije. • Županijska cesta ŽC 5034: Kupjak (D 3) – Ravna Zračna luka Rijeka najveći je i najznačajniji aerodrom u Gora – Vrbovsko (D 42), 1.579.610,39 kuna Županiji. Registriran je za javni domaći i međunarodni • Izgradnja kružnog toka na ŽC 5205, lokalitet promet i tehnički opremljen za prihvat većih zrakoplova. Industrijska zona Kukuljanovo (Rijeka – trans), Primorsko-goranska županija kao jedan od suosnivača 4.033.832,02 kune s 20 % udjela, zbog gospodarskog i turističkog značenja • Sanacija ŽC 5125 Dunat – Punat s oborinskom od­ i potencijala koje Zračna luka Rijeka ima za cjelokupni vod­njom, 8.429.686,64 kune razvoj Županije, tijekom mandatnog razdoblja podrža­ • Izgradnja dionice ceste ŽC 5206 od rotora Belići do vala je aktivnosti za osiguranje sigurnosno-prometnih dvorane u Kastvu – izgradnja dijela ceste do rotora standarda u Zračnoj luci Rijeka. Na taj je način pridonijela Belići na području grada Kastva, 3.378.865,28 kuna pozitivnim promjenama, među kojima su posebno bitni ostvareni promet putnika i financijski rezultati (Tablica 18.). Županija je izdvojila u mandatnom razdoblju 1.582.490 kuna, kojima je nabavljena sljedeća oprema:

2017. godina • 260 tisuća kuna za osiguranje sigurnosno-pro­ metnih standarda korisnika – nabavu uređaja za detekciju tragova eksploziva (ETD uređaj) • 315 tisuća kuna namjenski za izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju oborinskog i Županijska cesta ŽC 5034 Kupjak (D 3) – Ravna Gora – fekalnog sustava interne odvodnje otpadnih voda i Vrbovsko (D 42) rekonstrukciju dijela vanjske hidrantske mreže.

2018. godina • 200 tisuća kuna za osiguranje sigurnosno-pro­ metnih standarda – nabavu programa za vježbanje i licenciranje RTG operatera te dodatne opreme za rendgen-uređaje • 199 tisuća kuna za nabavu simulatora za gašenje požara pod tlakom kako bi se zadovoljio dio propisanih uvjeta EASE (European Aviation Safety Agency) koji se odnosi na obuku spasilačko-vatro­ Sanacija ŽC 5125 Dunat – Punat s oborinskom odvodnjom gasne službe u zračnoj luci.

Tablica 18. Ostvareni promet putnika i financijski rezultati Zračne luke Rijeka

Ostvarene % udjela Financijski rezultati Ostvareni Ostvareni subvencije iz subvencija u Godina (dobit nakon oporezivanja) ukupni prihodi promet putnika Državnog ukupnom (u kunama) (u kunama) proračuna RH prihodu 2017. 142.111 2.132.995,10 19.421.190,87 0,00 0,00 2018. 183.606 2.435.141,91 28.447.205,84 0,00 0,00 2019. 200.841 40.404,53 25.706.937,97 0,00 0,00 2020. 27.680 * * 0,00 0,00 Ukupno 554.238 0,00 0,00

* Napomena: Podaci će biti dostupni u drugoj polovini 2021. godine.

120 UPRAVNI ODJEL ZA POMORSKO DOBRO, PROMET I VEZE

2019. godina • 300 tisuća kuna za osiguranje sigurnosno-pro­ metnih standarda – nabavu 2 „Follow me“ vozila • 300 tisuća kuna za osiguranje sigurnosno-pro­ metnih standarda – nabavu 3 putničke stube koje omogućavaju brz i siguran ukrcaj/iskrcaj putnika iz zrakoplova koji nisu opremljeni vlastitim sustavom stuba.

2020. godina • 400 tisuća kuna za osiguranje sigurnosno-pro­ metnih standarda – nadogradnju sustava video- nadzora, rekonstrukciju i dogradnju informatičkog sustava i nabavu termalne kamere. Unutrašnjost terminala Zračne luke Rijeka Zračno pristanište Mali Lošinj registrirano je za javni domaći i međunarodni promet, tehnički opremljeno za prihvat i otpremu manjih zrakoplova. Za održavanje i obnovu objekata i opreme aerodroma, Županija je u mandatnom razdoblju izdvojila 192.819 kuna. Županija je svojim predstavnikom sudionik u Operativnoj skupini za pripremu i provedbu strateškoga investicijskog projekta Rekonstrukcija i proširenje piste zračnog pristaništa Mali Lošinj, te navedeni projekt prati i podržava. Zračno letjelište Unije je travnati aerodrom, smješten na otoku Unije, registriran za domaći promet. Od 2013. godine letjelište Unije nema uporabnu dozvolu za održavanje zračnih linija i Županija od 2014. godine nije uključena u ulaganja. Zračno letjelište Grobnik sportski je aerodrom u vlasništvu Republike Hrvatske, kojim upravlja Udruga „Follow me“ vozilo Krila Kvarnera, registriran za domaći sportsko-rekrea­ cijski promet, tehnički opremljen za prihvat i otpremu malih zrakoplova i školovanje posada. Zračno pristanište Mali Lošinj

121 2017-2021

2017. godine na prvi javni poziv Standard+ projekata u TELEKOMUNIKACIJE okviru Interreg Programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014. – 2020. Nakon odobrenja započeo je s Poticanje rada lokalnih i regionalnih provedbom 1. siječnja 2018. godine. televizijskih postaja Regija Friuli Venezia Giulia vodeći je partner u projektu Primorsko-goranska županija je u trgovačkom društvu MOSES, dok su ostali partneri u projektu: Primorsko- Kanal Ri d. o. o. drugi najveći pojedinačni vlasnik. U goranska županija, Istarska županija, Regija Molise i temeljnom kapitalu društva od 10.431 milijun kuna, Institut za transport i logistiku (Emila Romagna). Opći je Županija ima ulog 2,88 milijuna kuna, odnosno udjel cilj projekta poboljšati pomorske i multimodalne trans­ 27,61 %. Najveći pojedinačni vlasnik je Grad Rijeka s portne usluge između Italije i Hrvatske. 28,45 % udjela, dok ostatak posjeduje preostalih 35 suvlasnika. Radi konsolidacije poslovanja Kanala Ri d. o. o. Projekt MOSES trajao je 21 mjesec, do 30. rujna 2019. provodio se postupak restrukturiranja tvrtke s namje­ godine. Ukupna vrijednost projekta je 1.175.085 eura, od rom da podupre započete gospodarske procese opo- čega je Primorsko-goranskoj županiji odobreno 312.850 ravka regionalne televizijske postaje. Od 2017. do 2020. eura. godine Primorsko-goranska županija za navedenu je Među aktivnostima koje je Županija uspješno provela, svrhu izdvojila 1.789.352,95 kuna. izdvajaju se tri koje su odvijane na lučkom području Županijske lučke uprave Mali Lošinj: MEĐUNARODNI PROJEKTI, 1. Izrada tehničkog snimka podmorskog i nadmorskog dijela obalne konstrukcije te izvedbenog projekta s TRANSNACIONALNA I troškovnikom izvođenja radova za sanaciju obalnog zida u korijenu luke Susak – realizirani ugovor je 70 PREKOGRANIČNA SURADNJA ti­su­ća kuna s PDV. NA PODRUČJU ŽUPANIJE 2. Sanacija operativnog mola i nadzor radova u luci Susak radi poboljšanja sigurnosti putnika – reali­zi­ rani ugovori su 2.876.283,80 kuna s PDV. Tijekom 2017. godine Županiji su za (su)financiranje odobrena 3 projekta: MOSES, EnerMOB i EnerNETMob, 3. Nabava i postavljanje 3 čekaonice za putnike i a ukupno odobrena sredstva iznose 951.470,17 eura. informativnih ploča o redu plovidbe i drugim infor­ macijama za usluge prijevoza u lukama Mali Lošinj i Projekt MOSES Susak – realizirani ugovor je 155.500 kuna s PDV. Projekt MOSES: Maritime and MultimOdal transport Od prijave do odobravanja projekta i početkom pro­ services based on Ea Sea Way project (MOSES: vedbe nabave za izvođenje radova, stanje se operativ- Pomorske i multimodalne transportne usluge teme­ nog mola u luci Susak pogoršalo (veće je podlokavanje ljene na EA SEA WAY projektu), prijavljen je u travnju kamenih blokova, slijeganje mola u sredini konstruk­ cije...) i vrijednost radova se udvostručila. Temeljem navedenog povećanja, Županija je osigurala oko 50 % vrijednosti radova i nadzora sanacije opera­tivnog mola u luci Susak, uz osigurana sredstva EU-a.

Projekt EnerMOB, Interregional EU projektom MOSES obnovljena je luka Susak. Electromobility Networks for intERurban low carbon Mobility (Međuregionalne mreže elektromobilnosti za međugradsku mobilnost s niskim udjelom ugljika) Ciljevi projekta EnerMOB su: • Identificirati zajedničke smjernice za primjenu sustava električne mobilnosti u skladu s istim teh­ ničkim standardima i protokolima komunikacije. • Primijeniti zajedničke strategije mobilnosti i urba­nog planiranja sustava električne mobilnosti u okviru posto­jeće regionalne prometne mreže. • Uspostaviti regionalnu mrežu električne mobilnosti koja će omogućiti povezivanje gradova, ruralnih područja i intermodalnih terminala.

122 UPRAVNI ODJEL ZA POMORSKO DOBRO, PROMET I VEZE

Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.222.513,63 eura, od čega je Županiji odobreno 222.745,17 eura. Projekt je započeo 1. siječnja 2018. godine i trajao je do 31. prosinca 2020. godine. U provedbi projekta uz vodećeg partnera, Slobodni općinski konzorcij Ragusa iz Italije, projektni partneri, uz Primorsko-goransku županiju su, Regija Peloponnese iz Grčke, RRA Sjeverna primorska razvojna agencija Nova

Otvaranje punionice EnerMOB u Fužinama

Zemljovid 1. Lokacije punionica za električna vozila

123 2017-2021

Gorica iz Slovenije i Regionalna agencija za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja iz Srbije. U projektu EnerMOB Primorsko-goranska županija izradila je studijsku dokumentaciju Analiza lokalne elektromobilnosti u Primorsko-goranskoj županiji, kojom je utvrđena prometna infrastruktura s naglas­kom na ponudu električnih vozila. Akcijskim planom infra­struk­ eura, od čega je Primorsko-goranskoj županiji odobreno turne mreže manjih razmjera ponuđena su rje­šenja za 415.875 eura. sustave električnog prometa u među­gradskoj i među­ Projekt je započeo 1. veljače 2018. godine i traje do regionalnoj razini. Dokumentom pod nazivom ICT alati 31. siječnja 2022. godine. za prikupljanje i agregiranje podataka, svi partneri prikupljaju i Županiji dostavljaju dinamičke i statičke po­ Uz vodećeg partnera Regiju Peloponnese (Grčka) i datke. U okviru projekta nabavljene su i stavljene u funk- projektnog partnera Primorsko-goransku županiju, u ciju tri punionice (2x22 kW AC) za električna vozila na projektu sudjeluje još 15 projektnih partnera: lokacijama općina Fužine, Omišalj i Lopar (Zemljovid 1.). • Regija Peloponnese, Grčka Županija je koordinator radnog paketa u sklopu kojeg se • Transporti Malta, Malta provodilo testiranje infrastrukture za električna vozila. • RAM logistica infrastrutture e trasporti Spa, Italija Testiranje se provodilo vozilom Volkswagen eUP! tijekom • Ministarstvo prometa i komunikacija, Cipar turističke sezone 2020. godine. Provedbom projekta EnerMOB povećava se ponuda infrastrukture za elek­ • Albanski institut za promet, Albanija trične automobile i stvaraju se uvjeti za veće korištenje • Regija Thessaly, Odjel za razvoj i planiranje, Grčka električnih vozila u Županiji, što dovodi do smanjenja • RRA Sjeverna primorska razvojna agencija Nova emisija ugljičnog dioksida nastalog u cestov­nom Gorica, Slovenija prometu, povećanja energetske učinkovitosti i smanje­ • Sveučilište u Palermu – Odjel za poljoprivredne nja ovisnosti o ostalim energentima. prehrambene i šumarske znanosti, Italija Sve tri punionice mogu se koristiti 0-24 i besplatne su • Agencija za energiju i okoliš iz Arràbida, Portugal za sve korisnike. Potrebno je samo uključiti se s odgo­ • Slobodni općinski konzorcij Ragusa, Italija varajućim kabelom (konektorom). Sve informacije za lokacije, vrstu i način punjenja dostupne su na inter­ • Dynamic vision, Grčka netskim stranicama: ELEN https://elen.hep.hr/Punjenje- • Luka Bar, Crna Gora nacini.aspx i PlugShare https://www.plugshare.com/ • Međunarodni centar numeričkih metoda u inže­ njer­stvu, Španjolska Projekt EnerNETMob Mediterranean • Capenergies, Aix-en-Provance, Francuska Interregional Electromobility Networks for • Austrian Mobility Research FGM – AMOR, Austrija. Intermodal and Interurban Low Carbon Jedinice lokalne samouprave Primorsko-goranske Transport Systems (Mediteranske županije uključene su u projekt na način da su mogle međuregionalne mreže elektromobilnosti za iskazati interes za postavljanje punionica za električna vozila na svom području. Definirana je izrada mreže intermodalne i međugradske niskougljične punionica za električna vozila u Županiji, u općinama transportne sustave) Skrad i Mošćenička Draga te Gradu Bakru. Slijedom toga Opći je cilj projekta EnerNETMob izraditi, testirati i potpisani su Sporazumi o suradnji na provedbi projekta. promovirati održive planove elektromobilnosti na te­ U okviru projekta izrađena je studijska dokumentacija melju zajedničkih standarda električnoga transport­nog Analiza stanja opskrbe energijom lokalne elektro­ sustava na transnacionalnoj razini, povezivanjem regio­ mobilnosti i Akcijski plan održivih planova elektromo- nalne mreže električnih punionica te ostvarivanja veće bilnosti. Županija je koordinator radnog paketa mobilnosti između gradova i regija na Sredozemlju. U Kapitalizacija čija je uloga povezivanje ishoda radnih paketa, prijenos znanja i podizanje svijesti o elektro­ sklopu projekta planirano je postaviti punionice za mobilnosti i izrada Memoranduma o razumijevanju. električna vozila, provesti testiranja, analizirati rezultate testiranja, prenijeti znanja i iskustva dobivena u formi Županija će izraditi metodologije za prikupljanje Memoranduma o razumijevanju. Svrha projekta jest saznanja iz projekta EnerNETMob i ostalih projekata za izraditi, testirati i poboljšati paralelne planove održive elektromobilnost na području EU-a. Pripremit će elektromobilnosti u skladu sa zajedničkim standardima dokumentaciju za sistematizaciju podataka i objavu i niskougljičnom politikom kako bi se uspostavila među­ saznanja iz projekta seminarom na temu elektro­ regionalna mreža elektromobilnosti u gradovima Inter­reg mobilnosti, uporabi ICT platforme i njihove primjene na područja. Ukupna vrijednost projekta je 5.742.802,10 nadnacionalnoj razini. Kao projektni koordinator radnog

124 UPRAVNI ODJEL ZA POMORSKO DOBRO, PROMET I VEZE

Županija se obvezala da će sufinancirati županiji. Uspostavljeni prometni koridor imao bi svrhu ujednačavati sve vrste prometa te stvarati mogućnosti troškove javnog prijevoza redovitih stude­ za dinamičan razvoj regija na koridoru čineći ga isto­ nata s prebivalištem na području Županije dobno europskim logističkim i prometnim lancem. koji redovito studiraju na pod­ručju Republike Od 2015. do 2020. godine održano je šest sjednica na Hrvatske, u iznosu 50 % od redovite prije­ kojima su predočena financijska izvješća, imenovani i voz­ne cijene za pojedinačna putovanja razrješavani članovi Nadzornog odbora i Generalne skupštine. prema cijenama prijevoznika koje vrijede na dan kupnje prijevozne karte. ŽELJEZNICE I ŽELJEZNIČKI PROMET paketa Kapitalizacija, Županija je zadužena za provedbu aktivnosti umrežavanja na nadnacionalnoj razini, što Primorsko-goranska županija i HŽ Putnički prijevoz d. o. o. uključuje sastanke s predstavnicima Europske komisije i pokrenuli su u 2020. i nastavili u 2021. godini suradnju s predstavnicima Glavnih uprava za okoliš, energetiku, na dva značajna projekta: mobilnost i transport, te udruživanja projektnih rezul­ • Uključivanje željeznice u sustav javnoga gradsko- tata radi izrade novih zakonodavnih rješenja u odnosu prigradskog prijevoza Grada Rijeke. Primorsko- na elektromobilnost. -go­ranska županija je s HŽ Putničkim prijevozom u Programom su obuhvaćene mnoge regije i gradovi suradnji s gradovima Rijekom i Bakrom te Općinom Sredozemlja koji nemaju razvijene politike održive Matulji temeljem godišnjih ugovora preuzela obvezu mobilnosti. Slijedom toga jedan je od osnovnih razloga da će u ugovorenom razdoblju u potpunosti uključiti projekta EnerNETMob osigurati dostupnost mreže HŽPP u sustav javnoga gradsko-prigradskog prije­ punionica korisnicima vozila na električnu energiju jer je voza Grada Rijeke i sufinancirati prijevoz putnika u u prometu sve veći broj električnih automobila. ukupnom iznosu 550 tisuća kuna s PDV-om. Županija sudjeluje godišnje s 200 tisuća kuna. Grupacija SREDNJOEUROPSKI PROMETNI • Sufinanciranje troškova javnog prijevoza redovitih KORIDOR EUROPSKE SKUPINE studenata s prebivalištem na području Primorsko- TERITORIJALNE SURADNJE (CETC-EGTC) goranske županije koji redovito studiraju na pod­ručju Republike Hrvatske. Županija se obvezala Aktivnosti na uspostavi Srednjoeuropskoga prometnog da će sufinancirati prijevoz u iznosu 50 % od koridora (Central European Transport Coridor – CETC) redovite prijevozne cijene za pojedinačna putovanja započele su regije koje su izrazile spremnost za prema cijenama prijevoznika koje vrijede na dan Srednjoeuropski prometni koridor, koji je formaliziran kupnje prijevozne karte. Prijevoznik se obvezao da potpisivanjem Sporazuma o osnutku Srednjo­europ­ će tim studentima odobriti povlasticu 50 % od skoga prometnog koridora (CETC), 6. travnja 2004. redovite prijevozne cijene za pojedinačna putovanja godine u Ščećinu, Poljska. Taj prometni koridor povezuje prema cijenama koje vrijede na dan kupnje prije­ sjever i jug Europe, a počinje u regiji Skane, na naj­juž­ vozne karte. Županija u Proračunu za tu namjenu nijem dijelu Švedske i završava u Primorsko-goranskoj osigurava sredstva u iznosu do 150 tisuća kuna.

Potpisnici ugovora o sufinanciranju projekta integriranog sustava javnoga gradskog i prigradskog prijevoza

125 2017-2021 UPRAVNI ODJEL ZA TURIZAM, PODUZETNIŠTVO I RURALNI RAZVOJ

đenjem ljudskih potencijala te stvaranjem mjerodavne i PODUZETNIŠTVO konkurentne radne snage kao ključnoga razvojnog čimbenika gospodarstva i društva općenito. Razvoj gospodarstva i poduzetništva Razvoj ljudskog potencijala – programi Ključni preduvjet razvoja gospodarstva i poduzetništva jest ulaganje u razvoj ljudskog potencijala, znanje i izobrazbe inovatorstvo, a to mora pratiti postojani razvoj povoljnog Programima izobrazbe provode se osmišljeni projekti, okruženja za poduzetništvo i razvoj poduzetničke infra­ mjere i aktivnosti u funkciji ulaganja u razvoj ljudskog strukture (poduzetničke potporne institucije, poduzet- potencijala radi stjecanja znanja i vještina za nezapo­ ničke zone i dr.). Povoljnije financiranje sektora malog slene osobe koje se nalaze u pripremnoj fazi ulaska u gospodarstva u području proizvodnih, prerađivačkih i poduzetništvo, poduzetnike početnike te ostale podu­ uslužnih djelatnosti subvencioniranim kamatama na zetnike i stručne kadrove u gospodarstvu koji žele poduzetničke kredite također je bio značajan instru­ unaprijediti svoje poslovanje. To provode poduzetničke ment pomoći poduzetnicima dok je kamata kod potporne institucije s područja Primorsko-goranske komercijalnih banaka za poduzetnike bila viša nego što županije izobrazbama i radionicama te osobnim savje­ je danas. tovanjem krajnjih korisnika s naglaskom na pro­vedbi Razmatrajući navedeno, Upravni odjel za turizam, programa na ruralnom području Županije. podu­zetništvo i ruralni razvoj osmislio je razne progra­ Tijekom tri godine, program školovanja provodilo je pet me koje provodi samostalno, ali i u suradnji s potpornim potpornih institucija. Ukupno su obuhvaćena 323 i ostalim institucijama s područja Županije. Programi se korisnika koja su stekla besplatna znanja i vještine iz provode mjerama i projektima namije­njenim nepo­ raznih područja putem radionica i izobrazbi po vlastitom sredno poduzetnicima, ali i mjerama koje nisu izravno izboru na teme: usmjerene na poticaje poduzetnicima, ali su osnova uspješne provedbe izravnih poticajnih mjera namije­ • EU strukturni i investicijski fondovi njenih poduzetnicima. • poduzetništvo (računovodstvo i financije, vođenje poslovnih knjiga, poslovno planiranje, marketing, Od provedaba programa očekuje se da rezultiraju komunikacijske i prezentacijske vještine i sl.) povećanjem broja novih poslovnih subjekata, posebno udjela mladih, smanjenjem nezaposlenosti, unaprje­ • pravni poslovi • specifična znanja/područja iz djelokruga poljo­ privredne, šumarske i turističke djelatnosti Programima izobrazbe provode se osmišljeni projekti, mjere • zaštita okoliša i održivo upravljanje prirodnim resur­ i aktivnosti u funkciji ulaganja u razvoj ljudskog potencija. sima • učenje kroz rad o poduzetništvu, poljoprivredi i šu­ marstvu • izobrazba nezaposlenih osoba evidentiranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje – Područnom uredu Rijeka i sl. Bilo je osigurano i osobno savjetovanje županijskih potpornih institucija po grupama tematskih područja: Savjeti za pokretanje i vođenje poslovanja, Savjeti za provedbu aktivnosti razvoja i Savjeti za pristup izvorima financiranja. Program izobrazbe koji je obuhvaćao cikluse radionica i individualna savjetovanja financiran je s 546 tisuća kuna u 2017., 2018. i 2019. godini.

126 UPRAVNI ODJEL ZA TURIZAM, PODUZETNIŠTVO I RURALNI RAZVOJ

Neke od nagrađenih inovacija 2019. godine INOVATORSTVO Potpore inovatorima Primorsko-goranska županija još od 1995. godine javnim natječajima odabire najbolje inovacije s područja Županije i dodjeljuje inovatorima bespovratna poticajna sredstva za razvoj inovacija. Tradicija inovatorstva u Županiji stara je nekoliko stoljeća. Postignuća inovatora cijene se u domovini i u svijetu, što potvrđuju brojna priznanja na nacionalnim i međunarodnim smotrama inovatora. Županija sustavno prati, potiče i potpomaže rad inovatora poticanjem što većeg broja inovatora da stvaraju i prijavljuju svoje inovacije te uključivanjem mladih u programe inventivnog rada. Svake se godine Županija sustavno prati, potiče i potpomaže rad inovatora provodi izbor i dodjeljuju bespovratna sredstva najboljim dodjelom bespovratnih sredstava najboljim inovacijama. inovatorima kao poticaj da stvaraju i prikažu svoj rad javnosti. Namjera je da se tim bespovratnim financijskim – inovaciju, prizna njihov rad na inovaciji i u konačnici sredstvima za najbolje rangirane inovacije pomogne omogućava pokretanje vlastite proizvodnje. inovatorima u razvoju postojeće inovacije izradom prototipa koji prvi put predstavljaju javnosti. Također, da Projekt Komercijalizacija inovacija im se pomogne u pokrivanju ostalih troškova inovacije Tijekom dosadašnjeg rada s inovatorima uočen je jedan ili da im se omoguće prvi koraci komercijalizacije od ključnih problema s kojim se najveći broj inovatora inovacije. Na taj je način do danas (nije uključena 2020. susreće, a to je nedostatak financijskih sredstava u fazi godina) odabrano 203 najboljih inovacija i odobrena su u kojoj treba poduzeti završne radove kako bi se značajna bespovratna poticajna sredstva za razvoj inovacija plasirala na tržište – dakle u komercijalizaciji najboljih inovacija, gotovo 3,5 milijuna kuna. inovacije. Svjesni činjenice da je prema svim eko­nom­ Za potpore inovatorima od 2017. do zaključno 2020. skim kategorijama uvođenje inovacije – novog proiz- godine iz Proračuna Primorsko-goranske županije ­voda na tržište, dugotrajan i mukotrpan proces koji osigurano je 550 tisuća kuna za više od 50 inovacija. zahtijeva ulaganja u ispitivanje tržišta, alate, marketing, Temeljem javnog natječaja, Povjerenstvo za izbor naj­ ateste, često uz pokušaje i pogreške koji svoju potvrdu boljih inovacija predlaže dodjelu bespovratnih poticajnih sredstava planiranih u županijskom Proračunu fizičkim osobama – inovatorima, s područja Županije. Sredstva Za potpore inovatorima od 2017. do se odobravaju najbolje ocijenjenim inovacijama, sufi­ nan­cira se izrada potrebne dokumentacije, nabava zaključno 2020. godine iz Proračuna materijala i drugo potrebno za razvoj prijavljene Primorsko-goranske županije osigurano je inovacije. Odobravanjem financijskih sredstava omogu­ 550 tisuća kuna za više od 50 inovacija. ćava se kreativnim pojedincima da ostvare svoju ideju

127 2017-2021

Od 2017. do 2020. godine, omogućena je tisuća kuna do 2016. godine. Od 2017. godine najveći iznos financiranja po korisniku povećao se na 200 tisuća komercijalizacija­ sedam novih inovacija s kuna. područja Županije u iznosu 1,278 milijuna Od 2017. do 2020. godine, omogućena je komercija­ kuna. lizacija sedam novih inovacija s područja Županije u iznosu 1,278 milijuna kuna. dobivaju tek nakon niza godina, i osobito potpune nezainteresiranosti banaka za praćenje takvih projekata, Županija je 2009. godine pokrenula pilot-projekt KREDITIRANJE PODUZETNIŠTVA Komer­cijalizacija inovacija i od tada ga neprekidno Smanjenom kamatom omogućava se poduzetnicima provodi u suradnji sa Zakladom za financiranje izradbe lakši pristup izvorima financiranja radi unaprjeđenja prototipova – FIPRO. poslovnih aktivnosti, poticanja konkurentnosti, zadrža­ Cilj je projekta Komercijalizacija inovacija poticati va­nja ili povećanja zaposlenosti i ukupnog razvoja malog inovatorstvo kao sve važnijeg segmenta razvoja podu­ gospodarstva. Lakši pristup izvorima financiranja očituje zetništva na način da se kvalitativne zamisli inovatora se u nižim kamatama, dužem roku otplate kredita i patentiraju i predstave gospodarstvu. Sredstva se jednostavnijoj obradi kreditnog zahtjeva. Cilj je povećati odobravaju gospodarskim subjektima za unaprjeđenje dostupnost financijskih instrumenata malim i srednjim postojeće faze inovacije (izradu/nabavu naprava i alata; poduzetnicima za njihov daljnji rast i razvoj, što će izradu, ispitivanje, usavršavanje prototipa ili postupka; rezultirati građenjem i opremanjem novih proizvodnih promotivne aktivnosti; pozicioniranje gotovoga novog pogona, ulaganjima u nove tehnologije i u konačnici proizvoda na tržište; tržišno-ekonomsku obradu otvaranjem novih i očuvanjem postojećih radnih mjesta. inovacije; komercijalizaciju inovacije u vlastitoj proiz­ Potkraj 2020. godine subvencionirano je raznim vodnji ili važećim ugovorima o ustupanju licence i dr.). kreditnim linijama oko 70 kredita u otplati, a zbog pan­ Na taj se način omogućava pomoć pri komercijalizaciji de­mije Covid-19 dijelu njih produžen je rok otplate uz inovacija i pokretanju proizvodnje temeljene na vlastitoj nastavak subvencije do povrata. inovaciji kako bi se istodobno omogućilo samoza­ pošljavanje ili novo zapošljavanje. Male poslovne zone Sredstva se odobravaju namjenski, na osnovi stvarno Osnutkom malih poslovnih zona i proširenjem aktivnosti nastalih računa, ponuda, ugovora, narudžaba i ostalih u postojećim, omogućava se poduzetnicima da uz dokumentiranih obveza koja se dodjeljuju nakon potpi­ povoljne uvjete sagrade samostalne ili zajedničke si­vanja ugovora između Zaklade FIPRO i korisnika poslovne prostore unutar poslovnih zona. Poslovanjem sredstava, na rok od tri godine, s dodatnim počekom do unutar poslovnih zona poduzetnicima se također godine dana. Do 2012. godine sredstva su odobravana omogućuje racionalizacija poslovanja, uporaba raspolo­ bespovratno u iznosu do 30 % (u prvoj godini 50 %) živih resursa zone s ostalim korisnicima zone, uporaba temeljem računa za materijal ili usluge, a visina iznosa zajedničke infrastrukture, povezivanje poduzetnika u po zahtjevu iznosila je od 50 tisuća kuna do najviše 100 zoni i zajednički nastup na tržištu.

Poslovna zona Zapad (Novi Vinodolski)

128 UPRAVNI ODJEL ZA TURIZAM, PODUZETNIŠTVO I RURALNI RAZVOJ

Program razvoja malih poslovnih zona provodi se u suradnji s jedinicama lokalne samouprave na području Županije u obliku sufinanciranja izrade projektne doku­ mentacije i izgradnje objekata zajedničke komunalne infrastrukture u poslovnoj zoni. Osim povoljnije izgradnje, poslovanjem unutar malih poslovnih zona, korisnik-poduzetnik ima mogućnost koristiti određene pogodnosti, odnosno olakšice iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Od 2017. do 2019. godine Županija je za potrebe razvoja malih poslovnih zona izdvojila više od 1,63 milijuna kuna za sufinanciranje građenja i projektiranja zajedničke komunalne infrastrukture unutar malih poslovnih zona na području gradova Malog Lošinja, Kastva, Kraljevice i Cresa i na području općina Matulja, Viškova, Lopara, Lokava i Vrbnika. Radi poticanja razvoja poduzetničkog potencija, Županija je 2017. godine pokrenula novi program izravnog odobravanja IZRAVNE POTPORE PODUZETNIŠTVU potpora mikro i malim poduzetnicima malog gospodarstva na ruralnom području. U ruralnim je područjima kvaliteta života lošija, niže su stope zaposlenosti i ekonomskog rasta, nedostatne su osnovne usluge i neodgovarajući su socijalni i kulturni sadržaji te prateća infrastruktura. Svi ti nedostaci doveli Epidemija koronavirusa koja se pojavila u su, i dovode, do stalne depopulacije pojedinih područja ožujku 2020. godine snažno je utjecala na Županije koja je posebno izražena na području Gorskog kotara. Ruralno područje Županije, prema definiciji iz gospodarsku aktivnost u Županiji, te su na Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za županijskoj razini bile potrebne hitne nove razdoblje 2014. – 2020., obuhvaća cijelo područje mjere za tekuću godinu, kako bi se zbog Županije, osim Grada Rijeke. Očigledno je da za razvoj svih gospodarskih aktivnosti postoje pretpostavke u smanjene poslovne aktivnosti olakšao postojećim resursima, a kao nositelji povećanja konku­ problem nelikvidnosti, ublažile ekonomske rentnosti prepoznati su mikro, mali i srednji poduzet­nici. posljedice, potaknulo poslovanje i konku­ Radi poticanja razvoja poduzetničkog potencijala, rentnost poduzetnika u sektoru malog Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj gospodarstva. pokrenuo je 2017. godine novi program namijenjen mikro i malim poduzetnicima malog gospodarstva koji imaju registrirano sjedište na ruralnom području djelatnosti poduzetnika i primjeni novih suvremenijih Županije, sve kako bi se povećala konkurentnost tehnologija. Tim se mjerama poticalo poduzetničko poduzetnika i njihova produktivnost, zadržala postojeća okruženje, dobivali kvalitetniji proizvodi, bolje iskori­šta­ i otvarala nova radna mjesta. Program se provodi vali resursi i stvarali konkurentniji poduzetnici. Prednost dvjema mjerama sufinanciranja kojima se izravno u okviru programa imaju poduzetnici na ruralnom odobravaju potpore poduzetnicima za: području, posebno na području Gorskog kotara. • nabavu strojeva i uređaja za obavljanje proizvodne i Potpore su odobravane u sljedećim iznosima: uslužne djelatnosti • izradu pripremne dokumentacije radi prijave • 80 % potpore, ali ne više od 30 tisuća kuna, za investicijskog ulaganja na EU natječaj iz Programa aktivnosti koje se planiraju provoditi na području ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020. Gorskog kotara • 50 % potpore, ali ne više od 30 tisuća kuna, za Potpore se poduzetnicima odobravaju i kod ostalih aktivnosti koje se planiraju provoditi na ostalom operativnih programa u okviru kojih se mogu dobiti ruralnom području Županije. dijelom bespovratna sredstva za ulaganje u izgradnju poslovnih objekata, nabavu opreme, ulaganje u istraži­ Tijekom 2017., 2018. i 2019. godine odobreno je oko 140 vanje i razvoj i drugo. potpora ukupne vrijednosti oko 3,2 milijuna kuna pretežito poduzetnicima iz Gorskog kotara i priobalja. Na taj se način sufinancirao trošak nabave opreme kao ulaganja u dugotrajnu imovinu koja služi unaprjeđenju i Epidemija koronavirusa koja se pojavila u ožujku 2020. modernizaciji obavljanja proizvodne i/ili uslužne godine snažno je utjecala na gospodarsku aktivnost u

129 2017-2021

Županiji, te su na županijskoj razini bile potrebne hitne U okviru programa koji je u provedbi od nove mjere za tekuću godinu, kako bi se zbog smanjene poslovne aktivnosti olakšao problem nelikvidnosti, 2017. godine, do zaključno s 2019. godinom, ublažile ekonomske posljedice, potaknulo poslovanje i financirano je 100 prijava poljoprivrednih konkurentnost poduzetnika u sektoru malog gospo­ gospodarstava s iznosom od gotovo 1,5 mi­ darstva. Stoga su postojeće mjere prilagođene na način da se: lijuna kuna. • sufinancirala nabava opreme poduzetnicima kao ulaganje u dugotrajnu imovinu, omogućila prila­ POLJOPRIVREDA godba i opremanje prostora potrebnoga za nastavak rada u novim uvjetima U Razvojnoj strategiji Primorsko-goranske županije • osigurala zaštitna sredstava potrebna radi provedbe 2016. – 2020. pod strateškim ciljem – Razvoj konku­ protuepidemijskih mjera i zaštite od prenošenja rentnog i održivog gospodarstva, navedena je mjera 1.4.1. koronavirusa Razvoj poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, akvakulture i lovnog gospodarstva. Slijedom te Razvojne strategije, • sufinancirali troškovi pripreme dokumentacije na provedeni su brojni programi, od kojih se ističu: natječaje i mjere pomoći gospodarstvu • ostali troškovi nastali zbog novonastale situacije i za Financiranje programskih aktivnosti razliku od prethodnih godina sa sljedećim iznosom i intenzitetom potpore: razvitka poljoprivrede • 100 % potpore, ali ne više od 40 tisuća kuna bez Program je proveden temeljem Programa provedbe PDV-a mjera ruralnog razvoja Primorsko-goranske županije • najmanje 40 % tražene potpore mora biti 2017. – 2020. koji je donijela Županijska skupština, a oprema kao ulaganje u dugotrajnu imovinu. Ministarstvo poljoprivrede dalo pozitivno mišljenje za provedbu. Provedene su sljedeće mjere: U 2020. godini pristiglo je gotovo 300 prijava na javni poziv za dodjelu tih potpora, a odobreno je 237 zahtjeva • podrška razvoju novih i malih poljoprivrednih gospo­ ili 7,3 milijuna kuna bespovratnih potpora, od čega darstava 4,9 milijuna kuna za poduzetnike iz priobalja i otoka • razvoj postojećih oznaka kvalitete i uvođenje certi­ (njih 162) i 2,4 milijuna kuna za poduzetnike iz Gorskog fikata i novih regionalnih oznaka kvalitete kotara (njih 75). • obnova i održavanje putova u funkciji revitalizacije ili funkcioniranja gospodarskih aktivnosti • priprema dokumentacije radi prijave investicijskog ulaganja na EU natječaj za sufinanciranje ulaganja. U okviru programa koji je u provedbi od 2017. godine, do zaključno s 2019. godinom, financirano je 100 prijava Svečano uručivanje ugovora o bespovratnim sredstvima iz poljoprivrednih gospodarstava s iznosom od gotovo Programa provedbe mjera ruralnog razvoja Primorsko- 1,5 milijuna kuna. goranske županije 2019. godine

130 UPRAVNI ODJEL ZA TURIZAM, PODUZETNIŠTVO I RURALNI RAZVOJ

Zbog teškoća uzrokovanih pandemijom koronavirusa, u Primorsko-goranska županija je progra­ 2020. godini je provedba tih mjera izmijenjena i prilagođena novonastalim uvjetima kako bi se očuvala mom Poduzetnik u poljoprivredi subven­- proizvodnja i radna mjesta na poljoprivrednim gospo­ cionirala kamatu s ukupno četiri postotna darstvima. Stoga su u 2020. godini provedene sljedeće boda na način da u konačnici ona iznosi do mjere: 2 % za poduzetnika. Ukupni kreditni • očuvanje i razvoj poljoprivrednih gospodarstava potencijal iznosi 20 milijuna kuna, a • razvoj i obnova stočnog fonda na području Gorkog kotara iskorišteno je 10 milijuna kuna za realizaciju • investicijsko ulaganje za unaprjeđenje prerade poljo­ šest kreditnih programa. privrednih proizvoda i ulaganja u razvoj tržišta, te dodatno, mjera za ublažavanje posljedica Covida-19 za stočarske farme na području Županije. Tim su mjerama u 2020. godini financirana 72 poljo­pri­ vredna gospodarstva s iznosom od 1,8 milijuna kuna.

Ruralni razvoj Provedba ruralnog razvoja temelji se također na Pro­ gramu provedbe mjera ruralnog razvoja Primorsko-go- ran­ske županije od 2017. do 2020. godine, a namije­­njena je za udruge poljoprivrednih proizvođača i prerađivača te za Lokalne akcijske grupe. Ta su tijela osnovana u Europskoj uniji namijenjena podršci razvoju ruralnih regija koje okupljaju predstavnike javnog, gospodarskog i civilnog sektora. Provedene su sljedeće mjere: • obnova i održavanje putova u funkciji revitalizacije ili Župan Zlatko Komadina sa suradnicima ispred objekta Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj Županije čija je funkcioniranja gospodarskih aktivnosti adaptacija u tijeku. • sufinanciranje programskih aktivnosti i manife­sta­ cija koja služi za potrebe Centra i provedbu izobrazbe • sufinanciranje rada Lokalnih akcijskih grupa jača­ poljoprivrednih proizvođača. Na prostoru je zasađen njem kapaciteta informiranja i izobrazbe poduzet- matičnjak autohtonih starih sorti voćaka i podignut nika i javnog sektora za prijavu na natječaje za nasad bobičavog voća. Izrađen je tehnološki elaborat za korištenje sredstava iz Programa ruralnog razvoja preradu voća čijom bi se investicijom u opremu osigu­ Republike Hrvatske. rala mogućnost izobrazbe poljoprivrednika i uslužna Od 2017. do 2020. godine za ovu je namjenu osigurano u prerada radi povećanja dohotka preradom proizvoda. županijskom Proračunu gotovo 1,7 milijuna kuna. Početkom 2021. bit će završena obnova objekta za preradu voća s punionicom meda i postavit će se Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, oprema. U mandatnom je razdoblju za taj projekt utro­ ribarstvu i ruralnom razvoju, za razne natječaje za šeno 2,8 milijuna kuna. područje Primorsko-goranske županije iz Nacionalnog programa ruralnog razvoja do 31. prosinca 2020. godine poljoprivrednim je gospodarstvima odobrena potpora Program kreditiranja poljoprivrede od 212,5 milijuna kuna; odobrena su 64 projekta jedinica Cilj provedbe aktivnosti kreditiranja poljoprivrede jest lokalne samouprave s potporom od 149,8 milijuna kuna, stvoriti što povoljnije uvjete i dostupnost kreditnih i ukupno 36,4 milijuna kuna za provedbu lokalnih sredstava za poljoprivredne prerađivače. Povoljniji i strategija Lokalnih akcijskih grupa. pristupačniji uvjeti kreditiranja omogućavaju poljopri­ vrednim proizvođačima prevladavanje postojećih Projekt Stara Sušica teškoća u poslovanju dodatnim ulaganjima u prera­ đivačke kapacitete i opremu, održavanje postojećeg i Projekt je pokrenut kupnjom u Staroj Sušici kompleksa proširenje opsega prerade. veličine pet hektara s pripadajućim gospodarskim zgradama, što je bio temeljni preduvjet preseljenja Primorsko-goranska županija je programom Podu­ Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko- zetnik u poljoprivredi subvencionirala kamatu s ukupno goranske županije. Potom je adaptirana upravna zgrada četiri postotna boda na način da u konačnici ona iznosi

131 2017-2021

do 2 % za poduzetnika. Ukupni kreditni potencijal iznosi Cres, Krk, Novi Vinodolski, Opatija i Rab. Time je rad 20 milijuna kuna, a iskorišteno je 10 milijuna kuna za Centra podržalo ukupno 29 osnivača. realizaciju šest kreditnih programa. Značajniji provedbeni ciljevi koji se trajno provode u skladu su sa Strateškim ciljevima Primorsko-goranske Razvoj ribarstva županije, a podrazumijevaju: U tijeku su dva projekta financirana iz Programa preko­ granične suradnje Interreg V-A Italija – Hrvatska: Razvoj voćarstva, maslinarstva i povrćarstva Projekt Adri.SmArtFish – Proračun Primorsko- Centar je podignuo za edukativnu i komercijalnu svrhu goranske županije u projektu iznosi 251.485 eura, od kolekcijske nasade autohtonih sorti maslina na Cresu, čega Županija vlastitim sredstvima sufinancira 15 %, matičnjak jabuka i krušaka te nasad bobičavog voća u odnosno 37.722,75 eura. Glavni je cilj projekta očuvati, Staroj Sušici i maruna u Lovranu. zaštititi, promicati i razvijati sektor malog ribarstva s Pokrenut je i projekt održavanja čuvane sorte Brgujski osnovnim ciljem uključivanja ribara i provedbe aktiv­ kapuz i proizvodnja sjemena u nadziranim uvjetima te nosti promocijom i povezivanjem s ugostiteljstvom, proizvodnja presadnica za proizvođače. U suradnji s izobrazbom te nabavom opreme za male ribare Veleučilištem u Rijeci pokrenuta je sadnja ljekovitog bilja (ribarske kućice na iskrcajnim mjestima) i obnovom radi izobrazbe i promidžbe mogućnosti proizvodnje. ribljeg fonda (pilot-projekt postavljanja ribljeg rifa). Obnovljene su i formirane ceste maslinova ulja na kojima je izrađena i postavljena odgovarajuća signali­za­ cija za promidžbu maslinarstva na otoku Cresu i otoku Krku.

Razvoj stočarstva s pčelarstvom

Projekt ARGOS – Za provedbu projektnih aktivnosti, U razvoju pčelarstva Centar sudjeluje suorganizacijom Primorsko-goranska županija raspolaže ukupnim znanstveno-stručnih skupova, poput Nacionalne konfe­ proračunom od 314.825 eura, od čega 47.233,75 eura, rencije o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda te odnosno 15 % sufinancira vlastitim sredstvima. Glavni je stručnog skupa Zeleno-plava pčelarska orijentacija. cilj projekta promicati zajednički integrirani pristup u Pokrenuta je zaštita izvornosti meda Hrvatskog primorja zaštiti riba i morskih resursa te poboljšati uvjete kakvoće – meda od kadulje i goranskog meduna, za koji je okoliša u moru akcijama koje će se provoditi na više završen postupak certificiranja. Dobivena je oznaka razina, a usmjerene su na smanjenje pritiska ribarskih i izvornosti i izrađen plan nadzora proizvodnje goranskog akvakulturnih aktivnosti na morsko okruženje. meduna. Za što učinkovitije pčelarenje pokrenut je projekt motrenja medenja na području Županije u suradnji s pčelarima i pčelarskim udrugama, za što su nabavljene digitalne vage za prikupljanje i obradu informacija o medenju, o čemu se podaci objavljuju na mrežnoj stranici Centra. Neprekidno se radi na poboljšanju plodnosti poljopri­ CENTAR ZA POLJOPRIVREDU vrednih tala Gorskog kotara radi poboljšanja prehrane stoke. Program se provodi sjetvom i usijavanjem djete­ I RURALNI RAZVOJ linsko travnih smjesa za poboljšanje kvalitete prirodnih PRIMORSKO-GORANSKE livada i pašnjaka te povećanje krmne baze. ŽUPANIJE Razvoj vinogradarstva i vinarstva Podrška razvoju vinogradarstva i vinarstva temelji se na Osnivači Javne ustanove Centar za poljoprivredu i održavanju matičnjaka žlahtine i kolekcijskog nasada ruralni razvoj Primorsko-goranske županije u Staroj autohtonih sorti vinove loze Županije, radi zaštite i Sušici, uz Primorsko-goransku županiju su općine Brod očuvanja autohtonih sorti vinove loze Županije i Moravice, Čavle, Fužine, Jelenje, Klana, Lokve, Mrkopalj, proizvodnje bezvirusnih loznih cjepova žlahtine. Ravna Gora, Skrad, Viškovo i Vinodolska općina, te gradovi Čabar, Delnice, Kastav i Vrbovsko. U rad Centra Uz te nasade podignut je i matičnjak autohtonih sorti su se potom kao osnivači, temeljem izmjena Sporazuma vinove loze Kastva za proizvodnju vina belica. Objavljeno o osnivanju, uključile i općine Baška, Lovran, Mošćenička je i drugo dopunjeno izdanje knjige Sorte vinove loze Draga, Matulji, Omišalj, Punat i Vrbnik te gradovi Bakar, Hrvatskog primorja.

132 UPRAVNI ODJEL ZA TURIZAM, PODUZETNIŠTVO I RURALNI RAZVOJ

Neprekidno se radi na poboljšanju plod­ nosti poljopri­vrednih tala Gorskog kotara radi poboljšanja prehrane stoke. Program se provodi sjetvom i usijavanjem djete­lin­ sko travnih smjesa za poboljšanje kvalitete prirodnih livada i pašnjaka te povećanje krmne baze.

Razvoj i promocija autohtonih proizvoda Promocija autohtonih proizvoda temelji se na izrađe­ nom marketinškom planu za razvoj i promidžbu autohtonih proizvoda Kvarnera. Središnje mjesto organizacije promidžbe je izložbeno-prodajni prostor Kašetica primorsko-goranska u Rijeci, u kojoj se prodaju lokalni proizvodi po proizvodnim cijenama. Promidžba proizvođača odvija se i na brojnim nastupima na sajmovima, na vlastitim štandovima u Rijeci, promo­ tivnim tiskanim materijalima (ceste vina, sira, plodova gorja, meda, maslina…) i plakatima, tiskanjem kataloga Unutrašnjost Kašetice primorsko-goranske autohtonih proizvoda iz Kašetice, tiskanjem glasila Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko- goranske županije, Pegeželjac, te e-katalogom u kojem su navedeni osnovni podaci o proizvođaču za pojedina Središnje mjesto organizacije promidžbe turistička područja (Primorje, otoci i gorje), GPS koordi­ autohtonih proizvoda je izložbeno-prodajni nate lokacija i poveznica na Google maps. prostor Kašetica primorsko-goranska u Revitalizacija poljoprivrednog zemljišta Rijeci, u kojoj se prodaju lokalni proizvodi po proizvodnim cijenama. U suradnji s Agencijom za poljoprivredno zemljište te općinama i gradovima izrađena je evidencija raspo­ loživoga poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Repub- like Hrvatske i jedinica lokalne samouprave na području Županije. Obvezama iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Centar je u suradnji s nadležnim Upravnim Časopis Pegeželjeac odjelom izradio programe raspolaganja državnim poljo­ privrednim zemljištem na području gradova Rab, Bakar, Čabar, Kastav, Krk i općina Skrad, Klana, Vrbnik, Brod Moravice, Omišalj, Mrkopalj, Viškovo, Jelenje, Ravna Gora, Punat, Baška, Matulji, Vinodolska općina, Lokve, Lopar i Fužine. Slijedom toga u suradnji sa Zavodom za prostorno uređenje Županije izrađena je aplikacija za javni prikaz državnoga poljoprivrednog zemljišta kojom je omogućen uvid u raspoložive čestice državnoga poljoprivrednog zemljišta na području Pri­morsko- goranske županije. Centar priprema i natječajnu dokumentaciju za zakup i/ili prodaju državnoga poljoprivrednog zemljišta za zainteresirane jedinice lokalne samouprave. U vlastitom pedološkom laboratoriju u Staroj Sušici obavlja se agrokemijska analiza i utvrđuje stanje hra­ njiva u tlu. U suradnji s Veleučilištem u Rijeci izrađuje se preporuka gnojidbe sukladno rezultatima analize tla. Županija podupire rad Centra godišnje s oko dva mili­ juna kuna.

133 2017-2021 LOVSTVO I ŠUMARSTVO Za isplatu poticaja izlova nezavičajne divljači na kvarnerskim otocima, od 2017. Za poticanje razvoja šumarstva i drvoprerađivačke do 2019. godine – kada su zbog promjene industrije Županija je u mandatnom razdoblju izdvojila zakonske regulative namjenski prihodi iz 447 tisuća kuna kojima je potpomognuto jačanje konkurentnosti drvoprerađivačkog sektora na području lovozakupnina ukinuti – isplaćeno je Županije u organizaciji stručnih i edukacijskih skupova, 1.425.200 kuna. nastupa na međunarodnim sajmovima i tržištima radi ostvarivanja uvjeta za modernizaciju postojećih postro­ 2020. godine ostvareno je 4.107.490,95 kuna prihoda. Ti jenja, bolju iskoristivost sirovine te jačanje ponude na namjenski prihodi od lovozakupnina usmjeravaju se u domaćem i inozemnom tržištu. Radi pružanja institucio­ unaprjeđenje i razvoj lovstva kapitalnim donacijama, nalne podrške kojom bi se osigurali preduvjeti za budući kapitalnim pomoćima i sufinanciranjem programskih održivi rast, razvoj i zapošljavanje na ruralnim podru­ aktivnosti Lovačkog saveza Županije i njezinih članica. čjima Županije, provedeno je istraživanje i dan prikaz relevantnih informacija u elaboratu s metodo­logijom Radi daljnjega podizanja razine lovnog potencijala i procesa od ideje do prototipa proizvoda od drva. unaprjeđenja gospodarenja lovištima i divljači, Županija je lovoovlaštenicima koji imaju u zakupu državna i Unaprjeđenje gospodarenja privatnim šumama potpo­ zajednička lovišta na području Županije isplatila mognuto je sufinanciranjem aktivnosti udruga privatnih 1,6 milijuna kuna kapitalnih donacija s kojima je na pod­ šumovlasnika na njihovoj izobrazbi o važnosti upisa u ručju cijele Županije: Upisnik šumoposjednika kao preduvjetu za unaprje­ đenje kvalitete upravljanja privatnim šumama Gorskog • potpomognuta izgradnja tri nova lovačka objekta kotara. Sufinancirana je i izrada mrežne GIS podržane (Mrkopalj, Kuželj i Lovran) baze podataka privatnih šumovlasnika radi povezivanja • dograđen i preuređen veći broj postojećih lovačkih svih relevantnih podataka potrebnih za upravljanje i objekata brigu o privatnim šumama. • legalizirane i registrirane postojeće lovačke kuće za Županija ostvaruje namjenski prihod od zakupa i lovno-turističke djelatnosti koncesija zajedničkih i državnih lovišta ustanovljenih na • sagrađene tri komore za prihvat i pripremu mesa njezinom području. Od 1. siječnja 2017. do listopada divljači • sagrađena hranilišta za krupnu divljač • nabavljene automatske hranilice • sagrađene čeke • nabavljeni alati i strojevi za održavanje lovišta • nabavljena živa divljač. Lovačkom savezu Županije s 388 tisuća kuna sufinan­ cirana je provedba programskih aktivnosti za unaprje­- đenje lovstva: provedbu kinoloških aktivnosti (radna obuka lovačkih pasa, organizacija i sudjelovanje u lovno­ kinološkim natjecanjima), lovno streljaštvo (organizacija i sudjelovanje na natjecanju u Republici Hrvatskoj i međunarodnim natjecanjima), adaptaciju i opremanje Župan Zlatko Komadina sa suradnicima na svečanom lovačke knjižnice i učionice za obrazovanje kadrova te otvorenju lovačke kuće na šumskom predjelu Jama izgradnju kapelice sv. Huberta na Platku. čije je uređenje sufinancirala Županija. Za isplatu poticaja izlova nezavičajne divljači na kvarnerskim otocima, od 2017. do 2019. godine – kada su zbog promjene zakonske regulative namjenski prihodi iz lovozakupnina ukinuti – isplaćeno je 1.425.200 kuna. U sklopu provedbe te aktivnosti s 99 tisuća kuna sufinancirana je provedba pilot-projekta prebrojavanja divljači uporabom drona, čime je dokazana mogućnost korištenja novih tehnologija i u ove svrhe. S 401 tisućom kuna sufinancirana je provedba projekta uzgoja tetrijeba gluhana u Gorskom kotaru čiji su nositelji Lovački savez Županije i Udruga za zaštitu životinja Tetrijeb iz Prezida. U rujnu 2019. godine, kao

134 UPRAVNI ODJEL ZA TURIZAM, PODUZETNIŠTVO I RURALNI RAZVOJ

TURIZAM

Operativni plan razvoja cikloturizma Primorsko-goranske županije sa standardima Uz sufinanciranje Ministarstva turizma, izrađen je i na Županijskoj skupštini u ožujku 2019. godine usvojen, Opera­tivni plan razvoja cikloturizma Primorsko-go­ ranske županije sa standardima, kojim je utvrđeno aktualno stanje cikloturizma na području Županije. Izrađena je analiza i utvrđeni su sljedeći daljnji prioriteti razvoja i akcijski planovi provedbe Plana: • unaprijediti kvalitetu cikloturističkog proizvoda Od 2018. godine Županija sudjeluje u EU projektu Carnivora • stvoriti nove cikloturističke rute Dinarica koji poseban naglasak stavlja na poboljšanje • podizati kvalitetu uređenja novih i postojećih ciklo­ suživota čovjeka i zvijeri – detalj s održane radionice turističkih ruta hrvatskih i slovenskih partnera. • povezivati postojeće cikloturističke rute u mreže županijskih cikloturističkih ruta • unaprjeđivati ponude za brdske, trekking i rekrea­ tivne bicikliste kruna projekta, ostvaren je dovršetak izgradnje velike • privlačiti veći broj turista na područje Primorsko- volijere dimenzija 72 m x 72 m x 4-8 m visine za goranske županije i dr. podivljavanje uzgojenih jedinki tetrijeba gluhana na Cilj je promovirati i dodati vrijednost planinskom i predjelu Farjevog laza kod Tršća. Volijera je opremljena ruralnom području Županije te povezati cikloturizam s automatskim hranilicama i videonadzorom kako bi bez ostalom turističkom ponudom Kvarnera (lokalne prisutnosti čovjeka omogućila pripremu ptica za samo­ atrakcije, prirodne ljepote, pomorska baština, kulturna stalan život. Osim repopulacije tetrijeba gluhana, projekt baština, tradicija, enološka i gastronomska turistička ima za cilj obogatiti turističku ponudu Gorskog kotara ponuda i sl.). Razvojem cikloturizma želi se potaknuti i ponudom sadržaja fotolova. razvoj poduzetništva pružanjem raznoraznih popratnih Od 1. rujna 2018. godine preko Upravnog odjela za usluga koje bi zainteresirale cikloturiste. turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, Županija sudje­ luje u projektu Carnivora Dinarica: prekogranična suradnja i usluge ekosustava u dugoročnom očuvanju Potpora razvoju selektivnih oblika turizma i populacija velikih zvijeri u sjevernim Dinaridima, u okviru sufinanciranje kapitalnih projekata razvoja Programa suradnje Interreg Slovenija – Hrvatska V-A turizma 2014. – 2020. Trajanje projekta je 30 mjeseci, a završetak Radi stvaranja kvalitetnije turističke ponude na području je predviđen 28. veljače 2021. godine. Europski fond za Županije, Upravni odjel podupire aktivnosti valorizacije regionalni razvoj sudjeluje s 85 % ukupne vrijednosti kulturne baštine, poboljšanje njezine turističke atrak­ projekta 150.875 eura, dok je 26.625 eura, odnosno 15 % tivnosti, odnosno povezivanje kulturnih i povijesnih vlastiti udjel Županije. Projekt posebni naglasak stavlja prostora Županije. Lokalnim turističkim zajednicama na smanjenje rizika koji ugrožavaju velike zvijeri te sufinanciraju se projekti razvoja turizma i manifestacije poboljšanje suživota čovjeka i zvijeri. Nabavljeno je i koji svojim ostvarenjem pridonose razvoju selektivnih podijeljeno 40 kompleta električnih pastira za zaštitu oblika turizma. Za tu je namjenu u mandatnom raz­ pčelinjaka koji su postavljeni na 40 lokacija na području doblju izdvojeno oko 1,5 milijuna kuna. Gorskog kotara i vinodolskog zaleđa. Temeljem Javnog poziva gradovima i općinama na Na državnoj cesti DC 3 (Fužine – Rogozno) i DC 8 području Županije, odnosno odluke župana o odabiru (Jadranovo) postavljena je aktivna prometna signa­li­ kapitalnih projekata razvoja turizma za sufinanciranje iz zacija za smanjivanje rizika od stradavanja velikih zvijeri županijskog Proračuna, 2,6 milijuna kuna dodijeljena su i divljači na prometnicama. Projektom je predviđeno projektima (njih 46) koji se uklapaju u Strateški plan postaviti i tri spremnika za otpad „otpornih“ na med­ razvoja turizma Kvarnera 2016. – 2020. i Razvojnu vjede na području Grada Čabra, Općine Lokve i Općine strategiju Primorsko-goranske županije 2016. – 2020. Mrkopalj, na mjestima gdje je zamijećena prisutnost medvjeda. Važan je dio aktivnosti posvećen i radu s To su projekti koji svojim ostvarenjem pridonose ljudima radi poboljšanja vještina, znanja i svijesti o sadržajnosti županijskoga turističkog proizvoda i prepo­ važnosti velikih zvijeri i načinima suživota s njima. znatljivosti Županije kao turističke destinacije te ujedno

135 2017-2021

pridonose pozitivnom poslovno/turističkom okruženju Projekt izgradnje žičare na Učku prepoznat za održivi razvoj turizma. Posebno su poticani projekti: je kao važan čimbenik razvoja turizma • Razvoja biciklističkih i pješačkih staza, tematskih Opatijske rivijere i Županije i uvršten je u parkova, ronilačkog i ostalih vrsta sportsko- rekreacijskog turizma i sl., poput projekta uređenja Županijsku bazu razvojnih projekata, uz šetnice oko Lokvarskog jezera (Općina Lokve), Razvojnu strategiju Primorsko-goranske uređenja sunčališta (Općina Mošćenička Draga), županije za razdoblje 2016. – 2020., kao projekta markacije i uređenja brdsko-biciklističkih staza (Grad Čabar), projekta uređenja turističko- jedan od strateških projekata, te u Prostorni planinarske staze Dvije kule (Općina Lovran) i dr. plan Primorsko-goranske županije kao • Turističke valorizacije povijesno-kulturne baštine, građevina od važnosti za Županiju. poput projekta obnove rodne kuće Ivana Matetića Ronjgova (Općina Viškovo), projekta unutrašnjeg uređenja Kaštel grada Grobnika (Općina Čavle), sko-go­ranska županija, dok su ostali partneri bili projekta obnove kuće Kolarnica (Općina Brod Turistička zajednica Kvarnera, Pomorski i povijesni Moravice) i dr. muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Udruga Kuća o batani • Razvoja atrakcija u prostoru, poput projekta iz Rovinja, Općina Izola, Općina Piran i Pomorski muzej uređenja infrastrukture u izletištu Zeleni vir (Općina Sergej Mašera iz Pirana. Ukupna vrijednost projekta je Skrad). projekta postavljanja skulpture drvenog kola 2.124.018,17 eura, od čega je 1.805.415,44 eura iznos Gašparovog mlina u Dražicama (Općina Jelenje) i dr. bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekt je ostvaren u razdoblju od 1. listopada Program Poduzetnik u turizmu 2016. do 31. ožujka 2019. godine. Cilj je projekta unaprijediti kvalitetu smještaja i ukupnog Rezultati projekta su: sadržaja županijske turističke ponude i povećati • uređen je Interpretacijski centar pomorske baštine konkurentnost županijskoga turističkog proizvoda. U otoka Lošinja – lošinjski loger Nerezinac uvjetima usporavanja gospodarskog rasta i nepovoljnih • uređen je Interpretacijski centar pomorske baštine uvjeta financiranja gospodarskih djelatnosti, tim progra­ otoka Krka u gradu Krku mom Županija poduzetnicima u turizmu omo­gućuje povoljnije financiranje projekata, što pridonosi razvoju • izrađene su Smjernice razvoja destinacije Mala turističkog proizvoda Županije, unaprjeđenju poslovanja barka, Master-plan razvoja kulturnog turizma poslovnih subjekata i omogućuje zadrža­vanje postojećih pomor­ske baštine, lokalni akcijski planovi i Priča o i stvaranje novih radnih mjesta. Potkraj 2020. godine pomorskoj baštini subvencionirano je 17 kredita raznih kreditnih linija u • uspostavljena je funkcionalna mreža centara izvrs­ turizmu. nosti (Rijeka, Rovinj, Izola i Piran) koja broji 92 člana • označena je 71 atrakcija pomorske baštine jedinstve­ Projekt izgradnje žičare na Učku nom markacijom Projekt izgradnje žičare na Učku prepoznat je kao važan • obnovljeno je 12 malih barki tradicionalne brodo­ čimbenik razvoja turizma Opatijske rivijere i Županije i gradnje i izrađena jedna replika, koje su autentični uvršten je u Županijsku bazu razvojnih projekata, uz primjerci i izlošci u lučicama i na regatama Razvojnu strategiju Primorsko-goranske županije za razdoblje 2016. – 2020., kao jedan od strateških proje­ Izlošci u Interpretacijskom centru pomorske baštine kata, te u Prostorni plan Primorsko-goranske župa­nije otoka Krka u gradu Krku kao građevina od važnosti za Županiju. Žičara do Učke zapravo je dio Regionalnoga razvojnog projekta Učka čiji su sastavni dijelovi, osim žičare, još i posjetiteljski centar na Učki koji je izgrađen i trenutačno u fazi opremanja, te u budućnosti izgradnja marine s parkiralištem u Medveji. Sadašnja vrijednost projekta izgradnje žičare do Učke procijenjena je na 26 do 30 milijuna eura. Projekt Mala barka 2 Mala barka 2 – Očuvanje pomorske baštine sjevernog Jadrana, projekt je sufinanciran iz Programa preko­ granične suradnje Interreg Slovenija – Hrvatska 2014. – 2020., u kojemu je vodeći partner bila Primor­

136 UPRAVNI ODJEL ZA TURIZAM, PODUZETNIŠTVO I RURALNI RAZVOJ

Lošinjski loger Nerezinac • osnovana je Akademija tradicijskih pomorskih zanata i vještina, koja je omogućila povećanje broja educirane djece i mladih te posjetitelja o pomorskim Ukupna vrijednost projekta Mala barka 2 je zanatima i vještinama • uspostavljena je mreža centara promocije (Rijeka, 2.124.018,17 eura, od čega je 1.805.415,44 eura Mošćenička Draga, Krk, Nerezine, Rovinj, Izola i Piran) iznos bespovratnih sredstava iz Europskog kojima su educirana 173 lokalna turistička djelatnika fonda za regionalni razvoj. • održano je 17 interpretacijskih manifestacija pomor­ ske baštine (Rijeka, Mošćenička Draga, Krk, Nerezine, Rovinj, Izola i Piran) Povelja o proglašenju Male barke 2 najboljim • izvođeno je i promovirano 10 novih prekograničnih EU projektom hrvatskih županija u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji turističkih itinerara na temu pomorske baštine naziva Mala barka • informirano je više od 1,5 milijuna stranih i domaćih turista o novom turističkom proizvodu Mala barka • izrađeno je 12 promotivnih videa na četiri strana jezika • izrađena je baza pomorske baštine i prijedlog upisa u Nacionalni registar kulturnih dobara • izrađen je virtualni muzej pomorske baštine na poveznici www.muzejmalabarka.com • uređen je Interpretacijski centar u Izoli – Hiša morja Izolana • uređen je Interpretacijski centar u Izoli – brod Biser • uređen je infocentar u Izoli • uređen je infocentar u Portorožu. O uspješnosti projekta Mala barka 2 svjedoči spoznaja da je proglašen najboljim EU projektom hrvatskih županija u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji, prema ocjeni stručnog žirija nakon zaključenog natje­ čaja koji je proveo portal Jutarnjeg lista u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija, Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj i portalom župan.hr.

137 2017-2021

Radionica starih zanata u sklopu projekta Arca Adriatica

Projekt Arca Adriatica Provedba projekta Kvarner Family Projekt Zaštita, promocija i turistička valorizacija U suradnji s Turističkom zajednicom Kvarnera i lokalnim jadranske pomorske baštine ili skraćeno Arca Adriatica, turističkim zajednicama gradova i općina, na području sufinanciran je iz Programa prekogranične suradnje Županije provodi se projekt dodjeljivanja oznake Interreg Italija – Hrvatska 2014. – 2020. Provedba kvalitete, Kvarner Family, i podbrendova te dodjele projekta službeno je započela 1. siječnja 2019. godine i oznake kvalitete Kvarner Family Agency i Dog Friendly trajat će do 31. prosinca 2021. godine. Budući da se Agency, radi podizanja razine kvalitete smještajnih nastavlja raditi na zajedničkoj zaštiti, promociji i turi­ kapaciteta u kućanstvima Županije. stičkoj valorizaciji jadranske pomorske baštine, projekt Program Kvarner Family uspješno se provodi i do sada je Arca Adriatica svojevrsni je nastavak uspješno prove­ dodijeljeno: denih EU projekata Mala Barka i Mala barka 2. • više od 555 oznaka kvalitete Kvarner Family • 27 oznaka Kvarner Family agencija • 71 oznaka Pet Friendly iznajmljivač • 4 oznake Dog Friendly agencije • 30 iznajmljivača s oznakom Bike Friendly Glavni je cilj projekta Arca Adriatica razviti zajednički turistički proizvod temeljen na načelima društvene i • 30 iznajmljivača s oznakom Hike Friendly. ekološke održivosti kojim se ujedno vrjednuje, čuva, štiti i promiče bogata pomorska baština pograničnog Županija je u suradnji s poslovnim bankama provodila područja. Brojnim mjerama i projektnim aktivnostima Program kreditiranja Kvarner Family od 31. prosinca nastojat će se u što većoj mjeri zaštititi postojeća mate­ 2015. godine zaključno s travnjem 2019. godine kada je rijalna i nematerijalna pomorska baština, pridonijeti iscrpljen cjelokupni kreditni potencijal. Odobrena su 62 stvaranju novoga turističkog proizvoda te jedinstvene i kredita u iznosu 5 milijuna kuna. Programom kredi­ prepoznatljive turističke prekogranične destinacije. tiranja financijski se podupiralo unaprjeđenje obiteljskog Ukupna vrijednost projekta je 3,16 milijuna eura, od čega smještaja prema razini kvalitete usluge i posebnoj je 2,69 milijuna eura iznos bespovratnih sredstava iz ponudi koja ima povećanu tržišnu potražnju. Županija Europskog fonda za regionalni razvoj. Na projektu subvencionira kamatu u iznosu od pet postotnih bodova surađuje 10 partnera iz Hrvatske i Italije – Primorsko- za ulaganja na području Gorskog kotara i malih otoka goranska županija (vodeći partner), Općina Malin­ska- (Unije, Susak, Ilovik, i Male Srakane) i za -Dubašnica, Općina Tkon, Turistička zajednica Kvarnera, preostala područja Županije u iznosu od četiri postotna Udruga Kuća o batani, Općina Cervia, Općina Cesenatico, boda. U sklopu provedbe programa organizirane su Mediteranski poljoprivredni institut iz Barija, Općina San razne izobrazbe za pružatelje ugostiteljske usluge u Benedetto del Tronto i Sveučilište Ca Foscari iz Venecije. domaćinstvu u županijskim destinacijama.

138 UPRAVNI ODJEL ZA TURIZAM, PODUZETNIŠTVO I RURALNI RAZVOJ

Program oglašavanja zračnog prijevoza od interesa za turizam Županije Primorsko-goranska županija podržala je jačanje pro­ meta Zračne luke Rijeka, a time i promoviranje Kvarnera kao aviodestinacije, sufinanciranjem promotivne kam­ pa­nje oglašavanja zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom, TZ Kvarnera, jedinicama lokalne samo­ uprave, lokalnim turističkim zajednicama i subjektima turističkog gospodarstva s područja Županije. U tu je svrhu u županijskom Proračunu od 2017. do 2019. godine osigurano oko 2,5 milijuna kuna. Županija je preuzela i financiranje, umjesto gradova i općina Gorskog kotara i njihovih turističkih zajednica i gospo­ darstva. Sredstva za oglašavanje i promidžbu programa zračnog prijevoza uložena su za održavanje postojećih i Dobitnici Suncokreta ruralnog turizma uspostavu novih domaćih i međunarodnih zračnih linija Republike Hrvatske 2019. godine radi povećanja zračnog prometa putnika u dolasku na području Županije, kako bi se ovo područje učinilo prepoznatljivom turističkom aviodestinacijom.

Programske aktivnosti Turističke zajednice Kvarnera Primorsko-goranska županija i Turistička zajednica Kvarnera zajedničkom su suradnjom provodile aktivnosti za jačanje konkurentnosti i atraktivnosti proizvoda Kvarnera, razvoj dodane vrijednosti destina­ cijske ponude u razdoblju pred i podsezone, afirmaciju brenda Kvarnera na postojećim, ali i novim tržištima, i razvoj novih turističkih proizvoda Kvarnera i njihovo pozicioniranje na tržištu. Od 2017. do 2020. godine sufinancirane su manifestacije od županijskog značenja (Tour of , CroRace 2019, Kvarner Outdoor, MTB MTB utrka 4 Islands utrka 4 Islands 2018. i 2019., World Cup Downhill Mali Lošinj 2018., Suncokret ruralnog turizma Republike Hrvatske, Rab film Festival – RAFF 2019., domaćinstvo Kvarnera na konferenciji Green Destination 2019.), s gotovo milijun kuna. Konferencija Green Destination 2019. godine

139 2017-2021 ZAŠTITA ŽIVOTINJA

Temeljem Zakona o zaštiti životinja, pri Županiji je potkraj 2018. godine osnovana Koordinacijska radna skupina za zaštitu životinja (KRAS), koja je započela raditi 1. siječnja 2019. godine. KRAS okuplja predstavnike lokalne samouprave, skloništa za životinje, javne institucije i udruge za zaštitu životinja. U dvogodišnjem radu KRAS je provodio svoje zakonske zadaće i koordinirao u primjeni propisa o zaštiti životinja, poticao razmjenu dobre prakse i razvoj svijesti o zaštiti životinja. Održano je pet sjednica i brojne izobrazbe za stručnjake i građanstvo. Na sjednicama i sastancima dogovarane su aktivnosti, plan i program rada i pratilo se njihovo izvršenje. Poticalo se iznošenje aktualnih problema, povezivanje svih sudionika na području zaštite životinja te razmjena iskustava i dobre prakse. Naslovnica slikovnice Izgubljeni Flegi Izrađen je vizualni identitet i logo KRAS-a te pro­midž­beni materijal kako bi se senzibilizirala javnost o postojanju Svake se godine prigodno obilježava KRAS-a, njezinom radu i ciljevima. Izrađeni su edukativni letci o osnovnim obvezama vlasnika kućnih ljubimaca i Svjetski dan zaštite životinja. U 2019. godini aktivnom uključivanju u zaštitu životinja. druženjem su svoj rad predstavile i udruge za zaštitu životinja Županije, o čemu su snimljeni kratki promofilmovi. U 2020. godini su vrtićima, knjižnicama i osnovnim školama dane slikovnice Izgubljeni Flegi i Održana su dva događanja pod nazivom Pseći kutak na istaknuta je uspješna suradnja svih bitnih kojima su animirani građani i educirani o obvezama za institucija za izobrazbu djece i njihov jedin­ kućne ljubimce i institucijama koje su u to uključene. stveni stav o važnosti zaštite životinja. Organizirana su savjetovanja i izobrazbe o zdravlju kućnih ljubimaca, osnovama dresure i radionice za djecu. Izrađena je edukativna slikovnica za djecu, prema svom ljubimcu, važnost mikročipiranja, postu­ Izgubljeni Flegi, namijenjena djeci od 3 do 7 godina u panje pri pronalasku izgubljenog psa i uloga komunal- kojoj su istaknuti neki od bitnih elemenata zaštite nog redara. U provedbu aktivnosti aktivno su se uključile životinja: ljubav vlasnika i ljubimca, obveze vlasnika sve knjižnice i vrtići na području Primorsko-goranske županije kojima je podijeljena slikovnica. Temeljem Zakona o zaštiti životinja, pri Svake se godine prigodno obilježava Svjetski dan zaštite Županiji je potkraj 2018. godine osnovana životinja. U 2019. godini druženjem su svoj rad predstavile i udruge za zaštitu životinja Županije, o čemu Koordinacijska radna skupina za zaštitu su snimljeni kratki promofilmovi. U 2020. godini su životinja (KRAS), koja je započela raditi vrtićima, knjižnicama i osnovnim školama dane slikov­ 1. siječnja 2019. godine. KRAS okuplja pred­ nice Izgubljeni Flegi i istaknuta je uspješna suradnja svih bitnih institucija za izobrazbu djece i njihov jedinstveni stavnike lokalne samouprave, skloništa za stav o važnosti zaštite životinja. životinje, javne institucije i udruge za Održana je i kampanja za zaštitu životinja u vrijeme zaštitu životinja. novogodišnjih praznika na temu pirotehnike i sprječa­ vanja straha i traume koje takva vrsta buke uzrokuje životinjama. KRAS prati i potiče izvršenje obveza jedinica lokalne samouprave na ovom području putem raznih upita i izvješća.

140 UPRAVNI ODJEL ZA REGIONALNI RAZVOJ, INFRASTRUKTURU I UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

UPRAVNI ODJEL ZA REGIONALNI RAZVOJ, INFRASTRUKTURU I UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

Program rada Upravnog odjela za regionalni razvoj, Nacionalna razvojna strategija Republike infrastrukturu i upravljanje projektima zasniva se na planiranju, poticanju, upravljanju i provedbi politike Hrvatske (NRS) do 2030. godine je hijerar­ regionalnog razvoja na području Županije te predlaganju hijski najviši akt strateškog planiranja u strateških ciljeva, prioriteta i mjera regionalnog razvoja. Hrvatskoj koji služi za oblikovanje i provedbu Upravni odjel sudjeluje u pripremi i izradi strateških i operativnih razvojnih dokumenata, poticanju, koordi­ hrvatskih razvojnih politika. naciji, usklađivanju i praćenju razvojnih programa i proje­kata iz područja prometne infrastrukture, vodo­ opskrbe i odvodnje, energetike i energetske infra- planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, strukture. uvedena je hijerarhija strateških dokumenata od europ­ Odjel također sudjeluje u pripremi i provedbi županijskih ske, preko nacionalne i regionalne do lokalne razine razvojnih projekata više razine složenosti, pružanju kojima se provodi razvojna politika i stvara podloga za podrške investitorima u pronalaženju investicijskih povlačenje europskih sredstava. projekata i tijekom njihove provedbe, uspostavi sustava Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske za korištenje sredstava iz strukturnih i investicijskih (NRS) do 2030. godine pritom je hijerarhijski najviši akt fondova Europske unije te surađuje s ostalim upravnim strateškog planiranja u Hrvatskoj koji služi za obliko­ tijelima na pripremi i provedbi projekata sufinanciranih vanje i provedbu hrvatskih razvojnih politika. Upravni je iz fondova Europske unije. odjel sudjelovao u izradi Strategije temeljem Spora­ zuma koji je u svojstvu regionalnog koordinatora sklopio u listopadu 2017. godine s Ministarstvom regio­nalnoga STRATEŠKI DOKUMENTI razvoja i fondova EU-a. Aktivnim sudjelovanjem u Radnoj skupini za prikupljanje podataka i izradu Proteklo razdoblje obilježile su promjene u strateškom analitičkih podloga za potrebe izrade Strategije, pridonio planiranju na svim razinama (nacionalnoj, regionalnoj, je određivanju potreba i potencijala Primorsko-go­ lokalnoj). Donošenjem Zakona o sustavu strateškog ranske županije. Također je promovirao izradu Strategije

Učenici – autori najboljih likovnih i literarnih radova na nagradnom natječaju Hrvatska kakvu želimo

141 2017-2021

angažmanom na provedbi nagradnog natječaja Hrvatska kakvu želimo, temeljem kojeg su izabrani URAVNOTEŽENI REGIONALNI najbolji likovni i literarni radovi učenika osnovnih škola koji izražavaju viziju Hrvatske 2030. godine. Natječaj se RAZVOJ provodio u cijeloj Hrvatskoj, a iz Primorsko-goranske županije sudjelovali su učenici iz 13 osnovnih škola. Usmjerenjem usvojenih strateških dokumenata važno Županijski ocjenjivački odbor izabrao je 12 najboljih je poticati uravnoteženi regionalni razvoj. Zakonom o likovnih i literarnih radova, a Županija je učenicima regionalnom razvoju Republike Hrvatske propisano je osigurala nagrade i organizirala njihovo sudjelovanje na da su županije nositelji planiranja razvoja za svoje svečanoj dodjeli u ožujku 2018. godine u Zagrebu. područje. Primorsko-goranska županija, osim što je bila nositeljem planiranja razvoja, u početku mandatnog Donošenjem Zakona o strateškom planiranju, županije razdoblja obavljala je preko Upravnog odjela i poslove umjesto županijskih razvojnih strategija, imaju obvezu regionalnog koordinatora, odnosno poslove pružanja izraditi planove razvoja kojima se utvrđuju ciljevi za stručne pomoći javnopravnim tijelima s područja provedbu strateških ciljeva iz hijerarhijski viših akata Županije u izradi strateških dokumenata te u izradi i strateškog planiranja. provedbama projekata, poslove organizacije izobrazbe i Odlukom Županijske skupštine, potkraj 2019. godine informiranja ciljanih skupina o načinima provedbe i pokrenut je postupak izrade Plana razvoja Primorsko- financiranja razvojnih operacija i sl. goranske županije za razdoblje od 2021. godine, za čiju je U drugoj polovini 2018. godine, sukladno izmjenama izradu zadužen regionalni koordinator, Javna ustanova zakonske regulative, preneseni su poslovi regionalnog Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske koordinatora s Upravnog odjela na Javnu ustanovu župa­­nije. Cilj je Plana omogućiti usmjeravanje daljnjega Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske župa­ gospodarskog rasta i daljnjeg unaprjeđenja kvalitete nije. života u Županiji, sukladno načelima održivog razvoja, te izjednačavanje razvijenosti mikroregija (Gorski kotar, Upravni odjel aktivno se angažirao u zastupanju onih otoci, priobalje). područja Županije koja se zbog specifičnih geografskih i demografskih obilježja suočavaju sa slabijim razvojnim Prema naputku Ministarstva regionalnoga razvoja i mogućnostima, odnosno lošijom kvalitetom života, fondova EU, trajanje Razvojne strategije Primorsko- prvenstveno Gorski kotar i otoci. Predlagao je izmjene i goranske županije 2016. – 2020. produženo je do kraja aktivno sudjelovao u postupku donošenja novih zakona 2021. godine. za regionalni razvoj, posebno iz djelokruga brdsko- Doprinos Upravnog odjela u izradi i provedbi strateških i planinskih i potpomognutih područja i otoka. Isticane su planskih dokumenata regionalne i lokalne razine ključne primjedbe o izostanku provedbenih meha­ ostvaren je i aktivnim sudjelovanjem u radu Partnerskog nizama novih zakona, nepoznatom iznosu sredstava koji vijeća Jadranske Hrvatske, Partnerskog vijeća Primor­ će biti na raspolaganju lokalnim jedinicama s posebnim sko-goranske županije i Partnerskog vijeća Urbane statusom i kriterijima za odabir projekata za sufinan­ aglomeracije Rijeka. ciranje.

Sudionici panel rasprave u sklopu konferencije Gorski kotar u fokusu, u Mrkoplju u travnju 2019. godine

142 UPRAVNI ODJEL ZA REGIONALNI RAZVOJ, INFRASTRUKTURU I UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

Upravni odjel aktivno se angažirao u se on sklapa. Razvojnim sporazumom usuglašavaju se prioriteti razvoja državne i regionalne razine, utvrđuju se zastupanju onih područja Županije koja se strateški projekti regionalnog razvoja koji pridonose zbog specifičnih geografskih i demografskih razvoju područja za koje se sporazum sklapa i planiraju obilježja suočavaju sa slabijim razvojnim sredstva za njegovu provedbu. Primorsko-goranska županija je na upit Ministarstva regionalnoga razvoja i mogućnostima, odnosno lošijom kvalitetom fondova EU iznijela spremnost za potpisivanje pisma života, prvenstveno Gorski kotar i otoci. namjere i pripremu svih potrebnih elemenata za Predlagao je izmjene i aktivno sudjelovao u potpisivanje dva razvojna sporazuma, pri čemu će jednim biti obuhvaćeno područje tzv. zaobalja, a drugim postupku donošenja novih zakona za regio­ područje otoka. U suradnji s Regionalnom razvojnom nalni razvoj, posebno iz djelokruga brdsko- agencijom prikupila je više od 380 projektnih prijedloga planinskih i potpomognutih područja i Županije i jedinica lokalne samouprave i dostavila ih u nadležno ministarstvo na razmatranje za njihovo otoka. uvrštavanje u razvojne sporazume. Podršku lokalnim projektima Upravni je odjel pružio izradom investicijskih elaborata radi utvrđivanja oprav­ Nova je zakonska regulativa stupila na snagu početkom da­nosti i potrebnih sredstava za provedbu kapitalnih 2019. godine. Temeljem novog Zakona o brdsko- projekata, primjerice projekta izgradnje školske sport­ske planinskim područjima, status brdsko-planinskog dvorane Medicinske škole u Rijeci, projekta rekonstruk­ područja zadržale su sve lokalne jedinice u Gorskom cije i dogradnje Osnovne škole Jelenje – Dražice u kotaru pri čemu četiri jedinice lokalne samouprave Dražicama i izgradnje školske sportske dvorane i dr. istodobno imaju status brdsko-planinskog i potpo­ mognutog područja: Brod Moravice, Mrkopalj, Skrad i Vrbovsko. Tim je Zakonima propisano i donošenje planova i programa razvoja ovih područja. Upravni odjel JAČANJE KAPACITETA ZA se posebno angažirao u izradi Programa razvoja brdsko-planinskih područja i Programa razvoja potpo­ APSORPCIJU EUROPSKIH mognutih područja (koji donosi Vlada Republike SREDSTAVA Hrvatske na razdoblje od četiri godine). U nastojanju da se podrži razvojni potencijal Gorskog Bespovratna sredstva europskih fondova otpočetka su kotara, Upravni odjel je u suradnji s Javnom ustanovom prepoznata kao važan razvojni resurs u Županiji te je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske uspostavljen sustav za jačanje apsorpcijskih kapaciteta županije i Regionalnom energetskom agencijom javnog, poslovnog i civilnog sektora koji obuhvaća Kvarner organizirao konferenciju Gorski kotar u fokusu, izobrazbu i informiranje (potencijalnih) korisnika europ­ u Mrkoplju u travnju 2019. godine. Temeljni povod skih sredstava i stručnu pomoć u pripremi njihovih Konferencije bio je hitno predložiti smjernice za izradu projektnih prijedloga za natječaje za europska sredstva. Programa razvoja brdsko-planinskih područja. Za Upravni odjel je kao regionalni koordinator provodio potrebe Konferencije pripremljen je prijedlog mjera na projekt Jačanje kapaciteta za korištenje europskih način da je posebno istaknuto 10 najznačajnijih strukturnih i investicijskih fondova u PGŽ, uz (ključnih) mjera. Potom je, prema zadanim skupinama, sufinanciranje bespovratnim sredstvima iz Europskog u skladu sa Zakonom o brdsko-planinskim područjima, fonda za regionalni razvoj. U mandatnom razdoblju u strukturirano sveukupno 50 mjera razvoja Gorskog okviru ovog projekta provedeno je više informativnih kotara uz pet horizontalnih mjera. Ministarstvu regio­ događanja i educirano je više od 500 osoba na teme nalnoga razvoja i fondova EU upućen je taj prijedlog izrade i provedbe projekata sufinanciranih iz europskih mjera s naglaskom na specifične potrebe Gorskog strukturnih i investicijskih fondova. Tijekom 2017. godine kotara za potrebe izrade Programa razvoja brdsko- pružena je stručna podrška u pripremi projekata za planinskih područja. Osim navedenog, Upravni je odjel natječaje za europska sredstva u pripremi projekta dao i stručno mišljenje na materijale Radne skupine za energetske obnove osnovnih škola – OŠ Frane Petrića izradu Programa razvoja brdsko-planinskih područja i Cres, OŠ Ivana Gorana Kovačića Vrbovsko, OŠ Ivana predložio mjere za poticanje razvoja tih područja. Mažuranića Novi Vinodolski, OŠ Petar Zrinski Čabar, OŠ Donošenjem Pravilnika o sadržaju i postupku izrade i Viktora Cara Emina Lovran, OŠ Kraljevica, OŠ Ivana sklapanja razvojnog sporazuma, kao podzakonskog Rabljanina Rab i PŠ Barbat, projekta osiguranja propisa Zakona o regionalnom razvoju Republike pomoćnika u nastavi u osnovnim i srednjim školama na Hrvatske, regulirano je sklapanje sporazuma između području Županije i projekta unaprjeđenja primarne ministarstva nadležnog za regionalni razvoj i jedinica zdravstvene zaštite na otocima. Tim je projektima područne (regionalne) samouprave s područja za koje odobreno sufinanciranje bespovratnim sredstvima za:

143 2017-2021

Dan otvorenih vrata EU projekata

• energetsku obnovu škola oko 19 milijuna kuna Upravni odjel je i nakon prijenosa statusa regionalnog koordinatora na Regionalnu razvojnu agenciju nastavio • rad pomoćnika u nastavi 10 milijuna kuna pružati savjetodavnu podršku javnopravnim tijelima u • unaprjeđenje primarne zdravstvene zaštite oko pronalaženju i pravdanju financiranja europskim 2,6 milijuna kuna. sredstvima. Tako je pružio stručnu podršku Županijskoj lučkoj upravi Krk u pripremi i provedbi projekta Potkraj 2017. godine institucionalni kapaciteti Županije Dogradnja luke Baška. Projekt je prijavljen na Drugi za apsorpciju europskih sredstava ojačani su osnutkom poziv za sufinanciranje unaprjeđenja lučke infrastruk­ dviju ustanova: ture u funkciji obalnoga linijskoga pomorskog prometa. • Javne ustanove Regionalna razvojna agencija Pri­ U rujnu 2019. godine sklopljen je Ugovor o dodjeli morsko-goranske županije – regionalnog koordina- bespovratnih europskih sredstava. Ukupna vrijednost tora, sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama projekta iznosi oko 41,2 milijuna kuna, a Ugovorom je Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske Županijskoj lučkoj upravi Krk dodijeljeno bespovratno iz 2017. godine, čija je djelatnost, između ostalih, i oko 39,7 milijuna kuna. Upravni odjel također je pružio pružanje stručne pomoći u pripremi i provedbi raz­ stručnu podršku u provedbi javnih i jednostavnih vojnih projekata javnopravnih tijela i javnih ustanova nabava za radove i usluge te provedbi drugih postupaka s područja Županije te zajedničkih razvojnih proje­ pravdanja dodijeljenih sredstava. kata od interesa za razvoj više županija. Nastavio je i promovirati važnost i mogućnosti europ­ • Regionalne energetske agencije Kvarner, koja pruža skih fondova sudjelovanjem i (su)organiziranjem Dana stručnu podršku pravnim i fizičkim osobama na otvorenih vrata EU projekata, Regionalnih dana EU teme iz energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora fondova i sličnih događanja, u suradnji s nadležnim energije. mini­starstvom i navedenim razvojnim agencijama. Time je povećan broj stručnjaka za pripremu i provedbu Unaprjeđenju procesa županijske i nacionalne apsorpcije projekata (su)financiranih europskim sredstvima. europskih sredstava pridonijeli su i predstavnici Uprav­ Sustav se pokazao učinkovitim i Županija je u razdoblju nog odjela u Odboru za praćenje Operativnog programa 2017. – 2019. bila treća u Republici Hrvatskoj po ukup­ Konkurentnost i kohezija 2016. – 2020. te Odboru za nom iznosu ugovorenih EU sredstava po operativnim programiranje programa prekogranične suradnje programima za razdoblje 2014. – 2020.: Konkurentnost i Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027., razma­tra­njem krite­ kohezija, Učinkoviti ljudski potencijali, Program ruralnog rija dodjele europskih sredstava, liste velikih projekata za razvoja i Operativni program za pomorstvo i ribarstvo. izravnu dodjelu europskih sredstava, orga­nizacijskih aspekata dodjele europskih sredstava i dr. Temeljem ukupnih prihvatljivih troškova ugovorenih projekata u okviru provedbe Operativnog programa Predstavnici Upravnog odjela iznosili su svoja iskustva u Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. (pri čemu su apsorpciji europskih sredstava i predlagali načine isključeni projekti koji se provode na nacionalnoj razini) poboljšanja sudjelovanjem na sastancima Radne skupi­ od početka provedbe do kraja 2019. godine, Županija se ne za EU fondove i međunarodnu suradnju Hrvatske nalazi na drugom mjestu u Republici Hrvatskoj. zajednice županija.

144 UPRAVNI ODJEL ZA REGIONALNI RAZVOJ, INFRASTRUKTURU I UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

korisnika. Za ocjenu potrebe izgradnje sustava za RAZVOJNI PROJEKTI zasnježenje i donošenje kvalitetne odluke o daljnjim investicijama izrađeno je više elaborata i zatražena su Upravni odjel je u mandatnom razdoblju vodio i/ili pro­ mišljenja relevantnih tijela i stručnjaka. vodio sljedeće razvojne projekte: Tijekom 2017. godine izrađeni su glavni projekt sustava • Regionalni sportsko-rekreacijski i turistički centar za zasnježenje s akumulacijom Radeševo i glavni projekt Platak sustava za zasnježenje skijališta Baby lift i Pribeniš. U • Centar za gospodarenje otpadom Marišćina 2018. godini ishođene su građevinske dozvole. • e-Županija Projekt izgradnje sustava za zasnježenje na Platku vrije­ • Unije – samooodrživi otok dan je više od 24 milijuna kuna. Planiran je u neko­liko • Lječilišni centar Veli Lošinj faza, odnosno provedbom pet ugovora/cjelina: • Dom zdravlja u Novom Vinodolskom. • prva se cjelina odnosi na akumulaciju, pumpaonicu i cjevovode za zasnježenje staze Radeševo 1 Regionalni sportsko-rekreacijski i turistički • druga se cjelina odnosi na cjevovode za zasnježenje staze Zavoj 19 centar Platak • treća se cjelina odnosi na dionice cjevovoda za stazu Regionalni sportsko-rekreacijski i turistički centar Radeševo 2 i prihvatne cjevovode Platak (RSRTC Platak) je projekt kojem je cilj stvoriti • četvrta cjelina su staze Baby lift i Pribeniš uvjete za korištenje područja Platka tijekom cijele • peta se cjelina odnosi na nabavu opreme, odnosno kalendarske godine i izgraditi sadržaje sporta i rekreacije topove za zasnježenje. koji će vrednovati područje u zimskom i ljetnom razdoblju. Projekt je prepoznat u Strategiji razvoja Radovi na izgradnji prve cjeline započeli su potkraj turizma Republike Hrvatske do 2020. godine u kojoj je studenoga 2018. godine, nakon što je dovršetkom po­ pozicioniran kao jedan od nekoliko projekata na kojima stupka javne nabave s najpovoljnijim ponuđačem, bi se temeljio razvoj planinskog turizma. S obzirom na to tvrtkom Sufag SAS iz Francuske, sklopljen Okvirni da je RSRTC Platak složen i financijski zahtjevan projekt, sporazum koji se odnosi na sve planirane faze sustava za zasnježenje. Potom su sklopljeni ugovori za javnu planiran je za provedbu u višegodišnjem razdoblju. Do nabavu radova 1., 3. i 5. cjeline sustava. kraja 2017. godine uloženo je više od 42 milijuna kuna. U 2020. godini dovršena je izgradnja sustava za zasnje­ Potkraj 2017. godine Županijska je skupština donijela ženje skijaških staza Radeševo 1 i 2, akumulacije i crpne Odluku o financiranju projekta za razdoblje 2018. – stanice, te izvršena isporuka, dobava, montaža i funkcio­ 2020., od čega se uz uređenje cjelogodišnjih sadržaja u nalno ispitivanje opreme za zasnježenje (topova). sklopu provedbe projekta RSRTC Platak, najveći dio ulaganja odnosio na izgradnju sustava za zasnježenje U zimskoj sezoni 2019./2020. uspješno je zasnježeno radi produljenja skijaške sezone. Od 2018. do kraja 2020. skijalište Radeševo i korisnici su mogli uživati u čarima godine uloženo je oko 32 milijuna kuna. skijanja. Izgradnja sustava za zasnježenje apsolutni je uvjet za Izgradnja ostalih faza sustava za zasnježenje, odnosno povećanje broja „snježnih“ dana i posljedično veći broj 2. i 4. cjeline, planirana je do kraja 2021. godine.

Noćno skijanje na Platku

145 2017-2021

3. Ostali sportsko-rekreacijski i turistički sadržaji • uređena su dodatna 2 dječja igrališta uz postojeće kraj Velikog doma i na dnu Radeševa – park spret­ nosti i didaktički park • opremljene su signalizacijom postojeće pješačke i biciklističke staze • uređena je trim staza i postavljena oprema na 6 stanica za vježbanje • sagrađeno je četverostazno boćalište • nabavljeni su ratrak, traktor i ATV vozilo • nabavljeno je 10 bicikala i 50 sanjki • izrađeno je idejno rješenje uređenja okoliša akumu­ lacije • u suradnji s Općinom Čavle pripremljen je glavni Platak je odlična destinacija za bicikliste. projekt uređenja poučne staze Platak za prijavu na natječaj iz Programa ruralnog razvoja Republike Osim izgradnje sustava za zasnježenje, u proteklom su Hrvatske razdoblju provedene brojne aktivnosti na projektu • uređen je okoliš akumulacije postavom urbane RSRTC Platak i učinjeno je sljedeće: opreme – klupica, koševa, ljuljačke i ležaljke • uređeno je 5 novih roštiljskih mjesta i 5 piknik-zona 1. Uređene su pristupne prometnice i komunalna infrastruktura • dobavljena je prometna oprema za privremenu regulaciju prometa. • nastavljeno je uređenje dionice ceste Ž 5030 Programske aktivnosti provedene višegodišnjim ulaga­ • dovršena je izrada idejnih rješenja za novo parki­ njima smjestile su Centar Platak na poziciju sport- ralište i prostorno-tehnička analiza korištenja stare sko-rekreacijskog centra s nizom sadržaja koji su na prometnice raspolaganju za korisnike tijekom cijele godine. Sve veće • nastavljena je izrada projektne dokumentacije za korištenje sadržaja i veća zainteresiranost velikog broja objekte sustava vodoopskrbe do RSRTC Platak. korisnika, te zainteresiranost drugih investitora za ulaganja, opravdala su dosadašnje napore i ulaganja 2. Uređeno je skijalište Županije u obnovu i dopunu turističkih, sportskih i • ugrađen je elektronički sustav kontrole i naplate rekreacijskih sadržaja. Stoga se aktivnosti na projektu žičare Radeševo nastavljaju. • uređena su krovišta i objekti stanica žičara drvenim poluoblicama Centar za gospodarenje otpadom Marišćina • izrađena je analiza prednosti i nedostataka varija­ Centar za gospodarenje otpadom Marišćina (CGO nata izvedbe žičare Radeševo Marišćina) centralni je dio integralnog sustava gospo­ darenja otpadom na području Primorsko-goranske • izrađena je izmjena idejnog projekta rekonstrukcije županije. Centar je prvi projekt takve vrste u Republici žičare Radeševo i podnesen zahtjev za izmjenom Hrvatskoj koji je dobio sredstva EU-a i jedan je od lokacijske dozvole najvećih hrvatskih projekata financiran pretpristupnim • provedena je javna nabava za izradu glavnog pro­ sredstvima. jekta žičare Radeševo Provedba i uspostava integralnog sustava temelji se na • izrađen je glavni projekt uređenja skijaške staze odvojenom prikupljanju komunalnog otpada na primar­ Radeševo 2 sa sabirnim kanalima i podnesen noj razini. Daljnje selektiranje provodi se sustavom zahtjev za izdavanje građevinske dozvole ekootoka i reciklažnih dvorišta. Ostatak neselektiranog • izrađeni su idejni i glavni projekt izgradnje garaža, otpada zbrinjava se u postupku sekun­darne selekcije spre­mišta i upravne zgrade i ishođena lokacijska putem ostalih objekata integralnog sustava, prven­ dozvola stveno centralne zone za gospodarenje otpadom, a • izrađena je novelacija izvedbenih projekata NN prethodno pretovarnih stanica za objedinjavanje, mreže i usklađena s projektom sustava zasnježenja pretovar i transport otpada iz udaljenih sredina do • izrađen je idejni i glavni projekt dovoda tehničke centralne zone. vode od akumulacije do domova i predan zahtjev za Projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom građevinsku dozvolu Marišćina odobren je za sufinanciranje iz pretpristupnog • izrađeni su geodetski i drugi elaborati. fonda prema programu IPA u iznosu od 70,95 %

146 UPRAVNI ODJEL ZA REGIONALNI RAZVOJ, INFRASTRUKTURU I UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

odlagališta i uvedena dodatna tretiranja odlagališta. Dodatni nadzor uveden je i nad svim procesima uređaja otpadnih voda. Postavljen je sustav vodene zavjese na obodu odlagališta, a izvedeni su i hortikulturni radovi na pokosu odlagališta kao zelena barijera prema glavnoj pristupnoj cesti s južne strane Centra. U suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko- goranske županije nabavljen je poseban uređaja za detekciju i mjerenje intenziteta neugodnih mirisa. Potkraj 2018. godine zamijenjena je postojeća auto­ matska mjerna postaja Pogled i usklađena je sa zahtje­vima okolišne dozvole. Na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda zamijenjene su membrane 1. i 2. stupnja reverzne osmoze, dograđen je sustav otplinjavanja te spojen na baklju povećanog kapaciteta i uvedeno Centar za gospodarenje otpadom Marišćina prvi je projekt sektorsko pokrivanje odlagališne plohe varenom folijom. takve vrste u Hrvatskoj koji je dobio sredstva EU-a. Uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Županije, Ekoplus d. o. o. nabavio je ukupnih troškova. Preostala sredstva osigurana su dodatnu opremu, alat i vozila za rad i održavanje Centra. sufinanciranjem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku Sve te aktivnosti, a osobito puštanje u rad sustava za učinkovitost (FZOEU) u iznosu 5,5 %, te sufinanciranjem otplinjavanje i visokotemperaturne baklje u drugoj kreditom i proračunskim sredstvima Županije, Grada polovini 2019. godine, poduzete su radi uklanjanja bilo Rijeke i trgovačkog društva Ekoplus d. o. o. 23,55 %. kakvog utjecaja CGO Marišćina na ljude i okoliš. Izgradnja se odvijala provedbom više ugovora u ukup­ U proteklom su razdoblju nastavljene koordinacijske nom iznosu od 36 milijuna eura kojima je obuhvaćena aktivnosti na izgradnji pretovarnih stanica i njihovo izrada projektne dokumentacije, ishođenje potrebnih uključivanje u sustav. Od pet planiranih pretovarnih dozvola te izvođenje sljedećih radova: izgradnja stanica, njih četiri (Cres, Novi Vinodolski, Rab i Krk) trafosta­nice i objekata vage, uređaja za pročišćavanje izgrađene su i u funkciji, dok je pretovarna stanica u otpadnih voda, bazena za oborinske vode, servisnog Delnicama u izgradnji. Izgrađene su i pretovarne stanice centra, upravne zgrade, čuvarske kućice, reciklažnog Mali Lošinj i Vrbovsko. Izgradnja prometnice Rujevica – dvorišta, postrojenja za prikupljanje bioplina, prališta Marčelji, vezana je uz uspostavu integralnog sustava kotača, infrastrukture, prometnih i manipulativnih gospodarenja otpadom, a investicija je bila u nadležnosti platoa, izgradnje zgrada i postrojenja mehaničko-bio­ tvrtke Hrvatske ceste d. o. o. Zagreb. Radovi na izgradnji loške obrade otpada (MBO) te uređenje kazeta za prometnice na području Općine Viškovo započeli su na odlaganje preostalog otpada. Pokretanjem operativnog ljeto 2013. godine, a završeni su potkraj 2019. godine. rada CGO Marišćina početkom 2017. godine započelo je dugoočekivano zbrinjavanje i gospodarenje otpadom na e-Županija području Rijeke i Primorsko-goranske županije u skladu sa standardima EU-a radi trajnog poboljšanja integral­ Projekt e-Županija pokrenula je 2012. godine Pri­mor­sko- nog sustava gospodarenja otpadom. Centrom upravlja goranska županija i usmjeren je k razvoju elektro­ničke društvo Ekoplus d. o. o. koje je preuzelo objekt na komunikacijske mreže širokog pojasa radi omogu­ upravljanje od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku ćavanja korištenja e-usluga građanima i institu­cijama s učinkovitost. područja Primorsko-goranske županije. Projekt donosi razvoj elektroničke komunikacijske infrastru­kture koja U proteklom se razdoblju otpad u Centar dovodio s omogućuje povezivanje na internet s velikom brzinom riječkog, opatijskog i crikveničko-vinodolskog područja, prijenosa podataka (tzv. širokopojasni pristup internetu) s otoka Cresa, dio otpada s otoka Raba i Krka, te otpad iz na rijetko naseljenim područjima za koja ne postoji Vrbovskog. ekonomski interes operatora za izgradnju širokopojasnih Nakon početnih izazova, rad MBO postrojenja i uređaja mreža. U projekt je uključeno 26 jedinica lokalne samo­ za obradu otpadnih voda bili su bez većih tehnoloških i uprave – gradovi Rijeka, Opatija, Kastav, Delnice, Čabar, procesnih poremećaja te nije bilo duljih ispada sustava, Vrbovsko, Rab, Kraljevica, Novi Vino­dolski, Crikvenica i a prioritetni i trajni zadatak Ekoplusa d. o. o. je poboljšati općine Mošćenička Draga, Lovran, Matulji, Klana, Viškovo, proizvodni proces kako bi se otklonio bilo kakav utjecaj Kostrena, Čavle, Jelenje, Vinodolska općina, Lopar, Fuži­ na ljude i okoliš. ne, Lokve, Skrad, Mrkopalj, Ravna Gora i Brod Moravice. Društvo Ekoplus d. o. o. ulaže stalne napore i provodi Potkraj 2017. godine potpisani su Sporazumi o zajed­ mjere za poboljšanje stanja. Obavljena je cjelokupna ničkom nastupu jedinica lokalne samouprave za regeneracija biofiltra, promijenjen način prekrivanja defini­ranje međusobnih prava i obveza radi provedbe

147 2017-2021

Okvirnoga nacionalnog programa za razvoj infrastruk­ Aktivnosti su, međutim, nastavljene u komercijalnom ture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne dijelu provedbe projekta. Tvrtka RUNE Crow osnovana postoji dostatni komercijalni interes, na način da se 26 je upravo zahvaljujući pilot-projektu e-Županija koji je u jedinica lokalne samouprave udružilo u 6 konzorcija. Za obliku međugraničnog pilot-projekta u koji su uključene svaki konzorcij izrađen je Plan razvoja širokopojasne Hrvatska i Slovenija uvršten na projektnu listu Europske infrastrukture (PRŠI) koji je temeljni dokument u komisije (tzv. Junckerov plan) temeljem projektne provedbi spomenutog programa. U sklopu provedbe prijave u kategoriji Digitalna znanja i inovacije. Ta će Okvirnoga nacionalnog programa za razvoj infra­struk­ tvrtka na temelju potpore Svjetske banke i investitora ture širokopojasnog interneta u Republici Hrvatskoj, Connecting Europe Broadband Fund, kojim upravlja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske Cube Infrastructure Managers S.A., uložiti znatna unije (OPN), dva su operatora, Hrvatski telekom i RUNE sredstva u izgradnju širokopojasne infrastrukture u Crow, pokazala komercijalni interes na javnoj raspravi. Primorsko-goranskoj županiji. Hrvatski telekom će, na Do kraja 2017. godine potpisani su ugovori o izgradnji područjima na kojima je iskazao komercijalni interes širokopojasne infrastrukture između navedenih jedinica postaviti 64 centrale, a RUNE-Crow 12. Nakon postavlja­ lokalne samouprave formiranih u konzorcije i ta dva nja mreže prvi korisnici priključit će se na novu mrežu, operatora. čime će velik dio stanovništva Županije dobiti moguć­ nost pristupa širokopojasnom internetu. U prvoj polovini 2018. godine Županija je preko ustanove Regionalna energetska agencija Kvarner pružila stručno-tehničku podršku jedinicama lokalne samo­ Unije – samoodrživi otok uprave u daljnjim aktivnostima na projektu izgradnje Projekt Unije – samoodrživi otok, podrazumijeva elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI). razvijanje modela održivog i samodostatnog života na Ustanova je s 25 jedinica lokalne samouprave (izuzev otoku koji će se potom moći primijeniti i u ostale slične Grada Rijeke) potpisala ugovore o pružanju stručne i otočne zajednice. savjetodavne podrške radi provedbe projekta izgradnje Projekt je započeo u siječnju 2015. godine zaklju­či­ elektroničke komunikacijske infrastrukture za široko­ vanjem Sporazuma o provedbi projekta između pojasni pristup internetu. U skladu s ugovorima, Primorsko-goranske županije, Biskupije Krk i Grada dogovorene su i pokrenute aktivnosti na prikupljanju Malog Lošinja, kojim je utvrđen zajednički interes u potrebnih podataka i dokumentacije o postojećoj komu­ revitalizaciji otoka Unije i postizanje njegove dugo­ročne nalnoj i komunikacijskoj infrastrukturi na njihovom demografske, ekološke, energetske i ekonomske samo­ području (katastar vodova i infrastrukture) i planiranoj održivosti. Radi ostvarenja navedenih ciljeva osnovan je gradnji te vrste infrastrukture u razdoblju od 2018. do Projektni tim koji čine predstavnici Županije, Biskupije, 2023. godine. Grada Malog Lošinja, Mjesnog odbora Unije i Regionalne Tijekom travnja 2019. godine jedinicama lokalne energetske agencije Kvarner. Projekt obuhvaća brojne samouprave/nositeljima projekta predstavljeni su uvjeti aktivnosti u području poljoprivrede, turizma i ugosti­telj­ Javnog poziva za iskaz interesa – Izgradnja mreža stva, energetike, pomorstva, prometa i infrastrukture, sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće kojim se potiče samoodrživost otoka Unije, ne samo u generacije (NGA) u NGA bijelim područjima. Bijela smislu energetike, nego i općenito održivog i samo­ područja su ona na kojima ne postoji komercijalni dostatnog života na otoku. interes za investiranje u infrastrukturu širokopojasnog interneta. Svih 26 jedinica lokalne samouprave, okuplje­ nih oko šest tzv. nositelja projekta, odlučilo je podnijeti prijavu na javni poziv. Hrvatska regulatorna agencija za Fotonaponski sustav na objektu desalinizatora na Unijama mrežne djelatnosti (HAKOM) je tijekom lipnja 2019. godine izdala nositeljima Potvrdu o usklađenosti Plana razvoja širokopojasne infrastrukture sa strukturnim pravilima ONP-a, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije pozitivno je evaluiralo Planove razvoja širokopojasne infra­strukture svih 6 nositelja. Time su stečeni uvjeti za sudjelovanje u sljedećoj fazi – postupku predodabira u kojem su operatori pozvani da dostave prijave temeljem kojih će biti odabrani prihvat­ ljivi prijavitelji na temelju odobrenih Planova razvoja. Nažalost, u konačnici niti jedan od 6 prijavljenih nositelja projekta nije prošao evaluaciju jer je u Županiji ostalo malo nepokrivenih „bijelih područja“ zbog velikog interesa operatora. Vjeruje se kako će operatori naći interes za izgradnju mreže i na dijelovima koji su ostali nepokriveni.

148 UPRAVNI ODJEL ZA REGIONALNI RAZVOJ, INFRASTRUKTURU I UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

Projekt Unije – samoodrživi otok, podra­ Lječilišni centar Veli Lošinj zumijeva razvijanje modela održivog i Lječilišni centar Veli Lošinj strateški je projekt Županije samodostatnog života na otoku koji će se kojemu je cilj rekonstruirati i adaptirati postojeće zgrade (Park I, Park ll, Park III, Park IV, Park V), sagraditi nove potom moći primijeniti i u ostale slične zgrade te proširiti i obogaćivati ukupnu ponudu Lječilišta otočne zajednice. Projekt je započeo u radi daljnjeg razvoja otoka Lošinja kao cjelogodišnjega siječnju 2015. godine zaključivanjem odredišta zdravstvenog turizma. Spora­zuma o provedbi projekta između Ulaganja u lječilište prepoznali su i u svoje razvojne Primorsko-goranske županije, Biskupije planove uvrstili Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU u sklopu Strategije regionalnoga razvoja RH, Krk i Grada Malog Lošinja. Ministarstvo turizma u Strategiji razvoja turizma u RH do 2020. godine i Ministarstvo zdravstva u Strategiji U pojedinim područjima aktivnosti u mandatnom je razvoja zdravstva do 2020. godine. razdoblju provedeno sljedeće: Park I središnji je objekt obnovljen županijskim sred­ 1. Energetska samodostatnost. Kao značajna stvima. Naziv mu je promijenjen u Villa Elisabeth. Ima investicija za budući razvoj otoka, u suradnji s HEP-om kategoriju 3* i raspolaže s 27 dvokrevetnih soba. pokrenut je projekt izgradnje zemljane fotonaponske Tijekom daljnje provedbe projekta pripremljena je elektrane snage do 1 MW čija se realizacija očekuje 2021. projektna dokumentacija, ishođene su dozvole za godine. Na elektranu će se nadovezati i baterijski sustav gradnju objekta i 2017. godine započeli su radovi na za skladištenje proizvedene energije čime se planira u rekonstrukciji, dogradnji i nadogradnji objekta Medi­ značajnoj mjeri pokriti cjelogodišnje potrebe otoka za cinski trakt s hidroterapijom. Radovi su završili potkraj električnom energijom i unaprijediti sigurnost njegove 2018. godine. Izgradnjom Medicinskog trakta – Centra opskrbe energijom. Baterijski sustav realizirat će se zdravlja Magnolija, dobiven je moderni medicinski projektom INSULAE, koji je financiran sredstvima iz EU centar za pružanje medicinskih usluga uz primjenu programa Obzor 2020. prirodnih ljekovitih činitelja i postupaka fizikalne tera­ 2. Vodoopskrba i odvodnja. Izgradnja cjelovitog pije. sustava vodoopskrbe i odvodnje, kao osnova samo­ Izrađeni su idejni, glavni i izvedbeni projekt za rekon­ održivosti otoka, provodi se u fazama. U 2017. godini struk­ciju, dogradnju i nadogradnju objekta Park II i sagrađen je desalinizator bočate vode, kao izvor pitke kuhinju za koje je ishođena građevinska dozvola. Radovi vode na otoku koji svojim kapacitetima pokriva potrebu su započeli u svibnju 2020. godine radi rekonstrukcije za vodom i u turističkoj sezoni. U 2019. godini na krov kuhinje s blagovaonicom i smještajnim kapacitetima desalinizatora postavljena je i fotonaponska elektrana, a standarda 4*. Izradu projektne dokumentacije za ta je do kraja 2020. godine realizirana je prva faza vodo­ ulaganja financijski podržalo i Ministarstvo zdravstva opskrbnog sustava za 30-ak domaćinstava i popratni 2017. godine. sustav odvodnje uz izgradnju separatora i ispusta. Izrađeni su idejni i glavni projekt za rekonstrukciju 3. Poljoprivreda i marikultura. U suradnji s Agen­ objekta Park III te idejni i glavni projekt za rekonstrukciju cijom za ruralni razvoj Istre i Mjesnim odborom Unije objekta Park IV. U objektu Park III u planu je uređenje povećan je broj istarskog goveda u postojećem stadu na prostorija za komercijalne sadržaje, arhivu i smještajne otoku, radi osiguranja i održavanja veličine stada kapacitete. U objektu Park IV uredit će se apartmani isplative za uzgoj (30-ak goveda) uz rad jedne osobe. kategorije 4* prikladni, osim za turiste tijekom ljetne Izrađen je elaborat revitalizacije maslinarstva na otoku sezone, i za seniorski turizam izvan glavne turističke koji se temelji na korištenju zapuštenih maslinika u sezone. Pažnja se poklanja i uređenju okoliša oko vlasništvu Biskupije Krk. objekata. Izrađen je glavni projekt parkirališta i interne 4. Prometna infrastruktura. Razvoj prometne prometnice te je dobivena građevinska dozvola. Polo­ infrastrukture pretpostavlja prije svega produženje, vinom 2017. godine izrađen je glavni projekt i izvedeni su proširenje i sanaciju lukobrana u luci Unije što će radovi na uređenju dječjih igrališta i vjež­bališta u park- omogućiti sigurnu vezu s administrativnim središtima šumi Podjavori što je financijski poduprlo i Ministarstvo Malim Lošinjem, Cresom, Rijekom, Pulom i Zadrom i s regionalnoga razvoja i fondova EU. manje naseljenim otocima u okruženju. Projekt produženja i sanacije lukobrana započeo je u listopadu 2017. godine i trajat će do završetka 2021. godine. Dom zdravlja u Novom Vinodolskom Ukupna vrijednost projekta je 37.380.922,87 kuna, a Usluge primarne zdravstvene zaštite na području Grada sufinancira se bespovratnim EU sredstvima u iznosu Novog Vinodolskog pružane su u prostorima neka­ 34.264.498,73 kune. dašnje vile koji nisu prostorno i funkcionalno primjereni 5. Turizam. Osmišljen je projekt uređenja šetnica na za pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite. Stoga je Unijama. Dom zdravlja Primorsko-goranske županije uz potporu

149 2017-2021

Nakon provedene javne nabave za radove i poslovne i komunalne infrastrukture, u iznosu oko stručni nadzor nad izgradnjom Doma 13,1 milijun kuna. • Programom sufinanciranja projekata razvoja otoka, zdravlja u Novom Vinodolskom, radovi su kao pilot-programom započetim 2018. godine, kojim započeli u ožujku 2019. godine i završili u su sufinancirani projekti na otocima Cresu i Krku, u svibnju 2020. godine. Izgradnjom Doma vrijednosti 250 tisuća kuna. zdrav­lja povećana je dostupnost zdravstvene • Programom sufinanciranja projekata lokalnih jedi­ nica na području Gorskog kotara, kao posebnim zaštite ljudi s posebnim potrebama i socijal­ programom pokrenutim u 2019. godini, kojim je no ugroženih društve­nih skupina. 2019. i 2020. godine sufinancirano 27 razvojnih projekata, u iznosu 5,8 milijuna kuna. Žu­panije pokrenuo pripremu dokumentacije za izgrad­ nju novog Doma zdravlja u Novom Vinodolskom. Prema Program sufinanciranja izrade projektne Prostornom planu uređenja Grada i III. izmjenama i dokumentacije dopunama UPU-a naselja Novi Vinodolski, osiguran je prostor za izgradnju objekta. Izrada dokumentacije iziskuje znatna financijska sredstva što je značajno opterećenje za jedinice lokalne Izgradnja objekta planirana je na katastarskoj čestici u samouprave na području Županije. Kako bi se stvorili vlasništvu Grada Novog Vinodolskog. Prema Odluci povoljni uvjeti za ravnomjeran i uravnotežen razvoj Gradskog vijeća, za navedenu je česticu sklopljen cijele Županije od 2017. do 2020. godine, Upravni odjel Ugovor o osnivanju prava građenja s Domom zdravlja temeljem provedenih javnih poziva, sufinancirao je Županije. Izrađena je projektna dokumentacija za pripremu projektne dokumentacije iz područja: izgradnju objekta Doma zdravlja, a u rujnu 2017. godine ishođena je građevinska dozvola. U 2018. godini potpisan • Vodnogospodarske infrastrukture – izrada projekt­ je Sporazum o sufinanciranju izgradnje objekta Doma ne dokumentacije za oborinsku odvodnju te zdravlja kojim se Grad Novi Vinodolski i Dom zdravlja vodovodne i sanitarne mreže na području općina Primorsko-goranske županije obvezuju sufinancirati Kostrena i Mošćenička Draga te grada Lovrana. izgradnju objekta u dijelu razlike između iznosa procije­ • Elektroenergetske i ostale infrastrukture – izrada njene vrijednosti investicije i procijenjene tržišne projektne dokumentacije za rekonstrukciju i vrijednosti objekta postojećeg Doma zdravlja koji je modernizaciju javne rasvjete na području grada planiran za prodaju. Kastva i izrada glavne svjetlovodne distribucijske Nakon provedene javne nabave za radove i stručni mreže na području grada Krka. nadzor nad izgradnjom Doma zdravlja u Novom Vino­ • Prometne infrastrukture – izrada projektne doku­ dolskom, radovi su započeli u ožujku 2019. godine i mentacije za rekonstrukciju i proširenje spojnih i završili u svibnju 2020. godine. Izgradnjom Doma zdrav­ nerazvrstanih cesta na području gradova Novi lja povećana je dostupnost zdravstvene zaštite ljudi s Vinodolski i Mali Lošinj te općina Skrad i Viškovo. posebnim potrebama i socijalno ugroženih društve­nih skupina. Istodobno je došlo do jačanja patronažne skrbi i • Društvene infrastrukture – izrada projektne doku­ zdravstvene njege u kući. mentacije za uređenje, modernizaciju i proširenje javnih površina, ulica, tržnica, plaža, vidikovaca, centara za posjetitelje, muzeja i galerija, osnovnih FINANCIJSKI PODRŽANI škola, vrtića i jaslica, društvenih domova i domova kulture te rekreacijskih područja i sportskih centara PROJEKTI LOKALNE na području gradova Cres, Delnice, Kastav, Krk, Novi Vinodolski, Rab, Rijeka i Vrbovsko te općina Jelenje, SAMOUPRAVE Mrkopalj, Omišalj i Vrbnik. Primorsko-goranska županija izravno je financijski • Pripreme projektnog prijedloga za kandidiranje na podržavala projekte jedinica lokalne samouprave i/ili poziv programa Interreg Italija – Hrvatska Općine trgovačkih društava u (su)vlasništvu jedinica lokalne Malinska-Dubašnica. samouprave u više programa sufinanciranja: • Programom sufinanciranja izrade dokumentacije, Program ravnomjernog razvitka kojim je 2017. – 2020. sufinancirana dokumentacija Tim se Programom pruža potpora uravnoteženom za pripremu i provedbu 26 razvojnih projekata, u razvitku cijelog prostora Primorsko-goranske županije iznosu 2,4 milijuna kuna. sufinanciranjem programa/projekata ravnomjernog • Programom ravnomjernog razvitka, kojim su 2017. – razvitka koji su temelj za daljnji razvitak i ulaganja. 2020. sufinancirana 63 projekta vodnogospodarske, Posebni su ciljevi sufinanciranjem razvojnih programa i elektroenergetske, prometne, društvene te druge kapitalnih projekata pridonijeti poticanju ulaganja na

150 UPRAVNI ODJEL ZA REGIONALNI RAZVOJ, INFRASTRUKTURU I UPRAVLJANJE PROJEKTIMA području Županije, odnosno, provedbom projekata od regionalnog značenja stvoriti preduvjete za konku­ rentniji gospodarski razvoj. U okviru Programa prate se jedinice lokalne samouprave i trgovačka društva u njiho­­vom (su)vlasništvu, odnosno njihovi kapitalni pro­ jekti i razvojni programi. Temeljem raspisanih i provedenih javnih poziva za sufinanciranje programa/projekata ravnomjernog raz­ vit­ka, sufinancirani su projekti jedinica lokalne samo- uprave i trgovačkih društava u njihovom (su)vlasništvu iz područja: • Vodnogospodarske infrastrukture – izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, izgradnja ili sanacija dionica transportnog i opskrbnog vodovoda, vodifikacija naselja, ugradnja sustava za dezinfekciju Klizalište u Delnicama pitke vode, rekonstrukcija crpnih stanica, izgradnja vodovodnih priključaka, izgradnja tlačnog cjevovoda, Primorsko-goranska županija je 2019. izgradnja kanalizacijske mreže i dr. Podržana su godine pokrenula poseban novi program ulaganja na području gradova Vrbovsko, Čabar, Novi sufinanciranja Fondom za Gorski kotar kao Vinodolski i Opatija te općina Mrkopalj i Matulji. Dodatno je sufinancirana studijska i projektna doku­ nastavak svih prethodnih aktivnosti u mentacija za projekt poboljšanja vodnokomunalne poticanju razvoja ove mikroregije. infrastrukture na području Gorskog kotara koji provodi Komunalac – vodoopskrba i odvodnja d. o. o. Cilj Fonda je pridonijeti održivom razvoju u suradnji s Gradom Delnicama i općinama Fužine, jedinica lokalne samouprave Gorskog kotara Brod Moravice, Mrkopalj, Lokve, Skrad i Ravna Gora, uz sufinanciranje sredstvima švicarske vlade (ukup­ radi poboljšanja dostupnosti lokalne infra­ na vrijednost projekta iznosi 21,5 milijuna švicarskih strukture te njihovoj gospodarskoj, socijalnoj franaka, od čega je švicarski doprinos 85 %). i demo­grafskoj revitalizaciji. • Elektroenergetske infrastrukture – izgradnja i proširenje javne rasvjete i postavljanje punionica za e-bicikle. Podržana su ulaganja na području gradova Fond za Gorski kotar Rab i Čabar te općina Skrad i Vinodolska općina. Primorsko-goranska županija je 2019. godine pokrenula • Prometne infrastrukture – izgradnja ili rekon­ poseban novi program sufinanciranja Fondom za Gorski strukcija cesta i/ili parkirališta u poslovnim zonama, kotar kao nastavak svih prethodnih aktivnosti u uz objekte poticajne stanogradnje, u park-šumi, u poticanju razvoja ove mikroregije. To je vrlo vrijedno staroj jezgri i sl. i povećanje sigurnosti heliodroma. područje s izraženim razvojnim osobitostima u kojem Podržani su projekti u gradovima Novi Vinodolski i meteorološki uvjeti i zahtjevna konfiguracija terena Cres te općinama Matulji, Kostrena, Punat, Lokve i uvelike utječu na kvalitetu života. Cilj Fonda je pridonijeti Viškovo. održivom razvoju jedinica lokalne samouprave Gorskog • Društvene infrastrukture – izgradnja, rekonstrukcija kotara radi poboljšanja dostupnosti lokalne infra­ ili sanacija i opremanje dječjih ili sportskih igrališta, strukture te njihovoj gospodarskoj, socijalnoj i demo­- dječjih vrtića, multifunkcionalne ili sportske dvorane, grafskoj revitalizaciji. Fond je koncipiran kao odgovor na boćališta, centra folklora, interpretacijskog centra, razvojne prioritete lokalne razine i predstavlja podršku u društvenih domova, kulturnog centra, (spomen) unaprjeđenju komunalne, socijalne i javne infrastrukture parka, središnjeg trga, ruralne cjeline i sl., ograđi­ te stvaranje preduvjeta za nova ulaganja i gospodarski vanje škole i dr. Podržana su ulaganja na području oporavak Gorskog kotara. Fond u potpunosti prati gradova Cres, Kastav, Novi Vinodolski i Delnice te osnovni cilj i temeljna načela politike regionalnog razvoja, općina Čavle, Matulji, Vinodolska općina, Lokve, posebno Zakona o brdsko-planinskim područjima. Fužine, Viškovo, Omišalj, Jelenje, Klana, Ravna Gora, Temeljem raspisanih i provedenih javnih poziva u 2019. i Brod Moravice i Punat. 2020. godini sufinancirani su projekti jedinica lokalne • Ostale poslovne i komunalne infrastrukture – samouprave kao prihvatljivih prijavitelja. Ključni kriterij uređenje platoa u poslovnoj zoni, obnova tunere, za raspored sredstava, sukladno zaključku Koordinacije stavljanje u funkciju turističkog broda. Podržana su gradonačelnika i načelnika Gorskog kotara, linearni je ulaganja na području Grada Kraljevice i općina raspored planiranih sredstava na jednake iznose Matulji i Fužine. između prihvatljivih prijavitelja.

151 2017-2021

Među odabranim i sufinanciranim projektima u sklopu Fonda prevladavaju projekti na izgradnji/sanaciji/ PROJEKTI SUFINANCIRANI rekonstrukciji infrastrukture i projekti za unaprjeđenje uvjeta života i rada u Gorskom kotaru: IZ EUROPSKIH FONDOVA • Nerazvrstane ceste, parkirališta, potporni zidovi. Upravni odjel provodio je i/ili provodi aktivnosti u 8 Sanacija nerazvrstane ceste Biljevina – Razloge projekata u kojima je Županija partner, koji se sufinan­ II. faza u Delnicama; sanacija nerazvrstane ceste ciraju bespovratnim sredstvima EU: Homer – Lazac Lokvarski u Lokvama; rekonstrukcija nerazvrstane ceste prema željezničkoj stanici u 1. Glavni plan razvoja prometnog sustava naselju Kupjak u Ravnoj Gori; rekonstrukcija neraz­ vrstane ceste Donja Dobra – Brod Moravice – I. i funkcionalne regije Sjeverni Jadran II. faza; rekonstrukcija nerazvrstane ceste Jakova Od 1. ožujka 2017. do 31. prosinca 2018., Primorsko- Mihelčića u Mrkoplju; sanacija nerazvrstanih cesta goranska županija kao vodeći partner, u suradnji s na području Općine Lokve; asfaltiranje neraz­ Istarskom županijom i Ličko-senjskom županijom, vrstanih cesta, parkirališta i ostalih javnih površina provela je projekt izrade Glavnog plana razvoja na području Grada Vrbovskog; podizanje potpornog prometnog sustava funkcionalne regije Sjeverni Jadran. zida u Ulici Vladimira Nazora u Skradu; izgradnja To je strateški dokument kojim su utvrđeni ciljevi i mjere potpornog zida u Ravnoj Gori; izgradnja parkirališta razvoja prometnog sustava funkcionalne regije Sjeverni u Ulici Ivana Gorana Kovačića u Čabru. Jadran u skladu s prostornim mogućnostima, zahtjevi­ • Sustav vodoopskrbe i javne odvodnje. Sanacija ma gospodarstva i potrebama stanovništva, koji se cjevovoda Skrad – Brod Moravice; izgradnja vodo­ plani­raju provesti do 2030. godine. Funkcionalna regija voda Gorica – Zakrajc u Skradu; razvoj vodoopskrbe Sjeverni Jadran obuhvaća područje Primorsko-goran­ na području Brod Moravica; razvoj sustava javne odvodnje i vodoopskrbe u Mrkoplju; izgradnja i sanacija/rekonstrukcija sustava vodoopskrbe na području Grada Delnica – faza I. • Društvena infrastruktura. Zamjena krova na Domu kulture 12. rujan u Tršću u Gradu Čabru; izgradnja poslovne zgrade – nadstrešnice s opremom za gradsku tržnicu u Vrbovskom. • Poduzetnička infrastruktura. Uređenje fasade upravne zgrade Poslovne zone i održavanje neraz­ vrstane ceste u Poslovnoj zoni Lič u Fužinama. • Infrastruktura i sadržaji za unaprjeđenje uvjeta života i rada. Proširenje javne rasvjete na području Čabra i Mrkoplja; prenamjena teniskih terena u Primorsko-goranska županija bila je vodeći partner izrade Glavnog plana razvoja prometnog sustava funkcionalne regije Parku Gorica u Fužinama. Sjeverni Jadran – sudionici sastanka u studenom 2017. godine.

152 UPRAVNI ODJEL ZA REGIONALNI RAZVOJ, INFRASTRUKTURU I UPRAVLJANJE PROJEKTIMA ske županije, Istarske županije i Ličko-senjske županije. Veleučilišta Nikola Tesla u Gospiću i Otočcu, Fakulteta Glavni je plan usvojen na županijskim skupštinama tih ekonomije i turizma Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i triju uključenih županija. Ukupna vrijednost provedenih Studentskog centra u Puli i dr. Iz prikupljenih podataka aktivnosti izrade Glavnog plana iznosila je oko 9 milijuna izrađen je prometni model koji razmatra početno stanje kuna, pri čemu je ostvareno sufinanciranje bespovrat­ i razvija najpovoljniji budući scenarij razvoja prometnog nim europskim sredstvima iz Kohezijskog fonda u sustava. Tiskane knjige Glavnog plana i sažetka Glavnog skladu s Operativnim programom Konkurentnost i plana pohranjene su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici kohezija 2014. – 2020. (oko 81 % ukupne vrijednosti u Zagrebu. projekta), i sufinanciranje iz Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini 2. Projekt SIMPLA (oko 6 % ukupne vrijednosti projekta). Projekt SIMPLA – Održivo i integrirano multisektorsko Glavni plan sadrži 16 općih ciljeva i 84 specifična cilja te planiranje (Sustainable Integrated Multi-Sector 26 općih mjera i 147 specifičnih mjera razvoja pro­ Planning) provodio se od 2016. do 2019. godine u okviru metnog sustava koje se odnose na prometne grane, programa EU-a za istraživanje i inovacije Obzor urbani promet i javni prijevoz putnika. Ciljevi i mjere (Horizont) 2020. Projekt je pridonio jačanju kapaciteta utvrđeni su temeljem brojnih istraživanja, te u komuni­ javne uprave u području planiranja i provedbe ener­ kaciji s važnim dionicima – jedinice lokalne i područne getski učinkovitih politika i mjera stvaranjem preduvjeta (regionalne) samouprave, nadležna državna tijela za integraciju Akcijskih planova energetski održivog (ministarstva), visokoobrazovne institucije iz sektora razvitka i Planova održive urbane mobilnosti. prometa, javna tijela za upravljanje prometnim susta­ Projekt je promovirao integrirano planiranje energetike i vima, zračne luke, luke i lučke uprave, agencije, zavodi prometa na svim razinama: za prostorno uređenje, instituti, regionalne razvojne agencije, tvrtke u prometu i prometnoj infra­strukturi, • horizontalnoj – između različitih odjela/odsjeka iste obrtničke i gospodarske komore, poduzetničke potpor­ institucije i između različitih organizacija i institucija ne institucije, turističke zajednice i dr. • vertikalnoj – od nižih prema višim funkcijama iste Radi razmatranja pojedinih dijelova Glavnog plana iz organizacije ili pak, što se tiče razina javne vlasti, od perspektiva različitih stručnjaka, oformljene su tri lokalne prema nacionalnoj i EU razini. tematske radne skupine za: • luke i pomorski te zračni promet • cestovni i željeznički promet • urbani promet, inteligentni prometni sustav (IPS), javni gradski, regionalni i međuregionalni prijevoz putnika i logistiku. Tijekom izrade Glavnog plana održano je 13 radionica/ Sukladno tome, formirani su Nacionalni lokalni centri u sastanaka izrađivača s radnim skupinama. Pojedine faze šest europskih država u čijem su radu sjedinjene izrade i Konačni prijedlog Glavnog plana predočeni su tehničke vještine, metodološka znanja i institucionalni partnerskim vijećima triju županija. kapacitet tehničkih partnera i predstavnika iz redova lokalne i regionalne vlasti. Njihovim osnutkom prido­ Analiza obrazaca kretanja i poteškoća u prometu na nijelo se jačanju kapaciteta i izobrazbe djelatnika području funkcionalne regije Sjeverni Jadran prove­ gradova i općina te drugih dionika, promociji zajedničkog dena je na temelju anketiranja 1.500 kućanstava, učenja i razmjeni primjera dobre prakse, u čemu su anketiranjem oko šest tisuća vozača na cestovnim sudjelovali i predstavnici Primorsko-goranske županije. presjecima i kordonima, brojanjem putnika na staja­lišti­ U projektu je sudjelovalo 16 projektnih partnera iz šest ma javnog prijevoza putnika, anketiranjem pružatelja europskih država, uključujući Primorsko-goransku usluga prijevoza robe, brojanjem prometa na 226 županiju i Regionalnu energetsku agenciju Kvarner. karakterističnih cestovnih presjeka i 100 raskrižja, utvrđi­vanjem brzine kretanja na karakterističnim dioni­ Ukupna vrijednost projekta 1.499.197,50 eura, i troškovi ca­ma ukupne dužine više od 100 kilometara, te izradom Županije 22.871,53 eura financirani su u potpunosti izvorišno-odredišnih matrica putovanja korište­njem bespovratnim sredstvima. anonimiziranih masovnih skupova poda­taka dostupnih mobilnim telefonima. 3. Projekt SCREEN Za aktivnosti terenskih istraživanja angažirano je oko Tijekom 2017. i 2018. godine Županija je, kao jedini 300 studenata i učenika s Pomorskog fakulteta hrvatski partner, sudjelovala u provedbi projekta Sveučilišta u Rijeci, Veleučilišta u Rijeci, Prometne škole SCREEN – Sinergijska cirkularna ekonomija u europ­ u Rijeci, Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u skim regijama (Synergic Circular Economy across Zagrebu, Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, European Regions). Projekt se provodio u okviru

153 2017-2021

Kako bi se osiguralo ujednačeno prikupljanje podataka u svim državama uključenim u projekt, pripremljene su jedinstvene smjernice na razini projektnog partnerstva, temeljem čega je izrađena studija karakteristika otpada kako bi se znanstveno utvrdio stupanj sezonalnosti u stvaranju komunalnog otpada. Predstavnici Županije, programa EU-a za istraživanje i inovacije Obzor sukladno obvezama iz Programa transnacionalne (Horizont) 2020 u suradnji 17 regija iz 12 država članica. suradnje Mediteran (program MED), sudjelovali su na Konferenciji o održivom turizmu na Mediteranu uime Projekt je bio usmjeren na razvoj primjenjivog okvira za cjelokupnoga projektnog partnerstva. Konferenciju je podršku regionalnim dionicima uključenim u aktivnosti organizirala Zajednica za održivi turizam u okviru cirkularne ekonomije te doprinos tranziciji s trenutno horizontalnog projekta BleuTourMed Programa MED koji dominantnoga linearnog modela ekonomije na kružno okuplja brojne pojedinačne projekte uključujući i gospodarstvo, što je jedan od prioriteta EU-a u skladu s BLUEISLANDS. krovnom strategijom Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv rast. Projekt je organizacijom projektnih U okviru projekta pripremljen je promotivno-edukativni radionica i djelovanjem Policy Laba pridonio razvoju u materijal na temu održivog turizma, izrađen temeljem predlaganju okvira za poticanje financiranja projekata rezultata istraživanja provedenih u okviru projekta koja kružnog gospodarstva povezivanjem programa Obzor su pokazala kako plastični predmeti u najvećem broju 2020 i europskih strukturnih i investicijskih fondova i ostaju odbačeni na turističkim plažama. razvoju kriterija za evaluaciju projekata cirkularne Radi prijenosa znanja pripremljen je projektni priručnik ekonomije. U organizaciji Županije održana je radionica s primjerima dobre prakse za smanjenje proizvodnje Cirkularna ekonomija, namijenjena lokalnim dionicima, otpada na sredozemnim otocima. BLUE ISLANDS odnosno predstavnicima lokalnih vlasti, komunalnih Priručnik za gospodarenje otpadom sadrži primjere društava, akademske zajednice, poduzetnika i civilnog dobre prakse na strateškoj, društvenoj i tehničkoj razini. sektora. Ti primjeri pružaju korisne smjernice za podršku Ukupna vrijednost projekta 1.742.747 eura, i troškovi provedbi planova upravljanja sezonskim varijacijama u sudjelovanja Županije 24.377,52 eura, financirani su u količini otpada na lokalnoj i regionalnoj razini. Oni su dio potpunosti sredstvima programa Obzor. akcijskog plana pod nazivom BLUEISLANDS Next Step Plan gdje su predloženi prioriteti djelovanja na lokalnoj, 4. Projekt BLUEISLANDS regionalnoj i EU razini. Projekt BLUEISLANDS – Sezonske varijacije otpada kao posljedica turizma (Seasonal variation of waste as effect 5. Projekt FUTURE 4.0 of tourism), provodio se u okviru Programa Projekt FUTURE 4.0 – Obrazovanje u proizvodnom transnacionalne suradnje Mediteran u razdoblju 2017. – sektoru i model upravljanja obrazovanjem za 4. 2020. Uz vodećeg partnera, Ministarstva poljoprivrede, industrijsku revoluciju na jadransko-jonskom području ruralnog razvoja i okoliša iz Cipra, sudjelovalo je 14 (ManuFactUring educaTion and training governance partnera iz osam zemalja, uključujući i Županiju. Ukupna model for IndUstry 4.0 in the Adriatic-Ionian aREa), vrijednost projekta iznosila je 2.564.402,77 eura, pri odobren je za sufinanciranje iz Europskog fonda za čemu je proračun za Županiju iznosio 182.959,23 eura, regionalni razvoj u okviru Jadransko-jonskog programa uz sufinanciranje bespovratnim sredstvima iz transnacionalne suradnje 2014. – 2020. i provodio se od Europskog fonda za regionalni razvoj 85 %. Svrha je 2018. do 2020. godine. Ukupna vrijednost projekta projekta bila razviti učinkovita, ekonomski i ekološki iznosila je 842.258,81 euro za cijelo projektno part­ održiva rješenja za prevenciju onečišćenja promicanjem nerstvo, pri čemu je proračun za Primorsko-goransku odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada na otocima, županiju iznosio 83.680,97 eura, uz sufinanciranje uzimajući u obzir sezonske promjene u količini otpada bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regio­ kao posljedice turizma. U okviru projekta prikupljani su nalni razvoj 85%. Osim Županije, u projektu je podaci o količini i strukturi otpada koji nastaje obavlja­ sudjelovalo još 9 partnera iz 4 zemlje (Italija, Grčka, njem turističkih djelatnosti na otocima u Sredozemlju Albanija i Hrvatska). koji čini posebno ranjivu i specifičnu sredinu. Okosnica projekta temelji se na unaprjeđenju uprav­ ljanja u području obrazovanja i osposobljavanja za proizvodne djelatnosti u skladu s potrebama 4. indu­ strijske revolucije koju karakterizira koncept tzv. pametne proizvodnje – Smart Factory, automatizacija i poslovanje internetom. Usto, jedan od praktičnih ciljeva projekta ogleda se u pružanju podrške javnim tijelima na regionalnoj razini u uspostavljanju okvira za uprav­

154 UPRAVNI ODJEL ZA REGIONALNI RAZVOJ, INFRASTRUKTURU I UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

7. Projekt EXCOVER Projekt EXCOVER – Doživimo, otkrijmo i vrednujmo skrivena blaga gradova i lokaliteta jadranskog područja (Experience, Discover & Valorise Hidden Treasure Towns and Sites of the Adriatic Area), provodi se u okviru Interreg V-A programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014. – 2020., od siječnja 2019. do lipnja 2021. ljanje i prilagodbu tehnološkim trendovima s naglaskom godine. Ukupni proračun projekta iznosi 2.474.876,05 na pomorstvu i povezanim industrijama. U skladu s tim, eura uz programsko sufinanciranje u iznosu započelo se s analizom stanja, izradom smjernica i 2.103.644,64 eura iz Europskog fonda za regionalni primjenom alata za predviđanje i planiranje kao temelja razvoj, dok proračun Županije iznosi 163.050 eura uz za razvoj modela pametnog obrazovanja prilagođenog udjel sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni potrebama 4. industrijske revolucije, u suradnji sa razvoj 85 %, odnosno 138.592,50 eura. sveučilištima, poduzetnicima i ostalim dionicima. Te su aktivnosti rezultirale stvaranjem FUTURE 4.0, interaktivne platforme koja okupljanjem sveučilišta, obrazovnih ustanova, tvrtki i javnih tijela, služi kao središte znanja, stručnosti i vještina i unutar koje će se procesom obrazovanja i osposobljavanja za inovacije u Glavni je cilj projekta identificirati inovativne načine za industriji ojačati suradnja između industrije i sveučilišta. rješavanje ograničenja turističkog razvoja malih gradova s bitnim povijesnim, kulturnim i prirodnim dobrima. 6. PROJEKT Joint_SECAP Projektom se želi rasteretiti područja prevelike koncentracije turista koja su smještena uglavnom na Projekt Joint_SECAP – Zajedničke strategije prilagodbe obali i usmjeriti ih na unutrašnjost, odnosno na male klimatskim promjenama u obalnim područjima (Joint sredine bogatoga prirodnog i kulturnog nasljeđa. Temelji strategies for Climate Change Adaptation in coastal projekta počivaju na uključenosti lokalne zajednice radi areas), provodi se u okviru Interreg V-A programa stvaranja novoga turističkog lanca opskrbe, a time i prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014. – 2020., uspostave učinkovitoga turističkog sustava koji će od siječnja 2019. do lipnja 2021. godine. Ukupna lokalno stanovništvo usmjeriti na korištenje vlastitih vrijednost projekta je 2.094.857,50 eura, pri čemu se sredstava i vještina te brendiranje novih destinacija. 85 % sufinancira iz Europskog fonda za regionalni U projektu, osim Županije, sudjeluje još 12 organizacija iz razvoj. Proračun Županije je 205.315 eura pri čemu udio redova razvojnih agencija, ustanova visokog obrazo­vanja sufinanciran bespovratnim sredstvima iznosi 174.517,75 te jedinica lokalne i regionalne samouprave iz Italije i eura. Hrvatske na čelu s vodećim partnerom Regionalnom razvojnom agencijom Ličko-senjske županije.

8. Projekt FRAMESPORT Projekt FRAMESPORT – Okvirna inicijativa za poticanje održivog razvoja jadranskih malih luka (Framework initiative fostering the sustainable development of Projekt ima za cilj povećati znanje i kapacitete javnih Adriatic small ports), u studenom 2019. godine prijavljen je na 2. Poziv na dostavu projektnih prijedloga vlasti na lokalnoj i regionalnoj razini u području namijenjen Strateškim projektima u okviru Programa prilagodbe klimatskim promjenama u obalnim prekogranične suradnje Interreg V-A Italija – Hrvatska područjima kako bi se omogućila integracija mjera 2014. – 2020. Županija se uključila u prijavu projekta u prilagodbe klimatskim promjenama u postojeće lokalne suradnji s vodećim partnerom – Konzorcijem za strategije i planove za održivu energiju. Također, koordinaciju istraživanja laguna u Veneciji – CORILA iz pridonosi usvajanju regionalnog pristupa za provedbu Italije, i ostalih 14-ero partnera iz Italije i Hrvatske. navedenih mjera izradom Zajedničkoga akcijskog plana Projektom će se razviti koordinirana inicijativa za energetski održivog razvitka i klimatskih promjena, što podršku integriranom i održivom razvoju malih luka, je inovativan pristup na razini Europske unije. U projektu, uz Primorsko-goransku županiju, sudjeluje osam partnera iz Hrvatske i Italije, među kojima su ustanove visokog obrazovanja, jedinice lokalne i regio­ nalne samouprave, energetske agencije i organizacije civilnog društva.

155 2017-2021

omogućavajući im ulogu proaktivnih društveno-eko­ U Katalogu su predstavljeni razvojni projekti na području nomskih pokretača razvoja na obje strane Jadrana. Županije čiji su nositelji Primorsko-goranska županija, jedinice lokalne samouprave, državne institucije, Projektni partneri bavit će se pitanjima planiranja i trgovačka društva i ustanove javnih osnivača, ali i upravljanja, primjenom poslovnih modela, unaprje­ privatne projektne inicijative. Prvo izdanje objavljeno je đenjem usavršavanja i razvoja kompetencija, razvojem 2012. godine, a potom se trajno ažuriralo i dizajnom ICT alata i usluga, podržavajući na taj način učinkovit prilagođavalo potencijalnim ulagačima. Katalog sadrži razvoj malih luka na cijelom prekograničnom području. podatke o 80-ak projekata kojima se razvija prometna, ICT platforma razvijena u okviru projekta omogućit će turistička, poslovna i društvena infrastruktura i ener­ prikupljanje i usustavljanje bitnih podataka o malim getika, potiču sport, rekreacija i zdravstveni turizam. lukama koje će služiti kao polazišna točka daljnjeg Katalog je izdan na hrvatskom, engleskom, njemačkom razvoja. Planirano trajanje projekta je 36 mjeseci, od i talijanskom jeziku, a dostupan je na mrežnoj stranici 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2022. godine. Za www.invest.pgz.hr. Primorsko-goransku županiju planirano sufinanciranje Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) iznosi Upravni odjel je u proteklom razdoblju ažurirao i poten­ 355.603,91 euro. cijalnim ulagačima predstavio Katalog investicija do početka 2018. godine kada je poslove privlačenja ulaga­ ča preuzela Javna ustanova Regionalna razvojna KATALOG INVESTICIJA agencija Primorsko-goranske županije. PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE I PRIVLAČENJE ENERGETSKA UČINKOVITOST ULAGAČA Promicanje učinkovitog korištenja energije uz korištenje

obnovljivih izvora energije te smanjenje emisije CO2 i Katalog investicija Primorsko-goranske županije rezul­ ostalih stakleničkih plinova, jedna je od temeljnih poluga tat je višegodišnjih napora Županije za pred­stav­ljanje održivog razvoja Županije, što je naglašeno i Razvojnom investicijskih potencijala regije, odnosno privlačenje strategijom Županije. Energetska obnova zgrada javnog ulagača. Povoljan geografski položaj, industrijska i sektora, koja uz povećanje energetske učinkovitosti sveučilišna tradicija, prirodna bogatstva i raznolikost, uključuje i korištenje obnovljivih izvora energije, bila je u sagrađena prometna i komunalna infrastruktura te primarnom fokusu aktivnosti. Potrošnja energije u ljudski resursi i otvorenost za nove izazove, vrijednosti zgradarstvu sudjeluje s najvećim udjelom u potrošnji su na koje ukazuje. energije u Županiji koja je svojim primjerom i aktiv­ nostima sufinanciranja i suradnje s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), potaknula brojne subjekte na nadzor i smanjivanje potrošnje energije u tom segmentu. Nastavljene su aktivnosti na provedbi sustavnog gospodarenja energijom u Županiji, čiji su glavni ciljevi ušteda energije, povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih i ekološko prihvatljivih izvora energije. Definirana je struktura sustavnog gospo­ darenja energijom u Županiji, odnosno, imenovani su energetski suradnici čiji je osnovni zadatak prikupiti i unijeti podatke potrošnje energenata i vode u internetskoj aplikaciji Informacijski sustav za gospo­ darenje energijom. Na taj se način u sustavu gospo­- darenja energijom trajno bilježi i analizira potrošnja energije i vode u 362 objekata javne namjene, odnosno na 1.060 mjernih mjesta. Provedene analize služe unaprjeđenju racionalnog korištenja energije i određi­ vanju prioriteta u provedbi projekata energetske obnove u zgradarstvu. U 2018. i 2019. godini Upravni odjel je u suradnji s Regio­ nalnom energetskom agencijom Kvarner i resornim odjelom sudjelovao u projektu energetske obnove školskih zgrada. Energetski je obnovljeno osam školskih zgrada i četiri školske dvorane: OŠ Petar Zrinski (Čabar),

156 UPRAVNI ODJEL ZA REGIONALNI RAZVOJ, INFRASTRUKTURU I UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

U 2018. i 2019. godini Upravni odjel je u USTANOVA REGIONALNA suradnji s Regionalnom energetskom agencijom Kvarner i resornim odjelom ENERGETSKA AGENCIJA sudjelovao u projektu energetske obnove KVARNER školskih zgrada. Energetski je obnovljeno Svrha djelovanja Regionalne energetske agencije osam školskih zgrada i četiri školske Kvarner je uspostaviti jedinstveni organizacijski i dvorane. institucionalni okvir za racionalnije korištenje postojećih energetskih resursa te poticati proizvodnju energije iz obnovljivih i alternativnih izvora u Primorsko–goranskoj OŠ Ivana Gorana Kovačića (Vrbovsko), OŠ Viktora Cara županiji. Programske aktivnosti Agencije proizlaze iz Emina (Lovran), OŠ Kraljevica (Kraljevica), OŠ Ivana Zakona o energiji, Zakona o energetskoj učinkovitosti i Mažuranića (Novi Vinodolski), OŠ Frane Petrića (Cres), ostalih zakonskih i podzakonskih akata u području OŠ Ivana Rabljanina (Rab) i Područna škola Barbat energetike. U djelokrug rada Agencije spada i provedba (Rab). Vrijednost je investicije iznosila 37,1 milijun kuna. aktivnosti na sustavnom gospodarenju energijom koje Županija se prijavila na javni poziv Energetska obnova je Županija preuzela potpisivanjem Energetske povelje zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim u projektu SGE-UNDP (Sustavno gospodarenje ener­ ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i gijom u gradovima i županijama Hrvatske Programa obrazovanja, koji je Ministarstvo graditeljstva i pro­stor­ Ujedinjenih naroda za razvoj), koje se odnose na uštede nog uređenja objavilo putem Fonda za zaštitu okoliša i energije prvenstveno u javnim zgradama, dobivanje energetsku učinkovitost (FZOEU) i dodijeljena su joj energije iz obnovljivih izvora energije i smanjenom bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni ispuštanju stakleničkih plinova, prvenstveno CO2 u razvoj i FZOEU-a u Operativnom programu Konkurent­ atmosferu. nost i kohezija. Cilj je mjera sustavnog gospodarenja energijom povećati U skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti, energetsku učinkovitost i udjel koriš­te­nja obnovljivih Županija izrađuje godišnje i trogodišnje planove ener­ izvora energije te na svim razinama promovirati i getske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije, a podržavati njezino racio­nalno korištenje, od smanjenja rezultati provedenih mjera prate se Sustavom za gubitka energije u transforma­cijama, preko smanjenja mjerenje i verifikaciju ušteda energije. Županijska je udjela potrošnje energije u proizvodnji, do racionalnog skupština donijela trogodišnji Akcijski plan energetske korištenja energije u institucijama i kućanstvima. učinkovitosti Primorsko-goranske županije za razdoblje Osim provedbe aktivnosti za Županiju, Agencija surađuje 2020. – 2022. Energetski se tjedan Primorsko-goranske i s jedinicama lokalne samouprave u obliku pružanja županije u mandatnom razdoblju organizirao svake stručne potpore u pripremi i provedbi projekata obnov­ godine kao manifestacija promocije energetske učinko­ ljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. vitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Cilj mu je educirati građane svih dobnih skupina o važnosti Agencija je osnovana 2009. godine kao trgovačko održivog korištenja energije u svakodnevnom životu pa društvo. U prosincu 2017. godine Primorsko-goranska su tako u sklopu manifestacije održavana brojna županija osnovala je novu organizaciju – Usta­novu Regio­ stručna predavanja i predstavljanja u Rijeci i u ostalima nalna energetska agencija Kvarner (REA). Ocijenjeno je dijelovima Županije. kako je forma ustanove pogodniji institu­cio­nalni okvir jer omogućuje kvalitetniju koordinaciju aktivnosti sa Županijom te intenzivniju dinamiku i uključenost Nastavljene su aktivnosti na provedbi Ustanove u provedbi županijskih projekata. Ustanova je sustavnog gospodarenja energijom u nastavila provoditi zaduženja prethodne organiza­cije Županiji, čiji su glavni ciljevi ušteda energije, radi njihovog daljnjeg unaprjeđivanja. povećanje energetske učinkovitosti i kori­ štenje obnovljivih i ekološko prihvat­ljivih izvora energije.

157 2017-2021

Ostvarene aktivnosti Regionalne energetske poziv Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih agencije Kvarner izvora energije u javnim ustano­vama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja, koji je Ministarstvo Regionalna energetska agencija Kvarner za Županiju graditeljstva i prostornog uređenja objavilo 2016. godine provodi aktivnosti sustavnog gospodarenja energijom u preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. zgradama koje su u vlasništvu i/ili kojima upravljaju Svi su projekti odobreni te su Županiji dodijeljena proračunski i izvanproračunski korisnici Županije, prati bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni redovitost unosa podataka o potrošnji energenata i vode razvoj (EFRR) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku za gotovo 400 objekata u nacionalni Informacijski sustav učinkovitost (FZOEU) kroz Opera­tivni program Konku­ za gospodarenje energijom (ISGE) te koordinira rad rentnost i kohezija. Energetski je obnovljeno osam energetskih suradnika zaduženih za unos podataka u školskih zgrada i četiri školske dvorane. sustav. Temeljem podataka ISGE sustava o potrošnji Tijekom 2019. i 2020. godine energetski je obnovljen energenata, a sukladno zakonskim odredbama, Agencija objekt Vatrogasne zajednice u Šapjanama kojemu je izrađuje godišnje planove energetske učinkovitosti odobreno sufinanciranje temeljem javnog poziva Župa­nije i trogodišnje akcijske planove energetske učin­ Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora ener­ ko­vitosti. gije u zgradama javnog sektora, kroz Operativni program Uz zakonom propisanu izradu spomenutih planova za Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Agencija je Županiju kao svojega osnivača, Agencija izrađuje i pripremila prijavnu dokumentaciju za javni poziv, pratila Akcijske planove energetski održivog razvitka (SEAP) za je provedbu projekta i kvalitetu radova te administrativno jedinice lokalne samouprave, koji se izrađuju prema vodila projekt. Primorsko-goranska županija je 2012. metodologiji Sporazuma gradonačelnika kojemu godine pokrenula projekt e-Županija radi izgradnje jedinice lokalne samouprave pristupaju svojevoljno, širokopojasne infrastrukture i na rijetko naseljenim pod­ potvrđujući time svoju opredijeljenost prema održivom ručjima za koja ne postoji ekonomski interes opera­tora energetskom razvoju grada/općine i očuvanju okoliša. za izgradnju širokopojasnih mreža. REA Kvarner bila je Nastavno na ranije izrađene planove, u mandatnom su zadužena za operativnu provedbu projekta. razdoblju izrađeni SEAP-ovi za općine Viškovo, Brod U skladu s projektom e-Županija, Agencija je uključena i Moravice, Skrad, Mrkopalj, Lokve i Ravna Gora. u provedbu projekta e-škole: Uspostava sustava Od 2020. godine izrađeni planovi moraju sadržavati i digitalno zrelih škola (pilot-projekt), u okviru kojega komponentu prilagodbe klimatskim promjenama pa se pruža podršku županijskim školama uključenima u izrađuju tzv. Akcijski planovi energetski održivog razvit­ projekt. Opći cilj pilot-projekta e-škole jest jačati kapaci­ ka i prilagodbe klimatskim promjenama (SECAP). U tete osnovnoškolskog i srednjoškolskoga obra­zov­nog okviru EU projekta Joint_SECAP u kojem Županija sustava kako bi se učenike osposobilo za tržište rada te sudje­luje kao partner, REA Kvarner radila je na izradi omogućilo daljnje školovanje i cjeloživotno učenje. Pilot- prvoga zajedničkog SECAP-a za gradove Opatiju i Kastav projektu je priključeno šest škola kojima je Županija te općine Čavle, Matulji i Viškovo. osnivač – osnovne škole Klana, Viktora Cara Emina u Lovranu, Ivana Rabljanina na Rabu, Područna škola REA Kvarner je izradila i nekoliko tematskih/sektorskih Eugen Kumičić u Mošćeničkoj Dragi te srednje škole energetskih planova, kao što su: Prva riječka hrvatska gimnazija i Željeznička tehnička • Plan niskougljičnog transporta i mobilnosti – Du­brov­ škola u Moravicama. U razdoblju 2019. – 2022., na ­nik (obuhvaća lučko područje grada Dubrovnika, EU temelju rezultata pilot-projekta provodi se 2. faza projekt LOCATIONS, 2019.). projekta, odnosno razvoj strategije za primjenu sustava • Plan niskougljičnog transporta i mobilnosti – Rijeka digitalno zrelih škola u cijelom sustavu osnovnog i (u koautorstvu s Lučkom upravom Rijeka, obuhvaća srednjeg obrazovanja u Hrvatskoj. Ekspe­rimentalno lučko područje grada Rijeke, EU projekt LOCATIONS, pro­vođenje kurikularne reforme Škola za život započelo 2019.). je u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji u školskoj godini 2018./2019. kao jedinoj školi čiji je osnivač Županija. • Energetski orijentirani scenarij za Luku Rijeka (EU projekt PoWER, 2020.). Uz podršku REA Kvarner, tijekom 2019. i 2020. godine, šest je jedinica lokalne samouprave s područja Gorskog Što se tiče aktivnosti sustavnog gospodarenja energijom kotara bespovratnim EU sredstvima osiguralo i energetskog planiranja, Agencija priprema projekte infrastrukturu za besplatan pristup internetu na energetske obnove javnih zgrada za sufinanciranje iz odabranim javnim prostorima. Zahvaljujući inicijativi nacionalnih/EU fondova, a potencijalno i druge projekte Europske komisije WiFi4EU, lokalno stanovništvo i iz područja energetske učinkovitosti i/ili obnovljivih posjetitelji Delnica, Vrbovskog, Čabra, Ravne Gore, izvora energije za koje se ukaže mogućnost dobivanja Fužina i Brod Moravica dobili su besplatan pristup bespovratnih sredstava. internetu putem WiFi pristupnih točaka na 73 lokacije, Ustanova REA Kvarner pripremila je za Primorsko- na trgovima, u parkovima, knjižnicama i javnim zgra­ goransku županiju prijavnu dokumentaciju za javni dama.

158 UPRAVNI ODJEL ZA REGIONALNI RAZVOJ, INFRASTRUKTURU I UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

Uz podršku REA Kvarner, tijekom 2019. i SIMPLA – Održivo i integrirano 2020. godine, šest je jedinica lokalne multisektorsko planiranje (Sustainable samo­­uprave s područja Gorskog kotara Integrated Multi-sector PLAnning) bespovratnim EU sredstvima osiguralo Od 1. veljače 2016. do 31. siječnja 2019. godine REA infrastrukturu za besplatan pristup inter­ Kvarner bila je uključena u provedbu projekta SIMPLA – Održivo i integrirano multisektorsko planira­nje, financi­- netu na odabranim javnim prostorima. ranog u okviru programa Obzor 2020. Koordinator projekta u koji su uključeni partneri iz šest Ukupna vrijednost projekta WiFi4EU za područje europskih zemalja bio je AREA Znanstveni park iz Trsta, Gorskog kotara iznosi 135 tisuća eura. a uz REA Kvarner hrvatski partneri u projektu bili su Primorsko-goranska županija i Istarska županija. REA Kvarner uključena je i u projekt Čista energija za europske otoke, koji u trajanju od dvije godine (2018. – Projektom SIMPLA nastojao se ojačati kapacitet javne 2020.) provodi Tajništvo za otoke osnovano pri uprave u području planiranja i provedbe energetski Europskoj komisiji. Cilj je projekta pružiti otočnim učinkovitih politika i mjera, uz pronalaženje odgova­ zajednicama podršku, odnosno omogućiti pristup rajućih načina financiranja, stvaranjem preduvjeta za stručnjacima, tehničkoj podršci i financiranju koji su im što bolju integraciju Akcijskih planova energetski potrebni kako bi proizveli čistu i jeftiniju energiju iz održivog razvitka i Planova održive urbane mobilnosti obnovljivih izvora. Tom se inicijativom planira smanjiti (SUMP) jedinica lokalne samouprave ili sličnih doku­ ovisnost otočana o uvozu energije, povećati proizvodnju menata koje su usvojile jedinice lokalne samo­uprave i korištenje vlastite energije te promicati moderne i između 50 i 350 tisuća stanovnika. U okviru projekta, u inovativne energetske sustave. Jedno od šest pilot- šest europskih država formirani su Nacionalni fokalni područja kojima je putem Tajništva osigurana tehnička centri (NFC) kroz čiji su rad povezane tehničke vještine, pomoć, ujedno jedino iz Hrvatske, jest područje otočja metodološka znanja i institucionalni kapacitet tehničkih Cres – Lošinj. U 2019. godini je 17 subjekata, među partnera i predstavnika lokalne vlasti. Radni plan kojima su ustanove REA Kvarner i Zavod za prostorno NFC-ova uključivao je jačanje kapaciteta i izobrazbu uređenje Primorsko-goranske županije, potpisalo Izjavu djelatnika gradova, općina i ostalih dionika, promociju o „Čistoj energiji za otoke“ kojom su se opredijelili zajedničkog učenja i razmjenu primjera dobre prakse. poduprijeti energetsku tranziciju na otocima Cresu i Razvijena su dva edukacijska programa koja su Lošinju, sudjelovati u radu Zajednice čiste energije za EU pridonijela jačanju kapaciteta djelatnika jedinica lokalne otoke i sudjelovati u procesu izrade Programa tranzicije samouprave. U prvom su programu osposobljavanja prema čistoj energiji za cijelo otočje koji je dovršen sudjelovali predstavnici općina/gradova Rijeka, Pula, potkraj 2019. godine. Poreč, Pazin, Varaždin, Čakovec, Ludbreg, Križevci, Sredinom 2020. Agenciji je u okviru programa Obzor Osijek, Zadar, Split i Dubrovnik. Cilj je izobrazbe bio 2020 odobreno sufinanciranje EU projekta ISLANDER – upoznati sudionike s metodologijom pripreme integri­ Ubrzavanje dekarbonizacije otočnih energetskih su­sta- ranih planskih rješenja vezanih uz energetiku, prijevoz i ­va (Accelerating the Decarbonisation of Islands’ Energy mobilnost. U drugoj fazi projekta predstavnici pet Systems). Projekt je strukturiran u dvije faze. najmotiviranijih gradova (Čakovec, Varaždin, Pula, Rijeka i Poreč) uključeni su u individualni program mentori­ Prva se odnosi na realizaciju pilot-aktivnosti na ranja koji je provođen kako bi im se pružila podrška u njemačkom otoku Borkum kako bi se energetski sustav procesu usklađivanja planova iz područja energetike i otoka učinio autonomnim i u potpunosti dekarboni­ mobilnosti. ziranim. Drugi dio projekta odnosi se na aktivnosti otoka – sljedbenika u Škotskoj (Mainland, dio otočja Orkney), Važan rezultat provedbe projekta je izrada Smjernica za Grčkoj (Skopelos i Lefkada) i Hrvatskoj (Cres). U okviru usklađivanje planiranja energetike i mobilnosti koje četverogodišnjeg projekta ISLANDER, REA Kvarner bit jedinicama lokalne samouprave nude inovativan, će zadužena za izradu dva replikacijska plana. sveobuhvatan pristup i metodologiju za usklađeno planiranje energetike, prometa i mobilnosti u okviru Prvi će Plan biti usredotočen na otok Cres, analizirat će širega urbanističkog razvoja i prostornog planiranja. se metodologija i intervencije koje su u okviru projekta Nova verzija službenih europskih uputa za izradu provedene na Borkumu radi predlaganja mjera i SUMP-ova objavljena 2019. godine, među referentnim aktivnosti koje se mogu primijeniti na Cresu. Drugi će dokumentima sadrži upravo SIMPLA Smjernice za plan biti usmjeren na ostale kvarnerske otoke. usklađivanje planiranja energetike i mobilnosti, nagla­ Ustanova REA Kvarner u mandatnom je razdoblju šavajući važnost harmonizacije SUMP-ova s postojećim sudjelovala u još tri projekta sufinancirana sredstvima planskim dokumentima, uz prikaz SIMPLA metodo­ EU u djelokrugu energetske učinkovitosti i obnovljivih logije, što je značajno priznanje kvaliteti provedenog izvora energije: SIMPLA, LOCATIONS i INSULAE. projekta.

159 2017-2021

LOCATIONS – Niskougljični transport u nika javnih vlasti, ustanova, organizacija i tvrtki, radi kruzerskim destinacijama (Low Carbon daljnje promocije i replikacije projektnih rezultata nakon završetka projekta. Transport in Cruise Destination Cities)

Od 1. studenog 2016. do 31. listopada 2019. godine REA INSULAE – Maksimiziranje utjecaja inovativnih Kvarner sudjelovala je kao partner u provedbi projekta LOCATIONS – Niskougljični transport u kruzerskim energetskih pristupa na otocima Europske destinacijama, financiranog u okviru Programa transna­ unije (Maximizing the impact of innovative cio­nalne suradnje Interreg MEDITERAN 2014. – 2020. energy approaches in the EU islands) Vodeći partner projekta bio je AREA Znanstveni park iz Trsta, uz sudjelovanje 20-ak partnera iz Italije, Hrvatske, Od 1. travnja 2019. godine REA Kvarner provodi projekt Španjolske, Portugala i Albanije. Projektnim područjem INSULAE – Maksimiziranje utjecaja inovativnih bilo je obuhvaćeno sedam europskih kruzing destina­ energetskih pristupa na otocima EU, financiran u okviru cija: Lisabon, Malaga, Zadar, Rijeka, Ravenna, Trst i Drač. programa Obzor 2020. Projektom će se nastojati razviti Hrvatski partneri na projektu uz REA Kvarner, bili su nova inovativna rješenja za dekarbonizaciju europskih Grad Zadar i Lučka uprava Rijeka, a u svojstvu pridru­ otoka što je ključno za postizanje klimatsko-energetskih ženih partnera u projektnim aktivnostima sudjelovali su ciljeva i za bolju kvalitetu života na otocima. Projektne Lučka uprava Zadar i Agencija za razvoj Zadarske aktivnosti usmjerene su na otoke Unije (Hrvatska), županije ZADRA NOVA. Bornholm (Danska) i Madeira (Portugal), kao ogledne otoke, a rezultati tamo provedenih pilot-aktivnosti Projekt se bavio popratnim utjecajima kruzing turizma koristit će se za transfer znanja i izradu akcijskih planova podržavajući lokalne vlasti u izradi niskougljičnih otoka sljedbenika Menorca (Španjolska), Norderney planova mobilnosti te posebnim mjerama koje su (Njemačka), Psara (Grčka) i Bonaire (Nizozemski Antili). namijenjene optimizaciji načina ophođenja s putnicima, Vodeći partner projekta je CIRCE – Istraživački centar za robom i protokom usluga na brodovima za kružna energetske resurse i potrošnju iz Španjolske, a hrvatski putovanja, uz očuvanje prirodnih i kulturnih resursa u partneri na projektu uz REA Kvarner, jesu Fakultet kruzerskim destinacijama. Opći je cilj projekta bio strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, tvrtke pridonijeti definiranju planova za održivo upravljanje Ericsson Nikola Tesla te Vodoopskrba i odvodnja Cres- prometnim tokovima prouzrokovanim kruzerskim Lošinj. Također i WWF Adria – Udruga za zaštitu prirode turizmom. To je ostvareno uspješnom provedbom i očuvanje biološke raznolikosti iz Zagreba koja u brojnih projektnih aktivnosti, među kojima su: projektu sudjeluje kao jedan od horizontalnih partnera. • Izrađeni planovi za niskougljični transport (LCTP) za Aktivnosti projekta nadovezuju se na djelovanje partnerske kruzerske destinacije: Lisabon (Portu­ Primorsko-goranske županije i REA Kvarner u okviru gal), Málaga (Španjolska), Ravenna i Trst (Italija), inicijative Otok Unije – samoodrživi otok, jer su upravo Rijeka, Zadar (Hrvatska), Drač (Albanija). Unije jedan od tri INSULAE pilot-otoka koje se nastoji • Izrađeno je i pet dodatnih LCTP dokumenata u učiniti energetski neovisnima. Neovisno o projektu, HEP zemljama iz kojih dolaze projektni partneri: na Unijama namjerava graditi podnu sunčanu elektranu Portimão (Portugal), Cádiz (Španjolska), Livorno snage do 1 MW čiji se dovršetak očekuje 2021. godine. Na (Italija), Dubrovnik (Hrvatska), Sarandë (Albanija). HEP-ovu elektranu nadovezat će se instalacija bate­ • Uspostavljena je suradnja sa šest novih organizacija rijskog postrojenja za pohranu proizvedene energije, što zaduženih za replikacijske aktivnosti u sredo­ će se provesti u sklopu provedbe projekta INSULE. zemnim zemljama izvan projektnog partnerstva koja je rezultirala izradom šest dodatnih LCTP Instalacija solarne elektrane i baterijskog spremnika dokumenata za Kopar (Slovenija), Vallettu (Malta), energije na Unijama jedan je od prvih takvih projekata u Sète (Francuska), Igumenicu i Solun (Grčka) te Hrvatskoj. Solarna elektrana u značajnoj će mjeri pokriti Limassol (Cipar). cjelogodišnje potrebe otoka za električnom energijom, a višak će se koristiti za punjenje baterijskog spremnika • Kako bi se olakšala replikacija i prijenos pristupa kako bi se energija sunca mogla koristiti i u večernjim projekta na nove mediteranske lokacije, kreiran je satima kada zađe sunce. Time će Unije značajno skup modularnih paketa s opisima tehničkih mjera i smanjiti svoju ovisnost o kabelu koji služi za uvoz rješenja sadržanima u izrađenim LCTP-ovima koji energije te će stanovnicima i turistima otoka uvijek biti predstavljaju svojevrsni katalog potencijalnih repli­ zajamčena čista, pouzdana i zelena energija prijeko ka­cijskih akcija koje lokalne vlasti i dionici mogu potrebna za njegovu funkcionalnost. Do 2023. godine prilagoditi svom kontekstu u izgradnji vlastitog projektom će se provesti niz inicijativa u području LCTP-a. pametnog upravljanja energijom i pametne vodoop­ Snimljeni su brojni stručni webinari na temu zelene skrbe, čime će Unije postati jednim od predvodnika u mobilnosti koji su dostupni široj javnosti YouTube energetskoj tranziciji i primjer brojnim drugim jadran­ servisom. Formirana je međunarodna mreža predstav­ skim otocima.

160 UPRAVNI ODJEL ZA REGIONALNI RAZVOJ, INFRASTRUKTURU I UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

JAVNA USTANOVA REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA PRIMORSKO- GORANSKE ŽUPANIJE

Županijska skupština potkraj 2017. godine donijela je Odluku o osnutku Javne ustanove Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije koja je opera­ tivno počela poslovati u drugom kvartalu 2018. godine. Njezina djelatnost utvrđena je Zakonom o regionalnom Sudionici prve radionice Programa za brdsko-planinska razvoju Republike Hrvatske. Od 16. listopada 2018. područja – Prigode za razvoj Zelenog srca Hrvatske, godine odlukom Agencije za regionalni razvoj Republike na temu gospodarstva, poljoprivrede i turizma, Hrvatske, Ustanova je preuzela ulogu regionalnog u prosincu 2018. godine u Delnicama koordinatora za Primorsko-goransku županiju te sudje­ luje u izradi županijskog plana razvoja i ostalih strateških omogućuje povezanost razvojnih projekata s aktima i razvojnih dokumenata za područje Županije. Pruža strateškog planiranja. stručnu i savjetodavnu pomoć u pripremi i provedbi • Izrađena je studija Analiza poduzetničkih zona u projekata od interesa za razvoj Županije, a posebno Primorsko-goranskoj županiji i prijedlog razvoja projekata sufinanciranih sredstvi­ma iz strukturnih i malih poduzetničkih zona u razdoblju 2019. – 2020. investicijskih fondova Europske unije javnopravnim • Izrađen je „white paper“ – razvojni dokument za tijelima i javnim ustanovama s područja Županije kojima Gorski kotar, Program za brdsko-planinska područja su osnivači Republika Hrvatska ili Županija. – Prigoda za razvoj Zelenog srca Hrvatske, koji je dostavljen Ministarstvu regionalnoga razvoja i Aktivnosti regionalnog koordinatora fondova EU radi pripreme prijedloga Programa za Radi koordinacije regionalnog razvoja na području brdsko-planinska područja. Pripremom toga doku­ Primorsko-goranske županije, Javna ustanova Regio­ menta obuhvaćena je analiza mjera iz strategija nalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije jedinica lokalne samouprave s područja Gorskog sudjelovala je u pripremi i provedbi brojnih aktivnosti, od kotara. U suradnji s Upravnim odjelom za regionalni kojih se izdvajaju najvažnije: razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima, orga­ nizirane su tri radionice radi prikupljanja informacija • Organizirane su sjednice Partnerskog vijeća o potrebama važnih dionika. Prva radionica na temu Primorsko-goranske županije, savjetodavnog tijela gospodarstva, poljoprivrede i turizma održana je u koje sudjeluje u donošenju i provedbi Razvojne prosincu 2018. godine u Delnicama; druga na temu strategije Županije, utvrđuje prioritete razvoja na energetike, telekomu­nikacijske infrastrukture i području Županije, predlaže strateške projekte važne resursa u siječnju 2019. godine u Fužinama; a treća za razvoj Županije, njihovu provedbu i praćenje. radionica na temu školstva, zdravstva i kvalitete • Izrađena su Izvješća o provedbi Razvojne strategije života u veljači 2019. godine u Mrkoplju. Primorsko-goranske županije 2016. – 2020. za 2017., 2018. i 2019. godinu. Uz podršku Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU i u suradnji s resornim Upravnim odjelom, Regio­ • Izrađeno je Izvješće o vrjednovanju Razvojne stra­ nalna razvojna agencija organizirala je Dane otvorenih tegije Primorsko-goranske županije 2016. – 2020. vrata EU projekata, u okviru Europskog tjedna koji se u • Izrađen je Akcijski plan provedbe Razvojne strategije Hrvatskoj obilježava svake godine. Tako je u svibnju Primorsko-goranske županije 2016. – 2020. za 2018. godine na Sveučilišnom kampusu na Trsatu i u razdoblje 2019. – 2020. svibnju 2019. godine na Fakultetu za menadž­ment u • U suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i turizmu i ugostiteljstvu Opatija organizirala predstav­ fondova EU-a vodi Središnji elektronički registar ljanje EU projekata s područja Županije. razvojnih projekata, informacijski sustav za Stra­ Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU je s teško planiranje i upravljanje razvojem – SPUR, koji Upravnim odjelom za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima u listopadu 2017. godine sklopilo Sporazum o suradnji na izradi Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine i provedbi Programa pripreme lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz ESI fondova. Ustanova je 2019. godine preuzela izvršenje obveza iz Sporazuma i nastavila s ostvarenjem

161 2017-2021

U tijeku je izrada Plana razvoja Primorsko- Objavljeni su na internetskim stranicama i Facebook goranske županije 2021. – 2027. koji stranici Agencije. predstavlja srednjoročni akt strateškog Izrađena je digitalna medijska platforma radi privlačenja talenata, poduzetnika i potencijalnih ulagača – interak­ planiranja i zamjenjuje Županijsku razvojnu tivna karta Primorsko-goranske županije, koja sadrži strategiju. Županijska je skupština ovlastila podatke o jedinicama lokalne samouprave, EU projek­ Regionalnu razvojnu agenciju da izradi Plan tima, poduzetničkim zonama, privatnim investi­cija­ma, najvećim gospodarskim subjektima te centrima izvrs­ razvoja Županije. Njime će se definirati nosti i kompetencija u Županiji. Interaktivna karta posebni ciljevi za provedbu strateških i dostupna je na mrežnoj stranici www.prigoda.hr. posebnih ciljeva iz dugoročnih akata strateškog planiranja, odnosno iz Nacionalne Primorsko-goranska županija – Pametna regija razvojne strategije. Radi pronalaženja novih poslovnih modela u provedbi projekata pametnih naselja, osobito za pripremu javnih započetih aktivnosti do listopada 2019. godine. Temeljem projekata za financiranje iz Investicijske platforme za Sporazuma pružila je administra­tivno-stručnu podršku pametne gradove, Regionalna razvojna agencija sklopila Gradu Vrbovskom u provedbi sufinanciranja iz nacio­ je Memorandum o suradnji s Centrom za podršku nal­nih izvora projekta Izrada projektno-tehničke doku- pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci. mentacije za rekonstrukciju društveno-kulturnog doma Međusobna suradnja usmjerena je na znanstvenu Kuća Mance. analizu s prijedlogom poslovnog modela u području U tijeku je izrada Plana razvoja Primorsko-goranske organizacije i financiranja projekata pametnih naselja županije 2021. – 2027. koji predstavlja srednjoročni akt (Smart Districts), u skladu s koncepcijom pametnih strateškog planiranja i zamjenjuje Županijsku razvojnu gradova (Smart Cities). strategiju. Županijska je skupština ovlastila Regionalnu Izrađena je digitalna turistička destinacijska platforma razvojnu agenciju da izradi Plan razvoja Županije. Njime za projekt Primorsko-goranska županija – Pametna će se definirati posebni ciljevi za provedbu strateških i regija, u suradnji s Turističkom zajednicom Kvarnera. posebnih ciljeva iz dugoročnih akata strateškog planira­ Digitalna turistička platforma pruža najnovije informa­ nja, odnosno iz Nacionalne razvojne strategije. U raz- cije o događajima u turističkoj destinaciji – regiji, matranom razdoblju, Agencija je provodila aktivnosti na gastronomskoj ponudi, ponudi smještajnih kapaciteta, izradi analize i ocjene postojećeg stanja, na uključi­vanju autohtonim proizvodima. bitnih dionika u proces izrade, te na vrjednovanju i promociji postupka izrade Plana razvoja. Izrađena je i stavljena u funkciju internetska stranica www.pametnaregija.hr koja pruža informacije o aktual­ Privlačenje potencijalnih ulagača nim natječajima, projektima u tijeku ili ostvarenim projektima, investicijama i ostalim zanimljivostima iz Radi promocije Županije i privlačenja potencijalnih područja pametnog upravljanja, pametnog društva, ulagača, Regionalna razvojna agencija trajno provodi pametnog gospodarstva, pametne mobilnosti, pametne aktivnosti pripreme i prezentacije potencijala i inve­sti­ infrastrukture i pametnog okoliša. Internetska stranica cijskih projekata regije. U razmatranom razdoblju ima blog na kojem se nalaze aktualni i atraktivni tekstovi predstavljeni su projekti na području Županije i ostale stručnjaka iz „smart“ područja. prednosti za ulagače potencijalnim investitorima i delegacijama iz Slovenije, Češke, Italije, Danske, Malte, EU projekti Ujedinjenog Kraljevstva, Kine, Japana i Ukrajine. Dora­ đen je, te multimedijski i podatkovno ažuriran Katalog Regionalna razvojna agencija pružala je stručnu podršku investicija Primorsko-goranske županije u digitalnom strukovnim srednjim školama u pripremi projekata obliku koji je dostupan ulagačima na inter­netskoj stra­ usmjerenih na uspostavu i razvoj regionalnih centara nici www.invest.pgz.hr. Pripremljen je Katalog investicija kompetentnosti za natječaje za sufinanciranje iz na kineskom jeziku koji sadrži 15-ak najznačajnijih i Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Opera­ najvećih razvojnih projekata od regional­ne i nacionalne tivnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020 važnosti na području Županije. te Europskoga socijalnog fonda, u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Izrađeni su promotivni videosadržaji u sklopu projekta Move to PGŽ koji predstavlja život i rad 12 istaknutih U provedbi tih projekata sudjeluju srednjoškolske stanovnika regije i prevedeni su na engleski jezik. ustanove s područja Županije: Ugostiteljska škola Opatija, Filmovi prikazuju pozitivne aspekte života i rada u Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir Krk, Srednja škola Županiji iz perspektive uspješnih pojedinaca iz različitih Ambroza Haračića Mali Lošinj, Srednja škola dr. Antuna društvenih sfera radi privlačenja pojedinaca i ulagača. Barca Crikvenica, Elektroindustrijska i obrtnička škola

162 UPRAVNI ODJEL ZA REGIONALNI RAZVOJ, INFRASTRUKTURU I UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

Rijeka, Medicinska škola u Rijeci i Tehnička škola Rijeka, Za potrebe Lokalne akcijske grupe Tunera pripremljena ali i Županija koja je osnivač tih ustanova. Tijekom 2019. i su i odobrena dva EU projekta od 2.055.568 kuna, 2020. godine odobreno je sufinanciranje osam EU usmjerena na razvoj turističke infrastrukture na projekata u podsektoru turizma i ugostiteljstva, elektro­ području Gorskog kotara. tehnike i računarstva, strojarstva te zdravstva, ukupne Na području Gorskog kotara, uz potporu Agencije, vrijednosti 303.312.588,65 kuna. pripremljena su i odobrena dva projekta: 1. U području ulaganja u infrastrukturu i opremanje • Tematsko edukativna staza Lepenica (Biciklistička i regionalnih centara kompetentnosti i partnerskih pješačka staza uz jezero Lepenica 1. faza, te plovni ustanova, europskim sredstvima sufinancirana su četiri put i luke Lepenica 1 i Lepenica 2 uz jezero projekta, ukupne vrijednosti 135.911.260,88 kuna: Lepenica), projekt kojim je Općini Fužine odobreno 972.457,33 kune. • MREŽA KOM5ENTNOSTI – Nositelj je Ugostiteljska škola Opatija, a partneri Primorsko-goranska • Ribičko edukacijska staza, projekt kojim je Općini županija, Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir Krk, Lokve odobreno 1.068.111,20 kuna. Srednja škola Ambroza Haračića Mali Lošinj i Srednja Ti projekti pridonose zaštiti ribarstvenog okoliša, dugo­ škola dr. Antuna Barca Crikvenica. ročno povratku gospodarski bitnih vrsta za ribarstvo te • RCK KaRijERA – Nositelj je Tehnička škola Karlovac, a stvaranju novih i prepoznatljivih turističkih destinacija partner Elektroindustrijska i obrtnička škola Rijeka. unutar cijeloga ribarstvenog područja. • Unaprjeđenje infrastrukture Medicinske škole Ante Aktivnosti u pripremi navedenih projekata za sufinan­ Kuzmanića Zadar – Regionalnog centra kompe­tent­ ciranje iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) nosti, u sektoru zdravstva. Nositelj je Medicinska fondova, također su sufinancirane europskim sred­ škola Ante Kuzmanića Zadar, a partner Medicinska stvima. Ustanova je korisnik (nositelj) EU projekta pod škola u Rijeci. nazivom Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko- • Bolji uvjeti za učenje kroz rad – Unaprjeđenje goranske županije, čija je vrijednost 19.535.360,20 kuna, infrastrukture Strukovne škole Vice Vlatkovića – od čega je 16.582.903,10 kuna bespovratnih sredstava iz Regionalnog centra kompetentnosti, u sektoru Tehničke pomoći Operativnog programa Konkurentnost strojarstva. Nositelj je Strukovna škola Vice Vlatko­ i kohezija 2014. – 2020. za nastavak aktivnosti regio­ vića Zadar, a partner Tehnička škola Rijeka. nalnog koordinatora. Projekt je započeo s provedbom 1. svibnja 2019. i traje do 31. prosinca 2023. godine. Opći je 2. U području unaprjeđenja programskih i kadrovskih cilj projekta povećati povlačenje sredstava iz fondova uvjeta u regionalnim centrima kompetentnosti i EU-a na području Županije, posebno na slabije partnerskim ustanovama radi jačanja konkurentnosti naseljenim područjima, poput otoka i područja Gorskog ljudskih potencijala i stvaranja boljih uvjeta na tržištu kotara. Agencija će provedbom projekta pridonijeti rada, europskim sredstvima sufinancirana su četiri osnaživanju i širenju regionalnih i lokalnih kapaciteta za projekta ukupne vrijednosti 167.401.327,77 kuna: uspješnu pripremu i provedbu projekata iz fondova • RCK RECEPT – Regionalni centar profesija u tu­ EU-a razmjenom iskustava, komunikacijom i preno­ rizmu – Nositelj je Ugostiteljska škola Opatija, a šenjem informacija javnoprav­nim tijelima i/ili javnim partneri Primorsko-goranska županija, Srednja ustanovama i jedinicama lokalne samouprave na škola Hrvatski kralj Zvonimir Krk, Srednja škola području Županije. Projektom se financira rad djelatnika Ambroza Haračića Mali Lošinj i Srednja škola dr. Agencije za podršku javno­pravnim tijelima na području Antuna Barca Crikvenica. Županije u pripremi i provedbi projekata te za informi­ • KaRijERA i JA – Nositelj je Tehnička škola Karlovac, a ranje i izobrazbu o mogućnostima korištenja ESI fondova. partner Elektroindustrijska i obrtnička škola Rijeka. • MEDICINSKA+ – Unaprjeđenje rada Medicinske škole Ustanova je korisnik (nositelj) EU projekta Ante Kuzmanića Zadar – Regionalnog centra kom­ pod nazivom Jačanje razvojnih kapaciteta pe­­tentnosti, u sektoru zdravstva. Nositelj je Medi- cinska škola Ante Kuzmanića Zadar, a partner Primorsko-goranske županije, čija je Medicinska škola u Rijeci. vrijed­nost 19.535.360,20 kuna, od čega je • Budi spreman i kompetentan! – Nositelj je Stru­ 16.582.903,10 kuna bespovratnih sredstava kovna škola Vice Vlatkovića Zadar, a partner Tehnička iz Tehničke pomoći Operativnog programa škola Rijeka. Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. za U istom je razdoblju Agencija sudjelovala u pripremi EU projekta Zajednica za novi početak, za potrebe Doma za nastavak aktivnosti regionalnog koordi­ odgoj djece i mladeži Rijeka, kojem je odobreno finan­ natora. Projekt je započeo s provedbom ciranje 5.999.155,18 kuna iz Europskoga socijalnog fonda 1. svibnja 2019. i traje do 31. prosinca 2023. u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski poten­ cijali 2014. – 2020. godine.

163 2017-2021

UPRAVNI ODJEL ZA SOCIJALNU POLITIKU I MLADE

Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade obavlja upravne i stručne poslove praćenja materijalnog i UPRAVLJANJE TEMELJENO financijskog poslovanja ustanova socijalne skrbi kojima je osnivač Županija i centara za socijalnu skrb na NA KVALITETI – E-QALIN području Županije, koordinira poticanje inicijativa SUSTAV zasnovanih na društvenom poduzetništvu i socijalnim inovacijama, obavlja poslove unaprjeđenja položaja Kako bi se osigurala visoka razina kvalitete pružanja djece i mladih te razvija demografske mjere i programe. usluga u ustanovama socijalne skrbi čiji je osnivač Od 1. siječnja 2020. godine Upravni je odjel preuzeo i Županija te potaknuo proces trajnoga unaprjeđenja obavljanje dosadašnjih poslova Ureda državne uprave iz internih procesa, poseban je naglasak stavljen na područja socijalne skrbi te prava hrvatskih branitelja iz primjenu E-Qalin sustava kvalitete (European quality- Domovinskog rata i ratnih stradalnika. improving innovative learning in residential care homes Osnovne zadaće iz nadležnosti Upravnog odjela za for the elderly). To je sustav upravljanja kvalitetom socijalnu politiku i mlade jesu: unutar ustanove, isključivo za područje skrbi i njege starijih osoba. Domovi za starije osobe Kantrida Rijeka i • pratiti ostvarivanje socijalnih prava na razini općina i Volosko Opatija prestižan status Dom kvalitete E-Qualin gradova stekli su 2014. godine, a Dom za starije osobe Mali Kartec • razvijati mrežu socijalnih usluga na području Županije Krk pridružio im se 2015. godine. Dom za starije osobe • izdavati odobrenja za rad pružatelja socijalnih usluga Kantrida Rijeka je 2017. godine dobio i drugi certifikat, a za starije osobe u 2020. godini uspješno je završen 3. ciklus E-Qalina. • pružati uslugu Pomoć u kući i pomoći beskućnicima Domovi za starije osobe čiji je osnivač Županija začetnici • koordinirati aktivnosti pružatelja socijalnih usluga su u primjeni E-Qalin sustava u Republici Hrvatskoj i ciljevima zadanim u Socijalnom planu Županije smatraju se primjerima dobre prakse koji svoje znanje nesebično prenose domovima za starije osobe ostalih • predlagati raspored decentraliziranih sredstava za potrebe ustanova socijalne skrbi. osnivača. Odjel je osigurao sredstva za provedbu izobrazbe zaposlenika u domovima za starije osobe i Upravni odjel nadležan je za praćenje rada pet ustanova superviziju radi neprekidnoga unaprjeđenja pružanja iz područja socijalne skrbi čiji je osnivač Županija: usluga krajnjim korisnicima po visokim standardima • Dom za starije osobe Kantrida Rijeka E-Qalin sustava. Primjena modela E-Qualin izravno utječe na kvalitetu života korisnika. Usmjerenost na • Dom za starije osobe Volosko Opatija kvalitetu jedna je od temeljnih odrednica Županije što je • Dom za starije osobe Mali Kartec Krk jasno vidljivo iz rezultata ispitivanja zadovoljstva svih • Dom za starije osobe Marko A. Stuparić Veli Lošinj ključnih dionika (korisnici, rodbina i zaposlenici). • Centar za rehabilitaciju Fortica Kraljevica. U tim je domovima za starije osobe smješteno oko 800 korisnika, a u izvaninstitucijsku skrb je uključeno još oko SOCIJALNI PLAN 1.100 korisnika. PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE Domovi za starije osobe čiji je osnivač Županija začetnici su u primjeni E-Qalin Socijalni plan je dokument koji obuhvaća analizu kapa­ citeta, dostupnost mreže socijalnih usluga i specifične sustava u Republici Hrvatskoj i smatraju se ciljeve razvoja institucijskih i izvaninsti­tu­cijskih socijalnih primjerima dobre prakse. usluga, s posebnim naglaskom na usluge za skupine u većem riziku od socijalne uključe­nosti. Socijalni plan donosi se na razini svake županije u Republici Hrvatskoj.

164 UPRAVNI ODJEL ZA SOCIJALNU POLITIKU I MLADE

Na prijedlog Savjeta za socijalnu skrb, Županijska je • obavljanje kućanskih poslova (dostava živežnih skupština 23. ožujka 2017. godine donijela Socijalni plan namirnica, pomoć u pripremanju obroka, pranje Primorsko-goranske županije za razdoblje 2017. – 2020. posuđa, pospremanje stana, donošenje vode, kojim je utvrđeno pet prioritetnih područja djelovanja: ogrjeva i slično, organiziranje pranja i glačanja rublja, nabava lijekova i ostalih potrepština i dr.) • starije osobe • osobe s invaliditetom • održavanje osobne higijene (pomoć u oblačenju i svlačenju, u kupanju i obavljanju ostalih higijenskih • djeca i mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi te potreba) djeca i mladi s problemima u ponašanju • zadovoljavanje ostalih svakodnevnih potreba. • žrtve obiteljskog nasilja • beskućnici i osobe u siromaštvu. U program sufinanciranja te usluge uključeno je 11 jedinica lokalne samouprave s područja Županije čime Unutar svakoga prioritetnog područja utvrđeni su je omogućeno pružanje usluge i onim korisnicima koji operativni ciljevi, aktivnosti i njihovi nositelji, očekivano imaju prebivalište u manje dostupnim naseljima. vrijeme provedbe i pokazatelji uspješnosti. Valja istak­ Županija je u zadnje četiri godine odvojila za taj program nuti da je npr. unaprjeđenje smještajnih kapaciteta 1.524.830 kuna. Uslugom je obuhvaćeno oko 379 kraj­ do­mova za starije osobe, razvoj izvaninstitucijskih usluga njih korisnika. u lokalnoj zajednici, transformacija ustanova socijalne skrbi koje djeluju na području Županije, a čiji je osnivač Kao pozitivni primjer valja istaknuti sustav Pomoć u kući Republika Hrvatska, pojačana skrb za osobe s invalidi­ na području Gorskog kotara gdje je Županija svojim tetom putem institucijskog (ustanove) i izvanin­sti- proaktivnim djelovanjem, izdavanjem licencije pružate­ tucijskog pristupa (udruge i sl.) u pružanju skrbi, ljima usluge i sufinanciranjem djelatnosti, pridonijela pružanje usluga skloništa i ostalih psihosocijalnih usluga zapošljavanju 30-ak radnika (pretežito nezaposlene žrtvama obiteljskog nasilja, te podrška prihvatilištima i žene), čime je ovaj program polučio i ostale pozitivne ostalih neformalnim oblicima skrbi za beskućnike i socioekonomske učinke. osobe u siromaštvu, dio svakodnevnih aktivnosti i redovitih programa Županije. Logopedska terapija i rehabilitacija Visoki stupanj ostvarenja primijećen je u područjima u Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade već je od 2015. kojima Županija ima snažniji financijski i/ili upravljački godine započeo s aktivnostima na uspostavi usluge utjecaj (domovi za starije osobe, razvoj novih izvan­insti­ logopedske terapije i rehabilitacije za djecu s područja tucijskih usluga i sl.) pa je u tom dijelu svojim izravnim Gorskog kotara kojoj su takve usluge, zbog dislociranosti angažmanom mogla i znatnije utjecati na ostvarenje logopeda, teže dostupne. Nakon nekoliko pojedinačnih Socijalnog plana. napora poduzetih u tom cilju, početkom 2017. godine na cjelovit je način riješeno pitanje dostupnosti te usluge potpisivanjem sporazuma o sufinanciranju rada IZVANINSTITUCIJSKA SKRB logopeda, između Županije i sedam jedinica lokalne samouprave (Grad Delnice i općine Lokve, Mrkopalj, Za sufinanciranje različitih programa/usluga iz područja Fužine, Ravna Gora, Skrad i Brod Moravice). Logoped je izvaninstitucijske skrbi u ovom je mandatnom razdoblju izdvojeno 2.076.724 kune. Županija je u promatranom Sudionici svečanog otvorenja prostora u Društvenom domu razdoblju nastojala svojim aktivnostima pridonijeti da se u Vratima u kojem Županija sufinancira usluge logopedske ovakav oblik usluga razvija posebno u onim područjima terapije i rehabilitacije. Županije u kojima je pojedina socijalna usluga teže dostupna lokalnom stanovništvu.

Pomoć u kući Pomoć u kući je socijalna usluga kojom se povećava kvaliteta života osoba koje zbog starosti, tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih oštećenja, trajnih ili privremenih promjena u zdravstvenom stanju, ovise o pomoći druge osobe. U praksi se pokazalo da se učinkovitim sustavom pružanja usluge pomoći u kući na najbolji način preduhitruje institucionalizacija korisni­ ka u ustanove socijalne skrbi što ima pozitivan utjecaj na psihofizičko zdravlje korisnika. Usluga Pomoć u kući obuhvaća sljedeće aktivnosti: • organiziranje prehrane (priprema ili nabava i dostava gotovih obroka u kuću)

165 2017-2021

u punom radnom vremenu započeo u Delnicama s radom u siječnju 2017. godine, a troškove njegovoga radnog odnosa podmiruju zajednički Županija (50 %) i jedinice lokalne samouprave potpisnice sporazuma (50 %). Po sličnom modelu, usluge logopedske terapije i rehabilitacije Županija sufinancira i na području općina Fužine (Društveni dom Vrata) i Čavle, čime je povećana dostupnost usluge na širem brdsko-planinskom području. U razdoblju od 2017. do 2021. godine Županija je pružanje ove usluge sufinancirala s ukupnim iznosom 325.200 kuna.

Osobni asistent Primjer dobre suradnje Županije, jedinice lokalne samo­ uprave i nadležnog centra za socijalnu skrb u područja Županija putem Zaklade Vaša pošta pruža novčanu potporu socijalne skrbi i zaštite interesa tzv. ranjivih skupina, jest djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. angažiranje osobnog asistenta za malodobno dijete oba slijepa roditelja na području Grada Bakra. tretmanu. Ta je usluga od velikog značenja i za Da bi se spriječilo nepotrebno izdvajanje djeteta iz povećanje povezanosti roditelja djeteta s razvojnim biološke obitelji, dogovoreno je sufinanciranje rada poteškoćama kako bi se lakše nosili s izazovima koji se u osobnog asistenta za dijete dok boravi u svom domu, a svakodnevnici pojavljuju u životu obitelji takvog djeteta. Županija u skladu sa sporazumom izdvaja trećinu Dostupnost usluge rane intervencije za djecu s potrebnih sredstava, što je u proma­tranom razdoblju od razvojnim poteškoćama nije sustavno riješena na razini 2017. do 2021. godine iznosilo 126.693 kune. Tom je države, već se samo nepotpuno organizira u pojedinim suradnjom omogućen ostanak djeteta u biološkoj lokalnim zajednicama. obitelji i osiguran njegov normalan psihofizički razvoj do dobi u kojoj će samostalno moći brinuti o svojim osnov­ U suradnji Upravnog odjela i tri jedinice lokalne nim svakodnevnim potrebama (higijena, prehrana i sl.). samouprave s područja Gorskog kotara (Grad Delnice, općine Fužine i Ravna Gora) usluga rane intervencije Rana intervencija započela je u 2020. godini na tom području, na način da Županije i jedinice lokalne samouprave podmiruju ras­ Rana intervencija, socijalna je usluga koja se pruža ho­de za rad psihologa kao člana tima rane intervencije. djetetu kod kojeg je u ranoj dobi utvrđeno odstupanje u Po uzoru na uspješan model sufinanciranja logopeda, i razvoju, razvojni rizik ili razvojna poteškoća, u pravilu do u ovom je slučaju sklopljen sporazum o sufinanciranju navršene treće godine života, a najdulje do navršene po kojem Županija podmiruje 50 %, a jedinice lokalne sedme godine, do kada se razvojne poteškoće utvrđene samouprave preostalih 50 % troškova rada psihologa. u ranoj fazi djetetova života mogu najuspješnije podvrći Osim navedenog, Županija je u suradnji s Gradom Rijekom i Centrom za pružanje usluga, u zajednici Izvor Djeca polaznici kampa u Centru za pružanje usluga u Selcima poduzela radnje na uspostavi usluge rane u zajednici Izvor u Selcima intervencije za područje Rijeke i ostalih dijelova Županije (putem mobilnih timova). Dogovoren je model suradnje sufinanciranjem, a predviđa se da će ova usluga zaživjeti na području Županije u najpovoljnijem opsegu u nared­ nom razdoblju.

Polica životnog osiguranja Zaklade Vaša pošta Županija putem Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade već godinama sudjeluje u radu Zaklade Vaša pošta, koju je osnovala Hrvatska pošta u sklopu projekta Dobri ljudi djeci Hrvatske, radi pružanja novčanih potpora djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Župa­ nija putem Zaklade za vrijeme djetetova boravka u instituciji na njegovo ime uplaćuje policu životnog osigu­ ranja u protuvrijednosti 6 tisuća eura. Iznos s police korisniku se isplaćuje u trenutku kada napušta institu­

166 UPRAVNI ODJEL ZA SOCIJALNU POLITIKU I MLADE ciju i započinje samostalan život, tako da tom svoje- Od 2018. godine u program poticanja vrsnom rentom, u razdoblju od dvije godine, dok ne pronađe posao, ima riješenu osnovnu egzistenciju – socijalnih inovacija Županija je uložila troškove stanarine i režija. 299.875 kuna. S ključnim partnerima Županija je u mandatnom razdoblju svake godine u postavljeni su kvalitetni temelji za uspo­stavu Proračunu osigurala 50 tisuća kuna kako bi se polica dugoročno održivog modela poticanja životnog osiguranja mogla uručiti jednom djetetu u dobi razvoja socijalnih inovacija. od 18 godina. To je, također, način kako se izvaninsti­ tucijskim oblicima skrbi može na konkretan način po­­­moći osobama u potrebi, u ovom slučaju mladim oso­­ba­ma, koje bez odgovarajuće roditeljske skrbi započinju samostalan život.

UNAPRJEĐENJE POLOŽAJA DJECE I MLADIH Primorsko-goranska županija jedina je jedinica područne (regionalne) samouprave koja je u nazivu Upravnog odjela jasno istaknula područje mladih, čime je stvoren dodatni prostor za primjenu inovativnih projekata i programa. U Proračunu Primorsko-goranske županije definiran je poseban program pod nazivom Unaprjeđenje položaja mladih, unutar kojeg su plani­ rane raznolike aktivnosti usmjerene na mlade i djecu. U mandatnom razdoblju za provedbu toga programa Primorsko-goranska županija i Medicinski fakultet utrošeno je 5.373.681 kunu. Sveučilišta u Rijeci partneri su u projektu PGŽlab.

Poticanje razvoja društvenog poduzetništva upoznali s 3D modeliranjem te usvojili metode i alate za i socijalnih inovacija osmišljavanje i testiranje inovacija. Nakon što je Županija putem Upravnog odjela za Županija je tijekom mandatnog razdoblja pokrenula i socijalnu politiku i mlade financirala organizaciju ciklusa suradnju s Fakultetom zdravstvenih studija Sveučilišta u izobrazbe za buduće društvene poduzetnike, osigurana Rijeci za obavljanje studentske prakse u ustanovama je i financijska pomoć za provedbu društveno-poduzet­ socijalne skrbi čiji je osnivač Županija. Također i s ničkih inicijativa. Poticanje društvenog poduzetništva Veleučilištem u Rijeci programom Veleri Impact lab koji prepoznato je kao posebna prioritetna cjelina unutar predstavlja platformu za razvijanje socijalnih inovacija programa javnih potreba pa je u mandatnom razdoblju (studenti podijeljeni u timove rješavaju izazove koje su pružena potpora ostvarenju raznolikih inicijativa im postavile partnerske organizacije). temeljenih na društveno-poduzetničkom poslovnom modelu. Za sufinanciranje društveno-poduzetničkih Od 2018. godine u program poticanja socijalnih inovacija inicijativa Županija je u mandatnom razdoblju osigurala Županija je uložila 299.875 kuna. S ključnim partnerima 1.086.897 kuna. postavljeni su kvalitetni temelji za uspostavu dugoročno održivog modela poticanja razvoja socijalnih inovacija. Socijalne inovacije prepoznate su kao proizvodi i usluge temeljene na novim konceptima usmjerenima na Ured za mlade Županije rješavanje društvenih problema. Od 2018. godine u partnerstvu s Centrom za biomodeliranje i inovacije u Ured za mlade Primorsko-goranske županije zamišljen medicini, koji djeluje pri Medicinskom fakultetu Sveuči­ je kao platforma za učinkovitu provedbu politika za lišta u Rijeci, razvijen je projekt pod nazivom PGŽlab, mlade na razini Županije. Povezivanjem ključnih dionika, usmjeren na osmišljavanje, testiranje i primjenu socijal­ uređivanjem i opremanjem odgovarajućih prostora za nih inovacija. Do sada je tim projektom sufinancirana okupljanje mladih te sufinanciranjem programa i izrada protototipa ortopedskog pomagala koji će projekata udruga usmjerenih na mlade, stvoren je pomoći osobama smanjene pokretljivosti, prije svega učinkovit predložak za provedbu politike za mlade. Ured osobama treće životne dobi. Osmišljen je i mobilni za mlade jasno je pokazao da je moguće kod mladih laboratorij za socijalne inovacije od kojeg će najveću osoba podići svijest o potrebama okruženja u kojem korist imati djeca i mladi u ruralnom području. Sufinan­ žive te potaknuti njihovu empatiju i kreativnost kako bi cirana je i organizacija radionica na kojima su se mladi mogli stvoriti održiva rješenja za društvene probleme.

167 2017-2021

Uređen i opremljen prostor „stare“ škole u Vratima namijenjen je mladima.

Projekt Ureda za mlade temelji se na mreži informa­ Županija je u mandatnom razdoblju tivno-edukativnih punktova i društvenih domova kojima se osigurava veća dostupnost kvalitetnih osigurala 2.366.858 kuna za provedbu projekata i programa usmjerenih na mlade s naglaskom projekta Ured za mlade. Osim toga, Županija na ruralno područje. Infrastrukturnu mrežu Ureda za je u mandatnom razdoblju osigurala 311.994 mlade čine informativno-edukativni punktovi na području Rijeke i Liburnije te društveni domovi na kune za provedbu programa poticanja području Lovranske Drage. U mandatnom razdoblju usmjerenih na mlade. Partner u provedbi uređen je i opremljen prostor Društvenog doma na programa je Sveučilište u Rijeci. području Općine Fužine (prostor „stare“ škole u Vratima) i prostori za mlade na području Grada Delnica i općina potencijala mladih radi podizanja kvalitete njihovog Klana, Lokve, Mošćenička Draga, Mrkopalj, Viškovo i života i njihove potpune društvene integracije. Nakon Brod Moravice. Infrastrukturna mreža Ureda za mlade provedenog postupka jednostavne nabave, odabran je umrežila je značajan broj jedinica lokalne samouprave ponuđač i javno predstavljanje Programa očekuje se u čime su stvoreni kvalitetni preduvjeti za provedbu prvom tromjesečju 2021. godine. logistički zahtjevnijih projekata i programa. Osim finan­ ciranja razvoja infrastrukturne mreže, preko Ureda za Uz taj postupak jednostavne nabave proveden je i mlade osigurana je i financijska potpora za ostvare­njem postupak nabave izrade Analize demografskih pokaza­ brojnih programa i projekata udruga koje su programski telja u Primorsko-goranskoj županiji s prijedlogom usmjerene na mlade. Godišnje u aktivno­stima orga­ akcijskih mjera. Dokument se izrađuje radi utvrđivanja niziranim na razini mreže Ureda za mlade prosječno aktualne demografske slike Primorsko-goranske župa­ sudjeluje više od 2.300 mladih osoba. nije te identificiranja demografskih resursa i potencijala. Studija će poslužiti kao kvalitetna podloga za osmišlja­ Županija je u mandatnom razdoblju osigurala 2.366.858 vanje i provedbu ciljanih projekata i programa, radi kuna za provedbu projekta Ured za mlade. Osim toga, demografske revitalizacije Primorsko-goranske župa­nije Županija je u mandatnom razdoblju osigurala 311.994 s naglaskom na ruralna područja. kune za provedbu programa poticanja usmjerenih na mlade. Partner u provedbi programa je Sveučilište u Rijeci. Tim je programom pružena financijska podrška Program Županija – Prijatelj djece za provedbu kvalitetnih studentskih projekata usmje­ Program Prijatelj djece, globalna je inicijativa UNICEF-a renih na medijsku produkciju (Radio Sova) te na pokrenuta 1996. godine radi stvaranja lokalnih zajednica samozapošljavanje i zapošljavanje mladih (Ured za po mjeri djece. Program obuhvaća sva područja života karijere Sveučilišta u Rijeci). djeteta u lokalnoj zajednici i afirmira holistički pristup cjelokupne zajednice usmjerene na dobrobit djece, Promišljajući o važnosti strateškog planiranja radi stvarajući za njih sigurno i poticajno okružje. identificiranja i povezivanja ključnih resursa te njihovog oblikovanja u operativne mjere i aktivnosti, Županija je Tijekom mandatnog razdoblja Primorsko-goranska tijekom 2020. godine pokrenula postupak jednostavne županija nastavila je pružati pomoć i podršku jedinicama nabave za izradu Programa za mlade Primorsko- lokalne samouprave koje su se odlučile uključiti u akciju goranske županije. To je strateški dokument za mlade Gradovi/Općine – Prijatelji djece. Uzevši u obzir da je koji obuhvaća razdoblje od pet godina. Opći je cilj Županija jedina na području Republike Hrvatske koja u Programa stvoriti društvene pretpostavke za razvoj potpunosti financira sve troškove koji nastaju stjeca­

168 UPRAVNI ODJEL ZA SOCIJALNU POLITIKU I MLADE njem statusa Prijatelj djece, ne treba čuditi podatak da Tijekom 2018. godine održana je svečana je u našoj Županiji najveći broj jedinica lokalne samo­ uprave koje nose taj prestižni status. U izvješću koje je sjednica Hrvatske zajednice županija na izradila neovisna komisija stručnjaka iz Saveza društava kojoj je Primorsko-goranskoj županiji Naša djeca Hrvatska, posebno je istaknuto da je zbog uručen prestižni status Županija – Prijatelj financijske potpore Primorsko-goranske županije jedini­ cama lokalne samouprave značajno poraslo njihovo djece. Uručene su i posebne pohvalnice uključivanje u projekt Gradovi/Općine – Prijatelji djece. svim jedinicama lokalne samouprave s Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade bio je aktivno područja Gorskog kotara kojima je angažiran u provedbi projekta Gorski kotar – Prijatelj valorizirana činjenica da se na području djece što je pridonijelo da Gorski kotar postane prva Primorsko-goranske županije nalazi najveći mikroregija u Republici Hrvatskoj u kojoj su sve jedinice lokalne samouprave stekle prestižan naziv Prijatelj broj jedinica lokalne samouprave koje imaju djece i na taj način omogućile trajni razvoj sigurnog i status Prijatelj djece i jedina mikroregija – poticajnog okruženja za djecu. Gorski kotar, u kojoj sve jedinice lokalne Prepoznajući rad Županije na motiviranju tijela lokalne samouprave nose taj prestižni status. uprave i samouprave, stručnih službi, ustanova za djecu, udruga i ostalih ključnih dionika za potpunije i brže ostvarenje prava i potreba djece na lokalnoj i regionalnoj mikroregija – Gorski kotar, u kojoj sve jedinice lokalne razini, priznatih u Konvenciji UN-a o pravima djeteta, samouprave nose taj prestižni status. Do sada je u Savez društava Naša djeca uputio je Županiji službeni Županiji status Grad/Općina – Prijatelj djece, steklo 16 poziv da se uključi u postupak kandidature za stjecanje jedinica lokalne samouprave. Za provedbu programa statusa Primorsko-goranska županija – Prijatelj djece. Županija – Prijatelj djece u mandatnom je razdoblju Dobivanju statusa prethodila je procjena neovisnih osigurano 250.700 kuna. stručnjaka koji su analizirali sve aktivnosti, projekte i Tijekom mandatnog razdoblja Upravni odjel za socijalnu programe usmjerene na djecu, a provode se na razini politiku i mlade je u partnerstvu s Društvom Crvenog upravnih odjela i proračunskih korisnika Županije. križa Županije nastavio organizirati ljetovanja za djecu Stručnjaci su posebno istaknuli inovativne programe, slabijega imovinskog statusa s područja Gorskog kotara. poput razvoja mreže logopedskih punktova i društvenih Program organizacije ljetovanja provodi se već godi­na­ domova za djecu po kojima je Primorsko-goranska ma i prepoznat je kao primjer dobre prakse. županija jedinstvena na području Hrvatske. Tijekom 2018. godine održana je svečana sjednica Hrvatske zajednice županija na kojoj je Primorsko-go- ŽUPANIJSKA TIJELA ranskoj županiji uručen prestižni status Županija – Prijatelj djece. Uručene su i posebne pohvalnice svim jedinicama Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade, osim Odbora lokalne samouprave s područja Gorskog kotara kojima za socijalnu skrb, prati i koordinira rad još četiri radna je valorizirana činjenica da se na području Primorsko- tijela: Savjet za socijalnu skrb, Savjet mladih, Vijeće goranske županije nalazi najveći broj jedinica lokalne seniora i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova. samouprave koje imaju status Prijatelj djece i jedina Savjet za socijalnu skrb Na svečanoj sjednici Hrvatske zajednice županija u svibnju 2018. godine, župan Zlatko Komadina u ime Primorsko- Savjet za socijalnu skrb savjetodavno je tijelo Županije goranske županije, primio je povelju kojom je Županiji koje predlaže mjere za unaprjeđenje dostupnosti i dodijeljen status Županija – Prijatelj djece. kvalitete socijalnih usluga, daje inicijative za popunja­ vanje ili izmjenu mreže socijalnih usluga, predlaže mjere za usklađivanje i razvoj materijalnih i kadrovskih resursa u djelatnosti socijalne skrbi te vrednuje rad nositelja djelatnosti socijalne skrbi. Jedan je od važnijih zadataka Savjeta predlagati Socijalni plan u djelatnosti socijalne skrbi za područje Županije. Savjet ima 11 članova, a čine ga predstavnici jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, centara za socijalnu skrb, domova socijalne skrbi, centara za pomoć u kući, korisnika, vjerskih zajednica te ostalih pravnih osoba, obrtnika i ostalih fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, ustanova iz područja obrazovanja, zdravstva, zapošljavanja, strukovnih ko­

169 2017-2021

mo­ra i udruga te udruga za promicanje prava korisnika Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade, socijalne skrbi. Savjet se sastaje po potrebi, a njegova se aktivna uloga u kreiranju socijalne politike ogledala u osim Odbora za socijalnu skrb, prati i izradi županijskoga Socijalnog plana i brojnih stručnih koordinira rad još četiri radna tijela: Savjet za prijedloga i primjedaba na nacrte akata iz područja socijalnu skrb, Savjet mladih, Vijeće seniora i socijalne politike na razini države (prijedlozi zakona, pravilnika i sl.). Povjerenstvo za ravnopravnost spolova.

Savjet mladih Savjet mladih ima 11 članova imenovanih iz reda udruga Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade aktivno je mladih, učeničkih vijeća, studentskih zborova, podmla­ uključen u administrativno i stručno praćenje rada daka političkih stranaka, podmladaka sindikalnih ili Savjeta mladih, kao savjetodavnog tijela Županijske strukovnih organizacija i neformalnih skupina mladih. skupštine, koje promiče i zagovara prava, potrebe i Savjet mladih proveo je brojne aktivnosti, poput interese mladih s područja Županije. organiziranja izobrazbi na temu financijske pismenosti, radnog prava i govora mržnje na društvenim mrežama. Imao je i aktivnu ulogu u formiranju Koordinacije lokalnih Savjeta mladih Primorsko-goranske županije, čime je stvorena platforma za zajedničku suradnju i provedbu kvalitetnih, logistički zahtjevnijih projekata. Organizirao je sastanke s brojnim ključnim dionicima (predstavnici studentskih udruga, Studentskog zbora, udruga programski usmjerenih na mlade te službenika zaduženih za praćenje rada Savjeta mladih na razini jedinica lokalne samouprave), radi međusobnog pove­ zivanja te utvrđivanja ključnih potencijala i problema. Organizirao je i humanitarne akcije u Dječjoj bolnici na Kantridi i Dječjem domu Ivana Brlić Mažuranić u Lovranu Savjet mladih čime su pokazali visoku razinu empatije, senzibilizirajući na taj način javnost za kulturu solidarnosti.

Vijeće seniora Vijeće seniora radno je tijelo Županijske skupštine koje raspravlja o pitanjima od interesa za seniore. Predlaže Skupštini donošenje odluka, programa i ostalih akata od značenja za unaprjeđenje položaja seniora na području Županije i skrbi o informiranosti seniora o svim pita­ njima značajnim za unaprjeđenje njihovog položaja. Vijeće seniora ima devet članova koje imenuje Župa­ nijska skupština na temelju prijedloga ovlaštenih predlagatelja – članova Skupštine i/ili njezinih radnih tijela, političkih stranaka i udruga. Vijeće seniora Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Županijsko povjerenstvo za ravnopravnost spolova radno je savjetodavno tijelo Skupštine zaduženo za provedbu Zakona o ravnopravnosti spolova i Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova na razini Županije. Ima devet članova koje imenuje Županijska skupština iz reda nevladinih udruga i neovisnih stručnjaka, na temelju prijedloga ovlaštenih predlaga­ telja (članova Skupštine i/ili njezinih radnih tijela i udruga). Posebnu pozornost Povjerenstvo pridaje koordiniranju rada lokalnih povjerenstava za ravno­ pravnost spolova s područja Županije i organizaciji Župan Zlatko Komadina potpisao je uime Županije javnih događaja i manifestacija radi osjetljivosti javnosti Europsku povelju o ravnopravnosti spolova. za problematiku ravnopravnosti spolova.

170 UPRAVNI ODJEL ZA SOCIJALNU POLITIKU I MLADE

za lošijeg vremena. Prva je faza projekta obuhvaćala PRAĆENJE RADA povezivanje objekata A i B s novom komunikacijom (natkrivenom stazom), povezivanje nižeg i višeg platoa s PRORAČUNSKIH KORISNIKA pristupnom rampom, izvođenje građevinskih radova za IZ NADLEŽNOSTI ODJELA instalaciju dizala (podizne platforme) između platoa zgrade A i zgrade B i njegovu nabavu te hortikulturno Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade za Županiju uređenje nižeg platoa. trajno prati rad proračunskih korisnika iz područja Druga faza uključuje izvođenje građevinskih radova za socijalne skrbi sufinanciranjem redovite djelatnosti instalaciju dizala između platoa pored zgrade B i glavne decentraliziranim sredstavima te sufinanciranjem prometnice, nabavu opreme, uređenje prostora za različitih aktivnosti iznad zakonskog standarda (tzv. provedbu radnookupacijskih i rekreativnih aktivnosti na nadstandard) iz izvornih prihoda (radnookupacijske otvorenom te hortikulturno uređenje višeg platoa. aktivnosti, izobrazba stručnih radnika i izvaninstitucijski Uređenjem okoliša stvorit će se jedinstveni prostor koji oblici skrbi, poput sustava Halo pomoći u Domu za će se sastojati od opuštajuće aromaterapijske oaze koju starije osobe Kantrida Rijeka). Županija ulaže i znatna će krasiti mediteransko bilje i od dijela predviđenog za sredstva za unaprjeđenje smještajnog kapaciteta provedbu radnoterapijskih i rekreativnih aktivnosti na domova što izravno utječe na kvalitetu života stanara. S otvorenom. obzirom na to da su svi domovi za starije osobe, čiji je Prostorom će prevladavati i „pametna“ arhitektonska osnivač Županija, uključeni u sustav kvalitete E-Qalin, rješenja kako bi se umanjile i/ili potpuno uklonile posto­ što je jedinstveni primjer na području Hrvatske, jeće građevinske prepreke koje ograničavaju po­kret­- zajamčena je visoka razina kvalitete pružanja usluge i ljivost slabo pokretnih korisnika. trajni razvoj internih procesa usvajanjem najnovijih znanja i vještina. U mandatnom je razdoblju Županija za uređenje Parka seniora osigurala 3.102.912 kuna. Osim toga, uređeni su U mandatnom je razdoblju provedeno nekoliko kapital­ sanitarni čvorovi u prizemlju objekta A, na I. katu i nih ulaganja koja će se predstaviti u nastavku. prizemlju objekta C, sanirana je blagovaonica u objektu C i uređen je dio pročelja objekta A. DZSO Volosko – uređenje Parka seniora

Tijekom mandatnog razdoblja proveden je projekt 3D projekcija Parka seniora Uređenje Parka seniora u Domu za starije osobe Volosko Opatija. Uređen je dio okoliša koji obuhvaća zapadni dio prostora, od glavne zgrade Doma do nogostupa mjesne prometnice, i u sjevernom dijelu uz prometnicu. Ukupna površina uređenog okoliša je 890 m2. Projektom je predviđeno povezivanje objekata A i B novim stazama s kvalitetnom nadstrešnicom čime će se omogućiti nesmetano kretanje korisnika, prijevoz nepokretnih korisnika, transport namirnica i ostale robe

Idejno rješenje krajobraznog uređenja Parka seniora

171 2017-2021

DZSO Kantrida – kućanske zajednice Županija je uložila 667.483 kune za uređe­ Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade tijekom nje i opremanje dodatnoga smještajnog mandatnog razdoblja i dalje je ulagao sredstva u kapaciteta u Centru za rehabilitaciju Fortica preobrazbu Doma za starije osobe Kantrida Rijeka kako bi se nastavio razvijati koncept doma 4. generacije koji Kraljevica koji će se jednim dijelom ponuditi karakterizira formiranje odvojenih cjelina po modelu na tržištu u obliku aranžmana za dostupni kućanskih zajednica. Redizajniranje internih procesa, turizam usmjeren na osobe s invaliditetom, inovativna arhitektonska rješenja, neprekidna izobrazba stručnih radnika i uključivanje korisnika u što veći broj a uključuje potpunu uslugu, od smještaja i aktivnosti, temelj su doma 4. generacije. Takav koncept prehrane do radnookupacijskih aktivnosti i nastoji život u domu približiti obiteljskom okruženju. U fizikalne terapije. manjoj grupi – zajednici, radnici vrlo dobro mogu upoznati korisnike, njihove navike i potrebe, razviti bliske odnose i suradnju s rodbinom, čime je povećana vativnijim domom za starije osobe u Hrvatskoj, odnosno kvaliteta života i zadovoljstvo korisnika. primjerom dobre prakse preoblikovanoga sustava rada U mandatnom je razdoblju otvorena kućanska zajednica unutar postojećih okvira ustanove. Maslina, smještena na II. katu objekta B (kapacitet 24 U mandatnom je razdoblju Županija za razvoj kućanskih kreveta) i preuređen je stacionar na I. katu objekta C. zajednica u Domu za starije osobe Kantrida Rijeka Time je prostor prilagođen konceptu kućanske zajed­ osigurala 1.993.088 kuna. nice od čega će izravnu korist imati stanari III. i IV. stupnja (teže pokretne i nepokretne osobe). Osim navede­nog, sudjelovanjem u Interreg projektu preko­ Centar za rehabilitaciju Fortica Kraljevica granične suradnje Hrvatska – Slovenija, pod nazivom Županija je uložila 667.483 kune za uređenje i Starost bez granice, uređena je kućanska zajednica opremanje dodatnoga smještajnog kapaciteta u Centru Lavanda koja se nalazi na V. katu objekta B, nabavljen je za rehabilitaciju Fortica Kraljevica koji će se jednim moderni sustav pomoći na daljinu, organiziran je ciklus dijelom ponuditi na tržištu u obliku aranžmana za izobrazbe za 65 radnika o suvremenim konceptima dostupni turizam usmjeren na osobe s invaliditetom, a rada, uspostavljena je mreža njegovatelja koji pomažu uključuje potpunu uslugu, od smještaja i prehrane do starijim osobama u njihovim kućama. Projektom Starost radnookupacijskih aktivnosti i fizikalne terapije. Te će se bez granice želi se uspostaviti inovativni, cjeloviti sustav djelatnosti organizirati po modelu društvenog poduzet­ za deinstitucionalizaciju dugotrajne skrbi na različitim ništva pa će se prihod iskoristiti za unaprjeđenje razinama gdje će u središtu biti korisnik, njegove želje i kvalitete primarne djelatnosti čime će ustanova izravno potrebe. Cilj je jačati i modernizirati izvaninstitucijsku pridonijeti svojoj održivosti. Uređena je i opremljena skrb na način da se omogući čim duži boravak korisnika multifunkcionalna dvorana kapaciteta do 20 osoba što u vlastitom domu uz organiziranu pomoć obučenih omogućuje provedbu različitih edukativnih programa s volontera, obiteljskih njegovatelja i susjeda. naglaskom na usvajanje modernih koncepata rada. Ukupno je u projektu Starost bez granica, za Dom za Uzevši u obzir da Centar skrbi o najtežoj kategoriji koris­ starije osobe Kantrida Rijeka bilo rezervirano 248.095,99 nika (osobe s višestrukim oštećenjima), od posebnog je eura, od čega su 85 % bespovratna sredstva. Do sada je značenja stručnim radnicima osigurati poticajne uvjete formirano pet kućanskih zajednica što ga čini najino­ za profesionalni i osobni razvoj. Smještajni kapaciteti Centra za rehabilitaciju Fortica Svečano otvorenje kućanske zajednice Lavanda Kraljevica mogu primiti 55 korisnika u stacionarnom u Domu za starije osobe Kantrida u Rijeci dijelu i 25 korisnika u dnevnom boravku.

Dom za starije osobe Mali Kartec Krk Tijekom mandatnog razdoblja uređen je stacionar čime je povećan smještajni kapacitet za dodatnih 13 kreveta, zamijenjen je dio drvenarije, nabavljeni su električni kreveti i uređaji za potrebe kuhinje i jedno vozilo za potrebe pružanja izvaninstitucijske skrbi jer je povećan broj korisnika. Proveden je i projekt uređenja i opremanja dislocirane jedinice Doma za starije osobe Mali Kartec Krk na otoku Rabu, za koju su tijekom 2020. godine provedeni natječaji za zapošljavanje stručnih radnika. Dislocirana jedinica na Rabu raspolaže sa smještajnim kapacitetom od 40 stanara, uređena je i

172 UPRAVNI ODJEL ZA SOCIJALNU POLITIKU I MLADE opremljena za provedbu najmodernijeg koncepta Osim sufinanciranja programa i projekata stručnog rada. Formiranje dislocirane jedinice ima posebno značenje za lokalno stanovništvo jer će udruga i ostalih izvanproračunskih korisnika omogućiti njihov ostanak na otoku. Dodatna vrijednost temeljem javnog natječaja, Županija je projekta vidljiva je u povezivanju s lokalnom podruž­ podržala i brojne programe ustanova iz nicom Crvenog križa čime će se osigurati dostup­nost izvaninstitucijskih oblika skrbi. U mandatnom je područja socijalne skrbi na svom području. razdoblju Županija uložila 473.040 kuna za provedbu tih Tako je u mandatnom razdoblju pružila radova, nabavu uređaja i opreme. financijsku potporu za rad Društva Crvenog križa Primorsko-goranske županije (4,881 Dom za starije osobe Marko A. Stuparić Veli milijun kuna), Dječjeg doma Tić Rijeka Lošinj (836 tisuća kuna), dnevnog boravka Doma Županija je tijekom mandatnog razdoblja zamijenila dotrajale podove na II. katu Doma za starije osobe u za odrasle osobe Turnić (175 tisuća kuna). Velom Lošinju, nabavljen je restoranski i uredski Iako se Hospicij Marija K. Kozulić u Rijeci namještaj, sanirani su oštećeni zidovi u kuhinji i na značajno financira iz razdjela Upravnog II. katu objekta B. Preuređeno je potkrovlje u objektu C čime je povećan smještajni kapacitet za dodatnih odjela za zdravstvo, ovaj je Upravni odjel sedam kreveta, za što je uloženo 600 tisuća kuna. U također surađivao i pomogao rad Hospicija Domu se posebna pozornost posvetila unaprjeđenju (40 tisuća kuna u 2017. godini). profesionalnih potencijala stručnih radnika njihovim sudjelovanjem u raznolikim edukativnim programima, poput radionica povezanih s E-Qalin sustavom kvalitete. Županija je u mandatnom razdoblju sufinancirala 149 godišnjih programa/projekata, od čega je najveći broj SUFINANCIRANJE UDRUGA I programa/projekata iz područja skrbi za osobe s USTANOVA invaliditetom. U istom je razdoblju dodijeljena i finan­ cijska potpora u iznosu do pet tisuća kuna za podršku manjim aktivnostima/projektima, za njih ukupno 22. U mandatnom je razdoblju godišnjim javnim natječajima pružena potpora provedbi programa i projekata udruga Osim sufinanciranja programa i projekata udruga i i ostalih izvanproračunskih korisnika usmjerenima na ostalih izvanproračunskih korisnika temeljem javnog unaprjeđenje kvalitete sustava socijalne skrbi, poveća­ natječaja, Županija je podržala i brojne programe nje kvalitete života djece i mladih te razvoju društvenog ustanova iz područja socijalne skrbi na svom području. poduzetništva. U praksi se pokazalo da je pružanje Tako je u mandatnom razdoblju pružila financijsku takve financijske potpore učinkovit način za provedbu potporu za rad Društva Crvenog križa Primorsko- inovativnih modela koji rješavaju društvene probleme goranske županije (4,881 milijun kuna), Dječjeg doma Tić pojedinih ciljanih skupina. Županija je preko Upravnog Rijeka (836 tisuća kuna), dnevnog boravka Doma za odjela za socijalnu politiku i mlade u mandatnom odrasle osobe Turnić (175 tisuća kuna). Iako se Hospicij razdoblju izdvojila 4.706.503 kune za sufinanciranje Marija K. Kozulić u Rijeci značajno financira iz razdjela odabranih programa i projekata nakon javnih natječaja. Upravnog odjela za zdravstvo, ovaj je Upravni odjel Područja koja su financirana natječajem jesu: također surađivao i pomogao rad Hospicija (40 tisuća kuna u 2017. godini). • poticanje kreativnog i inovativnog potencijala djece i mladih Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade posebnu je pozornost posvetio suradnji s udrugama iz područja • zaštita djece i mladih s poteškoćama u razvoju zaštite prava žena pa se, osim sufinanciranjem njihovih • prevencija i suzbijanje nasilja nad ženama u obitelji i programa putem javnih potreba, aktivno uključio i u zaštita žrtava obiteljskog nasilja organiziranje akcija i događanja. Posebno je bitno • zaštita osoba s invaliditetom istaknuti ciklus izobrazbe o rodnoj ravnopravnosti koju • samozapošljavanje mladih i poticanje razvoja društ­ je organizirao Odjel radi osnaživanja žena. Svoje ve­nog poduzetništva, zadrugarstva i socijalnih aktivnosti temelji na specifičnim potrebama korisnika inovacija kako bi se na najučinkovitiji način osigurala dostupnost kvalitetnih socijalnih usluga. Projekti i programi koje je • samoorganiziranje, informiranje i uključivanje djece pokrenuo Odjel čine uravnoteženu cjelinu koja je pri­ i mladih donijela stvaranju dodatne društvene vrijednosti na • skrb o beskućnicima lokalnoj razini, osobito na ruralnom dijelu Primorsko- • poticanje i promocija udomiteljstva. goranske županije.

173 2017-2021 UPRAVNI ODJEL ZA KULTURU, SPORT I TEHNIČKU KULTURU

Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije od osnutka 2013. godine JAVNE POTREBE U KULTURI bilježi značajan napredak u područjima djelatnosti iz Putem programa javnih potreba u kulturi Županija svojega djelokruga rada te uspjeh u povlačenju sred­ sufinancira programe ustanova u kulturi kojima nije stava iz EU fondova. osnivač, ali su programskom djelatnošću značajne za Najvažniji su sljedeći rezultati: cijelu Županiju i šire (Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, Gradsko kazalište lutaka, Muzej grada Rijeke, • na godišnjim razinama provode se programi za Gradska knjižnica Rijeka, Art kino…) i sadržaje koji su od zadovoljenje javnih potreba u kulturi, sportu i posebne važnosti za Županiju ili lokalnu zajednicu, koje tehničkoj kulturi provode ustanove u kulturi, udruge te ostale pravne • sustavno se unaprjeđuje i nadograđuje rad ustanova osobe. Sufinanciraju se i kulturne manifestacije u u kulturi kojima je osnivač Primorsko-goranska funkciji promocije lokalne zajednice i turizma, kao što su županija (Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog Ljetne priredbe Krk, Goranovo proljeće, Kastafsko primorja, Prirodoslovni muzej Rijeka, Ustanova Ivan kulturno leto, Lubeničke glazbene večeri, Osorske Matetić Ronjgov) glazbene večeri, Rapske glazbene večeri, Margaretino • sudjelovanje u sedam EU projekata ukupne vrijed­ leto, Međunarodni festival malih scena, Liburnia jazz i sl. nosti oko 112 milijuna kuna Praćeni su muzejski, galerijski i likovni programi • sudjelovanje u provedbi projekta Rijeka 2020 – strukovnih i ostalih udruga, pomagani su razni glazbeni Europska prijestolnica kulture programi i sufinancirani kazališno-scenski programi • provedba šest projekata u područjima kulture i amaterskih kazališta i udruga. Posebno značenje pridaje tehničke kulture u kojima je Županija preko Uprav­ se programima katedri čakavskih sabora kojima se nog odjela pružila institucionalnu podršku literarnom, glazbenom i izdavačkom djelatnošću nje­ • nastavljena je provedba Županijske mreže društve­ guje i vrjednuje autohtoni izričaj, posebno prepoz­natljiv i no-kulturnih centara vrijedan na prostoru Županije, radi očuvanja i razvoja domaće čakavštine te prenošenja kulturnog nasljeđa • pokrenuti su programi subvencioniranja trgovačkih budućim naraštajima. Sufinanciraju se i programi koji društava i obrta u djelatnostima kulture pridonose razvoju publike i programi namijenjeni djeci • proaktivno se upravlja i nadzire Goranskim sport­ školske dobi koji se izvode u školama kojima je osnivač skim centrom d. o. o. koji je pridonio razvoju Županija. Regio­nalnoga sportsko-rekreacijskog i turističkog centra Platak, te sportskim objektima u Delnicama U mandatnom je razdoblju sufinanciran sljedeći broj programa i izdvojena financijska sredstva za javne • donesena je Strategija razvoja tehničke kulture potrebe u kulturi (Tablica 1.). Primorsko-goranske županije 2017. – 2021. • donesena je Strategija razvoja sporta Primorsko- goranske županije 2016. – 2021. Večer u Guveru – projekt je Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije.

174 UPRAVNI ODJEL ZA KULTURU, SPORT I TEHNIČKU KULTURU

Tablica 1. Broj sufinanciranih programa i iznosi financijskih Tablica 3. Izdvajanja za Kulturnu mrežu i broj sufinanciranih sredstava za javne potrebe u kulturi od 2017. do 2020. godine programa u razdoblju od 2017. do 2020. godine

Godina Broj programa Iznos u kunama Godina Broj programa Iznos u kunama 2017. 201 1.685.000 2017. 77 378.194,38 2018. 157 1.535.000 2018. 88 382.476,00 2019. 176 1.815.000 2019. 51 225.850,00 2020. 190 1.940.000 *2020. 23 107.000,00 Ukupno 724 6.975.000 Ukupno 239 1.093.520,38

*U 2020. godini zabilježen je manji broj sufinanciranih programa zbog pandemije uzrokovane koronavirusom. NAGRAĐIVANJE U KULTURI – POTICANJE KVALITETE SUBVENCIJE TRGOVAČKIM KULTURNOG STVARALAŠTVA DRUŠTVIMA U KULTURI U nastojanju da se pridonese unaprjeđenju kvalitete Program subvencioniranja trgovačkih društava i obrta u kulturnih djelatnosti, 2004. godine utemeljen je fond iz djelatnosti kulture pokrenut je 2017. godine. U prvom je kojeg su nagrađivana najbolja umjetnička ostvarenja u redu namijenjen djelatnostima izdavaštva i filmske/ protekloj godini; tim se nagradama potiče kvaliteta videoumjetnosti radi potpore malim i srednjim kulturnog stvaralaštva. U Tablici 2. naveden je broj izdavačima s područja Primorsko-goranske županije, ili nagrađenih pojedinaca, ustanova ili udruga i iznosi koji izdavačima čija su djela tematski vezana uz područje su za nagrade osigurani u mandatnom razdoblju. Županije, i trgovačkim društvima ili obrtima koji se bave filmskom/videodjelatnošću (Tablica 4.).

Tablica 2. Broj nagrađenih i izdvojeni iznosi za poticanje kvalitete kulturnog stvaralaštva od 2017. do 2019. godine. Tablica 4. Izdvajanja za subvencije trgovačkim društvima u kulturi i broj sufinanciranih programa od 2017. do 2020. godine Godina kulturnog Broj Iznos postignuća nagrađenih u kunama Godina Broj programa Iznos u kunama 2017. 21 185.000 2017. 6 85.000 2018. 31 275.000 2018. 7 98.000 2019. 31 343.000 2019. 8 85.000 Ukupno 83 803.000 2020. 10 100.000 Ukupno 31 368.000 Primjedba: U tekućoj godini nagrađuju se postignuća ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini. JAVNE POTREBE U SPORTU KULTURNA MREŽA Uvažavajući važnost sporta, Županija je 2016. godine izradila strateški dokument o razvoju sporta za raz­ PRIMORSKO-GORANSKE doblje od 2016. do 2021. godine. U mandatnom razdoblju 2017. – 2020. za javne potrebe u sportu, za aktivnosti ŽUPANIJE koje su provedene do 2020. godine, osigurano je oko Kulturna mreža Primorsko-goranske županije otvorena 18,5 milijuna kuna. Od 2020. godine natječaj za javne je 2016. godine. Riječ je o online platformi za županijsku potrebe u sportu provodi se preko Zajednice sportova kulturnu suradnju i razmjenu sadržaja, transfer znanja, Primorsko-goranske županije. U mandatnom razdoblju vještina i iskustava. U okviru izgradnje mreže s lokalnim Županija je osigurala i dodatni milijun kuna za nagra­đi­ vanje najuspješnijih sportaša, a raznim oblicima donacija partnerima posebna je pozornost posvećena otvaranju osigurano je još 2,6 milijuna kuna. javnih prostora za kulturnu djelatnost zajednice. Osnovni je cilj Kulturne mreže decentralizacija kulture, odnosno U Proračunu Primorsko-goranske županije osiguravaju kulturnih sadržaja i programa. Na mreži je registrirano se sredstva za rad Zajednice sportova Primorsko- više od 400 korisnika te je za razmjenu i suradnju goranske županije, Saveza školskih sportskih društava, ponuđeno 220 programa. Od početaka Kulturna mreža Saveza sportske rekreacije Primorsko-goranske županije bilježi više od 117 tisuća pregleda korisnika (Tablica 3.). i Saveza sportova osoba s invaliditetom.

175 2017-2021

Zajednica sportova Primorsko-goranske pregleda za sportaše. Tijekom godine Zajednica također županije organizira sportske priredbe i manifestacije. U skladu s odredbama Zakona o sportu, županijske Izdavačka djelatnost također je važan dio Zajednice koji sportske zajednice osiguranim proračunskim sred­stvi­ se očituje dijelom sufinanciranjem programa izdavaštva ma povezuju i usklađuju programe sporta na regio- članica, ali i vlastitom aktivnošću. Sportski godišnjak nalnoj razini, predlažu program javnih potreba u sportu i Primorsko-goranske županije izlazi od 2006. godine, sudjeluju u njegovu ostvarivanju. Zajednica sportova što ga čini najdugovječnijim županijskim sportskim Primorsko-goranske županije neprekidno povećava godišnja­kom u Hrvatskoj. U 2021. tiskan je Sportski broj programskih područja i aktivnosti koje putem biografski leksikon Primorsko-goranske županije kao natječaja (javnog poziva) sufinancira proračunskim najznačajniji izdavački projekt Zajednice od njezinog sredstvima Županije; na taj je način sufinancirala 21 osnutka. programsko područje, među kojima se posebno ističu Dosadašnjim radom Zajednica je značajno pridonijela potpore klubovima nositeljima kvalitete u loptačkim razvoju cjelokupnog sporta i rekreacije u Županiji, za što sportovima, nabava sportske opreme, sufinanciranje je u rujnu 2020. dobila nagradu Hrvatskoga olimpijskog rada granskih županijskih saveza, sudjelovanje na odbora Milan Neralić, za izniman doprinos razvoju državnim i međunarodnim natjecanjima i dr. Radom sporta na lokalnoj razini. granskih županijskih sportskih saveza obuhvaćeno je 890 udruga i gotovo 25 tisuća aktivnih sportaša na području Županije i njihovim sufinanciranjem putem Savez školskih sportskih društava javnih potreba Zajednica izravno utječe na osiguranje Primorsko-goranske županije boljih uvjeta za rad, razvoj i promidžbu sporta aktivnih Savez organizira županijska natjecanja, redovita i natjecatelja, osobito sportaša mlađih uzrasta. izvanredna, kojima su obuhvaćeni učenici osnovnih i Zajednica je svoj rad usmjerila i na programe koji srednjih škola. U Županiji djeluje 88 školskih i srednjo­ predstavljaju svojevrsnu nadgradnju na programe školskih sportskih društava, a organiziranjem županij­skih osnovne djelatnosti i koji daju sportu novu i kvalitetniju prvenstava u 20-ak sportova, u sportske je aktivnosti dimenziju. Rezultat rada je intenzivno školovanje uključeno više od 7 tisuća mladih. stručnih kadrova, zapošljavanje županijskih trenera- Osim organizacije županijskih natjecanja, Savez provodi instruktora, organizacija županijskih selektivnih kam­- i projekte edukacijsko-promotivnog obilježja radi pova, otvaranje sportske ambulante i neprekidna popu- stvaranja navike svakodnevnoga tjelesnog vježbanja i larizacija i promidžba sporta. Organizacijom više ciklusa uključivanja što većeg broja učenika u sportske Stručnog studija za izobrazbu trenera u Rijeci, aktivnosti, kao što su Univerzalna sportska škola, osposobljeno je 300 trenera (230 polaznika s područja Vježbaonica, Vrtim zdravi film, Hrvatski školski sportski Primorsko-goranske županije) u 30-ak sportova i dani, Turno kretanje u osnovnim školama županije itd. sportskih specijalnosti. Sportska ambulanta osnovana je Zahvaljujući aktivnosti Riječkoga sportskoga sveučiliš­ 2018. godine i omogućava besplatne liječničke preglede, nog saveza i studentska je populacija uključena u što je klubovima uvelike olakšalo ispunjenje zakonske organizirana sportska natjecanja. obaveze za dva pregleda godišnje. Od osnutka u Sport­ skoj ambulanti organizirano je više od 5.100 besplatnih Savez sportske rekreacije Sport za sve Putem javnih potreba u sportu, Županija izravno utječe na Primorsko-goranske županije osiguranje boljih uvjeta za rad, razvoj i promidžbu sporta Aktivnosti Saveza ogledaju se u organizaciji brojnih aktivnih natjecatelja. programa i manifestacija koji su standardizirani i prepoznati kao projekti Saveza te su provedeni u partnerstvu s udrugama članicama, kao npr. rekreativne lige i međunarodni turniri osoba starije životne dobi u badmintonu, stolnom tenisu; zatim škole sportova i sportski kampovi za djecu; organizacija i sudjelovanje na domaćim i međunarodnim manifestacijama i festivalima sportske rekreacije kao i obilježavanje značajnijih datuma – Svjetskog dana zdravlja, Svjetskog dana sporta, Svjetskog dana pješačenja, Dana starijih osoba, Dana osoba s invaliditetom, Olimpijskog dana itd. Od navedenih programa, poseban interes javnosti ima Festival sportske rekreacije koji se, u suradnji s udru­ gama partnerima, tradicionalno održava u ljetnim mje­se­cima na Platku, ali i u ostalim lokacijama u Županiji.

176 UPRAVNI ODJEL ZA KULTURU, SPORT I TEHNIČKU KULTURU

Savez sportova osoba s invaliditetom U mandatnom razdoblju 2017. – 2020. za Primorsko-goranske županije sport osoba s invaliditetom od ukupno Poboljšanje statusa manje zastupljenih skupina u osiguranih sredstava za javne potrebe u sustavu sporta, jedan je od posebnih ciljeva Nacionalnog sportu, Županija je izravnim izdvajanjem, programa sporta. Njime su utvrđene sustavne aktivnosti sportaša s invaliditetom koje obuhvaćaju razvijanje za rad Saveza, namjenski osigurala oko novih sportsko-rehabilitacijskih programa, ali i širenje 1,3 milijuna kuna. aktivnosti na što više sportova, kako bi se osigurali jednakopravni uvjeti za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom. JAVNE POTREBE U U Primorsko-goranskoj županiji živi 20.140 osoba s TEHNIČKOJ KULTURI invaliditetom, koji čine 7,2 % ukupnog stanovništva. Aktivnosti sportskih klubova sjedinjuje Savez sportova Primorsko-goranska županija prepoznala je važnost osoba s invaliditetom Primorsko-goranske županije tehničke kulture koja ima nezaobilaznu ulogu u kojemu je osnovni cilj ohrabriti i privući što više osoba s stvaranju temelja modernog društva, usmjeravajući i invaliditetom, ponuditi im što veći broj sportova te educirajući nadarene pojedince, potičući zanimanje za angažirati i obučiti stručne ljude za rad primjeren znanost te stvarajući temelje za njihovo usavršavanje i osobama s invaliditetom. U Županiji djeluju 24 sportske edukaciju. Županija je 2017. godine izradila Strategiju udruge osoba s invaliditetom i osoba oštećena sluha s razvoja tehničke kulture od 2017. do 2021. godine. 560 aktivnih sportaša, od kojih samo tri udruge djeluju Djelatnost tehničke kulture obuhvaća odgoj, obrazo­ izvan područja grada Rijeke. Putem javnih potreba u vanje i osposobljavanje za stjecanje tehničkih, tehno- sportu, Županija sufinancira redovite aktivnosti, kao što loških i informatičkih znanja i vještina, inventivni rad i su treninzi, pripreme, organizacija i sudjelovanje na širenje znanstvenih i tehničkih dostignuća. Aktivnosti se držav­nim i međunarodnim natjecanjima. Također, sufi­ provode obveznom nastavom tehničkog odgoja i u nan­­cira i rad županijskog instruktora, sportskih škola za većem dijelu izvannastavnim programima brojnih udru­ mlade s invaliditetom i ostale aktivnosti usmjerene na ga tehničke kulture. promociju sporta osoba s invaliditetom. Udruge, Dom mladih, Centar tehničke kulture, savezi i U mandatnom razdoblju 2017. – 2020. za sport osoba s gradske zajednice tehničke kulture učlanjeni su u invaliditetom od ukupno osiguranih sredstava za javne Zajednicu tehničke kulture Primorsko-goranske župa­ potrebe u sportu, Županija je izravnim izdvajanjem, za nije koja je krovna županijska udruga tehničke kulture. rad Saveza, namjenski osigurala oko 1,3 milijuna kuna. Zajednica trenutno broji 47 članica koje djeluju u raznim granama tehničke kulture, kao što su astronomija, Ostale investicije u sportsku infrastrukturu robotika, modelarstvo, inovatorstvo, informatika, raču­ Sufinanciranjem pojedinačnih projekata preko Uprav­ nal­stvo, radioamaterizam, digitalne komunikacije itd. nog odjela, Županija je osigurala sredstva u iznosu od Županija potiče rad udruga tehničke kulture i djelatnost oko 4,5 milijuna kuna za sufinanciranje odabranih Zajednice tehničke kulture Primorsko-goranske župa­ projekata izgradnje i rekonstrukcije sportske infrastruk­ nije godišnjim sufinanci­ra­njem javnih potreba. U ture na području Županije: ski-poligon Rudnik Tršće, proteklom mandatnom razdoblju putem natječaja za sportsku dvoranu u Loparu, uređenje sportskog igrališta zadovoljavanje javnih potreba u tehničkoj kulturi, i atletske staze OŠ Mrkopalj, obnovu gradske ski- Županija je izdvojila 1,699 milijuna kuna (Tablica 5.). vučnice u Čabru i izradu glavnog projekta za uređenje Najveći broj udruga djeluje na području grada Rijeke, ali Biatlon centra u Mrkoplju. u skladu s politikom uravnoteženja razvoja na razini Županije raznim se akcijama potiče uključenje što većeg broja sudionika, posebice djece i mladih s područja otoka i Gorskog kotara.

Tablica 5. Sufinancirani programi i broj korisnika u tehničkoj kulturi

Godina Iznos u kunama Broj sufinanciranih programa Broj korisnika 2017. 409.000 48 30 2018. 430.000 48 31 2019. 440.000 51 31 2020. 420.000 48 31 Ukupno 1.699.000 195 123

177 2017-2021 EUROPSKI PROJEKTI

U mandatnom razdoblju, preko Upravnog odjela, realizirano je šest EU projekata. U tijeku je realizacija projekta Interpretacijski centar prirodne baštine 3. ArTVision+ je projekt koji se provodio od siječnja Primor­sko-goranske županije, u okviru Operativnog 2018. do rujna 2019. godine u okviru programa Europske programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., teritorijalne suradnje Interreg Italija – Hrvatska 2014. – ukupne vrijednosti 16.174.168,41 kuna, od čega je udjel 2020., a nastavak je uspješno završenog projekta Županije 3.283.228,71 kuna. ArTVision sufinanciranog iz IPA programa Jadranske prekogranične suradnje 2007. – 2013. Primorsko- Realizirani EU projekti goranska županija bila je nositelj projekta, a njezin je udjel iznosio 244.310 eura, od 1.006.360 eura ukupne 1. Integrirani projekt revitalizacije Guvernerove vrijednosti projekta. palače i Nugentove kuće u Rijeci, provodio se od prosinca 2014. do siječnja 2019. godine u okviru Opera­ Uvedene su inovacije u interaktivnu, međuinstitu­cio­ tivnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. nalnu i interdisciplinarnu kulturnu komunikaciju među Ukupna vrijed­nost projekta iznosila je 3.486.133,68 regijama Hrvatske i Italije radi unaprjeđenja turističkog kuna, od čega je 73.244,00 kuna udjel Primorsko- razvoja i promocije destinacije kroz djelatnost kulture. goranske županije kao projektnog partnera. Nositelj projekta bio je Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka. Tijekom projekta izrađena je dokumen­ tacija za uređenje Guvernerove palače i Nugentove kuće. Uloga Županije u projektu bila je usmjerena na promotivne aktivnosti. 2. HERCULTOUR je projekt koji se provodio od siječnja 2018. do rujna 2019. godine u okviru programa Europske teritorijalne suradnje Interreg Italija – Hrvatska 2014. – 2020., a nastavak je uspješno završenog projekta HERA sufinanciranog iz IPA programa Jadranske prekogra­ nične suradnje 2007. – 2013. Oba projekta pridonijela su i jačanju rezultata projekta Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana, iznimno značajnog za Primor­ sko-goransku županiju, radi zaštite kulturnog nasljeđa, zadovoljenja kulturnih potreba i jačanja kulturno- turističkih sadržaja. Ukupni proračun projekta iznosio je 1.176.467,40 eura, od čega je 164.999,60 eura udjel Primorsko-goranske županije kao projektnog partnera. Projekt Claustra+ bio je usmjeren očuvanju i valorizaciji rimskoga obrambenog sustava Claustra Alpium Iuliarum koji se proteže od Kvarnera do Posočja (Slovenija).

4. Claustra+ je projekt koji se provodio od kolovoza 2017. do siječnja 2020. godine u okviru programa Europske teritorijalne suradnje Interreg Slovenija – Hrvatska 2014. – 2020. i nastavak je uspješno završenog projekta Claustra u okviru Operativnog programa Slove­nija – Hrvatska 2007. – 2013. Ukupni proračun projekta iznosio je 1.779.988,15 eura, od čega je 259.892 eura udjel Primorsko-goranske županije kao projektnog partnera. Projekt je bio usmjeren očuvanju i valorizaciji rimskoga obrambenog sustava Claustra Alpium Iuliarum koji se proteže od Kvarnera do Posočja. Obuhvaćao je skup aktivnosti za razvoj turističkog proizvoda CLAUSTRA radi povećanja privlačnosti destinacije i uspješnijega turističkog razvoja programskog područja. Projekt HERCULTOUR pridonio je jačanju rezultata projekta 5. REFREsh je projekt koji se provodio od srpnja 2017. Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana. do rujna 2020. godine u okviru programa trans­nacio­

178 UPRAVNI ODJEL ZA KULTURU, SPORT I TEHNIČKU KULTURU

nalne suradnje Interreg Središnja Europa 2014. – 2020. Ukupni proračun iznosio je 2.023.344,09 eura, od čega je 195.425 eura udjel Primorsko-goranske županije kao projektnog partnera. Svrha je projekta bila revitalizirati staru industrijsku baštinu radi njezine prenamjene u društveno korisne objekte za potrebe kreativnih i kulturnih industrija te razvoj strategija i procesa suradnje kreativnih, trgovinskih, poslovnih i uslužnih djelatnosti.

6. Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana Projekt Putovima Frankopana stvara novu projekt je koji se provodio od studenoga 2015. do svibnja društveno-ekonomsku vrijednost turističkom 2021. godine u okviru Operativnog programa Konku­ valorizacijom povijesne baštine. rentnost i kohezija 2014. – 2020. Ukupna vrijednost projekta je 64.116.001,04 kuna, od čega je 32.965.038,40 kuna udjel Primorsko-goranske županije kao nositelja projekta. U provedbi projekta sudjelovalo je još 12 projektnih partnera s područja Županije. Projekt štiti kulturno nasljeđe obitelji Frankopan na području današnje Primorsko-goranske županije i stvara novu društveno-ekonomsku vrijednost turističkom valoriza­ cijom povijesne baštine. Ruta obuhvaća ukupno 17 frankopanskih kaštela i tri sakralne lokacije s područja Županije koji zajedno čine jedinstveni kulturno-turistički proizvod. Projektom je uređeno, opremljeno i inter­pre­ tacijskim sadržajima obogaćeno osam interpretacijskih centara: u Kraljevici, Grobniku, Bakru, Trsatu, Krku, Bribiru, Brodu na Kupi i Čabru. Postavljena je prometna signalizacija koja pridonosi boljoj vidljivosti rezultata projekta, provedene su promotivne aktivnosti i izrađeni brojni promotivni materijali koji obogaćuju sadržaj i promoviraju rutu. Stvoreni su uvjeti za uspješan rad kulturne rute, privlačenje većeg broja posjetitelja na lokacije kaštela koji nisu bili u prvom planu turističke ponude, obogaćena turistička ponuda i gospodarski napredak.

179 2017-2021 GORANSKI SPORTSKI CENTAR D. O. O.

Društvo Goranski sportski centar d. o. o. registrirano je za održavanje, upravljanje i korištenje sportskih i drugih objekata, sportsku rekreaciju, sportsku pripremu, sport­ sku poduku, organiziranje i vođenje sportskih natje- ­canja, djelatnost upravljanja i gospodarenja žičarama i ostalim.

Značajnije aktivnosti Goranskoga sportskog centra od 2017. do 2020. godine Primorsko-goranska županija tijekom mandatnog razdoblja 2017. – 2020. nastavila je sa snažnim ciklusom ulaganja u Regionalni sportsko-rekreacijski i turistički centar Platak i u Centar za bazične pripreme sportaša u župa­nije i šire zajednice. Glavni ciljevi Goranskoga sport­ Gorskom kotaru, započetim još 2013. godine preko skog centra su: tvrtke Goranski sportski centar čiji je Županija jedan od • Razvoj Regionalnog sportsko-rekreacijskog i turis­ osnivača i većinski vlasnik. Preko Upravnog odjela za tičkog centara (RSRTC) Platak, kao cjelogodišnje kulturu, sport i tehničku kulturu osigurana su sredstva namijenjena sufinanciranju održavanja objekata na destinacije za sport i rekreaciju kako bi postao Platku i u Delnicama. U razdoblju od 2017. do 2020. suvremeno odredište u koje se dolazi na dnevne i godine utrošeno je gotovo 19 milijuna kuna za subven­ višednevne boravke u prirodi. cioniranje troškova poslovanja i održavanja sportskih • Razvoj sportsko-rekreacijskog turizma u Delnicama, objekata: žičara i skijaških staza, igrališta, boćališta, kako bi postao centar za bazične pripreme sportaša piknik pozicija, pješačkih i biciklističkih staza na Platku, i na taj se način iskoristili povoljni i specifični multifunkcionalne dvorane s klizalištem, Doma spor­ klimatski uvjeti, ali i svi ostali potencijali Gorskog tova – sportske dvorane i bazena, nogometnog i kotara. košarkaškog igrališta, teniskih terena, kuglane i dviju skijaških skakaonica u Delnicama. Tijekom 2017. godine započelo se i s organizacijom Dana U prosincu 2017. godine izrađen je Strateški plan otvorenih vrata radi promocije destinacije i ponude Goranskoga sportskog centra za razdoblje 2018. – 2021., Goranskoga sportskog centra. U okviru manifestacije u kojem je Goranski sportski centar odredio svoje odvijaju se planirane aktivnosti sportskih klubova i strateško usmjerenje nastojeći pomiriti brojne zahtjeve i udruga s područja Delnica prema dogovorenom izazove koji proizlaze iz okruženja i organizacije. Misija rasporedu u objektima kojima Goranski sportski centar Goranskoga sportskog centra je prepoznati i zadovo­ upravlja u Delnicama. Svake godine organizira se škola ljavati potrebe zajednice te pružati usluge i programe klizanja za sve uzraste koja je vrlo dobro posjećena, a za razvoj sportsko-rekreacijske, turističke i kulturne nastavlja se i suradnja s Hrvatskim savezom hokeja na kva­litete življenja na području Primorsko-goranske ledu. Goranski sportski centar svake godine sudjeluje i u (su) Kuglana u Delnicama organizaciji raznih manifestacija koje se odvijaju na području Delnica i RSRTC-a Platak, npr. Kros Novoga lista dolinom Kupe, Sportski susret OŠ Delnice – Kočevje – Ribnica, Kupski noćni polumaraton Utrka prijateljstva, Međunarodni plivački miting Kupom uzvodno, Silvesterska utrka kroz najviši grad Hrvatske – Delnice, Turnir DiscOver Platak, Maškarani Platak, Panoramsko lice Platka, Vertikalno lice Platka, Ljetno lice Platka, Festival sportske rekreacije i drugi. Te manifestacije pridonose sve snažnijem pozicioniranju RSRTC-a Platak pa stoga iz godine u godinu Platak ima sve veći broja posjetitelja, ne samo tijekom zimskih mjeseci, već i tijekom proljetnih, ljetnih i jesenskih, što ukazuje na činjenicu da Centar predstavlja cjelogodišnju destinaciju za rekreaciju, razonodu i odmor.

180 UPRAVNI ODJEL ZA KULTURU, SPORT I TEHNIČKU KULTURU

POMORSKI I POVIJESNI MUZEJ HRVATSKOG PRIMORJA RIJEKA

Istraživanjima kompleksne građe arheološkog, etno­loš­ kog, umjetničkog, kulturno-povijesnog i pomorsko- povijesnog obilježja od prapovijesti do 20. stoljeća, Muzej stručnim i znanstvenim metodama obrađuje, usustav­ ljuje i predstavlja ulogu i razvoj društvenog bića na području Primorsko-goranske županije te ukazuje na njegove posebnosti i tisućljetne odnose s ostalim europskim sredinama, radi ostvarenja dinamične, otvorene i edukativne institucije. Sa sjedištem u zgradi nekadašnje Guvernerove palače, koja je kao nepokretno kulturno dobro primjer vrijedne graditeljske baštine, Dio predmeta koji su nekada služili slijepim i slabovidnim osobama iz fundusa darovane građe. kao najvrjednijim izloškom, Muzej interdisciplinarnim pristupom nudi promatranje – uživljavanje, upoznavanje i razumijevanje karaktera prostora i ljudi, memorije i Terenska istraživanja mita čime predstavlja neraskidivu poveznicu prošlosti i Nastavila se uspješna suradnja Muzeja s općinama, sadašnjosti. udrugama i srodnim ustanovama na sustavnim arheo­ Osim sjedišta u Rijeci, Muzej obavlja svoju djelatnost i u loškim i ostalim istraživanjima. Arheološka istraži­vanja svojim dislociranim zbirkama: Muzejska zbirka Kastav­ provedena su na lokacijama: Solin (Kostrena), Cickini štine u Kastvu, Etnografska zbirka otoka Krka u (Malinska), Grobišće (Čavle), Fortica (Mrkopalj), Fortičina Dobrinju, Muzejska zbirka Lipa smještena u Memorijal­ (Omišalj) i Bobotine (Rab). Provedena su opsežna nom centru Lipa pamti i Zbirka maketa brodova terenska istraživanja utvrđivanja pomorske neregistri­ brodogradilišta Kraljevica. Jedan dio građe Muzeja (dio rane baštine na području Kvarnera i izrađeni su baza i Tehničke zbirke) trenutno se nalazi u sklopu privre­ virtualni muzej pomorske baštine Kvarnera u sklopu menog, dislociranog spremišta i izložbe torpeda u projekta Očuvanje pomorske baštine Sjevernog Jadra­ skladišnom prostoru na Žabici, u suradnji s Muzejom na – Mala barka 2. grada Rijeke. Zbirka arheoloških nalaza Cickini, o kojoj brine Muzej, u mjestu je Sv. Vid-Miholjice, u blizini Zaštita baštine Malinske, na otoku Krku. Tijekom mandatnog razdoblja provedeni su konzer­ vatorsko-restauratorski zahvati na 83 predmeta iz Otkup, darovanja, prikupljanja građe muzejskog fundusa i preparirana je građa izložena u Tijekom mandatnog razdoblja Muzej je otkupima, stalnim postavima i povremenim izložbama u organiza­ donacijama i terenskim istraživanjima obogatio fundus ciji Muzeja. Konzervatorsko-restauratorski zahvati pro- s oko dvije tisuće novih predmeta. vode se u sklopu priprema za proširenje stalnog postava Muzeja na građi predviđenoj za izlaganje kroz tematsko- kronološke jedinice. Muzej skrbi o približno 54 tisuće muzejskih predmeta Muzej skrbi o približno 54 tisuće muzejskih organiziranih u 47 zbirki, a 2019. godine pristupio je i predmeta organiziranih u 47 zbirki, a 2019. projektu e-kultura – Digitalizacija kulturne baštine, sufinanciranom u okviru Operativnog programa Konku­ godine pristupio je i projektu e-kultura – rentnost i kohezija 2014. – 2020. iz Europskog fonda za Digitalizacija kulturne baštine, sufinan­- regionalni razvoj koji provodi Ministarstvo kulture i ­ciranom u okviru Operativnog programa medija Republike Hrvatske. Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. iz Predstavljanje baštine Europskog fonda za regionalni razvoj koji Za potrebe proširenja stalnog postava izrađena je provodi Ministarstvo kulture i medija muzeološka koncepcija stalnog postava Muzeja u Republike Hrvatske. Guvernerovoj palači i u kući Nugent na Trsatu i započela je izrada projektne dokumentacije. Cjelokupan je projekt proširenja stalnog postava važan dio projekta revitalizacije kulturne baštine kompleksa Muzeja s

181 2017-2021

Umjetnički program Prepoznavanje odsustva u Memo­ rijalnom centru Lipa pamti od 2017. godine djeluje s namjerom komemoriranja stradanja Lipe, 30. travnja 1944. godine. Cilj programa jest razvijati kulturu sjećanja na nacionalnoj i internacionalnoj razini te širiti univerzalni apel savjesti. Program se provodi u suradnji s preživjelim Lipljanima i održava na mjestima povijes­nog stradanja.

Programsko sudjelovanje Muzeja u programu Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture Muzej je sudjelovao u programu Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, u sklopu programskog pravca Doba moći kojim se putem povijesnog nasljeđa Rijeke tematizira njezin identitet koji duguje čestim izmjenama Dio izložbe Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci – granica, administrativnim i interesnim. Muzej je tako Kresnik i Cremona realizirao sljedeće programe: D’Annunzijeva mučenica / L’Olocausta di D’Annunzio; Violinom iznad granica / namjerom izrade projekta spremnog za sufinanciranje Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona; (Ne)vidljive u sklopu novoga EU financijskog razdoblja 2021. – 2027. granice; Prepoznavanje odsustva i online izložbu Završen je i projekt novoga stalnog postava Muzejske Granice – između reda i kaosa. zbirke Kastavštine; za njega je dobiveno pozitivno mišlje­nje Hrvatskoga muzejskog vijeća, što je bio pred­ Nakladnička djelatnost uvjet podnošenja zahtjeva za sufinanciranje Ministar- Kao jedna od osnovnih djelatnosti Muzeja, nakladništvo stvu kulture i medija Republike Hrvatske za 2021. godinu. je povezano sa svim muzejskim programima. U pro­ U razdoblju 2017. – 2021., u sklopu redovite muzejske teklom se razdoblju mogu izdvojiti sljedeća izdanja djelatnosti, Muzej je organizirao 102 izložbe u prostorima (vodiči, monografije, katalozi): Muzeja i njegovih dislociranih zbirki radi predstavljanja • Lule iz fundusa muzeja fundusa te gostovanja i suradnje s ostalim muzejima, • Od malog porta do prekooceanske luke udrugama i ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu kroz različite društvene teme i oblike suradnje. • Perivoj Guvernerove palače u Rijeci • Rigojanči – ljubav kao slatko nadahnuće U proteklom četverogodišnjem razdoblju Muzej je posjetilo ukupno 106.700 posjetitelja. Uspješno se je • Mala muzejska enciklopedija prilagodio novonastalim epidemiološkim uvjetima tije­ • Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci – Kresnik kom 2020. godine te je svoje programe i usmjerenost i Cremona publici prenio u virtualni prostor, iskoristivši sve dostup­ ne mogućnosti kako bi ostao u kontaktu sa zaintere- Naslovnica knjige Rijeka ili smrt siranom javnošću. Među najznačajnijima izložbama kojima je Muzej tema­ tizirao i predstavio bogatstvo svojega fundusa su: • Lule iz fundusa muzeja • Navik on živi ki zgine pošteno: Frankopani 1118. – 1671. • Romolo Venucci – umjetnost kao sudbina • Rigojanči – ljubav kao slatko nadahnuće • Rodoslovlje lipajskih obitelji – intimni uvid u stradanje – u Memorijalnom centru Lipa pamti • Spomenici sjećanja – u Muzejskoj zbirci Kastavštine • Keramika naša svagdašnja • D’Annunzijeva mučenica – L’Olocausta di D’Annunzio • Violinom iznad granica / Stradivari u Rijeci – Kresnik i Cremona • Kako Lipa pamti – 75 godina sjećanja na stradanje – u Memorijalnom centru Lipa pamti.

182 UPRAVNI ODJEL ZA KULTURU, SPORT I TEHNIČKU KULTURU

Muzej je sudjelovao u programu Rijeka ži­vački centar za kasnu antiku i srednji vijek, Zagreb; Istarsko arhivističko društvo Pazin; Sveučilište u Rijeci, 2020 – Europska prijestolnica kulture, u Filozofski fakultet Rijeka; Hrvatski restauratorski zavod sklopu programskog pravca Doba moći iz Zagreba; Jadranski naftovod, dioničko društvo, kojim se putem povijesnog nasljeđa Rijeke Zagreb; Zaklada izviđačkog prijateljstva, Zagreb. tematizira njezin identitet koji duguje Muzejska edukacija čestim izmjenama granica, administra­ Edukativna djelatnost Muzeja jedna je od temeljnih tivnim i interesnim. muzejskih djelatnosti, vezana uz izložbenu i izdavačku djelatnost. Obuhvaća stručna i specijalna vodstva, tematska predavanja za učenike osnovnih i srednjih • D’Annunzijeva mučenica – L’Olocausta di D’Annunzio škola te za predškolski uzrast, stručna predavanja u • Rijeka ili smrt – knjiga izdana u suradnji s Nakladom Muzeju, stručna vodstva po lokalitetima, organizaciju Val iz Rijeke (2020. posebno priznanje Hrvatskoga tematskih radionica, igraonica, edukativnih radionica muzejskog društva za ostvaren izdavački projekt) povodom proslave rođendana i edukativnih programa uz tematske izložbe Muzeja. Sve to od iznimne je • Kako Lipa pamti – 75 godina sjećanja na stradanje važnosti u približavanju muzejske djelatnosti i baštine • (Ne)vidljive granice za slijepe i slabovidne posjetiteljima svih uzrasta i dobi. U protekle četiri godine održano je ukupno 1.064 radionica, a među edukativnim Manifestacije i suradnje aktivnostima i radionicama posebno se ističu Čudo­ tvornica, Praznici u Muzeju, Jutro u Muzeju, MuMA – Muzej je sudjelovao na svim državnim i lokalnim mani­ Muzejski mali atelje, Dramci iz Guvera, Mala muzejska festacijama te međunarodnim događanjima posveće- enciklopedija, Kreatori baštine. nima unaprjeđenju muzejske struke i zaštite baštine, kao što su Noć muzeja, Međunarodni dan muzeja, Dan povijesti, Europski dani arheologije, i u mnogima koje je Revitalizacija kulturne baštine kompleksa pokrenuo, organizirao i suorganizirao u prostorima koji Muzeja su u vlasništvu Muzeja i u ostalim javnim prostorima. Svjesni činjenice da Guvernerova palača s perivojem, U proteklom razdoblju Muzej je nastavio i započeo svojim arhitektonskim oblikovanjem i strateškim brojne nove i dugoročne suradnje s muzejima, udru­ položajem, predstavlja jednu od prepoznatljivijih arhi­ gama, korporacijama, nastavnim i znanstvenim institu­- tektura riječke baštine, Muzej je proveo brojne aktivnosti cijama u zemlji i inozemstvu radi doprinosa razvoju radi stvaranja novih muzejskih prostora 21. stoljeća. Za muzejske djelatnosti, zaštiti baštine i stvaranju pozitiv­ obnovu i revitalizaciju Guvernerove palače i Nugentove noga gospodarskog okruženja te povećanju broja kuće izrađena je projektna dokumentacija, obavljena posjetitelja, među kojima se može izdvojiti: Univerza na imovinsko-pravna priprema i pokrenut postupak isho­ Primorskom, Fakultet za humanističke študije Kopar, đenja građevinskih dozvola. Novi muzejski prostori Slovenija; Korea National Maritime Museum Busan, također su preduvjet kvalitetnijeg pozicioniranja i Južna Koreja; Sveučilište u Zagrebu, Međunarodni istra­ turističke valorizacije čitavog kompleksa Muzeja.

Izložba Mala muzejska enciklopedija

183 2017-2021

Muzej je započeo i s izradom Strateškog plana razvoja Muzeja 2021. – 2027. koji, među ostalim, čini okosnicu za PRIRODOSLOVNI MUZEJ sufinanciranje projekata iz EU fondova u novom finan­ RIJEKA cijskom razdoblju 2021. – 2027. Prirodoslovni muzej Rijeka djeluje kao ustanova u Rad s korisnicima i razvoj publike kulturi koja provodi brojna znanstvena i stručna istra­ Radi povećanja broja posjetitelja, Muzej je 2018. godine živanja žive i nežive prirodne baštine, brojne edukacijske započeo s istraživanjem svojih posjetitelja, oblikujući programe na području Primorsko-goranske županije te geografski i dobni profil posjetitelja tijekom cijele godine intenzivno radi i na popularizaciji prirodoslovlja. Muzej i njihovih navika za posjećivanje Muzeja. Tijekom 2020. vodi brigu o 29 zbirki s približno 90 tisuća muzejskih godine Muzej je intenzivirao i otvorio nove kanale predmeta koji dolaze s više od 1.900 različitih lokaliteta. digital­ne komunikacije prema svojim posjetiteljima i na Od 2014. godine, osim u Rijeci, Muzej djeluje i u Kaštelu taj način dodatno, u novim uvjetima, pridonio značaj­ Zrinskih u Brodu na Kupi, kao jedina muzejska ustanova na području Gorskog kotara. Stoga je značajan dio nom povećanju broja virtualnih posjetitelja. njegovih aktivnosti usmjeren prirodnoj baštini Gorskog kotara, ali i razvoju zajednice, kulturnog života i turizma EU projekti toga dijela Županije. U mandatnom razdoblju Muzej je u ulozi partnera, Najveći dio aktivnosti Prirodoslovnog muzeja u man­dat­ vodećeg partnera ili suradnika uspješno sudjelovao u nom razdoblju bio je usmjeren muzejskoj građi, a provedbi, završetku ili pripremi brojnih EU projekata. njezino se prikupljanje u najvećem dijelu provodi struč­ Tako su uspješno započeti, provedeni i završeni sljedeći nim i znanstvenim istraživanjima kojima se u muzejskim EU projekti: zbirkama sustavno bilježi prirodna baština Županije i • Mala barka 2 – Očuvanje pomorske baštine Sjever­ šire. Neki od muzejskih predmeta u zbirkama koje su nog Jadrana registrirane kao pokretno kulturno dobro Republike Hrvatske, svjetske su važnosti, među kojima je 30-ak • Integrirani projekt revitalizacije Guvernerove palače holotipskih primjeraka, odnosno primjeraka na kojima i Nugentove kuće su znanstveno prvi put prepoznate i opisane nove vrste. • Claustra+ Sustavna istraživanja temeljni su način prikupljanja građe Muzeja. Zbirkama se upravlja prema najvišim • Muzej Budućnosti – Građansko muzejsko vijeće kao suvremenim muzeološkim standardima, a Inventarna model sudioničkog upravljanja. knjiga je, među prvima u Hrvatskoj, dostup­na za U proteklom mandatu uspješno su prijavljeni i s pretraživanje putem mrežnih stranica Muzeja. Muzejska provedbom započeli sljedeći EU projekti: dokumentacija o građi vodi se u digitalnim bazama podataka, u autonomnom centra­liziranom sustavu koji • TEMPorary USes as start-up actions to enhance je u potpunosti razvijen unutar Muzeja korištenjem port (in)tangible heritage – TEMPUS (Start-up akcije FileMaker platforme. Sustav omogućuje povezivanje za privremenu prenamjenu lučkih prostora i očuva­ različitih baza podataka, prikazivanje na različitim nje (ne)materijalne baštine lučkih gradova) kartografskim prikazima te uvelike olakšava rad • E-VOKED (European museums for Vocational kustosa i dostupnost građe javnosti. Education) – razvoj dobre prakse za rad Muzeja s Muzej veliku pažnju poklanja zaštiti prirodnih vrijednosti posebnim obrazovnim skupinama – učenicima i Primorsko-goranske županije i šire te podizanju svijesti studentima strukovnih usmjerenja (trgovina, turi­ javnosti o potrebi njihovog očuvanja. U Muzeju se zam, pomorstvo i ugostiteljstvo) razvijao i način izlaganja i rada s posjetiteljima pa tako • Povijest, Povijest umjetnosti, Talijanistika, Germani­ danas posjetitelji mogu doživjeti prirodne vrijednosti stika – razvoj, unaprjeđenje i provedba stručne različitim osjetilima i uz pomoć najsuvremenijih muzeo­ prakse (PerPeTuUm aGile) grafskih rješenja i moderne tehnologije. Mogu čitati, • Arca Adriatica – Zaštita, promocija i turistička valori­ slušati priče ili koncerte, upoznavati znanstvenike i za­cija jadranske pomorske baštine kulturnjake, raspravljati i družiti se pa čak i provoditi romantične večeri u dvoje ili proslaviti svoje rođendane. • e-kultura – Digitalizacija kulturne baštine. Uređeni dijelovi stalnog postava, privremene izložbe i Brojne aktivnosti, koje uključuju programsko djelovanje, brojni edukativni projekti u prostore Muzeja privuku skrb o kulturnoj baštini Primorsko-goranske županije, godišnje oko 30 tisuća posjetitelja, od kojih su značajan njezinu promociju i valorizaciju, ali i brigu o kompleksu dio korisnici edukativnog programa. Godišnje se održi kojim Muzej upravlja, provedene su upravo zahvaljujući oko 100 stručnih vodstava, oko 200 radionica, oko 30 projektima koji su sufinancirani iz EU fondova. U popularnih predavanja i oko 200 edukativnih rođen­ mandatnom razdoblju od europskih je projekata ostva­ dan­skih radionica. Muzej ima izrazito razvijenu eduka­- ren iznos sufinanciranja u visini 4,5 milijuna kuna. ­tivnu djelatnost i mrežu redovitih korisnika edukativnih

184 UPRAVNI ODJEL ZA KULTURU, SPORT I TEHNIČKU KULTURU

Muzejska dokumentacija o građi vodi se u digitalnim bazama podataka. programa te vrlo dobar odnos s lokalnom zajednicom. Tijekom 2020. godine kada je Muzej bio zatvoren, sukladno epidemiološkim preporukama, nastavljena je njegova aktivnost i uspješno je prilagodio programe koristeći suvremene modele komunikacije s publikom. U mandatnom razdoblju Muzej je postavio novi dio stalnog postava autorice Nadije Dunato Pejnović, Špilja – u mraku krškog podzemlja, u kojem se uz muzejsku građu različitih zbirki iznimno atmosferičan i zanimljiv prikaz bogatstva krškog podzemlja Županije postiže korištenjem atraktivnih autentičnih fosilnih i recentnih muzejskih predmeta, interaktivnih edukativnih izložaka, te autentičnim hologramskim prikazom ženke i Godišnje se u Muzeju održi oko 200 edukativnih radionica. mladun­četa špiljskog medvjeda. U Botaničkom vrtu Muzeja uređen je posebni dio namijenjen ex situ zaštiti ugroženih i rijetkih biljnih vrsta te Rimski vrt, u kojem se prezentiraju biljne vrste koje su bile značajne u životu starih Rimljana putem živih primjeraka biljnih vrsta te interaktivnu digitalnu apli­ka­ ciju na ekranu osjetljivom na dodir. U Kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi uređen je u potpunosti novi stalni postav Divljina s pogledom na more, koji predstavlja prirodnu baštinu Gorskog kotara, od krškog podzemlja i doline rijeke Kupe, bogatih šumskih zajednica, do najviših planinskih vrhova i tradicionalnih elemenata suživota čovjeka i prirode. U Rimskom se vrtu prezentiraju biljne vrste koje su bile Teme su izložene na suvremen i zanimljiv način, značajne u životu starih Rimljana. koristeći autentične muzejske predmete, modernu tehnologiju i suvremen dizajn. Novi stalni postav prostire se na oko 300 m2, a u prizemlju Kaštela nalazi se i jedan od osam interpretacijskih centara Kulturno-turističke rute Putovima Frankopana. Svaki od interpretacijskih centara nosi frankopansku osobitost i drukčiju povez­ nicu s današnjicom (trgovina, ekologija…). U prostoru novoga stalnog prostora Prirodoslovnog muzeja predočene su i zanimljivosti odnosa obitelji Frankopana i Zrinskih prema prirodi. U 2016. godini Muzej je uz pomoć suorganizatora, Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke i Turističke zajednice grada Rijeke, u do tada nekorištenom prostoru bivšeg skladišta Exportdrva na Delti, koje je za Izložba Divovi Patagonije u bivšem skladištu Expotdrva na potrebe postavljanja izložbe i uredio, postavio najveću Delti 2017. godine

185 2017-2021 USTANOVA IVAN MATETIĆ RONJGOV VIŠKOVO

Raznovrsnim programskim aktivnostima, Ustanova Ivan Matetić Ronjgov posebni naglasak daje čakavskom izričaju, osobito glazbenom i književnom, te njegovanju izvorne kulturne tradicije na području Primorsko- goranske županije. Smještena je u Spomen-domu Ivana Matetića Ronjgova u Viškovu koji godišnje posjeti oko 1.500 posjetitelja i sudionika manifestacija. U Spomen-domu je pohranjena vrijedna arhivska građa: ostavština Ivana Matetića Ronjgova, rukopisi i prijepisi skladbi Matka Brajše Rašana i ostalih skladatelja. Radionica u sklopu EU projekta LIKE Najvrjedniji je dio ostavštine rukopisna notna ostavština (melografski zapisi i skladbe) koja sadrži 1.024 arhivske rukopisne jedinice. svjetsku putujuću izložbu o dinosaurima južne Zemljine polutke, Divovi Patagonije, koja se zbog velikog interesa Od 2017. godine Ustanova je postala vlasnikom glazbene javnosti održavala i u 2017. godini. Muzej je realizirao i i neglazbene baštine Matka Brajše Rašana, a od 2019. i putujuću izložbu S obje strane zida, o biljnim vrstama skladatelja Nikše Njirića. koje i danas nalazimo na području obrambenog sustava Ustanova je neprekidno radila na digitalizaciji građe: Claustra, značajnim za život starih Rimljana i Ilira. Postavljena je u Botaničkom vrtu Muzeja u Rijeci. Tako­ • Audioarhive – rukopisna građa Ivana Matetića Ronj­ đer, postavljena je i putujuća izložba KRŠ, koja je u gova je mikrofilmirana. Audiosnimke su pohranjene Sežani, Ljubljani, Puntu i u Rijeci predstavila značajke na prijenosni tvrdi disk, uz radioemisije o I. M. bogate prirodne baštine krša, kao i poučna staza Vučja Ronjgovu, M. B. Rašanu, S. Zlatiću, J. Kaplanu i osta­lim stopa na području Malog Platka. skladateljima. U digitalnom su obliku su poh­ra­njene 253 emisije Mantinjada Hrvatskog primorja i 103 Muzej se od 2017. do 2020. godine uključio u brojne emisije Iz hrvatske narodne baštine. Potpisom Spo­ regionalne, nacionalne i međunarodne inicijative pa ra­zuma o suradnji s Filozofskim fakultetom u Rijeci, je bio aktivnim sudionikom međumuzejske platforme 2017. godine započeo je projekt digitalizacije, stvara­ Muzeji zajedno; domaćin Hrvatskoga nacionalnog nja multimedijalne baze znanja i revitalizacije glaz­- komiteta ICOM-a, dio Kulturno-turističke rute Putovima bene baštine Istre i Hrvatskog primorja. Frankopana; suorganizator Festivala znanosti u Rijeci i Riječkoga zelenog tjedna i sl. Muzej se aktivno uključio i • U sklopu projekta Adria microtonalis snimljena je u pripremu kandidature Rijeke za europsku prijestolnicu svirka narodnih instrumenata i starinskog pjevanja kulture 2020. godine i nositelj je inicijative Brod na Kupi na području otoka Krka i Istre. Cilj je projekta poticati u programskom pravcu 27 susjedstava. Aktivno je novo hrvatsko stvaralaštvo temeljeno na tradicijskoj surađivao i s programskim pravcem Dopo lavoro i u glazbi, revalorizirati kulturnu baštinu i promovirati ju radu Ciglene kuće. u okviru mikrotonalne glazbe.

Od 2017. do 2020. godine Muzej je sudjelovao u mnogim Sudionici predstavljanja Zbornika posvećenog životu i djelu međunarodnim projektima s područja znanosti i istarskog skladatelja Matka Brajše Rašana, u Guvernerovoj kulturnog turizma, financiranim iz različitih među­ palači u Rijeci, 2019. godine narodnih izvora. Proveo je ili trenutno provodi čak pet projekata financiranih EU sredstvima (Kulturno-tu­ ristička ruta Putovima Frankopana, KRAS’n’KRŠ, LIKE, Claustra+ i INNOCULTOUR), ukupne vrijednosti 8.502.168,21 kuna, kojima je razvio nove proizvode i usluge za posjetitelje na području kulturnog i priro­do­ slovnog turizma, ali se i bavio temeljnim istraživanjima i prikupljanjem građe. Od posebnog je značenja sudje­ lovanje u projektu Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana, uz pomoć kojeg je Muzej uredio najveći dio novoga stalnog postava u Kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi.

186 UPRAVNI ODJEL ZA KULTURU, SPORT I TEHNIČKU KULTURU

Kanat pul Ronjgi Smotra pjevačkih zborova Kanat pul Ronjgi održava se bienalno i izmjenjuje se s Matetićevim danima. U dva Kanta sudjelovalo je ukupno 30-ak zborova.

2. Međunarodno natjecanje zborova Croatia cantat (2018.) Održano je u organizaciji Hrvatske udruge zborovođa i Ustanove Ivan Matetić Ronjgov u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku. Na natjecanju je u četiri kategorije sudjelovalo 30 zborova s ukupno 35 nastupa.

Susreti glazbenih škola Proljeće u Ronjgima 2018. godine Na susretima koji se održavaju jednom godišnje, sudje­ luju glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova iz Rijeke i • U suradnji s Muzičkom akademijom Sveučilišta Pule. U tri održana susreta sudjelovalo je oko 150 Jurja Dobrile u Puli, 2018. godine obrađena je učenika. rukopisna građa Matka Brajše Rašana. Kao rezultat suradnje u povodu obilježavanja 160. obljetnice Pjesničke večeri i promocije njegova rođenja (1859. – 2019.), u Rijeci je 2019. održana promocija notnog izdanja, kojom prigodom U nizu pjesničkih večeri, promocija, izdvajamo sudjelo­ je predstavljen Zbornik posvećen životu i djelu vanje Ustanove u povodu Noći muzeja 2017. na temu istarskog skladatelja. Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo.

Manifestacijska djelatnost Večeri pul Matetićevega ognjišća U razdoblju 2017. – 2020. održano je 18 manifestacija zajedničkog naziva Večeri pul Matetićevega ognjišća, koje je uz sudionike popratilo oko tisuću ljubitelja i štovatelja čakavštine i domaćega kanta.

Matetićevi dani Jedna je od značajnijih manifestacija Ustanove, trodnev­ na manifestacija koja se održava bienalno, a 2018. godine obilježila je 20. obljetnicu. Cilj je manifestacije promicati čakavske riječi i istarsko-primorski melos. Večer pul Matetićevega ognjišća 2019. godine Dva su koncerta, Bilo vavik veselo, održana u suradnji s HNK-a Ivana pl. Zajca, obilježila 140. obljetnicu Mateti­ Promocija glagoljice ćeva rođenja. U organizaciji Ustanove Ivan Matetić Ronjgov od 2015. Proljeće u Ronjgima godine provodi se projekt koji je podržalo i Ministarstvo Organizira se radi njegovanja načela zavičajnosti i kulture, a organizira se na dvije razine: Malom školom prenošenja ljubavi prema kulturnoj baštini na nove glagoljice za učenike školskog uzrasta i Međunarodnom kolonijom keramike. Od 2017. do 2020. godine na naraštaje te poticanja umjetničkog stvaralaštva mladih. Koloniji keramike sudjelovao je 21 umjetnik iz zemlje i Na cjelodnevnom druženju sudjeluje tristotinjak učenika inozemstva (Austrija, Italija, Litva, Slovenija, Srbija). osnovnih škola iz Rijeke i okolice. U sklopu Ustanove Ivan Matetić Ronjgov djeluju sljedeće Mantinjada pul Ronjgi stručne katedre: Posvećena je njegovanju i poticanju sopnje na narodnim • Aktiv zborovođa instrumentima i narodnog kanta kojom se popularizira • Katedra čakavskih pjesnika izvorni glazbeni izričaj. Održava se jednom godišnje i • Katedra Mladi glazbenici natjecateljskog je obilježja. Od 2017. do 2020. godine na natjecanju je sudjelovalo oko 300 mladih sopaca i • Delavska katedra kantura iz Primorja, otoka Krka i Istre. • Mješoviti pjevački zbor Ronjgi

187 2017-2021

• Katedra za istraživanje glazbene baštine Rijeke i okolice. Mješoviti pjevački zbor Ronjgi u navedenom je razdoblju održao 20-ak koncerata. Znanstveni skupovi, odnosno stručna predavanja, organiziraju se prigodno. Uz redovita stručna predavanja o Matetiću, izdvaja se dvodnevni znanstveni skup Dani domaćega zajika 2019., posvećen dijalektalnom izričaju, održan u Kastvu u suorganizaciji Matice hrvatske Kastav i Ustanove Ivan Matetić Ronjgov. Izdavaštvo, kao jedan dio rada Ustanove, usmjereno je na promicanje i tiskanje djela književne i glazbene literature temeljene na čakavskom idiomu. Od ukupno 17 tiskanih naslova, osam je notnih izdanja, jedan zbornik, četiri zbirke radova učenika osnovnih škola Primorsko-goranske županije Čakavčići pul Ronjgi, dvije autorske zbirke pjesama, jedna autorska knjiga i jedna slikovnica.

Od 2017. godine Ustanova je postala vlasnikom glazbene i neglazbene baštine Matka Brajše Rašana, a od 2019. i sklada­ telja Nikše Njirića. RIJEKA 2020 D. O. O.

Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija osnovali su u svibnju 2106. godine trgovačko društvo Rijeka 2020 d. o. o., nakon što je u travnju te godine Rijeka proglašena Europskom prijestolnicom kulture 2020. godine. Društvo je osnovano radi provedbe i koordinacije projekta Europska prijestolnice kulture. Glavna je zadaća bila osigurati provedbu umjetničke vizije i strukture kultur­ nog programa, kako je zacrtano u prijavnoj doku­men­­taciji i provoditi operativnu, programsku i komunikacijsku strategiju. Primorsko-goranska županija uključila se u projekt Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, podupirući Međunarodno natjecanje zborova Croatia cantat u HKD-u na dva programska pravca usmjerena na razvijanje Sušaku 2018. godine kulturnih kapaciteta na području Županije – Lungomare Art i 27 susjedstava. Programski pravac 27 susjedstava imao je za cilj osnažiti lokalne zajednice jačanjem ljudskih potencijala, razvija­ njem međuljudskih odnosa, organiziranjem kulturnih aktivnosti i povećanjem kulturnih sadržaja diljem Županije. Nakon provedene analize cjelokupne kulturne slike Županije, analizirajući proračunska ulaganja u kulturu svake pojedine jedinice lokalne samouprave, aktivnosti na lokalnim civilnim scenama i interese lokalnog stanovništva, objavljen je poziv za iskazivanje interesa kandidata za sudjelovanje u projektu koji je rezultirao izborom 27 zajednica, odnosno susjedstava, koja će sudjelovati u projektu. To su inicijative iz Lovrana, Radovi s Međunarodne kolonije keramike Opatije, Matulja, Kastva, Pehlina, Drenove, Škurinja, Turnića-Mlake, Kampusa na Trsatu, Jelenja, Čavli,

188 UPRAVNI ODJEL ZA KULTURU, SPORT I TEHNIČKU KULTURU

Praputnjaka, Kostrene, Crikvenice, Novog Vinodolskog, Djelatnosti kulture, sporta i tehničke otoka Raba, Unija, grada Cresa, grada Krka, Malinske- Dubašnice, Vrbnika, Gomirja, Mrkoplja, Fužina, Delnica, kulture osjetili su izravne i jake posljedice Broda na Kupi i sela Gornji Kuti. U zajednicama su uzrokovane epidemijom koro­na­virusa. U organizirana razna umjetnička događanja, edukacijske tim je trenucima Županija dala snažnu aktivnosti, različiti kulturni programi i ostali sadržaji od interesa za lokalnu zajednicu. Susjedstva predstavljaju podršku očuvanju i djelovanju sviju djelat­ timovi koji su educirani kako bi mogli kvalitetno nosti. Dodatnim financijskim sredstvima za osmišljavati i provoditi projekte i programe, uključivati sportaše i posebnom mogućnošću prove­ članove lokalne zajednice i surađivati sa sličnim zajedni­ cama u inozemstvu. Projektom je formirana neformalna daba programa javnih potreba, omogućila mreža aktera u kulturi, a svaka od uključenih zajednica je aktivnim dionicima uspješnu prilagodbu ostvarila je suradnju s po jednom zajednicom iz svake od i prevladavanje novonastalih okolnosti. zemalja članica EU. U okviru programa u susjed­stvima održani su brojni kulturni programi (Festival susjedstava, umjetničke rezidencije, razne radionice, kinoprogrami na Aktivnosti provedene u dvama programskim pravcima otvo­renom, glazbeni programi, predstave i dr.). Primorsko-goranska županija sufinancirala je sa 7,66 milijuna kuna. Programski pravac Lungomare Art donosi seriju od 10 trajnih instalacija suvremene umjetnosti inspiriranih Djelatnosti kulture, sporta i tehničke kulture osjetili su Kvarnerom koje se postavljaju na devet lokacija duž izravne i jake posljedice uzrokovane epidemijom koro­ kvarnerske obale i na otocima, predstavljajući suvre­ na­virusa. U tim je trenucima Županija dala snažnu menu umjetnost koja izlazi iz muzeja i susreće se s podršku očuvanju i djelovanju sviju djelatnosti. Dodat­ lokalnim zajednicama. Trajni umjetnički radovi povezuju nim financijskim sredstvima za sportaše i posebnom kulturnu i prirodnu baštinu Kvarnera u jedinstven mogućnošću provedaba programa javnih potreba, kulturno-turistički proizvod, dajući novu vrijednost omogućila je aktivnim dionicima uspješnu prilagodbu i mjestima koja su obuhvaćena programom. Tijekom prevladavanje novonastalih okolnosti. 2020. godine postavljene su sljedeće instalacije: • Potezi i rezovi (u parku pored boćališta u Brseču) • Puli m`àlina (na temeljima nekadašnjeg mlina uz stazu Medveja – Lovranska Draga – Vojak) • 1857. (u Voloskom, u blizini kuće Andrije Mohoro­ vičića) • Lautus (u Vološćanskom zaljevu, ispod mora, na dubini od 15 metara) • Meštri (u galeriji riječke ribarnice) • Balthazargradsko kupalište (na riječkoj plaži Grčevo) • Vezanje Svežnja (na plaži u Kostreni) • Argonaut (u parku Kapić pokraj trajektnog prista­ ništa u Loparu). Svečano otvorenje Rijeke 2020 – Europske prijestolnice Instalacije Zvjezdani vodič (na Rivi lošinjskih kapetana u kulture 1. veljače 2020. godine Malom Lošinju) i Drops (na brdu iznad Baške pored mrgara Ljubimer) postavit će se 2021. godine. Lokacije čine prirodni pojas koji okružuje Kvarnerski zaljev, predstavljaju različite vrste zajednica (gradske, industrijske, turističke, ruralne, otočne, ribarske ili morske), a postavljanjem umjetničkih instalacija postaju dio nove kulturno-umjetničko-turističke rute. Instala­ cije su izradili poznati domaći i svjetski umjetnici koje je odabrao renomirani češki kustos Michal Koleček. Umjetnici su posjetili lokacije, upoznali lokalne partnere i prepoznali najzanimljivije lokalne teme i specifičnosti koje su interpretirane suvremenom umjetnošću na dva načina: literarni – Autorske bure (poznati pisci inspirirani lokacijama napisali su kratke priče o mjestima koje su U galeriji riječke ribarnice nalazi se jedna od trajnih posjetili) i vizualnim umjetničkim produkcijama (instala­ instalacija programskog pravca Lungomare Art projekta cijama na Lungomare Art točkama). Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.

189 2017-2021

URED UNUTARNJE REVIZIJE

Unutarnja revizija dio je sveobuhvatnog sustava unu­ Ured obavlja poslove primjenjujući Međunarodni okvir tarnjih kontrola uspostavljenog u javnom sektoru profesionalnog djelovanja, propise kojima se uređuje Republike Hrvatske. Neovisna je aktivnost koja procje­ unutarnja revizija u javnom sektoru Republike Hrvatske, njuje sustave unutarnjih kontrola, daje neovisno i Pravilnik o unutarnjoj reviziji u Primorsko-goranskoj objektivno stručno mišljenje i savjete za poboljšanje županiji i metodologiju rada koju je utvrdio ministar djelotvornosti procesa upravljanja rizicima, kontrolira i financija. upravlja poslovanjem radi dodavanja vrijednosti i Sukladno tim poslovima, Ured unutarnje revizije proveo unaprjeđenja rada županije i institucija iz nadležnosti je aktivnosti usmjerene na: županije. • Promoviranje važnosti stvaranja odgovarajućeg su­ Primorsko-goranska županija, početkom 2005. godine, sta­va unutarnjih kontrola i jačanje upravljačke među prvima je na lokalnoj razini u Republici Hrvatskoj svijesti i odgovornosti za uspješno ostvarivanje uspostavila unutarnju reviziju. Nakon definiranja zada­ća na svim upravljačkim razinama. zakonodavnog okvira, početkom 2010. godine ustrojena je neovisna organizacijska jedinica – Ured unutarnje • Povećanje uspješnosti i učinkovitosti na operativnoj revizije. Svrha mu je, prije svega, pružati stručnu pomoć razini (obavljene su pojedinačne revizije programa, županu, njegovim zamjenicima i rukovoditeljima uprav­ procesa ili sustava i korisnika Proračuna, koje su nih tijela i institucija iz nadležnosti Županije u ispunja- rezultirale izvješćima s nalazima, stručnim mišljenji­ vanju postavljenih ciljeva, uvođenjem sustavnog i ma i preporukama za unaprjeđivanje rada). disci­pliniranog pristupa procjenjivanju i unaprjeđivanju • Unaprjeđenje suglasja s postojećim propisima, procesa vezanih uz upravljanje rizicima, kontrolu i racio­ pravilima i procedurama (predlaganje mjera za nalno raspolaganje resursima. otkla­njanje neusklađenosti sa zakonima i ostalim propisima te za unaprjeđivanje poslovanja). U tu svrhu Ured obavlja sljedeće poslove: • Izradu mišljenja unutarnje revizije o funkcioniranju • izrađuje strateške i godišnje planove te planove sustava unutarnjih kontrola za područja koja su bila pojedinačnih revizija revidirana u prethodnoj godini u skladu s propisima • obavlja revizije i druge aktivnosti u skladu s planom koji uređuju podnošenje Izjave o fiskalnoj odgovor­ • izvješćuje o provedbi unutarnje revizije nosti. • prati provedbu danih preporuka i njihovih učinaka • Praćenje tekućih problema i trendova koji utječu na rad Županije radi pravodobne savjetodavne aktiv­ • obavlja savjetodavne aktivnosti i drugo. nosti. • Dodatna stručna usavršavanja službenika Ureda unutar­nje revizije. Ured obavlja poslove primjenjujući Međuna­ Ured unutarnje revizije sudjelovao je u aktivnostima rodni okvir profesionalnog djelovanja, vezanim uz komunikaciju s Državnim uredom za reviziju te na sjednicama Radne skupine za unutarnju reviziju i propise kojima se uređuje unutarnja revizija Radne skupine za rizike pri Hrvatskoj zajednici županija. u javnom sektoru Republike Hrvatske, Pravilnik o unutarnjoj reviziji u Primorsko- goranskoj županiji i metodologiju rada koju je utvrdio ministar financija.

190 MEĐUNARODNA I MEĐUREGIONALNA SURADNJA

MEĐUNARODNA I MEĐUREGIONALNA SURADNJA

Primorsko-goranska županija svojim aktivnostima pri­ • veleposlanik Mađarske Nj. E. g. József Magyar donosi njegovanju dobrih odnosa sa susjednim i drugim (8. studenoga 2017.) državama i regijama te promicanju i ostvarenju raz­ • veleposlanik Republike Indije Nj. E. g. Sandeep vojnih interesa. Kumar (12. prosinca 2017.) Međunarodna i međuregionalna suradnja Primorsko- • novoimenovani veleposlanik Sjedinjenih Američkih goranske županije odvija se u okvirima ovlasti određenih Država Nj. E. g. Robert Kohorst (12. ožujka 2018.) Zakonom o lokalnoj, područnoj (regionalnoj) samo­ • novoimenovani veleposlanik Republike Turske Nj. E. upravi, u skladu sa Statutom Županije i smjernicama g. Mustafa Babür Hizlan (6. lipnja 2018.) raz­­voja za četverogodišnje razdoblje. Bilateralnom • veleposlanik Rumunjske Nj. E. g. Constantin Mihailo surad­­­­njom, zajedničkim projektima s inozemnim part­ Gregorie (29. lipnja 2018.) nerima, članstvima u okviru udruženja i saveza regija te susretima s predstavnicima različitih zemalja i regija u • veleposlanik Mađarske Nj. E. g. József Magyar zemlji i u inozemstvu, Županija predstavlja svoje gospo­ (6. rujna 2018.) darske potencijale, prirodne i kulturne resurse te • veleposlanik Republike Indije Nj. E. g. Sandeep obrazovne i znanstvene institucije. Kao otvorena multi­ Kumar (26. listopada 2018.) kulturalna i multietnička sredina, Primorsko-go­ran­­ska • novoimenovani veleposlanik Republike Kazahstan županija promiče dijalog, otvorenost i bogatstvo različi­ Nj. E. g. Toležan Barlybayev (14. prosinca 2018.) tosti, temeljne vrijednosti duboko utkane u tra­di­ciju, ali i • veleposlanik Republike Bjelorusije s ingerencijama u planove za budućnost ovoga kraja. za Bosnu i Hercegovinu, Republiku Hrvatsku i U mandatnom razdoblju 2017. – 2021. u Županiji su Mađarsku Nj. E. g. Alexander Leonidovich Pono­ ostvareni brojni susreti. S čelnicima Županije razgovarali marev (11. svibnja 2019.) su diplomatski predstavnici akreditirani u Republici • novoimenovana veleposlanica Kraljevine Švedske u Hrvatskoj: Republici Hrvatskoj Nj. E. gđa Diana Helen Madunic • novoimenovani veleposlanik Francuske Republike (13. svibnja 2019.) Nj. E. g. Philippe Meunier (24. veljače 2017.) • novoimenovana veleposlanica Švicarske Konfede­ • novoimenovana veleposlanica Australije Nj. E. gđa racije u Republici Hrvatskoj Nj. E. gđa Emilija Elizabeth Petrovic (2. ožujka 2017.) Georgieva i švicarska konzulica gđa Draženka Moll (27. rujna 2019.) • veleposlanik Republike Albanije Nj. E. g. Ilir Melo u pratnji veleposlanice Republike Hrvatske u Republici Albaniji, Nj. E. gđe Sanje Bujas-Juraga (21. travnja Novoimenovana veleposlanica Švicarske Konfederacije 2017.) Nj. E. gđa Emilija Georgieva i švicarska konzulica gđa • veleposlanica Republike Slovenije Nj. E. gđa Smiljana Draženka Moll posjetile su Županiju 27. rujna 2019. godine. Knez (21. srpnja 2017.) • veleposlanik Narodne Republike Kine Nj. E. g. Zhaoming Hu s predstavnicima kineskih tvrtki iz područja financija, transporta, infrastrukture, energetike i telekomunikacija (29. kolovoza 2017.) • veleposlanik Kanade u Republici Hrvatskoj Nj. E. g. Daniel Maksymiuk, u povodu Prvoga međunarodnog festivala dokumentarnog filma – History Film Festivala (6. rujna 2017.) • novoimenovani veleposlanik Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj Nj. E. g. Christian Thorning (18. listopada 2017.)

191 2017-2021

• veleposlanik Države Izrael Nj. E. g. Ilan Mor u posjetu Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci (27. ve­ ljače 2020.) • novoimenovani veleposlanik Mađarske Nj. E. dr. sc. Csabu Demcsák u posjetu Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci (4. lipnja 2020.) • veleposlanik Kraljevine Danske Nj. E. g. Christian Thorning, na primanju u Rijeci, tijekom imenovanja novoga počasnog konzula Kraljevine Danske u Rijeci g. Marka Heraka (15. rujna 2020.) • veleposlanik Kanade u Republici Hrvatskoj NJ. E. g. Alan Bowman u prvom službenom posjetu Pri­ morsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci (29. rujna Veleposlanik Kraljevine Španjolske Nj. E. g. Alonso Dezcallar 2020.) de Mazarredo u posjetu Županiji 2. listopada 2019. godine • novoimenovana veleposlanica Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj, Nj. E. Genka Georgieva u nastupnom posjetu Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci (14. listopada 2020.) • novoimenovani veleposlanik Savezne Republike Njemačke Nj. E. Robert Richard u prvom službenom posjetu Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci (27. listopada 2020.) • novoimenovani veleposlanik Indije Nj. E. Raj Kumar Srivastava u posjetu Primorsko-goranskoj županiji (5. studenoga 2020.).

Od državnih i regionalnih predstavnika Županiju su posjetili: • delegacija Vrnjačke Banje i Čačka na čelu s Veleposlanik Kraljevine Danske Nj. E. g. Christian Thorning, predsjednikom Općine Vrnjačka Banja g. Bobanom na primanju tijekom imenovanja novoga počasnog konzula Kraljevine Danske u Rijeci g. Marka Heraka Đurovićem i pomoćnikom gradonačelnika Grada 15. rujna 2020. godine Čačka g. Milanom Bojovićem (25. veljače 2017.) • delegacija kineske provincije Liaoning na čelu s g. Xia Derenom, bivšim gradonačelnikom Dalijana • novoimenovani veleposlanik Kraljevine Španjolske (27. travnja 2017.) u Republici Hrvatskoj Nj. E. g. Alonso Dezcallar de • delegacija zastupnika Zemaljskog parlamenta Sa­ Mazarredo (2. listopada 2019.) vezne zemlje Hessen na čelu s predsjednikom Vlade • novoimenovani veleposlanik Republike Koreje Nj. E. Savezne zemlje Hessen g. Volkerom Bouffierom g. Dong Chan Kim (10. listopada 2019.) (10. svibnja 2017.) • novoimenovani veleposlanik Kraljevine Norveške u • delegacija Republike Bjelorusije na čelu sa za­ Republici Hrvatskoj Nj. E. g. Haakon Blankenborg mjenikom ministra vanjskih poslova g. Olegom (23. listopada 2019.) Kravchenkom i veleposlanicom Nj. E. gđom Alenom • novoimenovani veleposlanik Republike Slovenije u Kupchynom (26. svibnja 2017.) Republici Hrvatskoj Nj. E. g. Vojislav Šuc (26. stude­ • delegacija Narodne Republike Kine na čelu s noga 2019.) kineskim zamjenikom ministra za ljudske resurse i • novoimenovana veleposlanica Narodne Republike socijalnu sigurnost g. Zhang Jianguom (26. svibnja Kine u Hrvatskoj Nj. E. gđa Xu Erwen (2. prosinca 2017.) 2019.) • delegacija Republike Kosova na čelu s g. Emanuelom • novoimenovani generalni konzul Talijanske Repub­ Demajem, zamjenikom ministra vanjskih poslova like u Rijeci g. Davide Bradanini u nastupnom posjetu (30. lipnja 2017.) (20. siječnja 2020.) • delegacija iz Slovačke Republike predvođena za­ • novoimenovani veleposlanik Talijanske Republike mje­­ni­kom gradonačelnika Grada Tisovca g. Karolom Nj. E. g. Pierfrancesco Sacco u prvom službenom Hruška (1. rujna 2017.) posjetu Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci • delegacija Grada Drača i Županije Drač (27. ožujka (21. veljače 2020.) 2018.)

192 MEĐUNARODNA I MEĐUREGIONALNA SURADNJA

• delegacija Vlade Autonomne pokrajine Vojvodine • s delegacijom irskog grada Galway na čelu s (20. rujna 2018.) veleposlanicom Irske u Republici Hrvatskoj Nj. E. • delegacija Radne skupine Progresivnog saveza gđom Olive Hempenstall, prigodom predstavljanja socijalista i demokrata (S&D) u Odboru za regionalni programa Galway European Capital of Culture 2020 razvoj (REGI) Europskog parlamenta (8. listopada i Galway European Region of Gastronomy 2018 2018.) (10. veljače 2017.) • predstavnici Čeških Budejovica (5. ožujka 2019.) • s predstavnicima Grada Sarande (Albanija) prilikom • delegacija Autonomne regije Friuli Venezia Giulia na svečanog potpisivanja Pisma namjere o suradnji čelu s predsjednikom Vijeća g. Maurom Pierom gradova Opatije i Sarande (22. travnja 2017.) Zaninom (15. srpnja 2019.) • sa sudionicima IMTJ Medical Travel Summita koji je • predstavnici Ministarstva vanjskih poslova Talijanske u Opatiji okupio velik broj predstavnika najvećih Republike g. Luca Trifone i gđa Maria Chiara Greggi svjetskih ustanova, odnosno tvrtki iz područja (7. listopada 2019.) zdravlja i turizma iz više od 40 država svijeta • delegacija kineske provincije Liaoning na čelu sa (25. travnja 2017.) zamjenikom guvernera g. Chenom Xiangqunom • s djecom iz Banjalučke biskupije na ljetovanju u (21. listopada 2019.) Driveniku (5. srpnja 2017.) • generalni konzul Talijanske Republike u Rijeci • s djecom iz Srebrenice na ljetovanju u Driveniku g. Paolo Palminteri u oproštajnom posjetu (16. pro­ (18. srpnja 2017.) sinca 2019.) • sa sudionicima 5. Međunarodnoga znanstvenog • delegacija gospodarskih savjetnika akreditiranih pri skupa „Hrvatsko-makedonske književne, jezične i stranim diplomatskim misijama u Republici Hrvat­ kulturne veze“, na Filozofskom fakultetu u Rijeci skoj radi upoznavanja s gospodarskim i investi- (6. listopada 2017.) cijskim potencijalima Primorsko-goranske župa­nije • sa sudionicima 2. Hrvatsko-arapskoga gospodarskog te mogućnostima širenja poslovne surad­nje i tržišta foruma u Rijeci (21. prosinca 2017.) (14. veljače 2020.) • delegacija Grada Rima, predvođena gradonačel­ • s veleposlanikom Republike Indije Nj. E. g. nicom gđom Virginiom Raggi, u okviru projekta Sandeepom Kumarom i suradnicima na sastanku u „Istočna granica Italije: dramatična europska HGK – Županijskoj komori Rijeka, na temu povezi­ povijest“ tijekom kojeg su posjetili Srednju talijansku vanja i mogućnostima razvoja gospodarske suradnje školu u Rijeci (18. veljače 2020.) s indijskim poduzetnicima i institucijama (21. pro­ sinca 2017.) • apostolski nuncij Vatikana u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua u okviru posjeta župi u • s mladima iz Austrije, Njemačke, Rumunjske, Gorskom kotaru (23. svibnja 2020.). Nizozemske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Hrvat­ ske, tijekom održavanja 12. Regionalnog zasjedanja Predstavnici Županije razgovarali su: Europskog parlamenta mladih Hrvatske u Rijeci (23. prosinca 2017.) • s predstavnikom karitativne organizacije Depaul International iz Londona (17. veljače 2017.) • s talijanskim partnerima za pripremu uvođenja sezonske brodske linije u okviru projekta MOSES, u Malom Lošinju na sastanku predstavnika Primor­ Radni sastanak župana Zlatka Komadine i suradnika s sko-goranske županije, Grada Malog Lošinja, delegacijom kineske provincije Liaoning na čelu sa Ministarstva turizma Hrvatske i Županijske lučke zamjenikom guvernera g. Chenom Xiangqunom uprave Mali Lošinj (1. veljače 2018.) 21. listopada 2019. godine • s partnerima u projektu Mala barka 2 na sastanku u Rijeci (21. veljače 2018.) • s predstavnikom Gospodarske komore Drača g. Andreom Xhavarom u HGK – Županijskoj komori Rijeka (21. ožujka 2018.) • s predstavnicima Europske komisije na temu LNG terminala na Krku na sastanku u Omišlju (26. ožujka 2018.) • s predstavnicima i učenicima gimnazije Carlo Levi iz talijanskog grada Irsina, s pročelnicom za kulturu Grada Irsine gđom Annom Amenta i predstavnicom Irsine u Provinciji Matera gđom Marijom Garzone, na susretu u Zajednici Talijana u Rijeci (10. travnja 2018.)

193 2017-2021

• s predstavnicima Srednje škole Ljudevit Adamić, • s organizatorima i sudionicima u Rijeci Svjetskoga učenicima i profesorima srednjih škola IES Joaquin sveučilišnoga rukometnog prvenstva FISU WUC Turina iz Seville i srednje škole Istituto Bazoli Polo iz HANDBALL 2018 (30. srpnja i 5. kolovoza 2018.) Desenzano del Garda, partnerima u projektu Let's • s partnerima međunarodnoga volonterskog pro­ Build Europe Together, na sastanku u sjedištu jekta Eco Heritage Task Force na završnoj svečanosti Primorsko-goranske županije (24. travnja 2018.) u Rijeci (14. kolovoza 2018.) • s veleposlanikom Kraljevine Belgije Nj. E. g. Philip­ • s organizatorima i sudionicima na međunarodnoj peom Benoitom u Opatiji na inauguraciji počas­nog manifestaciji Igre prijateljstva u Rijeci (31. kolovoza i konzula Kraljevine Belgije g. Ivana Kovačića 2. rujna 2018.) (26. travnja 2018.) • s članovima delegacije History film festivala u Rijeci • s članovima Upravljačkog odbora Saveza Alpe- u povodu posjeta Kašetici primorsko-goranskoj Jadran na sastanku u Varaždinu (3. svibnja 2018.) (7. rujna 2018.) • s ravnateljem Mađarskog instituta u Zagrebu • s organizatorima i sudionicima na otvorenju g. Jánosom Dezsőm i atašeom za kulturu pri Međunarodnog festivala hrane i glazbe Porto Etno u Mađar­­skom institutu u Zagrebu dr. Annom Rijeci (10. rujna 2018.) Szlanyinka na sastanku u Rijeci (8. svibnja 2018.) • s predstavnicima Talijanske unije u pratnji Zajednice • sa studentima iz Hrvatske, Nizozemske, Cipra i Talijana Rijeka (12. rujna 2018.) Njemačke na otvorenju Međunarodne studentske • s partnerima projekta STAR na završnoj konferenciji radionice „EFRI International Business Workshop u Rijeci (14. rujna 2018.) 2018“ na Ekonomskom fakultetu u Rijeci (14. svibnja • s francuskim novinarima predstavnicima L’Est 2018.) Républicain, La Voix du Nord, Le Télégramme, La • s veleposlanicom Australije Nj. E. gđom Elizabeth Provence, Magicmaman i A/R Magazine, u Rijeci u Petrovic na predstavljanju donacije umjetnice Gine okviru posjeta Kašetici primorsko-goranskoj Sinozich u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvat­ (20. rujna 2018.) skog primorja (23. svibnja 2018.) • s predstavnicima gradova uključenih u Intercultural • s predstavnicima Sektora za unutarnju kontrolu i Cities mrežu na predstavljanju projekta STEPS u unutarnju reviziju Ministarstva financija Republike Kastvu (28. rujna 2018.) Srbije na sastanku u sjedištu Primorsko-goranske • sa sudionicima događanja „Pametni otoci“ u orga­ županije (1. lipnja 2018.) nizaciji Veleposlanstva Kraljevine Danske na otoku • s partnerima na projektu Focus IN CD, na simpoziju Krku (18. listopada 2018.) o celijakiji u Rijeci (15. lipnja 2018.) • s organizatorima i sudionicima Međunarodne • sa sudionicima 1. Hrvatskog kongresa estetske konferencije o zaštićenim područjima i održivom medicine s međunarodnim sudjelovanjem na temu turizmu u organizaciji Svjetske organizacije za zašti­ „Od estetike do funkcije – od regeneracije do rekon­ tu prirode WWF u Opatiji (22. listopada 2018.) strukcije“ u Opatiji (16. lipnja 2018.) • s organizatorima i sudionicima europske konfe­ • s izaslanstvom Europske komisije – Opće uprave za rencije „Gradimo bolju Europu s djecom: Pridružite energetiku, i izaslanstvom Europskog parlamenta nam se!“ u organizaciji europske mreže organizacija koji su posjetili otoke Krk, Cres i Lošinj vezano uz Eurochild iz Bruxellesa u Opatiji (29. listopada 2018.) energetsku tranziciju otoka i najnovije informacije o • s organizatorima i sudionicima na Međunarodnom mogućnostima sufinanciranja projekata sredstvima sajmu ribarstva CROFISH u Poreču (6. studenoga EU fondova (19. lipnja 2018.) 2018.) • s partnerima na projektu Mala barka 2 na 6. sjednici • s organizatorima i sudionicima na Međunarodnoj Upravnog odbora u Rovinju (6. srpnja 2018.) konferenciji „Crikvenica International Health • s predstavnicima Hrvatsko-ruskog, Hrvatsko- Tourism“ u Crikvenici (8. studenoga 2018.) kineskog i Hrvatsko-indijskog društva prijateljstva u • s organizatorima i sudionicima na Međunarodnoj sjedištu Primorsko-goranske županije (9. srpnja radionici „Kulturna ruta – Put maslina“ u organizaciji 2018.) Ministarstva turizma u povodu hrvatskog predsje­ • sa sudionicima obilježavanja francuskoga nacional­ danja Odborom ministara Vijeća Europe (15. stu­- nog praznika Dana pada Bastille u organizaciji denoga 2018.) Veleposlanstva Francuske Republike u Splitu • s organizatorima i sudionicima na 28. Među­na­ (16. srpnja 2018.) rodnom susretu vinogradara i vinara „Sabatina • s organizatorima i sudionicima 10. Smotre i regate 2018.“ (16. studenoga 2018.) tradicijskih barki na jedra Mala barka 2 u Mošće­ • s predsjednicom organizacije Institut za globalno ničkoj Dragi (16. srpnja 2018.) beskućništvo gđom Louise Casey (3. prosinca 2018.)

194 MEĐUNARODNA I MEĐUREGIONALNA SURADNJA

• s partnerima projekta Mala barka 2 na 8. sjednici • s projektnim partnerima na završnoj konferenciji Upravnog odbora u Opatiji (7. prosinca 2018.) projekta +Health (programa Interreg V-A Slovenija • s partnerima projekta MOSES na dvodnevnom – Hrvatska) u Malom Lošinju (13. lipnja 2019.) skupu partnera u Rijeci (7. prosinca 2018.) • s projektnim partnerima na koordinacijskom • s partnerima projekta EnerMOB na dvodnevnom sastanku u projektu Arca Adriatica (u okviru sastanku partnera u Rijeci (13. prosinca 2018.) programa Interreg Italija – Hrvatska) kao nastavka realiziranih projekata Mala Barka i Mala barka 2 u • s članovima slovenske zajednice u Gradu Čabru u Tkonu na otoku Pašmanu (17. lipnja 2019.) okviru posjeta slovenskog ministra za Slovence u inozemstvu Petra J. Česnika (17. siječnja 2019.) • s projektnim partnerima na 2. sastanku partnera u projektu Joint_SECAP – Zajedničke strategije pri­ • s partnerima projekta Carnivora Dinarica – preko­ lagodbe klimatskim promjenama u obalnim podru- granična suradnja i usluge ekosustava u dugo- ročnom očuvanju populacije velikih zvjeri u čjima u Vela Luci (18. i 19. lipnja 2019.) sjever­nim Dinaridima, iz programa Interreg V-A • s članovima srpske zajednice na Znanstvenom Slovenija – Hrvatska, na početnoj konferenciji održa­ stručnom skupu „420 godina manastira Gomirje – noj u NP Risnjak u Crnom Lugu (29. siječnja 2019.) Srbi u Gorskom kotaru u historijskoj i savremenoj • s projektnim partnerima na 9. sjednici Upravnog perspektivi“ u Gomirju (6. srpnja 2019.) odbora projekta Mala barka 2 – Očuvanje pomorske • s djecom iz Srebrenice u posjetu Kvarneru 12. go­di­ baštine Sjevernog Jadrana, iz programa Interreg nu zaredom (18. srpnja 2019.) V-A Slovenija – Hrvatska u Rijeci (30. siječnja 2019.) • s projektnim partnerima i predstavnicima programa • s direktorom energetske agencije irske pokrajine prekogranične suradnje Interreg prigodom završne Tipperary – Tiperrary Energy Agency (TEA) konferencija projekta ArTVision+ u Rijeci (17. rujna (13. veljače 2019.) 2019.) • s članovima delegacije Grada Čačka (2. ožujka 2019.) • s norveškom počasnom konzulicom gđom Lore­ • sa sudionicima 19. Međunarodnoga šahovskog tur­ danom Frank-Jerman prilikom dodjele odlikovanja nira „Cvijet Mediterana“ (4. ožujka 2019.) Kraljevski norveški red za zasluge u Rijeci (22. listo­ pada 2019.) • s projektnim partnerima na 4. partnerskom sastanku na projektu ArTVision+ –Unaprjeđivanje • s predsjednikom Vijeća Regije Lazio prilikom posjeta turističkog razvoja i promocije kroz prizmu kulture Srednjoj talijanskoj školi Rijeka (23. listopada 2019.) (program Interreg Italija – Hrvatska) u Splitu • sa sudionicima Međunarodne konferencije CIHT u (21. ožujka 2019.) Selcu (8. studenoga 2019.) • s projektnim partnerima na koordinacijskom • sa sudionicima završne konferencije projekta sastanku i završnoj konferenciji projekta Mala barka Claustra+ na temu prezentacije kulturne baštine i 2 u Malom Lošinju (27. ožujka 2019.) prirode koja ju okružuje kroz aktivni turizam • sa sudionicima 8. Međunarodne znanstveno- (28. siječnja 2020.) stručne konferencije PILC (PAR International • s partnerima u provedbi projekta REFREsh – ruralna Leadership Conference) u Rijeci (29. ožujka 2019.) revitalizacija kulturne baštine, tijekom 6. sastanka • sa sudionicima 1. europske vježbe gašenja šumskih Lokalne grupe za podršku (LSG) i edukativne požara Cres Modex na Cresu (8. travnja 2019.) radionice „Upoznavanje s rezultatima regionalne i • s ravnateljicom OŠ Matija Gubec iz Tavankuta u transnacionalne strategije“ (30. siječnja 2020.) posjetu Primorsko-goranskoj županiji (24. travnja • sa sudionicima Dana otvorenih vrata Centra ATRAC 2019.) (5. veljače 2020.) • sa sudionicima Međunarodnog simpozija na temu • sa sudionicima prezentacije projekta Joint_SECAP – „Djeca u vrtlogu tehnologije“ (17. svibnja 2019.) Zajedničke strategije prilagodbe klimatskim pro­­- • sa sudionicima 4. Međunarodne konferencije o mje­nama u obalnim područjima (7. veljače 2020.) iznenadnim onečišćenjima mora u Opatiji (28. svib­ • sa sudionicima prezentacije projekta FUTURE 4.0 na nja 2019.) temu “Upoznavanje dionika s aktivnostima i do­ • s projektnim partnerima na partnerskom sastanku i sadaš­njim rezultatima projekta“ (10. veljače 2020.) konferenciji za medije u Rijeci u sklopu projekta • sa sudionicima prezentacije projekta FIRST – Fokus na celijakiji (29. svibnja 2019.) Robotics Competition, u Gimnaziji Andrije Moho­- • sa studentima Fakulteta za javnu upravu i financije ro­vičića Rijeka (13. veljače 2020.) iz Ludwigsburga u posjetu Primorsko-goranskoj • sa sudionicima predstavljanja aktivnosti istraživanja župa­niji (30. svibnja 2019.) pomorske baštine u sklopu projekta Arca Adriatica • s članovima delegacije Ministarstva financija i Grada – Zaštita, promocija i turistička valorizacija jadranske Skopja iz Sjeverne Makedonije u studijskom posjetu pomorske baštine, u Pomorskom i povijesnom Primorsko-goranskoj županiji (5. lipnja 2019.) muzeju Hrvatskog primorja Rijeka (26. lipnja 2020.)

195 2017-2021

• s partnerima u projektu Carnivora Dinarica – cirala indijska vlada, sudjelovala su tri predstavnika Prekogranična suradnja i usluge ekosustava u Primorsko-goranske županije (u kolovozu i stu­ dugo­ročnom očuvanju populacija velikih zvjeri u denom 2017.) sjevernim Dinaridima, sufinanciranom programom • u Novom Sadu u povodu obilježavanja Dana Grada Interreg Slovenija – Hrvatska na 7. sastanku (30. lip­ (4. veljače 2018.) nja 2020.) • u Beogradu na sastanku s predstavnicima Mini­ • s projektnim partnerima i sudionicima devete po starstva vanjskih poslova i Ministarstva kulture redu, tradicijske regate drvenih brodova pod nazi­ Republike Srbije (5. veljače 2018.) vom „Đir po kanolu“ u Ugriniću na otoku Pašmanu u • u talijanskom gradu Giardini Naxosu na sastanku okviru EU projekta Arca Adriatica (12. srpnja 2020.) partnera na projektu BLUEISLANDS u okviru • s partnerima na projektu FUTURE 4.0 tijekom programa Interreg MED (20. veljače 2018.) 5. konferencijskog sastanka o lokalnim aktivnostima • u Ravenni (Italija) na sastanku partnera u projektu na projektu te na 6. sastanku Upravljačkog odbora MOSES: Maritime + multimodal transport services (16. srpnja 2020.) based on Ea Sea Way project (23. veljače 2018.) • sa sudionicima potpisivanja Sporazuma o suradnji • u Mađarskoj, u mjestu Komlo, na sastanku partnera na EU projektu Joint_SECAP kojemu je cilj u projektu REFREsh u okviru programa Interreg povećanje znanja i kapaciteta javnih vlasti na Središnja Europa 2014. – 2020. (12. i 13. ožujka 2018.) lokalnoj i regionalnoj razini u području prilagodbe klimatskim promjenama u obalnim područjima • u Beču na sastanku partnera u projektu Focus IN CD (17. rujna 2020.) (13. ožujka 2018.) • sa sudionicima sastanka fokus grupe projekta • u Celju na sastanku sa županom Općine Celje Joint_SECAP – Zajedničke strategije prilagodbe Bojanom Šrotom, u posjetu Regionalnom centru za klimatskim promjenama u obalnim područjima, u gospodarenje otpadom Celje Simbio i tvrtki Ener­ Šapjanama (6. listopada 2020.). getika Celje (21. ožujka 2018.) • u Piranu, u Pomorskom muzeju Sergej Mašera, na Brojni susreti ostvareni su i u inozemstvu: sjednici Upravnog odbora projekta Mala barka 2 • u Novom Sadu u povodu obilježavanja Dana Grada (22. ožujka 2018.) (1. veljače 2017.) • u Francuskoj, u mjestu Sète, na Festivalu mora i • u Nizozemskoj u stručnom posjetu ustanovi “Hoge­ pomorske baštine „Escale à Sète“ u okviru projekta wey – selo za osobe s demencijom“ (6. veljače 2017.) Mala barka 2 (27. ožujka – 2. travnja 2018.) • na Cipru na inicijalnom sastanku partnera u • u talijanskom gradu Bariju na sastanku partnera na projektu BLUEISLANDS, iz programa Interreg MED, projektu ArTVision+ (4. travnja 2018.) na temu prevladavanja učinaka sezonskih varijacija • u Beogradu na Međunarodnoj FOCUS konferenciji o otpada na mediteranskim otocima (2. veljače 2017.) inovacijama i komunikacijama unutar javne uprave i • u Izoli na 1. sjednici Upravnog odbora projekta Mala javnih tvrtki (6. lipnja 2018.) barka 2 (15. veljače 2017.) • u Tirani na predstavljanju bilateralnog projekta • u Rimu na inicijalnom sastanku partnera na Jadranskoga edukativno-istraživačkog centra za projektu SCREEN na temu cirkularne ekonomije reagiranja na iznenadna onečišćenja mora (17. ožujka 2017.) (ATRAC-a) (20. srpnja 2018.) • u Sloveniji na studijskom putovanju radi upozna­ • u Klagenfurtu na Sajmu drvne industrije s vanja muzejske interpretacije pomorske baštine drvoprerađivačima iz Primorsko-goranske županije (22. travnja 2017.) (30. kolovoza 2018.) • u Norveškoj na početnoj konferenciji projekta • u Izoli na 7. sjednici Upravnog odbora projekta Mala P-IRIS, na temu uvođenja inovacija u organizaciju i barka 2 (2. rujna 2018.) razvoj ruralnih mreža na regionalnim razinama • u Portorožu na predstavljanju projekta Mala barka 2 (25. travnja 2017.) u okviru Dana europske suradnje Programa • u Milanu na sastanku partnera na EU projektu Slovenija – Hrvatska 2018. (26. rujna 2018.) SCREEN (28. i 29. lipnja 2017.) • u Palermu na sastanku partnera na projektu • u Mostaru u Hercegovačko-neretvanskom kantonu EnerNETMob (23. listopada 2018.) na susretu s premijerom kantona i mostarskim • u Piranu na sastanku partnera na projektu REFREsh gradonačelnikom radi razgovora za kandidaturu (24. listopada 2018.) Mostara za Europsku prijestolnicu kulture (17. stu­ • u Istanbulu na regionalnoj radionici „Izgradnja denoga 2017.) učinkovite nacionalne i regionalne spremnosti i • u Indiji, u sklopu edukativnog programa „Indian sposobnosti odgovora na onečišćenja mora“ (6. – 8. Technical and Economic Cooperation“ koji je finan­ studenoga 2018.)

196 MEĐUNARODNA I MEĐUREGIONALNA SURADNJA

• u Veneciji na partnerskom sastanku na projektu • u Londonu na Svjetskom turističkom sajmu (5. stu­ ArTVision+ (2. prosinca 2018.) denoga 2019.) • u Bosanskoj Krupi na sjednici Skupštine među­ • na Prvom makedonskom kongresu o cestama u narodne sportske manifestacije „Igre prijateljstva“ Skopju (8. studenoga 2019.) (24. siječnja 2019.) • u Cesenaticu na sastanku partnera na projektu Arca • u Novom Sadu u prigodi Dana Grada Novog Sada Adriatica (Program suradnje V-A Interreg Italija – (3. veljače 2019.) Hrvatska 2014. – 2020.) (20. studenoga 2019.) • u Berlinu na ITB sajmu na predstavljanju zdrav­ • u Marseillesu na konferenciji i sastanku projektnih stvenog turizma Kvarnera (7. ožujka 2019.) partnera u okviru Interreg MED projekta BLUE­ • u slovenskom Sportskom centru Planica s pred­ ISLANDS (9. prosinca 2019.) stav­nicima Centra (22. ožujka 2019.) • u široj okolici Udina na trećem prekograničnom • u talijanskom gradu Cervia na početnom sastanku susretu projektnih partnera na projektu EXCOVER partnera na projektu Arca Adriatica (4. travnja 2019.) (Experience, Discover & Valorise Hidden Treasure • u mjestu Teramo u Italiji na 4. partnerskom sastanku Towns and Sites of the Adriatic Area – Doživimo, projekta HERCULTOUR (6. travnja 2019.) otkrijmo i vrednujmo skrivena blaga gradova i lokaliteta jadranskog područja) (14. prosinca 2019.) • u Bruxellesu na sastanku partnera na projektu Horizon 2020 INSULAE (10. travnja 2019.) • u Ljubljani na završnoj konferenciji projekta Claustra+ (17. prosinca 2019.) • u poljskom gradu Szczecinu na prezentaciji projekta Fokus na celijakiju (Program Interreg Središnja • u Tripoliju, Grčka, na sastanku partnera u projektu Europa 2014. – 2020.) (16. travnja 2019.) EnerMOB – Međuregionalna mreža za međugradsku niskougljičnu mobilnost (24. siječnja 2020.). • u Veneciji na početnom sastanku projekta Adri. SmArtFish – Valorizacija malog ribarstva uzduž jadranske obale (19. travnja 2019.) Također zbog pandemije bolesti Covid-19 održane su i online aktivnosti poput: • u Kragujevcu na V. sastanku partnera u projektu EnerMOB – Međuregionalna mreža za međugradsku • predstavljanja investicijskih potencijala Primorsko- niskougljičnu mobilnost (8. lipnja 2019.) goranske županije u sklopu digitalne konferencije u • na Malti na 13. sastanku fokalnih točaka Regionalnog organizaciji Veleposlanstva Ukrajine (16. lipnja centra za žurne intervencije na Mediteranu 2020.) (REMPEC) (15. lipnja 2019.) • 1. virtualnog sastanka Upravljačkog odbora Saveza • u talijanskom gradu Polignano a Mare na sastanku Alpe-Jadran (25. lipnja 2020.) projektnih partnera na EU projektu ArTVision+ • virtualnog sastanka Opće skupštine Srednjo­ (16. srpnja 2019.) europskoga prometnog koridora Europske skupine • u Trstu na Završnoj konferenciji projekta MOSES: teritorijalne suradnje (Central European Transport Maritime and Multimodal transport services based Corridor European Grouping of Territorial on Ea Sea-Way project (19. rujna 2019.) Cooperation – CETC-EGTC) (28. rujna 2020.) • u Clevelandu na 4. Konferenciji američkih i hrvatskih • 4. Koordinacijskog sastanka i Upravnog odbora stručnjaka iz područja zdravstva i zdravstvenog partnera na projektu Zaštite, promocije i turističke turizma (22. rujna 2019.) valorizacije jadranske pomorske baštine – Arca Adriatica (9. prosinca 2020.) • u Subotici u posjetu u organizaciji Hrvatske zajed­ nice županija (27. rujna 2019.) • virtualnoga Interkatedarskog skupa na Katedri za organizaciju i menadžment u organizaciji Ekonom­ • u Novom Sadu na Regionalnom poslovnom forumu skog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (11. prosinca 2020.) Skupštine europskih regija i Autonomne pokrajine • 1. online Poslovnog foruma između kineske Vojvodina (1. – 3. listopada 2019.) pokrajine Liaoning i Primorsko-goranske županije • u Udinama na XV. Forumu Kulturne udruge (16. prosinca 2020.) Mitteleuropa (17. listopada 2019.) • virtualne međunarodne povijesne konferencije „100 • na Malti na sastanku projektnih partnera na EU godina ruskog egzodusa i dolazak u Hrvatsko projektu EnerNETMob: Mediterranean Interregional primorje“ u organizaciji Veleposlanstva Ruske Fede­ Electromobility Networks for intermodal and inter­ racije u Hrvatskoj, Rossotrudničestva u Hrvatskoj, urban low carbon transport systems (2. studenoga ruske nacionalne manjine u Primorsko-goranskoj 2019.) županiji, Udruge ruske nacionalne manjine u Pri­ • u Jinghuu i Šangaju u Kini na studenskom morsko-goranskoj županiji Ruski dom, i u suradnji s putovanju u organizaciji Hrvatske zajednice županija Primorsko-goranskom županijom (28. prosinca (4. – 13. studenoga 2019.) 2020.).

197 2017-2021 AKTIVNOSTI U OKVIRU Primorsko-goranska županija članica je Skupštine europskih regija (AER), MEĐUREGIONALNIH Jadransko-jonske euroregije (AIE), Instituta ASOCIJACIJA regija Europe (IRE) i Srednjo­europskoga prometnog koridora Europske skupine Primorsko-goranska županija članica je Skupštine europskih regija (AER), Jadransko-jonske euroregije teritorijalne suradnje (CETC-EGTC). Od 2018. (AIE), Instituta regija Europe (IRE) i Srednjoeuropskoga godine članica je i Saveza Alpe-Jadran prometnog koridora Europske skupine teritorijalne kojim je omogućila subjektima s područja suradnje (CETC-EGTC). Od 2018. godine članica je i Saveza Alpe-Jadran kojim je omogućila subjektima s Primorsko-goranske županije da projekte s područja Primorsko-goranske županije da projekte s međunarodnom komponentom kandidiraju međunarodnom komponentom kandidiraju na natje­ na natje­čaje za sufinanciranje sredstvima iz čaje za sufinanciranje sredstvima iz fonda Saveza, radi olakšavanja pronalaženja i dogovaranja partnerstava za fonda Saveza. suradnju na projektima i kandidiranje projekata na natječaje za sufinanciranje sredstvima iz fondova Europske unije, prvenstveno iz programa Interreg • 8. sjednici Generalne skupštine Srednjoeuropskoga Središnja Europa. prometnog koridora Europske skupine teri­to­ri­jalne suradnje (CETC-EGTC) u Rijeci (9. travnja 2019.) U okviru članstva u tim asocijacijama suradnja s drugim regijama ostvarivala se zajedničkim projektima ili • na plenarnim sastancima odbora Skupštine europ­ sudjelovanjem na zajedničkim događanjima. Aktivnosti skih regija u Podčetrtku (24. – 26. rujna 2019.) su se dijelom pratile iz ureda, a predstavnici Primorsko- • na sastancima Upravljačkog odbora Saveza Alpe- goranske županije osobno su sudjelovali na sljedećim Jadran u Varaždinu (28. svibnja i 21. studenoga događanjima od interesa za Županiju: 2019.). • s predstavnicima hrvatskih članica Srednjoeurop­ skoga prometnog koridora Europske skupine teritorijalne suradnje (CETC-EGTC) prilikom koordi­ BILATERALNA SURADNJA nacijskog sastanka u Rijeci (5. svibnja 2017.) • sastanku Izvršnog odbora Jadransko-jonske euro­ Od osnutka je Primorsko-goranska županija ostvarivala regije u Bruxellesu (12. srpnja 2017.) i ostvaruje kontakte s brojnim inozemnim regijama. • 13. Konferenciji europskih gradova i regija na temu Dugogodišnji kontakti prijateljstva i suradnje ostvareni „Atraktivne regije i gradovi za buduće generacije u su s mađarskom regijom Pešta, talijanskom regijom organizaciji Instituta regija Europe (IRE) u Salzburgu Friuli Venezia Giulia, poljskom Zapadno-pomorskom (24. – 26. rujna 2017.) regijom, slovačkom Županijom Žilina i kineskom provin­ • na Međunarodnoj stručnoj konferenciji Instituta cijom Liaoning. S njima, ali i s pojedinim drugim regijama, regija Europe na temu logistike i prometa u Kul­tur­ održavaju se kontakti radi promocije Županije, razmje­ nom centru Gervais u Opatiji, kojoj je Primorsko- njuju se iskustva, a subjekti iz pojedinih regija surađuju u -goranska županija bila domaćin i suorganizator zajedničkim projektima koji se financiraju sredstvima iz (9. studenoga 2017.) fondova Europske unije. • sastanku Nadzornog odbora CETC-EGTC u Zagrebu U okviru bilateralne suradnje, u ožujku 2020. godine, (3. listopada 2018.) Autonomnoj regiji Friuli Venezia Giulia, Regiji Veneto, • Međunarodnoj konferenciji na temu 40. obljetnice županijama Pešta, Žilina, Zapadno-pomorskom vojvod­ institucionalne suradnje na području Alpe-Jadran u stvu i provinciji Liaoning upućena su pisma solidarnosti i Varaždinu (20. studenoga 2018.) prijateljstva u vezi s izbijanjem pandemije Covid-19.

198 HRVATSKA ZAJEDNICA ŽUPANIJA

HRVATSKA ZAJEDNICA ŽUPANIJA

Na poticaj Primorsko-goranske županije i Osječko- Od 2017. do 2021. godine održane su četiri baranjske županije, u Osijeku je 16. svibnja 2003. godine potpisan Sporazum o osnivanju nacionalne udruge sjednice Skupštine Hrvatske zajednice župa­ (zajednice) hrvatskih županija radi promicanja ideje i nija i desetak sasta­naka Izvršnog odbora. prakse područne (regionalne) samouprave. Osnivačka Skupština Hrvatske zajednice županija (HZŽ) održana je u Opatiji 29. svibnja 2004. godine s 14 županija, da bi do ožujka 2005. godine HZŽ pristupilo svih 20 županija u Republici Hrvatskoj, kada je uslijedila registracija Udruge sa sjedištem u Zagrebu. Za prvog predsjednika izabran • organizaciju, suorganizaciju i sudjelovanje u stručnim je Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske župa­ i radnim konferencijama o temama značajnim za nije. regionalnu samoupravu Nakon provedenih lokalnih izbora u svibnju 2009. • suradnju sa središnjim državnim tijelima godine, i konstituiranja novih tijela svih članica Zajed­ • suradnju s Udrugom gradova na projektima od nice, u Zagrebu je 12. listopada 2009. godine održana zajedničkog interesa Izborna sjednica Skupštine Hrvatske zajednice županija. • suradnju s međunarodnim organizacijama. Za predsjednika je izabran Božo Galić, župan Vuko­ Preko Hrvatske zajednice županija, predstavnici Primor­ varsko-srijemske županije, a za potpredsjednika Zlatko sko-goranske županije sudjelovali su u radu brojnih Komadina, župan Primorsko-goranske županije. Dana radnih tijela pri ministarstvima, od kojih se posebno 23. prosinca 2011. godine Zlatko Komadina podnio je izdvajaju: ostavku na dužnost župana Primorsko-goranske župa­ nije zbog odlaska na nespojivu dužnost, te je Pri­- • Radna skupina za izradu Nacrta Zakona o pomor­ mor­sko-goranska županija uputila Hrvatskoj zajed­nici skom dobru i pomorskim lukama županija prijedlog za izbor novog člana u Izvršnom • Radna skupina za nadzor provedbe izrade Nacio­ odboru. Stoga je 25. siječnja 2012. godine na Skupštini nalnog plana razvoja obalnoga linijskoga pomorskog Hrvatske zajednice županija za člana Izvršnog odbora i prometa potpredsjednika izabran prof. dr. sc. Vidoje Vujić, obna­ • Odbor za praćenje provedbe Programa ruralnog šatelj dužnosti župana i zamjenik župana u Primorsko- razvoja Republike Hrvatske od 2014. do 2020. goranskoj županiji. godine Nakon lokalnih izbora 2013. godine za predsjednika • Nacionalni koordinacijski odbor za europske struk­ Hrvatske zajednice županija izabran je Tomislav Tolušić, turne i investicijske fondove u Republici Hrvatskoj za župan Virovitičko-podravske županije. Zbog Tolušićeva područje NUTS II Jadranske Hrvatske odlaska na nespojivu dužnost 2015. godine, predsjednik • Radna skupina za izradu Programa održivoga Hrvatske zajednice županija postao je Goran Pauk, društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih župan Šibensko-kninske županije. područja Od 2017. do 2021. godine održane su četiri sjednice • Otočno vijeće Skupštine Hrvatske zajednice županija i desetak sasta­ • Radna skupina za izradu Nacrta Zakona o socijalnoj naka Izvršnog odbora. skrbi Najvažnije skupine aktivnosti Hrvatske zajednice župa­ • Radna skupina za izradu i praćenje Programa pro­ nija u kojima je aktivno sudjelovala Primorsko-goranska vedbe Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne županija odnose se na: isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. – 2020.) za • davanje mišljenja i primjedaba na prijedloge za razdoblje od 2017. do 2019. godine dono­šenje zakona koji se odnose na pitanja • Radna skupina za izradu Nacionalnog plana izjed­ značajna za lokalnu i područnu (regionalnu) samo­ načavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od upravu 2021. do 2027. godine

199 2017-2021

• Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za Županije grade infrastrukturne objekte, ali i politiku i mjere ublažavanja i prilagodbu klimatskim promjenama – Tehnička radna skupina za politiku i osmišljavaju programe i projekte kojima se mjere za prilagodbu klimatskim promjenama ti objekti koriste. Zapravo, ne postoji tema • Radna skupina za izradu kriterija u projektu Župa­ u kojoj županije na svojem području ne nije – Prijatelji djece sudjeluju ili ju predvode. • Radna skupina za izradu Nacionalnog plana za uključivanje Roma 2021. – 2027. i pratećega Akcij­ skog plana. FORUM HRVATSKIH I Hrvatska zajednica županija ima i radna tijela u kojima Primorsko-goranska županija ima svoje predstavnike i POLJSKIH REGIJA razmatra teme od važnosti za županije: • Radna skupina za EU fondove i međunarodnu su­ Suradnja poljskih vojvodstava i hrvatskih županija radnju započela je 2011. godine kada je Jacek Protas, tadašnji maršalek Mazovjeckog vojvodstva, prvi put pozvao • Radna skupina za komunalne djelatnosti, zaštitu predstavnike hrvatskih županija kako bi razgovarali o okoliša i prostorno uređenje kreiranju zajedničkih politika. Ulaskom Hrvatske u • Radna skupina za pravna pitanja Europsku uniju 2013. godine još je više istaknuta potreba • Radna skupina za gospodarstvo i regionalni razvoj za učenjem na primjerima dobre prakse, u čemu se • Radna skupina za obrazovanje i kulturu Republika Poljska isprofilirala kao prirodan uzor. • Radna skupina za financije i proračun Jedinice lokalne i regionalne samouprave diljem Europe • Radna skupina za zdravstvo i socijalnu skrb dijele slične probleme i suočavaju se sa sličnim izazovima, zbog čega je takvo okupljanje temelj za • Radna skupina za poljoprivredu i ruralni razvoj stvaranje platforme za razmjenu iskustava, rješenja i • Radna skupina za pomorsko dobro preporuka, kako bi jedinice lokalne i regionalne • Radna skupina za upravljanje rizicima samouprave osnažile svoju ulogu nositelja regionalnog • Radna skupina za unutarnju reviziju razvoja, a posljedično i nacionalnog, odnosno europskog. • Radna skupina za odnose s javnošću Uspješna regionalna politika unutar zemlje, osobito • Radna skupina za civilnu zaštitu, vatrogastvo i izvan njezinih okvira, otvara nove mogućnosti u kreira­ prevenciju požara nju i provedbi kulturnih, gospodarskih, političkih i ostalih važnih aspekata politike Europske unije. Dosadašnja • Radna skupina za izradu modela fiskalne i suradnja hrvatskih županija i poljskih vojvodstava funkcionalne decentralizacije pokazatelj je uspješnosti provedbe toga cilja. • Radna skupina za obranu od tuče • Radna skupina za sustav upravljanja kvalitetom • Radna skupina za mlade PROJEKTI HRVATSKE • Radna skupina za promet. ZAJEDNICE ŽUPANIJA

Hrvatska zajednica županija je član sljedećih međuna­ Hrvatske županije brinu o brojnim temama važnim za rodnih organizacija: život svojih stanovnika, od održavanja i gradnje • Vijeće europskih općina i regija CEMR, najveća je prometnica, obrazovanja djece i mladih, zdravstva, organizacija lokalnih i regionalnih vlasti u Europi. turizma, poduzetnika i poljoprivrednika, do funkcioni­ Njezino članstvo čini više od 50 nacionalnih aso­cija­ ranja udruga civilnoga društva, kulture, civilne zaštite, cija gradova, općina i regija iz 37 zemalja. Te organi- sporta. Županije grade infrastrukturne objekte, ali i zacije zajedno predstavljaju oko 100 tisuća lokalnih i osmišljavaju programe i projekte kojima se ti objekti regionalnih vlasti. koriste. Zapravo, ne postoji tema u kojoj županije na • Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Europe, savjeto­ svojem području ne sudjeluju ili ju predvode. Hrvatska davno je tijelo Vijeća Europe koje predstavlja lokalne zajednica županija to nastoji promovirati i o tome i regionalne vlasti. educirati građane u brojnim projektima koje je pokrenula, a čiji je cilj javno i transparentno komunicirati • Odbor regija, savjetodavno je tijelo Europske unije sve što županije rade i znaju. koje predstavlja europske regionalne i lokalne vlasti. Čine ga izabrani lokalni i regionalni predstavnici iz 1. Otvoreni proračun svih 27 država članica. Oni u Odboru regija iznose svoja mišljenja o zakonodavstvu EU-a koje izravno Županije žele građanima na jednostavan i čitljiv način utječe na regije i gradove. predočiti podatke o proračunima svih jedinica, s

200 HRVATSKA ZAJEDNICA ŽUPANIJA

Projekt Otvoreni proračun ima dva osnovna nirana zona“. I dok su, primjerice, uredsko poslovanje, financiranje, pa čak i odnosi s javnošću donekle uređeni, cilja. Prvi je da sve županije jednostavnom istodobno za protokol ne postoje zakoni i pravilnici, niti aplikacijom, na potpuno unificiran način sustavno obrazovanje kojim bi se standardizirao. Proto­ otvore i vizualiziraju županijske proračune kol je pred sve većim izazovima i u njega su sve češće uprte oči javnosti koja traži precizna objašnjenja za po svim klasifikacijama. Drugi je cilj omo­ pojedine protokolarne postupke, odnos­no propuste. gućiti županijskoj upravi usporedbu lokalnih Školu protokola 2016. godine osmislila je voditeljica i regionalnih proračuna i gospo­darskih Kabineta župana – Službe za odnose s javnošću i pokazatelja na svim razinama, te na taj protokol Primorsko-goranske županije, Ermina Duraj, s kolegama Draženom Dretarom iz Grada Varaždina i način pokrenuti kompetitivnost i podići pro­ Kristinom Mamić iz Zagrebačke županije. duktivnost i učinkovitost rada županijskih uprava. 5. Mi možemo jednako Projekt potiče učenike osnovnih i srednjih škola na namjerom informiranja o načinu i namjeni potrošnje kritičko promišljanje o rodnoj ravnopravnosti u cjelo­ proračunskih sredstava, a ovim je projektom to i kupnoj zajednici. Projektnim aktivnostima cilj je povećati provedeno. Projekt Otvoreni proračun ima dva osnovna svijest o rodnoj ravnopravnosti, spolnim ste­reo­tipima i cilja. Prvi je da sve županije jednostavnom aplikacijom, rodnoj diskriminaciji kod učenika osnovnih i srednjih na potpuno unificiran način otvore i vizualiziraju škola te njihovih učitelja i nastavnika. županijske proračune po svim klasifikacijama. Drugi je cilj omogućiti županijskoj upravi usporedbu lokalnih i regionalnih proračuna i gospodarskih pokazatelja na 6. Crossover svim razinama, te na taj način pokrenuti kompetitivnost Projekt Crossover financirala je Europska unija u okviru i podići produktivnost i učinkovitost rada županijskih programa Europa za građane. uprava. Zbog brojnih noviteta koje ta aplikacija donosi, ovo je prvi put da jedna razina samoupravne vlasti ima Cilj mu je bio promovirati svijest ljudi o Europskoj uniji i unificirani prikaz, što je veliki iskorak u transparentnosti, privući interes za izbore za Europski parlament u svibnju čak i u odnosu na nacionalnu upravnu razinu. 2019. godine.

2. Antikorupcija i transparentnost 7. Re-kreiraj posao i život za muškarce i Projekt čiji je cilj edukacija u suzbijanju korupcije i žene jačanju transparentnosti, a namijenjen je osposoblja­ Ovim se projektom nastoji riješiti problem nejednakog vanju za trenere i studente u javnoj upravi, financiralo je odnosa prema zaposlenim ženama i zaposlenim Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Hrvat­ muškar­cima u lokalnim i regionalnim zajednicama, uz skoj u sklopu Programa malih potpora (Small Grants tri cilja: Program). U suradnji s Institutom za razvoj i međuna­ • Prvi je cilj povećati svijest i boriti se protiv nejednake rodne odnose (IRMO), Hrvatska zajednica župa­nija na raspodjele odgovornosti unutar obitelji i nepovolj­ temu transparentnosti imala je i program edukacije nog položaja zaposlenih majki. studenata koji su tijekom ovoga jednogo­diš­njeg projekta održanog 2018. godine učili o antikorupciji i transpa­ • Drugi je cilj suradnja s poslodavcima, zaposlenicima rentnosti u javnoj upravi. Kako u srednjim školama i i predstavnicima regionalnih/lokalnih vlasti u vezi s fakultetima ne postoji predmet ili tematska cjelina koja rodnim stereotipima i društvenim praksama veza­ bi se bavila tom problematikom, ovim su projektom nim za ulogu žena i zaposlenih roditelja. obrazovani i nastavnici srednjih škola. Ukupna je • Treći je cilj poboljšati znanje zaposlenika o pravima vrijednost projekta 15 tisuća američkih dolara, od čega je za vrijeme roditeljskog dopusta i upoznavanje s Hrvatska zajednica županija sudjelovala s tri tisuće konceptima promjenjivoga radnog vremena. dolara.

3. Volim svoju županiju 8. Žene u politici Projektom se javnosti predstavljaju najbolje fotografije s Hrvatska zajednica županija je 2018. godine pokrenula motivima iz pojedine županije. inicijativu za okupljanje žena u lokalnoj i regionalnoj politici kako bi dužnosnice dobile priliku za umrežavanje 4. Škola protokola i razmjenu iskustava. Takve platforme temelj su promjena za ravnopravni položaj i aktivacije žena, a te Protokol je u jedinicama lokalne uprave i samouprave promjene moraju doći upravo iz prve razine vlasti – ostao, kao rijetko koja disciplina, poprilično „nedefi­ jedinica lokalne i regionalne samouprave.

201 2017-2021 GRADONAČELNICI/NAČELNICI/ PREDSJEDNICI VIJEĆA

GRAD RIJEKA GRAD BAKAR Gradonačelnik: mr. sc. Vojko Obersnel Gradonačelnik: Tomislav Klarić Predsjednik Vijeća: Andrej Poropat Predsjednik Vijeća: Milan Rončević

GRAD CRES GRAD CRIKVENICA Gradonačelnik: Kristijan Jurjako Gradonačelnik: Damir Rukavina Predsjednik Vijeća: Marčelo Damijanjević Predsjednik Vijeća: Josip Friš

GRAD ČABAR GRAD DELNICE Gradonačelnik: Kristijan Rajšel Gradonačelnik: Ivica Knežević Predsjednica Vijeća: Vazma Malnar Predsjednik Vijeća: Goran Bukovac

GRAD KASTAV GRAD KRALJEVICA Gradonačelnik: Matej Mostarac Gradonačelnik: Dalibor Čandrlić Predsjednik Vijeća: Zemir Delić Predsjednica Vijeća: Vesna Špalj

GRAD KRK GRAD MALI LOŠINJ Gradonačelnik: Darijo Vasilić Gradonačelnica: Ana Kučić Predsjednik Vijeća: Josip Brusić Predsjednik Vijeća: Elvis Živković

GRAD NOVI VINODOLSKI GRAD OPATIJA Gradonačelnik: Velimir Piškulić Gradonačelnik: Ivo Dujmić Predsjednik Vijeća: Neven Pavelić Predsjednik Vijeća: Fernando Kirigin

GRAD RAB GRAD VRBOVSKO Gradonačelnik: Nikola Grgurić Gradonačelnik: Dražen Mufić Predsjednik Vijeća: Željko Peran Predsjednica Vijeća: Jasna Božić

OPĆINA BAŠKA OPĆINA BROD MORAVICE Općinski načelnik: Toni Juranić Općinski načelnik: Dragutin Crnković Predsjednica Vijeća: Tanja Grlj Predsjednik Vijeća: Branimir Svetličić

OPĆINA ČAVLE OPĆINA DOBRINJ Općinska načelnica: Ivana Cvitan Polić Općinski načelnik: Neven Komadina Predsjednik Vijeća: Norbert Mavrinac Predsjednik Vijeća: Zoran Kirinčić

202 GRADONAČELNICI/NAČELNICI/PREDSJEDNICI VIJEĆA

OPĆINA FUŽINE OPĆINA JELENJE Općinski načelnik: David Bregovac Općinski načelnik: Robert Marčelja Predsjednik Vijeća: Slavko Starčević Predsjednik Vijeća: Luka Zaharija

OPĆINA KLANA OPĆINA KOSTRENA Općinska načelnica: Željka Šarčević Grgić Općinski načelnik: Dražen Vranić Predsjednik Vijeća: Igor Iskra Predsjednik Vijeća: Dražen Soldan

OPĆINA LOKVE OPĆINA LOPAR Općinski načelnik: Toni Štimac Općinski načelnik: Josip Borić Predsjednik Vijeća: Vid Arbanas Predsjednik Vijeća: Dino Ivanić

OPĆINA LOVRAN OPĆINA MALINSKA-DUBAŠNICA Općinski načelnik: Bojan Simonič Općinski načelnik: Robert Anton Kraljić Predsjednik Vijeća: Branislav Petković Predsjednica Vijeća: Mirjana Maršić

OPĆINA MATULJI OPĆINA MOŠĆENIĆKA DRAGA Općinski načelnik: Mario Ćiković Općinski načelnik: Rikardo Staraj Predsjednik Vijeća: Darjan Buković Predsjednik Vijeća: Ivan Galović

OPĆINA MRKOPALJ OPĆINA OMIŠALJ Općinski načelnik: Josip Brozović Općinska načelnica: mr. sc. Mirela Ahmetović Predsjednik Vijeća: Zvonko Matković Predsjednik Vijeća: Anto Trogrlić

OPĆINA PUNAT OPĆINA RAVNA GORA Općinski načelnik: Marinko Žic Općinski načelnik: Mišel Šćuka Predsjednik Vijeća: Goran Gržančić Predsjednik Vijeća: Franjo Ružić

OPĆINA SKRAD OPĆINA VINODOLSKA Općinski načelnik: Damir Grgurić Općinski načelnik: Marijan Karlić Predsjednik Vijeća: Ivan Crnković Predsjednik Vijeća: Boris Miklić

OPĆINA VIŠKOVO OPĆINA VRBNIK Općinska načelnica: Sanja Udović Općinski načelnik: Dragan Zahija Predsjednica Vijeća: Ksenija Žauhar Predsjednik Vijeća: Ivan Juranić

203 2017-2021 ŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELI

URED ŽUPANIJE UPRAVNI ODJEL ZA POMORSKO DOBRO, PROMET I Pročelnik: Goran Petrc, prof. VEZE Adamićeva 10/V, 51000 Rijeka Pročelnica: Nada Milošević, dipl. iur. T +385 51 351-612; F +385 51 351-613 Slogin kula 2/III, 51000 Rijeka E [email protected] T +385 51 351-952; F +385 51 351-953 E [email protected] KABINET ŽUPANA – SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU I PROTOKOL UPRAVNI ODJEL ZA TURIZAM, PODUZETNIŠTVO I Voditeljica: Ermina Duraj, univ. spec. rel. publ. RURALNI RAZVOJ Adamićeva 10/IV, 51000 Rijeka Pročelnica: Melita Raukar, dipl. oec. T +385 51 351-717; F +385 51 351-646 Slogin kula 2/II, 51000 Rijeka E [email protected] T +385 51 351-260; F +385 51 351-263 E [email protected] UPRAVNI ODJEL ZA PRORAČUN, FINANCIJE I NABAVU UPRAVNI ODJEL ZA REGIONALNI RAZVOJ, Pročelnik: mr. sc. Krešimir Parat INFRASTRUKTURU I UPRAVLJANJE PROJEKTIMA Slogin kula 2/IV, 51000 Rijeka Pročelnik: prof. dr. sc. Ljudevit Krpan T +385 51 351-672; F +385 51 351-673 Adamićeva 10/VI, 51000 Rijeka E [email protected] T +385 51 351-900; F +385 51 351-909 E [email protected] UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA UPRAVNI ODJEL ZA SOCIJALNU POLITIKU I MLADE Pročelnica: izv. prof. dr. sc. Koraljka Vahtar-Jurković Pročelnica: Dragica Marač, mag. psych. Riva 10/I, 51000 Rijeka Slogin kula 2/I, 51000 Rijeka T +385 51 351-202; F +385 51 351-203 T +385 51 351-920; F +385 51 351-935 E [email protected] E [email protected]

UPRAVNI ODJEL ZA ZDRAVSTVO UPRAVNI ODJEL ZA KULTURU, SPORT I TEHNIČKU Pročelnica: izv. prof. dr. sc. Đulija Malatestinić KULTURU Slogin kula 2/I, 51000 Rijeka Pročelnica: mr. sc. Sonja Šišić T +385 51 351-922; F +385 51 351-923 Ciottina 17b/I, 51000 Rijeka E [email protected] T +385 51 351-881; F +385 51 351-802 E [email protected] UPRAVNI ODJEL ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE Pročelnica: mr. sc. Edita Stilin URED UNUTARNJE REVIZIJE Slogin kula 2/I, 51000 Rijeka Voditeljica: Tamara Carević-Baraba, dipl. oec. T +385 51 351-882; F +385 51 351-883 Adamićeva 10/III, 51000 Rijeka E [email protected] T +385 51 351-640; F +385 51 351-648 E [email protected] UPRAVNI ODJEL ZA OPĆU UPRAVU I UPRAVLJANJE IMOVINOM Pročelnica: Branka Ivandić, dipl. iur. (do 31. prosinca 2020.) Privremena pročelnica: Branka Mimica, dipl. iur. (od 1. siječnja 2021.) Slogin kula 2/V, 51000 Rijeka T +385 51 351-822; F +385 51 351-803 E [email protected]

204